| Note |
OCR Text: Mч
STRANA 2
JEDANAESTGODIsNJICU 27. MARTA DOcEKUJU NAsI
NARODI U SUROVOJ BORBI ZA SVOJE 0SL0BODJENJE
ISPOD TITOVA FAslSMOG REzlMA
Predratne vlade naklonjene silama
osovine, otvorile su koncentracione lo-go- re
punile glavnjade narodnim sino-vim- a,
komandne pozicije u Artniji dale
kapitulantima i nacistidkim spijunima,
otvorile vrata nemadkim "turistima" i
na koncu vlada Cvetkovid-Made- k potpi-suju- di
sramnu izdaju prema svojim na-rodi- ma
"Trojni pakt", otvorila je vrata
nacifaSistidkim armijama proSirujuci im
baze napada na Sovjetsku Rusiju i os-ta- le
neporobljene narode.
Shvatajuci istorijsku odgovornost i
tcSku uvredu nanesenu ovim paktom,
nasi narodi su 27 marta 1941 sruSili iz-dajni-dku
vladu, poni§tili pakt sa osovi-no- m
Berlin-Rim-Toki- o, dokazali da mr-z-e
nacifa§iste i da su spremni poloziti
najvede 2rtve u odbrani svoje zemlje
naslonjeni na modnog zaStitnika malih i
porobljenih naroda — SSSR.
"Bolje grob, ncgo rob", izgovarali su
milioni ljudi §irom naSe zemlje.
Na nesrecu nova vlada sa Simovidem
na delu, umesto radikalnih mera ka spa-s- u
zemlje, zatvaranju faSistidko-ljotide-v- e
gamadi, ustaSkih elemenata, ona je
joS vise zabravila vrata glavnjada §irom
zemlje i spremila na izrudenje nacistima
najbolje sinove naroda — komuniste.
Umesto stvarnog vojnog saveza sa
SSSR-o- m do§lo je do lakonskog "Ugovo-r-a
o nenapadanju . . "I Zemljom se
orilo: "Armija sa narodom, narod sa
Rusijom." .
Ova vlada se pobrinula da jo§ vise
dezorganizira armiju, da izjavi Nemci-m- a
i Talijanima spremnost za pregovo-re- ,
a narodito da odisti narodnu bapku
i da sa narodnim zlatom i sa avijonima
za narodnu obranu pobegne u Englesku,
a narod ostavi zverstvima okupatora i
njcgovoj petoj koloni na dclu sa Nedi-de- m,
Ljoticem Rupnikom, Madekom,
Drazom, Pavelidem ... To je zloglasna
londonska vlada, koja je kriva za brato-ubilad- ki
rat u zemlji, ona koja je od
dctnidkih jedinica spremnih da se bore
protiv okupatora napravila okupatorske
sluge, "dekalice", koljade vlastitog na-roda,
bratoubicc . . . Te jedinice su vo-di- li
najvedi ratni zlodinci na§ih naroda
samozvano vojvode Djujic, Jevdjevid,
Pavle DjuriSic, Kcscrovic . . . Ovi su
zablatili ime srpskih velikana i vojvoda
Stepe Stepanovica, MiSica, Radomila
Putnika, zagadili imo detnik i njcgovu
oslobodiladku tradiciju u srpskom nnro-d- u.
Ovi su se uvrstili po izdaji i zlocin-stvim- a
sa najcrnijim imenima okupacije
krvnikom A. Pavelidem i nacistom Dim.
Ljoticem.
Nasi narodi verni zastavama 27 mar-ta,
upiruci poglede na Istok nastavili
su te§ku borbu za opstanak. Najbolji
kadrovi radnika, seljaka i inteligencijc
na§li su se na delu istorijskc borbc, sve-sn- i,
da je to zajednicki fronta sa Crve-no- m
Armijom protiv porobljivaca-naci-faSist- a. Jcdino ncpobediva vojska pro-stra- ne
zemlje socijalizma, vodjena ide-ja- ma
Lenjina i Staljina bila je u stanju
da spase, ne samo na§u zemlju, vec i
celo dovedanstvo od totalnc propasti i
ropstva do zuba naoruzanih horda Hit-ler- a,
Musolinija i Mikada i njihovih
slugu.
27. mart 1911 ostaje istorijski da-tum
obraduna narodnih snaga sa peto-kolona§k- im
planovima ubijanja nade u
slobodu sa Istoka. Ta snaga na delu sa
herojskom radnidkom klasom Jugosla-vij- e
dala je nebrojene dokaze svoje ver-nos- ti
u borbi za svoju slobodu protiv
unutarnjih i spoljnih neprijatelja za ne-salom- ivi
savez sa SSSR-o- m. Odi svih nas
bile su uprte u Moskvu, Lenjingrad, Sta-Ijingra- d
. . . Tamo su nacistidke armijc
naSle svoj grob. Tamo je podela sloboda
za sve narode. To je bio spas dovedan-stv- a.
Staljingradski heroji jurili su mu-denidk- om Beogradu u pomod. Njihovc
modne motorizovane kolone stvaralc su
duda za pojmovc tehnike i strategije
kapitalistickih gcnerala, koji su se na-da- li
i verovali, da ce nacisti uniStiti
SSSR i njegovu Armiju.
Da nije bilo Crvene Armijc, da nijc
bilo sovjetskog patriotizma i tehnike,
5to bi bilo od dovedanstva danas? Da za
njega nije nastao "straSni sud" slava i
hvala palim krasnoarmejeima, koji ra-zasu- Se
svoje kosti §irom Evrope i Azije.
Crvena Armija je donela slobodu naro-dim- a
Jugoslavije. Vera nasa izrazena u
snagu Rusije ruSenjem mradnog "Troj-no- g
pakta" 27 marta 1911 rcalizovala
se na naSim ulicama, gradovima i seli-m- a, битата i poljima dolaskom oslobo-ditclji- ce
— Crvene Armijc. Niko nije
bio u stanju da uniSti taj ncrazruSivi
savcz. Narod je bio i ostao sa Rusijom.
On i danas korada istim putem, iako u
znatno tezoj i krvavijoj borbi. U zemlji
su se zakotili na vlasti izdajnici fronta
mira, demokratije i socijalizma. Vestim
metodama, iskoristivSi ljubav naroda
prema Rusiji, banda kontrarevolucio-nara- ,
stara grupa impcrijalistidkih spi-jun- a,
likvidatora istinskih patriota, ne-mora- lna
klika Tita-Rankovica-Kardelja-Djilasa--
Мобе
i Comp. ponovijo je poro-bil- a
nase narode nudeci ih kao topovsko
meso protiv SSSR-- a i narodnih demokra-tija- ,
davsi bogatstva zemlje stranim i
domadim kapitalistima i prctvarajudi
zemlju u ratni logor za radun imperi-jalistidk- ih
sila. Izdajnici su otkriveni
zahvaljujuci budnosti SKP (b), a iz-da- ja
je objavljena u duvenoj rezoluciji
Informbiroa juna 1948 godine pod ime-no- m
"Jugoslavenska kompartija pod
vlaSdu ubica i gpijuna".
Za to na danaSnji 27 marta budimo
odludni vise ncgo ikada da pojadamo
borbu do istrebljenja Titove klike u ze-mlji,
da zemlju vratimo u tabor socija-lizma,
mira i sigurne bududnosti, u dvr-s- ti
savez sa SSSR-o- m, garantom procvata
i bczbednosti naSih naroda.
Stoga je neodlozivi zadatak svih rodo-Ijubivi- h,
demokratskih emigranata da
se svrstaju sa svojim narodima u ovoj
pravednoj borbi protiv titovih pustahi-ja- .
Ono u demu nisu uspeli Hitler, Mu-soli- ni
i Mikado sa Cvetkovidem-Pavlo- m
i Madckom jo§ de manje to ostvariti
Truman i Cerdil sa svojom titovskom
Stenadi. Na§i su narodi odludni u obrani
mira. Oni ljubomorno brane svoje save-zni§tv- o
prema Rusiji, oprobano kroz
blisku i davnu historijsku pro§lost. Oni
nikada nede ratovfti protiv Sovjetske
Rusije i tabora narodnih demokracija.
AH ako se usude danasnji vlastodrSci
da ga gurnu na klaonicu za radun im-pcrijalis- ta,
onda de svaki metak pogad-jat- i
Titove izdajnike. Narod ostaje ve-ra- n
27 martu, savezniStvu velikog rus-ko- g
naroda, borbi za mir i bolji iivot.
On pojadava danas svoje napore u smi-sl- u
uniStenja faSistidkih iznlecara a sa
njima i svih ugoyora sa imperijalistima,
koji su okovali nasu zemlju, rcScn da
vlast игте u svoje ruke i povrati svojoj
zemlji ugled i mestot koje je posle rata
zauzimala.
Deli nas todno jedanaest godina od
dana kada je narod obracunao salzdaj-nicim- a.
Od tada do danas u svetu se
mnogo izmcnulo. Ncstalo je dangkajSek-izm- a
u Kini, panstva u poljskoj, kapi-tulana- ta
u Cehoslovadkoj, kobursko ca-revi- ne
u Bugarskoj, feudalizma u Mad-jarsk- oj,
begluka i zarova u Albaniji,
tcrorista VMR-- a u Bugarskoj . . . Isto-cn- a
Nemadka korada sigurno svojoj bu-dudnosti
pionira ujedinjenja svih Nema-c-a
u frontu mira i demokracije. Vi§e od
800 miliona ljudi globusa je oslobodje-n- o
sa uvek eksplotatorskih okova kapi-talizm- a.
Uticaj faktora mira rastc i postaje
glavna prepreka ratnim avanturistima
Sitia i Volstrita. PoStcni ljudi globusa
su odglasali mir. G00.000.000 odraslih
potpisali su se za obranu mira.
To jasno pokazuje sudbinu potpalji-vad- a
rata, praktikanata bakterioloskih
"operacija" u Koreji, propovednika
atomskog rata . . . Narodi su uzcli stvar
mira kao pitanje svoga zivota i oni de
mir braniti do kraja. Drmaju se iz te-me- lja
imperijalistidke tvorcvinc. To
bosi i gladni Indijc, Indokine, Malaje,
Tunisa, Egipta . . . krde put ka slobodi.
Na§i narodi nisu sami u toj velikoj
velidanstvenoj borbi za slobodu. Tu
borbu nije u stanju da sruai nezapam-den- i
teror u ubijanja, konclogori i gla-vnja- de
sirom zemlje. Istorijski todak
nede zaustaviti izmecari kapitalizma u
пабој zemlji, Titof Mosa, Rankovid i
kompanija. Jos' u vecem sjaju sinude
novi 27 mart, jo5 straSnija i pravednija
osuda deka lopovsku druzinu sa Dedi-nj- a.
To de biti dan oslobodjenja, oda-van- ja
po§te stotinama hiljada zrtava
faSizma palim u ratu i posle njega od
zlodinadke luke kombinacije okupator-sko- g
aparata i Titovih drumskih razboj
nika.
Pridruziti se kolonama oslobodjenja
zemlje znadi slaviti 27 mart sa svojim
narodom, znadi podidi visoko zastavu
intcmacionalizma i vratiti nnSu
zemlju u porodicu socijalistidkih
zcmalja, to znadi ici sa stotinama mili-ona
za istorijski obradun sa pedinama
Sitia i Volstrita, to znadi kraj 5pijuna
i izdajnicima na§e grude — Titovim
mangupima. Zaista de na5i narodi uzeti
stvar mira u svoje ruke! Za to ce oni
slaviti "27 mart 1911" kao istoriski da-tum
na putu za svoje puno oslobodjenje.
P. Petrovic.
"MORA RATA I SAN MIRA"
Cuveni meksikanskl umjetnik Diego Rivera паргалЈо je fresku
(zidnu sliku) pod naslovom "Mora rata i san mira" Freska pokazuje
kako Sovjetski Savez i N. R. Kina predlaiu zapadnim (ka-pitalistiiki- m)
drfavama da zakljuJe Pakt mira, all ove provode rat
protiv korejskog i drugih azijskih naroda.
Ovu fresku Rivera je izradio po narudibi mekeikanske vlade,
a namjenjena je za meksikanskl paviljon na medjunarodnoj izloibi
u Parizu. Ali kad je freska bila gotova, vlada je odbila da ju upo-tre- bi
za svrhu za koju je napravljena. Sta viJe, uftnjen je pokusaj
da se freska sakrije I eyentualno unistl. Iz toga je nastao javni
skandal I vlada je bila prisiljena da Riveri povrati fresku.
Riera je javno optuiio vladu da je tako postupila na zahtjev
aineriikih imperijalista, iija politika rata je razgolWena njegovim
umjetntfkih djelom.
Apel Frederica
Juliot- - Curie
Predjednik Svjetskog VI-jc- a
mira Frederic Joliot-Curi- e
uputio je narodima (I-tav- og
evijeta elijedetf apel:
Upoznao earn se sa uzbu-dljivi- m
pismom u Kome mi
predsjednik Kinexkog narod-no- g
komiteta za obranu mi-ra
I borbu protiv amerifke
agresije Go Mo la pise da su
aractifke oruiane snage pri-mjeni- le
u Koreji baktfriolo-£k- o
oruzje. Od 28 januara do
17 februara amerrtki ojni
avijonl Jirili su u Koreji —
kako na frontu, tako I u po-zadi- ni
— mikrobe kuge, ko-ler- e,
tifuta I drugih uiasnih
zaraznih bolesti.
Te svirepe akcije. koje svi
razumni ljudi ne mogu ni da
zamisle, ipak su bile IzvrSe-n- e.
One dopunjuju ne manje
fudovisne zloine, kada je u
toku nekoliko sekundi atom-sko- m
bombom bilo ubijeno
na totine iljada slanovni-k- a
grada Hiro.sime.
Upotreba bakteriolokog
oruija jeete otvoreno krse-nj- e
medjunarodnog protoko-la- ,
koji je potpisan-- u zenevi
Pismo novog
doseljenika
PoStovani druie ured-nid- e!
Sa vcseljem sam pri-mi- o
vaSe novine. Do da-nas
sam imao u rukama
vec svakojake, ali ni u
jednima nije bilo ni rije-d- i
o nama novima dose-ljenici- ma iako bi bila du-ino- st
novina na пабет
jeziku, da obavijeste jav-no- st
o svakojakim nepri-likam- a
koje moramo da
podnosimo. Suprotno, ve-di- na
novina na nascm je-ziku
koje izlaze tu u Ca-na- di
ili Amcrici, je puna
Titovc i ratnohuSkadke
propagande. A bas u va-Si- m
novinama dodekao
sam ncSto drugoga. Umje- -
17 juna 1923 godine.
IlakterioloJko orulje upo-trcbljava- le
su japanske tru-p- e
u Kini. ConeralJtab I po-Iitijf- ari
SAD yet su javno
izjavljivali o sojim pripre-mam- a
I o namjeri da u pot re-b- e
to oniije.
Te zloinafke akcije proti-vrijc?- e
odlukama koje je
donlo Svjctski kongres pris-talic- a
mira u VarSavi, koji
je izrazio о!јц svih naroda,
njegooj rezoluciji koja pre-dvid- ja
zabranu upotrcbe bak-terioloiko- g,
kemijskog I sa-kr- g
drugog oru2ja za тачо-n- o
uni.stavanje.
Zahtjevajuci Ju zabranu,
500 n'lijuna muSkaraca i '
{ena, koji su podrzaH Stok;
bolmski Proglas, jasno su
izrazili soju olju da vise
ne dozvole ponavljanje sli6-ni- h
ubijstava.
Danas narodi mogu sebi
da predtave opasnost koja
im pri jet I I uzasna sredstva,
kojima pokusavaju da ih za-plaJ- e.
Javno mnijenje tre-b- a
da ustane protiv tog zlo-cin- a.
Frederic Joliot-Curi- e.
sto ratnohuskadke propa-gande
— dlanci u obranu
mira; umjesto podupira-nj- e
Titove izdajnidke po-liti- ke
— razotkrivanje
njegova izdajstva; umje-sto
hvalisanja ameridkog
"raja" — stvarna argu-mentaci- ja
u obranu rad-nika
protiv eksploatacije
od strane kapitalista.
Vidite, zato sam bio
zbilja radostan kad sam
vidio da se u Kanadi na-laze
novine koje se zau-ziml- ju
za intcrese nas
radnika.
U kempu Ajax, 20 mar-ta
1952.
Vinko S . . .
Mcdjunarodni zivot
Bijedni polozaj
turskih trudbenika
Gospodarenje amerifkih imperi
jalista donijclo je turskom narodu
bezbrojne nevolje i dovelo nacio-na- l
ekonomiku Turske na rub ka-tastrof- e.
Driavni dug Turske dostiie sa-d- a
3 milijarJe lira. Inflacija se po-vedav- a.
Koliiina novct, koja se
nalazi u opticaju, predstavlja za
Tursku neuvenu cifru — 1 mili-jard- u
lira. U zemlji ima vile od
2 mihjuna nezaposlenih. Tesku
ekonomsku situaciju zemlje mora- -
ju da priznaju lak I reakcionarni
turski listovi. Tako list "Son tele-gra- f"
pile: "Nezaposlenost se
povedava, cijene rapidno вкаби . . . i ekonomskom livotu povedava se
uznemirenost . . . Kuda idemo?"
U narodito teskom pololaju na-la- ze
se proletariat i radno selja-Itv- o
Turske. Prosjedna mjesedna
zarada radnika iznosi 70 do 80
lira, dok istovremeno po podacima
trgovacke котоге u Carigradu ii-vot- ni
minimum iznosi 3G5 lira. Na
taj naJin zarada kvalifikovanog
radnika pet puta je manja od 2i-votn- og
minimuma. Cijene robi
Siroke potroSnje svakim danom
skacu. Poslije donoSenja odluke
L od strane turske vlade o ucestvo- -
vanju u korejskoj avanturi cijene
iivotnim namirnicima povedale su
se prosje£no za polovinu. Radnici
se nalaze u teJkim stanbenim us-lovi- ma.
Njih iseljuju iz stanova
zbog neplajanja stanarine I oni su
prinudjeni da prave sebi stracare
od staroga plena I razbijenih ci-gala
— takozva'ne gediekonde. Sa-mo
u Carigradu u takvim straca-ram- a
iivotari viSe od 35.000 rad-nika.
Zato je potpuno razumljivo
da su medju radnicima prosirene
razne bolesti, a narodito tuber-kuloz- a.
Posjetioce Turske zapanjuje og-roma- n
broj prosjaka na ulicama
Carigrada I drugih velikih grado-va- .
To su seljaci lilenl zemlje, ra-zore- ne
zanatlije I esnaflije, bivii
radnici otpuSteni sa poduzeca koja
su zatvorena nemogavJi izdrlatl
konkurenciju ameridkih izvoznika,
Lideri reakcionarnih turskih
partija — kemalisti tvrde godina-m- a
da je istinskl gospodar zemlje
seljak. Ali to je samo obicna de-magog- ija.
Pseudodemokra t s k a
partija, koja Je sada na vlasti,
sliino svojoj prethodnici — na-rodno-republika- nskoj
partiji nije
niJta udinila da selj"-- ' dobiju ze-mlju.
To moraju da priznaju I sa-mi
poslanici turskog medfllsa
(parlamenat — Ured.). Tako u
ljeto prosle godine poslanik medi-lis- a
Jardimci Dielal istupajudi u
medilisu otvoreno je izjavio: "Za
sve vrijeme naJe vladavine mi nl-sm- o
donijell ni jednu uredbu u
korist seljaka. Mi im nismo nisia
dali". A zar je mogude I odekivati
od vlade na £ijem se felu nalaze
takve krupne spahije-feudal- ci kao
£to su Menderes I Koraltan da se-IJaci- ma
dade zemlju 7
U Turskoj bavl se poljoprivre-do- m
80% stanovnistva. Poljopriv-red- a
je osnova njene ekonomije.
PRIMIRJA U KOREJI
"Sto se mpne tide, unatod
momcntalnih 2clja, ja ni-sa- m
mogao do sada pojmiti
kako se moze u Ko-reji
sklopiti s Pekingskom
vladom (Narodnom Vladom
Kine) doklegod smo mi za- -
uzeti (committed) Chiang
Kai Shekom i ratom, kojeg
on vodi protiv Pekinga''.
To je napisao ameridki
publicista Walter Lippman.
All domac"instvima radnih so'jaka
pripada sega samo 23% obradive
zemlje. Najbolji i najveci dio ze-mlje
pripada spahijama i kulaci-ma- .
Seljaci koji drie mizerne par-cel- e
zemlje obradjuju ih na naj-primitivn- iji
nafte. Oko 1,5 milijun
seljackih domacinstava nemaju za
obradu zemlje dak ni najprostljeg
orudja — karaspana. Seljaka pri-tisku- ju
raznovrsnl direktni i in-direk- tni
porezi. Lihvari i gpeku-lan- ti
gule ih do gole ko2e. Karak-teriSud- i
pololaj seljaStva, turski
list "Kudret" Je pisao: "U najma-nj- u
ruku 70% stanovniStva nale
zemlje nema nikakvog pojma o
zakonu, o ljudskim pravima i sre-- di
. . . Ovo stanovniStvo je neza-Stide- na
irtva lihvara, spahija I
Spekulanata".
Dogadjaji koji su se odigrali za
posljednje pola godine pokazuju
da se turski seljak diJe na borbu
za zemlju protiv feudalnog ugnje-tavan- ja
od strane spahija I priti-sk- a
vlasti. U mnogim vilajetima
doSlo je i dolazi zbog zemlje do
sukoba izmedju seljaka i iandar-ma- .
Droj ovih sukoba raste. Do-sa- d
su se oni odigrali u vilajetu
Balikresir, Hajman, Sivas, Turgu-tlu- ,
Konja I Ankara. Seljaci napa-daj- u
na spahijska imanja, oru
sphijsku zemlju. Pol ici ja jedino
pomodu oruija uspjeva da uguSi
otpor seljaka koji se kao I svi
trudbenici Turske bore za svoja
prava, za mir, za nacionalnu neza-visno- st
zemlje.
Naknadni izbori za medilis,
koji su odriani septembra 1951
godine, kao u ogledalu odrazili su
nezadovoljstvo seljaka sa politi-ko- m
priprema rata. U dva dlanka
koje je donio list "Vatan" pod ka-rakteristld-nim
naslovima: "Odita
pouka" i "Kuda nas vode!" uka-za- o
je na porast nezadovoljstva
kod seljaka. NemogavJi da pore-kn- e
to nezadovoljstvo, reakcionar-ni
list "Vatan" Je pisao: "Mora se
priznati da su narod 1 seljadke
mase svojim neucestvovanjem u
naknadnim izborima, koji su pro-vodje- ni
u vrijeme kada smo se
spremali da stupimo u Sjevero-atlants- kl
savcz, potpuno odigled-n- o
pokazali antipatiju prema unu-tarnj- oj
I vanjskoj politic! koju
sprovodl vlada, t.j. pokazali da ne
pruiaju podrlku toj politici".
Cez obzira na rcpresije turskih
vlasti, turski narod istupa protiv
avanturistidke politike priprema-nj- a
novoga rata I neprekidno vodi
borbu za mir, za slobodu I nacio-nalnu
nezavisnost, protiv ameri-dkog
ropstva.
Uznemirenost vlada judih krugo-v- a
u vezi sa nezadovoljstvom na-roda
stalno se povedava. To doka-zuj- e
I arhireakcionarni drakonski
zakon o uvodjenju smrtne kazne
za istupanje protiv rata I za ko-munisti-dku
djelatnost, koji je do-nio
medilis. Ali nikakve reprpsije
nede slomiti volju turskih patriota
da nastave borbu za mir, za nacio-nalnu
nezavisnost.
ZASTO NEMA
primirje
Drugim rijedima, rat u
Koreji je poduzet kao na-pa- d
na Kinu, s planom da
se preko Koreje zauzme
Mandiuriju, glavni industri-jal- ni
predjel Kine, i sa za-uzce- em
Mandzurije da se
Narodnu Republiku Kinu
odsijede od Sovjetske Unije,
i onda pokusava ugu§iti ki-nes- ku
revoluciju. Jeidinsty©
Published Tuesday and Friday,
In Serbo-Croati- an and Slovenian languages,
by Jedinstvo iublishing Co 479 Queen St. W,
Toronto 2— П, Ontario, Canada.
Tel. EMpire 3-- 1 C42
Editor: Stjepan Miosid
Business Manager: Bogoljub Stevanov
Subscription rate: $5 00 per year, $3.00 per 6 months,
USA and other countries $6.00 per year.
Authorized as second class mail,
Post Office Department, Ottawa
|
