000107

OCR Text: 1 'BgHSfffflBlrfflBnraF-- " in jdiftt Јг1ћ%ДД' т s _ ...v-.д-
-' —
S- - 1
Jedinstvo, 5. aprila 1963. — STRANA 3
JID9NSTY1
Frost:
State
© Published Serbo-Croati- an
and Slovenian hmguages, by Pub-lishing
Cempany, Queen Street West,
telephone EM
3-1C-
42. Editor Stjepan MioSic, Business Manager Ivan Stiraae.
Subscription rates: $6.00 per year. USA and other countries $7.00.
Authorized as Second Class Mail, Post Office Dept., Ottawa, and for payment postage in cash.
Фешш
(lllllllllllllllllllllllllllllllllll I Illlllllllllllll IIIIIIIIlllllllllllllll IIIIIIIIIMIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIII
Jos jednom:
glavno pitanje je
nuklearno oruzje
Ovaj broj "Jedinstva" nece dod do svih nasih citaoca do
dana izbora, a na one do kojih dodje jos jednom apcliramo da
poniognu poraziti one partijc i kandidatc koji su za nuklearno
naoruzanje Kanade, odnosno izabrati u parlamenat Sto vcci broj
poslanika su protiv njega.
Kanadom ovog casa stoje mnoga va.na pitanja, ali nu-klearno
oruzje je najvaznije. Izbori su raspisani na torn pita-nju
i o njemu treba odluciti.
Knzloga za odbacivanje nuklearnog oruzja ima vise, a glavni
su ovo:
Kao slo je upozorio Novo demokratske partije Dou-glas
(govor u Montrealu 1. aprila), ako bi Kanada dozvolila ame-rick- e
raketno-nuklearn- c bazc na svom teritoriju opasnost svjct-sko- g
nuklearnog rata bi se znatno povecala, a nuklearni rat bi
znacio propast ako ne citavog svijeta sigurno Kanade i Kana-djan- a.
Ako bisnio primili nuklearno oruzje americka vlada tu ne
bi stala, nego bi nas gurala na novo pothvate na polju naoruza-vanj- a,
a rezultat toga bi bio povecanje izdataka na vojne svrhc i
potpuno odricanje od izgradnje i razvitka zemlje.
Kako se god pogleda, posljodice bi bile teske.
Kako sprijeciti takvu sudbinu?
Najbolja garancija da se ne prihvati americko nuklearno
oruzje jeste izbor slo veceg broja "novih dcmokrata" (clanova
Nove demokratske partije) u parlamenat, tako da njihova grupa
bude Ireca na broju i predstavlja ravnotezu izmedju liberala i kon
zervativaca od kojih cc jedni sacinjavati vladu, drugi "sluzbenu
opoziciju" (koje ce zapasti a koje opozicija jos uvijek je
tesko reci, makar do izbora ima samo par dana). Takav odnos
snaga u parlamentu mogao bi da sprijeci pobornike nuklearnog
oruzja (sluznike americkih monopolista i niililarista) da pro-gura- ju
svoj plan kroz parlamenat.
Mi smatramo da potporu zasluzuju takodjer i ko-munisti-cki
kandidati. (Naponiena: Komunisti su postavili kan-didatc
u samo nekoliko okruga da bi mogli sudjelovati u izbornoj
kampanji i iznijeti svoj program pred narod. Postavljajuci svoje
kandidatc komunisti su pazili da ne bi podvajanjem glasova spri-jeci- li
izbor kandidata Nove demokratske partije).
Ima protivnika nuklearnog oruzja i u konzervativnoj i so-cijalkrediter- skoj
partiji; premijer Dicfenbakcr, na primjer, za-sluzu- je
priznanje na svom drzanju, ali mi smatramo da nije ya-met- no
uzimati rizik sa takvim ljudima, kad ima onih u koje u
torn pitanju mozemo biti posve sigurni.
Siluacija je ozbiljna i trazi ozbiljnost. Zato mi kazemo:
Torazitc kandidatc koji su za nuklearno naoruzanje glasa-nje- m
za one kandidatc su u toku izborne kampanje jasno
pokazali da shvacaju opasnost takvog koraka i da su sprcmni
raditi da se sprijeci.
Glasajte za kandidatc Nove demokratske partije I
Glasajte za komuniste!
TUMACENJE
U jednom svom govoru bri
tanskl premijer Macmilan ne
davno je izjavio "Kada bih I
mao mod da zaustavim porast
broja nezaposlenih u zemljl,
irrvovao bih za to svoju des
nu ruku".
Tu izjavu ovako je protuma-S- o
humorista britanske televi
zlje David
— Da, premijer je prl torn
mislio na mister
NEPOVJERENJE
Izgleda da predsjednik Kenne
dy sumnja da su ameridki pred
stavmd u inostranstvu sposob
rti da izidju na kraj sa "sloie-neSd- u
medwne diplomadje".
On je predloiio Kongresu da o
dobri osnivanje diplomatske a
kodemije u kojoj bi se Skolova
H — cHnovmd departmen
te. Akademija bi prema predb
gu irnala 100 skiSalaca i 150
nastovniak!
every Friday, in
Jedmstvo
479
Toronto 2B, Ontario,
of
koji
Pred
lider
vlast
koji
Eutlera!
Canada;
RAZLIKA
U svojoj emisiji preko zapad-nonjemadk- e
televizije konferan-es- j
Volfgang Gruner postavio je
gledaocima pitanje: "Kakva je
razlika izmedju elektridara i
kancelara Adenauera?" — I o
dmah odgovorio:
— Elektridar ne dolazi, a kan-cel- ar
ne odlazil
DOPLATA
Dnevnik "Morgenbladet" iz
Osla objavio je nedavno vijest
da je jedan norveSki student u-hva- den
u Svedskoj pod vago-no- m
putnidkog vlaka — bez
karte. Morao je da plati kaznu
i voinju 113,50 kruna. Ali po-slij- e
izvjesnog vremena dobio je
od Svedske ieljeznice joS jedan
rodun na 26 kruna — doplate
jer je ustanovljeno da se vozio
pod vagonom prve klase!
♦
♦♦♦
♦
♦♦♦♦♦♦
♦♦♦
♦♦♦♦
♦♦
♦♦
♦
♦♦♦♦
♦
♦
♦♦♦♦♦
♦♦♦♦♦♦♦
♦♦♦
♦♦♦♦♦
♦♦♦♦
♦♦
♦♦
Po stranicama listova
BADOVINAC ODUSTAJE
"Hrvatski Glas" u broju od
25. marta izvjeStava da "brat
J. Badovinac" nede biti kandi-da- t
za glavnog predsjednika
Hrvatske Bratske Zajednice na
njezinoj iducoj konvenciji (u se-ptembr- u).
To je, kale se u izvjeitaju, iz-javio
sam Badovinac na sasta-nk- u
u Detroitu u subotu 23.
marta.
Badovinac, koji zauzima po-loz- aj
predsjednika gtavne poro-t- e
HBZ, a ranije je zauzimao ra-zn- e
druge polozaje, mjesecima
je aktivno radio na priprema-nj- u
svoje kandidature, a sad,
jos prije izbora delegata, odus-taj- e.
Sta ga je tako rano nevelo
na taj korak?
"Hrv. Glas" kaJe da nede
kandidirati iz "valjanih i opra-vdani- h
razloga", ali razloge ne
navodi.
Mozda je Badovinac doSao
do zakljudka da se uzalud tru-di- ?
Sta bi drugo moglo biti?
A tko od "narodnih zajedni-cara- "
moze uspjeti kad ne mo-ze
Badovinac?
"Hrv. Glas" kaze da su
"mnogi prisutni ovu izjavu pri-mili
sa razocaranjem". Nama
se c"ini da "narodne zajednica-re- "
cekaju nova i mozda jol ve-d- a
razocaranja.
PITANJE PRED HSS: PROTIV
USTA5A ILI SA NJIMA?
U Hrvatskom Glasu ' od 25.
marta objavljena je "Poruka
org. HSS u Kanadi, USA i Bel-gi- ji
te Hrv. Rad. Saveza" po-vodo- m
35-godiinji-ce
smrti Stje-pan- a
Radida, nakon atentata u
Narodnoj skupstini. "Poruka"
sadrzi tadnih tvrdnji o Radidu i
njegovoj ulozi, a posebna paz-nj- a
posvee'ena je ogradjivanju
od ustaikih elemenata, Sto je u
ostroj suprotnosti sa stanoviS-ter- n
kojega je zauzeo urednik
"Hrvatskog Glasa" u poprat-no- m
flanku. U "Poruci" se iz-medju
ostalog kaze:
"Primjer i nauk Stjepana Ra-di- da
nama su bal sada toliko
vazniji i toliko potrebniji, jer se
hrvatska emigracija nalazi da-na- s
u gotovo jednakom moral-no- m
i politidkom rasulu, u kak-vo- m
se nalazila na5a domovi-n- a
Hrvatska posljednjih godina
prije Stjepana Radida.
"Sto mi danas vidimo oko se-b- e
u iseljenoj Hrvatskoj i dega
smo ved godinama nakon rata
zivi svjedoci? To su medjusobna
sumnjidenja i optuiivanja. Po- -
Vuckoviceva ustrainost
Bolidar Vudkovid je izgubio
jo5 jednu bitku za dinovnidki
"job" u glavnom uredu HBZ,
naime. Glavna porota ove orga-nizacije
odbacila je njegovu zal-b- u
protiv odluke IzvrJnog od-bor- a
o otpuStanju . Vudkovid je
na isti nadin prosao kod dino-vnidk- e
unije i Labor Relations
Board. Osvrdudi se na to "Naro-dn- i
Glasnik" kaze:
"Od prvog dasa kako je iz-gubio
dinovnidki posao u uredu
HBZ, krnjevidevska I ustalka
Stampa nadigoSe veliku kampa-nju- ,
trazedi od odsjeka HBZ da
obasipaju Glavni Odbor pro-testim- a
da ga natjeraju da upo-sl- i
Vudkovida, bez obzira da li
bilo Hi ne bilo posla za njega
u uredu. Krnjevidevska Stampa
tirala kako je dotidni "uden" 1
to "ne samo na hrvatskom, ne-go
I na engleskom jezlku", pa
neka otpuste nekog drugog di-novn-ika,
samo neka njemu da-d- u
mjesto.
"Visoko Skolovani Vudkovid"
je bio ixnajmljen — da iznajm-Ije- n
— da radi kao dinovnik u
uredu H. B. Z. S time je on fiz?--Ш
pao u red radnidke klase, a- -
а£У
slijeratni a i kasniji emigrant!
donijeli su u iseljeniitvo duh
medjusobnoga nepovjerenja,
sumnjicenja, svadja i optuiiva-nja
i privatno i pred licem cije-log- a
svijeta . . . Dnevna je po-jav- a
medju nama, da oni, koji
vjeruju da su najveci Hrvati,
gledaju s prezlrom na svakoga
drugoga Hrvata. Podijelili Hrva-t- e
na "diste" (a to su oni) i "ne- -
diste". Kako su upravo "disti"
neprestano u medjusobnim sva-djam- a
i sumnjidenjima, kada
bismo mi taj primjer slijedili,
na zadnje bi se nasla Hrvatska,
kada bi se oslobodila, bez Hr-vata.
"Vidimo jos jednu poraznu
dinjenicu, doslu medju nas u i-selj-enistvo
i emigraciju, s pos-lijeratno- m
i najnovijom emigra-cijom- .
To je drzanje Jkolovanih
ljudi. Koliko se oni zanimaju za
narodne poslove, barem svaki
drugi bi htio biti vodja. Upravo
su odvratne njihove medjusob-n- e
borbe za prvenstvo i sredst-va- ,
kojima se kod toga sluze.
Imademo primjera, gdje se
grupa sastavljena od ladice in-teligen- ata
raspala u par godi-na
nekoliko puta u najsramot-nije- m
medjusobnom javnom o-ptuziv- anju.
Konadno se jedan
od njih dak posluzio sudom ze-mlje,
u kojoj zivi, da bude ko-mes- ar
i vodja toga zalosnoga
drustva. — I upravo takvi su
vodili glavnu rijed na sastanku
u New Yorku, koji bi imao otvo-ri- t
put za slobodu hrvatske e-migra- cije.
(Mislimo da se radi o
tkzv. "hrvatskom kongresu" na
kome je dr. Kamber igrao vo-dec- u
ulogu — napomena "J").
Uprvo takvi, koji nisu kadri ni u
svom uzem krugu stvoriti sloge,
nadvikivanjem i isprsavanjem
vode tu glavnu rijed. Primili smo
iz Australije australske katolid-k- e
novine, koje pi$u porazno o
jednom hrvatskom katolidkom
svedeniku emigrantu kao Sirite-lj- u
faSizma, stvaratelju hrvatske
faiistidke organizacije.
"To je TEMEUNO ZLO dana-ln- e
hrvatske emigracije (Nas"
naglasak — "J"). Tomu zlu tre-ba
otvoreno gledati u odi i iz
njega treba izadi sto prije i Sto
podpunije . . ."
Fasizam (ustaltvo) — to je
"temeljno zlo" hrvatske emi-gracije.
Tako bi sigurno rekao i
Stjepan Radid kad bi mogao da
vidi Sto se dogadja.
Sto iz toga proizlazi? Zdrav
razum kaze: Borba protiv zlal
Da li de HSS podi tim putem?
Hi putem podupiranja i surad-nj- e
s tim elementima kojim je
ved dugo vremena vode Krnjevid
i urednik "Hrvatskog Glasa"?
koprem se ideotoSki i politidki
joS uvijek drzao za "nesto viSe",
kao da nije dlan radnidke klase.
Mnogi od izbjeglica iz starog
kraja su fizidki pali u red rad-nidke
klase, ali ideoloSki i psi-holoi- ki
joS uvijek sebe ubraja-j- u
u red izrabljivadke klase, sa-njaju- di
da de jednog dana opet
zajaSiti na ledja radnidke klase.
Glavni predsjednik Mandid je
izjavio da je plada Vudkovida
kao dinovnika bila $5,100,00
na godinu, Sto je mnogo viSe
nego drug! dinovnici u uredu
Zajednice dobivaju i Sto se za
dinovnidki rad plada u uredima
kapitalistidkih tvrtkl.
Kako se vidi, Vudkovid je po-kaza- o
i te kakovu ustrajnost u
borbi za svoj job. Eh, kad bi se
istom energijom pridruiio bor-bi
radnidke klase za njene inte-res- el
Ali kad su u pitanju rad-nidke
plade za radnike general-n- o,
onda dujemo glas krnjevi-devac- a
kako sekundiraju glasu
krupnih kapifalista da su "viso-k- e
plade zlo" — zlo ne samo za
kapitaliste, nego i za radnikel
Kako vidimo, toga se ne drJe
kad se njih samih tide."
HRU5COV I PAPA
"Danica (27. marta) pise da
je nedavni posjet sovjetskog no-vina- ra
Adzubeja Vatikanu "je-dn- a
od najvedih senzacija na-Se- g
vremena". To je svakako
I bio znadajan dogadjaj, ali Sta
' on predstavlja? Zblizenje Vati- -
kana i Sovjetskog Saveza u in- -
Iteresu svjetskog mira? Da li ka- -
tolidka crkva moze suradjivati
sa komunistima?
2alosno je da "Danica" urn-jest- o
ozbiljnog razmatranja o-v- ih
pitanja ponavlja svoje kli-Se- je
o komunizmu i "nepomir-Ijivosti- "
izmedju njega i kato-licizm- a.
Urednid "Danice" nastoje u-vje- rit
svoje citaoce da su sov-jets- ki
potezi prema Vatikanu
motivisani njihovim "poteSko-dama- "
i "slabostima", uslijed
dega im je potreban mir, i ako
uspiju da dodju do izmirenja sa
katolidkom crkvom, koja je za
mir, onda de im se povjerovati
da su i oni za mir i tako de do-bi- ti
vremena da se naoruzaju i
"inflitriraju" "slobodni svijet",
a onda se moze lako dogoditi
da od politike koegzistencije na-pred- ju
na politiku izravnog na-pada- ".
Recimo da je tako, ali se po-stavl- ja
pitanje iz kojih razloga
Vatikan izlazi u susret sovjets-ki- m
potezima (Adzubej sigurno
nije uSao u Vatikan na juriS).
Zar su Papa i kardinali koji o-dredj- uju
vatikansku politiku bu-da- le
koje slijepo nasjedaju Hru-Sdov- u?
Takvom zakljudku vodi
"Danicino" pisanje. Izdavadi i
urednici "Danice" su svedenici,
ali, kako se vidi, imaju slabo
miSljenje o svojim poglavarima.
Nije ovo sludajno. Zapazeno
je joS ranije da se "Danica" ki-se- lo
drzi prema Papinim apeli-m- a
za mir. Oni bi svakako viSe
voljeli da Papa blagosivlja ra-ke- te
i atomske bombe!
Raskrinkavajmo reakciju
Zasto oni liberate?
"Glas kanadskih Srba" do-no- si
fotografiju L. B. Pear-son- a
sa predstavnicima "et-nicki- h"
grupa i
da se izmedju konzervativa-c- a
i liberala vodi borba za
pridobijanje "etnickih'' gla-sova.
"Glas", kao i druge
reakcionarne novine, raduje
se takvom stanju stvari. Ra-duje
se, jer ccna propalkn
politicarima, onima koji su
prodali sviju zemlju i izdali
svoj narod, skace. Njih pot-kuplju- ju
i liberali i konzer-vativc- i.
Placa se u formi ra-zni- h
oglasa i u vidovima ra-znoli- kih
usluga.
"Glas" je od podetka svog
sedio na dve stoli-ce- .
Boza Markovic iz Toron-t- a
uvek je bio za konzerva-tivce- ,
a Pero Bulat iz Wind-sor- a
uvek je bio za liberale.
Ove dve partije su se sme-njiva- le
a poredak je ostajao
isti. U takvom stanju stvari
"Glas", kao i drugi reakcio-nar- ni
listovi, nije se brinuo
o kanadskoj politic!. Ustvari,
davao je savete svojim cita-ocim- a
da ne vode kanadsku
politiku, jer su oni u Kana-di
sarro "gosti. Danas je
situacija izr. enjena. Nijed-n- a
od starih partija ne moze
vise da vlada kao nekada.
Vlast dvopartijskog slstema
je razbijena. Kanadski na-rod
zahteva sve vece refor-m- e
celog sistema i otkazuje
poslusnost starim partijama.
Liberali i konzervativci ok-rec- u
se reakciji i traze od
nje pomoc obecavajuci, ka-ko
propalim politicarima,
tako i ratnim zlocincima, po-vrat- ak
na vlast.
"CUVARI" JUGOSLAVIJE
"Danica pise da se koncem
marta u Londonu trebao odrza
ti sastanak tzbjeglih jugoslave
nskih politidara da diskusiraju
"oduvanje Jugoslavije nakon
pada komunistickog rezima".
Na torn poslu trebali su se nadi
Slovenci dr. Miha Krek, svede
nik Cretnik, i dr. 2erjav, od Sr-b- a
Boka Vlaid (jedan od rijetkih
ostataka nekadaSnje jugosla-vensk- e
vlade u Londonu), Desl
mir ToSid, D. Petrovid i dr. 2iva
dinovid, od Hrvata dr. Branko
PeSelj i Hi ja Jukic. Sastanku ku
muje poznati brodovlasnik Va-ne
Ivanovid, "koji je poznat kao
glavni propagator ove ideje i
za kojega njegove pristase go-vo- re
da mu je britanski premi-jer
obedao, da de biti predsjed-nik
budude demokratske Jugo-slavije".
Urednik "Glasa kana
dskih Srba" Radoje Knezevid je
javio da ne moie prlsustvovatl
sastanku, ah de ga "moralno
poduprijeti".
Ono sto ove ljude ujedinjuje
nije teznja da duvaju Jugoslav!
ju, nego da u ruse.
STA BI RADILI POSLIJE
"OSLOBODJENJA"?
Nitko ozbiljno ne uzima ove
"duvare" Jugoslavije, ali pred
postavimo da im se nekim du
dom ostvare zelje — Sto bi se
dogadjalo? Pogledajmo Sto
predvidja mjesednik "NaSa red"
iz Londona, koja zastupa tezu
"demokratske Jugoslavije" ta-ko
se ne varamo njezin urednik
jedan od udesnika londonskog
skupa); u dlanku "Antikomuni
zam" kojega prenosi "Glas ka-nadsk- ih
Srba" ovaj list velit
. . Kad komuniram u Jugo-slavi- jl
bude pobedjen, onda de-mo
se ml (antikomunistidki "o
slobodioci" — "J") boriti jedan
protiv drugoga za svoje poseb-n- e
i suprotne interese". Drugim
rijedima, nebi bilo Jugoslavije.
Uzalud se trude — zelje Im
se nede ostvanti.
sa za
obavestava
izlazenja
U proAlim izborima Die-fenbak- er
je obecavao svim
reakcionarnim elen cntima
da ce se i u Ujedtnjenim na-cija- ma
boriti za zahtcve re-akci- je.
I dok su vodje rcak-cionarn- ih
organizacija podu-pira- li
Diefenbakera, njihovi
sledbcnici glasali su za libe-rale.
U ovim izborima Pear-son
obecava vise nego sto je
Diefenbaker cinio, pa su vo-dje
reakcionarnih organiza-cija
nagrnule da podupru
liberale. I bas zbog toga,
njihovi sledbenici su se za-misli- li.
Oni znaju iz iskust-v- a
da ono sto je dobro za
njihove vodje, nije dobro za
njih. Nova demokratska par-tija
postavila je u nekoj me-- ri
socijalisticki progran, a
sledbenici reakcije jos uvek
laziru od redi socijalizam.
Prema misljenju mnogih od
njih, najbolje je ako uopste
ne izadju na glasanje.
Reakcionarne vodje su
prihvatili liberale, jer ovi
potcinjavajuci Kanadu 5jed.
Drzavama, prihvacaju nuk-learno
orulje, sto xnaci ko-rak
blize ka unistenju cove-canstv- a,
ka nuklearnom ra
tu, a rat je glavna i, moze se
slobodno reci, jedina.zelja
reakcionarnih vodja.
Na drugoj strani, liberali
su u ovim izborima narocito
dosli do onoga sto je cajed-nick- o
evim vodjama reakci-je:
drsko i otvoreno izdajst-v- o
nacionalnih interesa, pot-pisivan- je
apsolutne kapitu-lacij- e
i stavljanje U otvorenu
sluzbu jednoj stranoj sili
bez inajmanje grize savesti.
(Nastavak na str. 4)