| Note |
OCR Text: ?T7,i o--
V
J#r
¥ f Jtdinttvo, 10. julo. 1970,— STRANA
'
I
TISUCE NASEG NARODA NA PROSLAVI
KANADSKO - JUGOSLOVENSKOG DANA
NA BEOGRAD FARMI
Ova velika proslava kanadskog i
praznika noroda Jugoslavije podela je
joJ o subotu logorskom vatrom oko koje
se je savijalo koto i orila pjesma. Iste
vederi je prikazana serija filmova iz isto-fij- e
narodo Kanade i Jugoslavije.
Na sami dan proslave od ranog jufra
neprekidne kolone automobila sa slav-Ijenici-ma
su ulazili na Beograd farmu
iskidenu kanadskim I jugoslavenskim
zastavama i simbolima prijateljstvo na-
Je dvije domovine.
Raspolozenje je dostiglo vrhunac za
vrijeme zvanidnog i kulturnog dijela
programa. Ansambl "Adriatic" iz Nju-jork- a,
ne samo da je opravdao glas od-lidn- ih
umjetnika, muzidara I pjevada,
nego su svojim sviranjem za narod, za
zabavu za plesove oduievili sve.
Ali ako je neko pobirao najvece
aplauze, to je bila naJa mlada umjet-nic- a
iz Wellanda, Suzi Grdenic, sa tarn-burico- m,
koja je nju pratila onako kako
nam je ona pjevala narodne pjesme i
uJla u srca hiljada posmatrada, dugo ce
se pridati I pamtiti.
Ove godine, po prvi put nije bilo sa
nama majora W. Jones-a- , ali tu je bila
njegova divna supruga Helen i mladi
sin Bill, Njene rijedi su nastavak velike
tradicije koju je podeo pok. Bill. Stafeta
nogometnih klubova "Makedonija" i
"Jugoslavija" iz Toronto, kao I kluba
"Jugoslavije" iz tondona, odnela je cvi-jece
na grob velikog prijatelja naroda
Jugoslavije i nas Kanadjana Jugoslove-n- a
I donela urnu zemlje sa groba koju
je predala Mrs. Jones na pozornici.
Govorio je major toga podrudja Willi-am
Brooks, koji je pozdravio sve prisutne
I odao puno priznanje doseljenim Jugo-sloveni- ma
a posebno istakao sjajno ras-poloien- je
i organizaciju proslave.
. Predstavnik SFR Jugoslavije Mitko
Calovskt je govorio o prijateljstvu naro-da
Kanade I Jugoslavije I zahvalio svi-m- a
iseljenicima na njihovoj ljubavi pre-m- a
staroj domovini I radu u novoj do-movi- ni.
NaJ poznati novinar I pjesnik Musta PISMA
MHTinittrirvrvrvrvnvnnvHvreTviTtTvrvrT
Windsor, Ont, — Pritoieno
u pismu Jaljem vam dva mo-ney
ordera, jedan od 16 dola-ra,
Sto je izdano za cvijece po-kojno- m
drugu 5timcu 1 drugl
od 8 dolara za obnovu pret-plat- e.
Primite drugarske po-zdrav- e.
Ant
Park
ytHifc fridsr. 51тв1аа
Qga
Ш. Onlari. Ж-lt- U.
, C£lr 8lpk Miotic, Meaar Iaa Stiaac.
lattripe— end ttfni OJTt.
fa Johid recitirao je svoje kompozicije
u podast velicanstvenoj proslavi.
Odigran je nogomefni turnir izmedju
klubova Toronto i lendona, koji se
finalnom utakmicom izmedju SK
"Makedonija" i SK "Jugoslavija" iz
koju je dobila SK "Jugoslavija"
sa 3:0, kome je predala
majora Jonesa, dok je najboljem
igradu Kovacu predala po-sebn- u
nagradu.
Djeca su se zabavljala puta
bolje nego ikada. Pored ponija, tu su
bila trdanja u vrecama, skakanje, traze-nj- e
lubenica zavezanih odiju, a onda za
odrasle atrakcija navladenja ko-nop- ca
izmedju Hamiltona i Toronto, ko-ju
nagradu je Toronto. pli-vanj- e,
veslanje, utrke motornim camci-m- a
. . .
Program je otvorio predsjednik pro-slav- e
Ivan Farac, pozdravljajuci naJe
I sve Jugoslovene doseljene u Ka-nad- i,
posebno masu prisufnih, podvu-kav- Ji
slogu, ljubav, bratstvo i jedin-stv- o
. . .
I na treba istadi naJih
radnika, koji su ne samo toga dana ne-umor- no
radili, nego nedeljama pripre-ma- li
ovo najvece slavlje, koje vec 20 go-din- a
raste, slavlje koje okuplja, Jiri slo-gu
i prijateljstvo, podupire svim snaga-m- a
prijateljstvo naJe stare i nove do-movine.
Posebno se zahvaljujemo hiljadama
naJeg naroda Ontarija, Njujorka, Detro-it- a,
Chicago. Buffalo, koji nisu zalili tru-d- a
I velikog puta da budu sa nama
zajedno uvelidavajudi Kanadsko-jugo-slovens- ki
dan.
I na da zavrJirro ovu malu re-port- aiu
rjecima naJih rudara koji
su pri povratku za svoj Sudbury rekli:
. . nikada neJto nismo vi-dje- li,
sloge, veselja, programa,
prijateljttva . . . Sa sjevera dogodine bi-ce
nas viJe . . ."
KANADSKO-JUGOSLOVENS- KI
DAN.
BM
Los Angeles, USA. — Stova-n- i
urednide, Jaljem vam ovdje
U, S. Postal money order od
30 dolara za dvogodiJnju pret-plat- u
na vaJ list "Jedinstvo"
i ostalo u fond. 5aljite mi no-vin- u
prilikom. Pozdrav-Ij- a
vas —
L. F.
WELLAND: PIKNIK VJK
Vijtde jugotlavtnskih Kanadjana (Council of Canadian
Yugoslav) odriava piknik u nedjelju 19 na pomatom
mjtstu Townlint, izmtdju 58 Highway I Feeder Rd.
Ztmljiitt lijepo urtdjeno. Bit i na rainju ptfene janje-ti- nt
i mtkog
Mjesto gdje it $e piknik odriati je poznato, a oni
koji na njtmu nisu bili neka paze na plakate I putokaze.
Svi nam doili.
PRIREDJIVACKI ODBOR
VANCOUVER: PIKNIK
Kanadsko Jugoilavtnsko Udruionjt i itamp "JE
OINSTVA" u VaiKouveru prirdjuju zajedntfki PIKNIK u nedjelju
9 augusta, u John Henry (TROUT LAKE), pocetak u 12
sati u podnt.
it bit! obifaju sa pofenom praietinom i
janjeHnom, pidem, kavom I hot ltd. Sportska na
tjtcanja 1 obava.
U slufoju kiit, piknik it so odriati u naiem domu, Golden
Horetsho Hall, 2786 East Hastings
Za poslugu jam?! prirtdjivalki odbor.
Svi nam doili.
PRIREDJIVACKI ODBOR PIKNIKA
JEDINSTVO-UNI- TY
rr U $tk-Cratie- n mi Imqvav.
kr TaffMiav Cnadiee FublUKtrt. 471 Strl Wm(.
Тгм CUsii; uUpkea
lutiana
tttti И.ОО pt Јџаг. DSA law cwatri 19.00.
4,- - daaa ивп tUlratia &
nasoj
za-vrj- io
To-ronto
Helen Jones pe-h- ar
turnira Ivi
ovoga
velika
dobio Zatim
goste
koncu stotine
kencu
starih
". ovako bolje
ovake
2IVIO
prvom
jula,
plca.
dobro
dotad
dobro
Odbor
Piknik po storom
mekim dogs
Street.
dobru
dobro
I UPRAVI
UREDNISTVU
Toronto, Ont. — Drugovi
kod "Jedinstvo", u pismu cete
naci !ek od 9 dolara za moju
godiinju obnovu i jodan dolar
u fond.
"Jedinstvo-- ' mi, drugovi, iz-gle- da
sve bolja i bolja radni-ck- a
novna. Samo nastavite
ovako, jer to je jedini list u
kojem se moie naci ono sto
iskrenog radnika interesira i sto
brani interese ; prava radnog
Jovjeka.
Neka zivi naia radniJka no-vin- a
"Jedinstvo".
Drugarski pozdrav na uredu
i tttaocima naleg lista.
Jvorinii Jime
— —
Sudbury, Ont. — Stova no
urednistvo, izvinite sto nisam
prije obnovio pretplatu. Nala-zi- m
se u bolnici i ve£ 19 mje-se- ci
nisam sfao na noge. U mo-lo- j
bolesti zaboravio sam na
mnoge stvari, pa i na obnovu
pretplate.
U ovom listu vam prilofeno
ialjem cek od 18 dolara i to je
za dvogodisnju obnovu i ka-lend- ar.
Primite svi na uredni-Itv- u
pozdrav od starog pret-platni- ka
—
— —
Chatham, Or.t. — U listu
vam priloieno Jaljem money
orde' od 10 dolara za obnovu
pretplate I 2a kalendar. Opro-stit- e
Jto je stiglo %a malim za-kcJnjenj- em.
N. G. - —
London, Ont. — Istice mi
pretplata pa ju ielim obnoviti
sa ovih 8 dolara koje vam pri- -
loieno Jaljem. VaJ Jitao: —
J. M.
v Zivotno iskustvo
jednog iseljenika
Vancouver, B.C. — Lijepo je
putovafi po svijetu, obilaziti
zemlje, razgledati prirodne
Ijepote, plava mora, Jume I
gradove, upoznati narode, nji-ho- ve
jezike, muzeje, kazalisfa,
vidjeti velebne gradjevine sta-re
po nekoliko stotina godina
itd.
Pojedinci su putovali, vojske
se kretale, atavi narodi se se-- Mi
kroz stoljeca, trazedi pogod-rij- e
tlo Jirom zemlje, da se ko-naJ- no
srede, udome i stvore
svoju drzavnu zajednicu. To-ko- m
vremena zauzela je svoje
mjesto rijec" — migracija, Jto
znaJi seljenje, preseljavanje,
micanje od cega se skrojiJe e-migra- cija,
emigrant — iselje-ni- k.
I emigrant je putnik. I on
putuje po povrJini ove velike
zemlje i, kako rekoh, divno je
putovafi i viditi rojske Ijepote
ovog svijeta. Ali emigrant ne
putuje da se divi cudima pri-rod- e.
On u najvise sluJajeva
ide "trbuhom za kruhom". Nje-gov- e
misli vracaju se natrag
domovini. On prolazi, on se
krece, ali pred sobom najviJe
vidi svoju majku, svog oca,
bracu i sestre, dragu mu zenu i
neoskrbljenu djecu. lako je
zdrav, on osjeca slabost, tugu
i sree mu se steze. Dok napu-Jt- a
granicu svoje zemlje u nje-m- u
se pojavljuje cudna bolest
— bolest Jeznje za domovViom
koju mora da napusti. On mi-sli
u sebi: samo godinu-dvije- ,
pa cu se vratiti. Dok on ovako
misli i tezi za povratak, nezna
Jto mu donosi sutrasnji dan ili
noc.
Ljudi se ne sele samo iz naJe
rodjene domovine. Kad gledaJ
oko sebe i Jirom Kanade vidiJ
ljude mnogih rasa i mnogih
nacionalnosti — gotovo iz svih
krajeva svijeta. U mnoJtvu na-roda
uvijek tiaiimo svoje, tra-zim- o
naJeg Jovjeka da s njime
progovorimo svoju rijeS. Tako
je kod svih. Zato vidimo kako
se zajedno u iseljeniJtvu drze
grupe Talijana, Ukrajinaca, Fi-na- ca,
Jugoslavena, Madjara ;
drugih.
mandu§a
Vancouver, B.C. — Sa prili-fni- m
zakasnjenjem javljamo,
da je u srijedu, 18 februara,
umrla ManduJa Jurisic. Dulje
vrijeme prije smrti nije se osje-cal- a
najbolje. Doktor je nare-di- o
da ide u bolnicu u kojoj je
bila samo Jetiri dana i onda
umrla. Ustanovljeno je da je
umrla od raka.
Pred polazak u bolnicu osje-cat- a
je konac livofa i rekla da
zna da се umrijeti. Tjesila se I
govorila kako 6e skoro k svome
muzu Mili (MiJanu), koji je
umro u januaru, 1968.
Pokojna ManduJa rodjena
je 18 jula, 1898 godine, u Pe-ruJid- u,
lika. Tamo se udala za
Milu (MiJana) JuriJica. U bra-k- u
su imali najpnje dvije kceri,
Anu i Katu.
ЛМЈап je doJao u Kanadu
1926 godine i nakon nekoliko
god'cia uzeo je k sebi svoju fa-mili-ju.
U Kanadi im se rodilo
jos sestero djece — Steve,
Milan, Morica, Dixi, Leon I
Down.
Ponukan naJim listom iz Sa
rajevo, listom "NaJ svijet" koji
nam cesto daje sliku zivota u
iseljeniJtvu u roznim krajevima
svijeta, zelim napisati ovo ne
koliko rijeii kao covjek koji je
skoro pola stoljeca proveo u
emigraciji.
Mnogi ljudi nasih vremena
iseljavaju u prekomorske zem
Ije. Oni mastaju i predocuju si
najljepJu sliku u iseljeniJtvu
Ne mislim redi da kod nas u
Kanadi ne valja, ali moram da
kazem da ovdje ima bogatih
i siromaJnih. Kad radnik doseli
on je siromasan, nema tako
redi ni zalogaja kruha. On je
bogat samo u tome Jto ima
vrijedne radne ruke, ako pak
ima zanat, moze se osjecafi
neJto bogafiji, iako bez dola-ra.
Radni covjek stjeJe svoj zi-v- ot
u znoju i muci. Ako ima
posao, dobar je. Ako posla
nema, onda je slabo. Covjek
bez posla je zabrinut t misli za-Jt- o
sam ostavio svoj rodni kraj.
Dok je posla, zarade I zdrav-Ij- a
covjek se moze snadi i ne-
Jto priJtediti. Prvih dana nali
su doseljenici i od usta otkidali
da bi si pricuvali kakvu svoticu
i povukli za sobom svoje zene
i djecu. Radedi marljivo i paze-c- i
na svaku centu, mnogi su se
opskrbili svojim kucama, a
nekoji joJ kupili i brodove, ho-te- le
i drugo, a njihova djeca su
Jkolovana ili se Jkoluju, da bi
imala bolju i laksu buducnost
u savremenom zivotu.
Kako rekoh, dok je posla,
zarade i zdravlja naJ covjek ce
se ovdje u iseljeniJtvu snaci
i prilino zivjeti. Ne mislim na
bogatstvo, nego na obican,
skroman i pristojan radnicki zi-vo- t.
Kanadski radni narod
mnogo je toga postigao svojim
udrurivanjem u unijski pokret,
koji stoji na braniku interesa i
potreba radnog c"ovjeka.
lako smo doseljenici iz Ju-goslavije,
mi se osjecamo i Ka-nadja- ni.
Zato nas interesira da
zajedno sa ostalim radnim na-rodo- m
ove zemlje izgradimo
Jto bolju Kanadu za nas i naJa
pokoljenja.
Ivan Colak
mmt
Za vrijeme ekonomske krize
lesko je bilo odgajati djecu. Ali
ManduJa ih je odgojila i dr-za- la
oko sebe sve dok se nisu
pozenila. Po smrti njezina mu-z- a
djeca su uvijek dolazila k
njoj i pomagali koliko su mo-gl- i,
a Dixi je uvijek bila s
njom.
ManduJa i MiJan bili su na-pred- cii
u svom gledanju na i-v- ot.
Pomagalr su naprednl rad-nicki
pokret, pretplafivali i l-ta- li
naJu radniclu Jtampu i i--
mali
mnogo prijatelja i znana-ca- .
Sahrana je obavljena iz Bell
Funeral Home na vjecYii podi-na- k
u Ocean View Cemetery.
Nad otvorenim grobom u ime
obitelji govorio je JoJo OreJko-vid- .
Pokojna ManduJa ostavlja
iza sebe osmero djece, tri sna-h- e,
pet zetova I 15 unuJadi.
Takodjer ostavlja viJe rodbine
i prijatelja u ovoj zemlji I u
Jugoslaviji.
Poiivaj, draga ManduJa, u
miru u tvom hladnom grobu.
Neka ti bude laka gruda ka-nads-ke
zemlje, a tvojim milim
i dragim naJe iskreno sauJeJ-fe- .
Joso OrtJkovif
ZAHVALA
Nojsrdanije se zohvaljue-m- o
svima koji su posjeiivali
I tjeJili naiu mamu za vrijeme
njezine bolesti, kao I za vrije-me
sahrane. Takodjer hvala
svima koji su poloiili vijence I
cvijece na odor naJe mile maj-k- e.
Oioloiltni sinovi, kftri, vnv
lad, snaht i zttovl.
2
Prilika za vecu suradnju
(Nastavak sa st 1)
Mi smo uviereni da nose
drzave mogu izvuci velika pre-imucst-va
iz medjusobne surad-nj- e
i viJe uevrstiti svoje odno-s- e,
uevrstiti medjusobno povje-renj- e.
Govoreci o tome, mi nikako
ne gubimo iz vida da medju
nama jos postoje odredjene
razlike u pojedinim pitanjima.
To je bilo poznato i ranije i
mi komunisti-lenjinis- ti ne bi tre-bal- o
da pred tim zatvorimo
ocl Naprotiv, direktno i dru-garsk- o
razmatranje svih pita-nj- a
vodi tome da se zajedni-Ш- т
naporima odstrani sve
Jto ometa razvitak sovjetsko-jugoslavensk- e
suradnje.
Ako su obje strane iskreno
zainteresirane za ucvrJcenje
povjerenja i suradnje, nesum-njiv- o
je da ce sovjetsko-jugo-slavens- ki
odnosi biti oslobodje-n- i
svega Jto ne doprinosi nji-hovo- m
svestranom razvitku.
Mnoge stvari ujedinjuju narod
Jugoslavije i sovjetski narod:
veze povjesnog prijateljstvo,
zajednicka borba protiv faJiz-m- a
u godinama drugog svjet-sko- g
rata, istovetnost druJfve-no- g
uredjenja, interest borbe
za mir i socijalizam. Uzeti svi
zajedno ti faktori cine cvrstu
osnovu na kojoj se moze u-spje- Jno
ostvariti razvoj prija-teljski- h
odnosa izmedju Sovjet-sko- g
Saveza i Jugoslavije.
Danas — nastavio je Kosi-gi- n
— mi smo poceli naJe pre-govo- re
i moJemo primijetiti da
u sadasnje vrijeme sovjetsko-jugoslavensk- e
odnose u vedoj
mjeri nego ranije karakterizira
razvoj politidkih kontakata,
proJirenje veza u ekonomskoj,
naucno-tehnidk- oj kulturnoj i
drugim oblastima. O5igledno,
napori usmjereni na daljnje
zblizavanje nasih zemalja vec
donose svoje plodove.
Mi tu okolnost smatramo ve-om- a
vaznom i po mnogo ?e-m- u
obavezujudom za obje via-d- e.
U interesu naroda Jugosla-vije
i Sovjetskog Saveza i u
interesu velikog dijela socljali-zm- a
t mira. Neophodno je ra-di- ti
tako da se naJa suradnja
proJiruje i ucvrscuje, da nadje
svoj izraz u sve efikasnijim
formama. 2elim da kalem da
ce sovjetsko vlada sa svoje
strane dosljedno teziti tome.
Na medjunarodnoj areni vo-di
se neprekidna borba izme-dju
snaga reakcije i snaga pro-gres- a,
izmedju snaga rata i
snaga. mira. Svoje mjesto u toj
oJtroj borbi, svoje prakticne
akcije mi uvijek odredjujemo s
JOSIP
Montreal. — Ovim ielim
javiti prijateljima i znancima
da smo iznenadnom smrcu iz-gub- ili
iz svojih redova Josipa
Kruiida (Panjoku). Nadjen je
mrtav u svojoj sobi 5 juna. U-m- ro
je u starosti od 64 godine.
Rodjen je u Hreljinu, Hrvatsko
Primorje.
Pokojni Josip Kruiid bio je
poJte, iskren i napredan co-vjek.
Bio je ditaoc i podupira-tel- j
naseg lista "Jedinstvo".
Takodjer je bio dlan H. B. Za-jednic- e,
kao i njegova dva si-n- a
i iena mu Ljuba.
Dulji niz godina Kruiid je
radio po rudnicima u Burlama-qu- e
i Kirkland Lake. U Montre-al
je doJao 1962 godine, gdje
je radio i gdje ga je zatekla
smrt. Posljednjih godina nije
se osjedao dobro. Savjetovali
klasnih pozicija, s pozicija za-Jti- te
interesa socijalizma i 2i-tav- og
svjetskog oslobodilackog
pokreta. Tom marksisficko-le-njinisticko- m
principu nepoko-lebljiv- o
je vjerna Komunistidka
partija Sovjetskog Saveza —
rukovodeca snaga otavog na-
Jeg druJtva.
Mi, nastavio je Kosigin sa
zadovoljstvom primijecujemo
bliskost i istovetnost pogleda
SSSR i SFRJ o tim pitanjima. To
se tice podrJke pravednoj stva-ri
naroda Indokine, arapskih
zemalja, Afrike, Azije 1 Latin-sk- e
Amerike, njihovoj borbi za
slobodu i nezavisnost protiv
imperijalizma i agresije. To se
tide pitanja sazivanja opde-evropsk- og
savjetovanja, koje
moze biti znadajan korak u
stvari udvrscenja sigurnosti u
Evropi. Pozdravljajudi budim-peJtans- ki
apel drzava udesnika
Variavskog ugovora i praJku
izjavu ministra vanjskih poslo-va- ,
Jugoslavija je izrazila svoj
pozitivan stav prema pripremi
savjetovanja i mi se nadamo
da ce suradnja naJih zemalja
u torn pitanju, koje ima utoliko
veci znadaj za stvar mira, dati
dobre rezultate.
Mi dobro pamtimo posjetu
predsjednika SFRJ druga Tita
Sovjetskom Savezu, koja je po-sluzi- la
razvitku sovjetsko-jugo-slavenski- h
odnosa i suradnji u
medjunarodnim stvarima. Doz-voli- te
druze Ribidicu, da Izra-zi- m
uvjerenje u to da de tome
posluziti i vaJa sadaJnja po-sjeta- ".
Kosigin je na kraju nazdra-vi- o
ucvrJcenju uzajamnog ra-zumijeva- nja
i povjerenja izme-dju
Sovjetskog Saveza i Jugo-slavije,
razvitku svestrane
plodne suradnje, udvrsdenju
prijateljstva izmedju sovjetskih
i jugoslavenskih naroda.
Pri povratku iz Moskve pred-sjednik
SIV-a- , Mitja Ribidic je
na beogradskom aerodromu,
gdje su ga dodekale mnoge
sluzbene lidnosti izrazio novl
narima svoje zadovoljstvo zbog
uspjesne posjete Sovjetskom
Savezu i izjavio da tim posje-tor- n
nije postignut samo for-mal- ni
kontinuitet u odnosima
izmedju Jugoslavije i Sovjet-skog
Saveza, nego da je njime
proJiren 1 prostor za medju-sobn- u
ravnopravnu suradnju u
svim sferama na ekonomskom,
kulturnom i drugim poljima.
RibidiS je joi izjavio da je svom
domacinu u Moskvi, Kosiginu,
uputio poziv za sluibenl posjet
Jugoslaviji.
KRU2I6
smo ga da se cuva i pazi na
zdravlje. Meni je Josip Kruzid
poznat joJ iz mladih dana. Kad
bi se tuzio na bolest ja sam
ga kuraiio i tjeJio. Cesto sam
ga obilazio ne samo kao sta-rog
znanca, nego i clana naJe
Zajednice. Tako je to iJlo iz
dana u dan i onda iznenadno
prestalo je kucati sree.
Pored zene i djece pokojni
Josip Kruiid ostavlja iza sebe
joJ sestru Ruiu udatu Nosenko
u Torontu, a u starom kraju
dvije sestre, Zlatu i Jogodu, te
brata Ivana.
Pokopan je u Ester Cemetery,
u Montrealu.
Neka je laka gruda zemlje
u kojoj podiva naJ pokojni brat
Josip Kruiic', a njegovim milim
i drogim iskreno saudeJd'e.
M. Polich
TORONTO! GODISNJI PIKNIK
2enska sekcija Udrulenja Ujedinjenih ukrajinskih Kana-djana,
pfiredjujegodiJnji piknik no djedjem 2emljiJtu u Palermo,
u nedjelju 12. jula. Bit ce domade ukraj'mske hrane i bogat
koncertni program. Govorit e dr. Ursula Fronklin.
PrirdjivoJki odbor
|
