| Note |
OCR Text: KANADA KANADJANIMA PLODOVI
ZA BOGATSTVA SJEVERO-ZAPAD- A BOGATSTVO SJEVERO ONTARIA RIJATELJSTVA BORBA
Uzmite mapu Kanade Pogledajte Sjevero-zapa- d
Tromedju : Britanska Kolumbija. Jukon i Alaska. Opazit
cete da je sjeverni dio kanadske provincije Britanska
Kolumbija i Jukon teritorije odvojen od mora duga6kim
pojasom koji prip~-,- i Alaski t.j. Sjed. Drzavama. Taj
pojas se zovc Alaska Panhandle.
SAD-.s-u
taj pojas otele od Kanade. tvrdedi, da je
dio Alaske, kjju su SAD kupile od carske Rusije 18G7.
god. Spor oko toga pojasa trajao je dugo godina. God
1903 bila je imenovana "nepristrana" komislja da rije§i
spor U komisiji su bila tri Amerikanaca. dva Kanadja-n- a
i jedan Englez (Lord Alverstone). AmeriSka vlada
(predsjednik je bio Theodore Roosevelt) zauzela je
prijetecii stav U donaSanju odluke Lord Alberstone je
stao na ameriSku stranu, izjavljujuci, da su za Englesku
vazniji odnosi sa SAD od toga pojasa. Tako je Kanada
izgubila Alaska Panhandle
Sada taj pojas sluzi kao baza za рокибај grabeia
bogatstva sjevernog dijela B. C. i Jukona. Naime, ame-riik- i
kapital ide za tim da prigrabi vodenu snagu i ru-dn- a
bogatstva tih krajeva za podizanje industrije u
Alaska Panhandle.
Prenosimo dijelove dlanka N. Morgana iz Vancou- -
vera, koji ustaje protiv predaje kanadskog bogatstva
ameri5kom kapitalu i trazi da se ona cuvaju za Kanadu
i Kanadjane.
♦
XEPROCJENJIVO BOGATSTVO
Isto kao sto je jeftinl ugalj Walesa i Engleske pret-vori- o
Englesku u naprednu industrijsku zemlju prije
sto godina, tako nova otkriia vodene snage, prirodnog
plina, ulja i minerala na kanadskom sjevero-zapad- u
daju novi гпабај ovome dugo drijemajudem prostoru.
Realizacija bajoslovnih elektriSnih, kemijskih i metnl-nl- h
potencijala pacifiSkog ajevero zapada nalazi 11
pocetnoj fazl. Multimilionersko dolarsko metalsko-ke-mjsk- o
carstvo (koje slovi kao jedno od najvedih u svi-jet- u)
vec je stiglo do crtaCkog stola IstrazivaSke grupe
probijaju se u sjevernu nutrinu Britanske Kolumbije
U borbi koja se razvija oko kanadskih voda na
granici B. C i Alaske uvucenn je ditava sjeverna tredina
B. C. i Jukona. Odluduje se o kontroli neprocjenjivo
bogatog teritorija velikog po prilici kao Cehoslovadka,
joS uvijek nenaseljenog, sa proradunatom hidroelektri-dno- m
snagom od 20 miliona konjskih sila i ogromnim
rezen'ama sirovina
Alaska Panhandle . odavna se smntra bez
ikakve ekonomske vrijednosti AH ameridki trustovl,
upoznavSi vodenu snagu i mineralne rezerve na kanad-skom
tlu, na evaki nadin nastoje da ih se dokopaju.
Naravno, danns ne pomnzu metode kojima su ugrabili
Panhandle Sada su lukavijl.
Primjer ovih novih metoda iznesen je u jednom
dlanku tiednika "U S Alaska Weekly", u kome so na
diplomatski. dvosmisleni nadin istide "dnnasnjn potreba
zajednidkog razvitka novog sjevero znpadnog elektri-dno-industriisk- og carstva' "Guvernor Alaske sim- -
patidno gleda na ideju raz-itk- a B. C. Jukona I Alnske
kao jcdinstvene ekonomske zajednice"
Dalje "U S. Alaska Weekly" ukazuje: "Ljudi do-br- e
volje u ovom dijelu kontinenta su spremni da podu-pr- u
ideju zajednidkog ekonomskog razvitka".
Ovo nas potsjeda na izdnjnidku gotovost kanadskih
monopolista i njihovih politidkih glasnogovornika da
prodndu svoju domovinu za brzi dolar.
Listovi kao "Vancouver Province". "Financial
Post", "Vancouver Sun". "Victoria Colonist" i drugi pre-no- se
projenkijsku. anti-kannds- ku izdajnidku llnlju
"ekonomske integracije", koja nije niSta drugo nego
novo izdanje Lord Alverstone-ov- a "neprocjenjivog do-bit-ka
ameridke dobre volje"
Plan Frobisher когрогасЦе za svekanadskl razvitak
spori Aluminium Co of America (Alcoa), diji planovi
ukljuduju busenje 13 mllja dugadkog tunela za odvo-djen- je
vode iz Jukona za proizvodnju elektridne ener-gij-e
i razvitak industrije u Alasku Pandhandle
Priprema se najbestidnije izdaistvo B C 1 Kanade
od doba prepu?tanja Panhandle Sjed Drzavama.
Jukon je jedan od najvecih neiskoriStenih izvora
vodene snage na ovom kontinentu To je neocjenjlva
imovina koja bi morala biti na vjekove saduvana i
tskoriStena za potrebe Kanade. Nije u pitanju samo
neposredno когШепјо hidroelektridne snage. ved t na-ciona- lna politika. Smije li imovina kao Sto je Jukon biti
otudjena? A ako se otudji da li 6e ameridki monopolist!
pristati da se odreknu te hidroelektridne energije kad
jedamput preuzmu kontrolu i investlraju milijardu do-lara- ?
Nikakva momentalna korist koja bi se doblla tzvo-zo- m vodene snage ne moze nadoknaditi ovu stalnu
oziedu I sama buducnost ove velike i bogate pokrajine
i posebno bududnost trecine kanadskog sjevera zavisi o
kanadskom iskor&tavanju vodene snage Jukon bazena.
Ima samo jedna garancija da de gradjani kanad-skogSjevera-zapa- da modi uiivati plodove obilne vedene
snage i neprocjenjivih mineralnih resursa, a te je eba-ve- za kanadske vlade da ce hidroelektricni razvitak biti
djelo Kanadjana i za razvitak kanadske indttstrije i de-ma-du potresnju Kad se jednom zadevelje eemade pe-tre- be onda de se modi razgovarati i ® dtebT vHkeva
koji bi preestali za izvez.
5to se pak tHe samog Panhandle-a-. en c:e estati
kao uspomena otvorene i bezobrazne invazije B. C te-rite-rije
. Nova doba u razvitka kanadskog sjevere-zapad-a
de pojadati zahtjeve B C. i Jakena za Hlaz na
mere "Dobki natrag Panhandle de se duti eve
de . Panhandle je problem kojega samo jedna pra-- % va narodna vlast mole rijeStti — narodna vlast koja
nadoiazi.
Mineralno bogatstvo Sjc;emoB' Ont 11 1a je opce poznato. AH
minerali nisu jedino bogatstvo. Tu su sum Jedan predjel od 16 mili-ona
akera, zvan dreat Clay Belt, je pogodc za poljoprivredu. Hudson
zalUev i Jamesov zalijev obiluju ribom. Postoje takodjer pogodne
prirodne luke za pomorski saobradaj Prailnom politikom taj kraj bi
se mogao razviti u jedan od najbogatijxh Takav razitak zahtjeva za-uzima- nje vlasti. provincijalmh i federalmh. Medjutim glavra je aktiv-no- st vojnidka Vi5e amendka. nego kanadska vojnidka aktivnost.
Donja mapa pokazuje bogatsto Snvernog Ontaria Mapu je
izradio istaknuti radnidki prvak u Sicvernom Ontanu Oscar Roy. a
objavljena je u hstu "Canadian Tribune" zaiedno s Royevim dlankom
MnNlTQ&R
its Portnrii trs wimtwH
COCMt 6. UTILE C.Y
1 l)itr l(lo4t— 4rn f. 2. Llfnit
3 GrMim
54., CICrahninfa ,r.nl4inef,ir flMeyt, Unnltri
7, ОСџџЦџ, т,mmyMh4, nuBmftlt, IIn CM
10. Irn an (taitnlli)
I
"Globe and Mail" u u-vodni- ku "Tko brani Ka-nadu?"
kaie da je obrana
Kanade stvar samih Ka-nadjana,
a ako Amerikan-c- i
preuzmu obranu, to je
isto kao kazatt Amerikan-cim- a da uzmu Kanadu
("ame thing as telling
the Americans to take
over Canada".
У sFs. --O- S)
--J V J7v?
11. Asttm. IIX).. CC?ITB1fKkmPlcrMatpl.ift. U Ca-- i
I S Cabalt, аГа .
1 i Cattail, ilr— CabaH.
IT. Ciwi 7mmmmml
MIt. ШNlчcШktчl—.пг—CanMlart-t-ahn. Bay.
39 NitVl, - m— tiVy.
Z J A
Senator William Euler,
bivsi minister, u govoru u
senatut
"Iako sam ja veliki pri-jate- lj
SAD — kao sto vje-ruje-m
da su svi Kanadja-n- i
— ja sam ipak sklon
da mislim da smo mi malo '
odvise brzi da ih slijedimo
"TO THE SHORES M00S0NEE.
а-мааш--
ан-аа-ав шшшвтшвшшшшат 6s IN CANADA - II -- Д Т
MAY OOTNCMScR
DOMIKICU TRC- -
SI S.iic— littt Currtrt - Iran eravl"-!-- . 31 It '—— M4tla.al.
S4. Ca'd— La Lac.
5S Ca4— Hiutnwi. 2. tma t;t WAiWtKarwn :—e fRtM?— r.ttk—La-- a .
S3 Ca'd— ritVe C
OF . ."
E
u previse slucajeva; dru
gim rijecima, da budemo
rep njihova papirnog
zmaja (kite). Pri drugoj
pomisli, mozda to i nije
dobar izraz, jer rep ipak
donekle utjece na pravac
kajta, ali ja mislim da je
kanadski utjecaj na ame
ricku politiku nistavan..."
г
Oumnitttog nxirti narSt!a sc Natnladi jnd Bupankc c Ma-sedn- u
godiSnjica so dan — noi in Just ri ski ccntar
&S ogorora o pnatelt-u- . mi- - Rodopsko£ rudarskop bazena Sc-tadn- ji
i uzajamnoj ропкж'1 0л pa pn;e tn podmc tu fe Mo ne-agov- or
e ufvrstio nove, prifatcl- - koliko icdnokatnih stanh kuc'tca. a
ske odnosc izmcdju sovjettkog i aobraiJajno credstvo u btle mule,
buginko naroda, odnosc koji 1 1 Sada se a pravim ulicama Madana
sc dmto ustanovili poslije Drupoj; , uzdilu blokovi lijcpo urcdjcnih
STJctsko rata i koji imaju dubokc ttanbenih zprada, otvorrni su nu-historijs- kc
korjene U toku tih gizini, polikltnika i {kola.
sedam podina prijatclstvo izmedu
SSSR a i Bupawkc dalo C svoje
iajne plodove Isto tako ekonom-sk- a
suradnja koja je kornna za
ohje strane a koja se razviia na
vrtom tcmclju soCtsko-bupar-sko- p
upovora oupurava Bupankoj
uipjcJno ostvarenje grandioznop
proprama industrijske apradnje
Nedaleko od Sofije, na pu-stopolji- ni, pde su jo? prije pet pp-din- a
pasla stada ovaca i koza iz-rast-ao
je pr-ena-c
bugarske meta-lurpij- e
— zaxd koji nosi ime Le-njin-a
Bucarskoj. koja nije inula
nikakvop iskustva u izpradnji li-n- ih
poduzeda pritckao, je u po-mo- ?
Sovjetski Savez Iz SSSR-- a su
zi U
no za
na
te
iz
da masta
Ne tclik.
nepo dak najprimiti4-nij- e
male
Iz
iz A
maJinopradnje
najkomplik-anij- e
alatljike za mnope
pa cak
za inoz.
U
je u
no-vih
za
U pod in su
puta
STRANA
rtko-bupa- r
top prada
kao i bujni ranitak
industnje takodjer je
u znatnoi mjcn rezulrat buparsko-cOTersko- p
1 suradnie
PoJer od 1947 podme u
stilu iz SSSR-- a u vedim koli-ctnam- a
meltanizmi za rudnike i
uphenokope stroje! za kopanje
utovar, ckskavatori. pneumatifki
dekidi, rudarski To je
omopulilo da se mehanizuju
proizAodnje u upljenoko--
I za preko 70 posto.
Sada su buparskt mafinopraditelji
sovjetsktm crtciima uz
iniinjera ooji!i
proizvodnju niza rudarskih meha--
stipli najnoMji urediaji opremu nizama toku desct codina u
zavoda. u sovjetskim poduztrfima Bupankoj je toliko ka-s- e udila velika prupa pnih bupar- - j mcnop ko!iko je bilo dobije- -
skih metalurpa — iniinjcri. maj- - s-- u historiju Buparske
stori. delika i drupi Za-o- d Ubrzanim se u Bupar-ko- ji nosi ime Lenjina ved je pro- - skoj izpradjuje desetkc noih
izveo mnope tisufe tona J dcktrana ; kompletni uredjaji za
Velika valjanih proizvoda Punom dektrane takodjer se Salju
se vrSi pne bu-- . SSSR-- a Samo u toku 1955 podine
qarske vfsoke pedi. u Buparskoj je proizedcno vite
Buparski delik1 Zar je mopla, ' elcktri&ie entrpije nepo u toku
o tome zaostala pred-ratn- a
Buparska samo
mctahke
izradjevine. dak plupove sa
inostranstva
Buparska modernu
podu-ze- a
izradjuju
strojeve
privrede Buparske
Save-zo-m
Buparska
podina izpradila mnopo
tvomiea stro-jev- a.
prolloj buparske
tvornice
Srvaranje hupanktli
rudar-sk- e
Buparske
Bupartku
komhajni
p!ani
procesf
Buparske
porno? sovjetskih
dobijeno
topiod tcmpom
domaep
izpradnja
podina mno-pi- m
sufnim rejonima Buparske
stvoreni su iripacioni sistcmi
vjci4aft.op navodnjavanja
konjskom zaprcpom kose ona je ,
svake podine zahvaljujuli uvozu
morala da uozi
sada ima in-dustr-iju
lx
i prane
narodne
i
saradnjl sa Sovjetskim
toku poslije-ratni- h
proiz-odnj- u
proizvele sedam vise
radara
priatelfstva
sre
i
pima
prema
uplja
i
parom
i
deset predratnih U
Mre-f-a
Jiri se
i
i
i
i
Sojrtskop Sa%cza crpnih stanica I
drupi h uredjaja. Sada povrSina ze-mljiJ- ta
koja se navodnjavaju u Bu-parskoj
iznosi skoro tri milijuna
dekara — Sto je opri!ike za osam
puta viJe nepo prije rata.
Citava Buparska se pokri%'a pu-sto- m
mrczom feljeznidkih prupa I
drumova. I opet najvalniju ulopu
ipra ekonomska suradnja Buparske
sa SSSR-o- m Suda se na izpradnji
пол-i-h trasa mopu vidjeti mo£ni
buldozeri. kompresori i drupi pra- -
strojeva nepo u 1918. podini. U , djevintki stroje' markama sor- -
Buparskoj je osvojena sen' j ska jctskih tvomiea.
proinodnja kombajna za iito, iz- - Buparska se u kratkom roku
radjeni tu prvi kombajni za ko-- j prervorila iz zaostate, aprarne ze-pan- je
i okopaanje Se&rne repe I mlje u industrijski razvijenu dr-mno-pi
drupi strojevi I uredjaji za ia-u- . S%oj pni pctogxxliJnji plan
rudarsku, laku i prehranbenu in- - ona je hpunila'podinu dana prije
dustriju.
j
roka. Obujam industrijske proiz--
7jk vrijeme sovjetsko-buparsk- e --odnje u Buparskoj pove£ao e u
suradnje u raznim krajeviroa Bu-- 1 usporedjenju s predratnim skoro za
parske nastali su novi industrijski pet puta.
centri. Svepa prije osam podina na Preobraiena je poljoprivreda
purtoj obali Marke udaren je te-- Buparske. koja sada ima skoro 15
raelj grada Dimitrovprada, koji je j ti£a traktora i mnopo kompliko-sad- a
psznat daleko van pranka J van1i ttmjeva Prije rata buparsko
Buinke. U njemu punira kapari- - !о sasrtra nie znalo za komhaj
tetefB radi kcraijski kombinit — ne Sada u Bupankoj ima oko
nai--e- ce potkizece takve rrste na 1.800 kombaina. koie ie ronrfio
' Bilkana. Kombinat ptoizvodi go-- Sovjetvki Savez. a a Ijeto e na
1Шје desetak tisa ten azotoSi Бидаглка polja izafi prvi komhafni
, gsojtva koja ш uko nuina pol0- - damage proizvodie N"a hen me
i privredi Buga-sk- e Овш toga su a ' asizije i razvitka iprKemiVe
, Dkftkrsvgradu izgradjeni 1 stupili zemljoradnje. etrlrenja teffakih
e eksfkUrtu %-eI-tka
tvomiea ce ' domatnava. u BrngtrAej je u
meali "VaJkan", tvormca eternka. J pjeirm rijefcn ikni prolJctn Bu-- 1 tvemka, za ebo§siivafe BgJja, parsfco fanrvo daje ve vHe pro--
teaaeetektram i drugi poduzefa 4АеЦе. . Sejetski Sa je na fftefta bwr-- 1 Ek©emra Baganke te razKja
k We Hfentfk za sre t prad- - 1 ц {меген mataimalnop аачкноЈге
Hfe ifmcfce р©геае, roe 1 na matrtiatmri i kattemiti po-rttJfa- je.
Grad4(elji DtrnkMngrnU treb ttaevetrva. O t©fBe evori
m a ptfiw evjetkoRj naro4o. go-- J ма4пј port btafettaAta naroda.
--eefi e jim uipjeaima. pili- - ftreka izra4fra nevib stanbenAi
"Sevjetska zemlja tarn j--e pd-4a- la I zrada, fkela. belmca, sanatorij-tfafn- e
giiSttifc i montere. koji sa ma. TJ Bti§ankej fe ttkifHtt shtetn
eewnefae о£Ж aSe gratBtelfe - --
' karata, a u teka drije po-4:e4lr-ife
Sevjetka zemija nas j snblfeK ! g9&fle ci peta a матапе
narmodernrjiiin gfad)Crinkka i rijene ifidtitriji.oj refci i nafnirnt-montalalf- a
strayелнаа, kofi еШ- - гмва Iz ejodkie odfu e pove vf tA . . Stalne sa stizaS cava protvodafe robe Sroke po-te&-d
sHeiljaji — pejedeja rije ' trenfe U poredfeafa sa predrat.
sevfetke tehnfte — fa&fe sa lit- - j nim rremenom oa se poveala za
Ш sevkfaii radftki ft ae£aka tri f-a-ta. Neaane sa twitefM u
j sevfetaki tvefukaat taaMao ! rjoajon dva oa,retan tekstiioa kom
' ftjradnje". baMta "MutiaT a PJevdrra i
Brze rate i aredjaje da- - "Blfeaa a Gabraia. tzjerad-at- e
ИтЦЖл DMTWtrBtyd U atema sa se ove fabHke kenaerrt i 4rf
I icaaafeee fiUve eerm emepeka-- pedazeca refcranbene iJaatrtte
tnife stafkbenas Zfcrada. ооћмге, TJ i--mw terae baankt narod
ike4e. kma Stroki bak-rar- t prada. гШ ptoJavg brafrskec prtjafehstva
REIDFORD U L.ISTC zasadreni sa drrec'ein. na irrotpi- - I saradnfe sa ovietslckn narodom
--GLOBE AND MAIL" o obal fance arediea ie veliki 1 Lpznsgz?
|
