000097

OCR Text: Vol. V. No 25 l43oj
IZJAVA ZAMJEXIKA MIXISTKA VANJSKIH
POSLOVA O PASUSIMA
Kanadska lada je izjavila da je Tito lapao kad ie
Churchillu rekao da je predao W0U kanadskih paSusa So-vjetsko- m
Savezu 19 16 podine.
Titova izjava je pretresana u kanadskom parlament!
u detvrtak 2G marta. Xekoliko poslanika su upozorili vladu
na Titovu izjavu u stampi traiili objaSnjenje.
Odpovorio im je It. 31.
Mncdonnell, zamjenik mini-str- a
vanjskih poslova.
On je kazao da je
ko--ji
su otUli u Juposlaviju
1917 i 1918 podine izdano
svepa s70 pa§u§a. Svepa ih
je otiSIo oko 2.000, ali ostali
su imali juposlavenske pa-Su5- e.
Od tih 670 paiuSa kanad-sko- j
vladi je povraceno 637
paSuSa. Neke od njih povra-til- i
su pojedinci, drupe
juposlavenskn vlada.
Kanadska vlada ne zna za
120 paSuSa, ali vjerujc du
nisu upotrebljcni za "sovjet-sk- u
Spijunazu", kako je Tito
kazao Churchillu.
Macdonnell je rekao da
ministnrstvo vanjskih poslo-va,
koje kontroliSe paSuSc,
"ncma informacija da je ju-poslaven- ska vlada predaln
kanadske paSuSc Rusiji".
U svakom sludaju, paSuSi
koje je juposlavenska vlada
oduzela od
su starop tipa, koji
se ne izdnju od 1917 iodine.
znakova da je Rimu
Izmedju Italije.
vojnop sa Grdkom Turskom.
je takodjer Titovop posjcta London.
Xa planovc za napadaj
na Albaniju je ukazao al
banski premijer Envor Hox-h- a
u clanku kojepa je obja-vi- o
sovjetski list "Pravda"
(27 marta).
Hoxha upozorio nepri-jatel- je
Albanijo da ce naidi
na ujedinjeni otpor cijelop
albanskop naroda. On je ta-kodjer
rekao da se albanski
narod boji zato, sto na
svojoj strani ima "velikop
pravop prijatelja, Sovjetski
Savez".
"Toronto Daily Star"
objavio dopis iz Atone
svop dopisnika Ross Hark-nes- s, koji poslije razpovora
sa kanadskim diplomatskim
predstavnlcima i ocjene di-ta- ve situacije pi?e:
"Jedan od prvih ciljeva
(izmedju Beogra-d- a, Atene Ankare —
"J") je oslobodjenje Al-bani- je
Jepod
komunistikog terorizma.
Albanija je potpuno od-sje£e- na od rojih komuni-sticki- h prijatelja strar-no-m blokadom. Vjeruje e
da ce nekoliko iducih tje-da- na donijeti pad komu-nistick- e diktature.
"Bugarska ce bitt tvrdji
orah za razbiti, ali oni ne
prezaju ni pred
Iz ovojra se vidi da se na
ta
. ____-- ваавцатшааатата шт f .illiW
JUGOSLAVEXSKO-KAXADSK- I DEMOKRATSKI LIST
i
Tcronto. Tuesday, March 51, 1953.
TITO liRZE, UEIil OTHUfl Obe strane pristalena
Jupo-slavenima-Kanadjan- ima
Juposlnvcna-Ka-nadjan- n
Konzervativac Gordon
Grydon je htjeo da zna da 1.
vlada zna za ijedan slucaj
upotrcbe kanadskih рабиба
za "sovjetsku Spijunaiu".
kako je to kazao Tito.
Macdonnell je
da on "ne zna ni za jedan
slucaj u nedavnoj proSlosti"
Tito je izbrbljao Chur-chillu
i to da je zbop ovojr
slucaja sa kanadskim paSu-Sim- a
u Juposlaviji RCMP
poduzela istrapu раЗибкор
odjeljenjn u Ottawi.
Macdonnell je kazao da
"nije bilo takve istrape".
Ova izjava zamjenika ka-nadsk- op ministra vanjskih
poslova potvrdjuje ono §to
smo napisali u 23 broju "Je- -
dinstva" (od 24 marta) : Da
je Tito u pokuSaju da se u-la- ska Churchillu i imperija-Hstidk- oj rcakciji izmislio ci-je- lu stvar. On je htjeo
da oklevede Sovjetski Savez.
Mcdjutim, svojom izjavom
on je stavio u nezpodan po-lof- aj kanadsku vladu i ona
je bila prisiljena da iznese
istinu.
Tito stojl raskrinkan kao
lazov.
Hlbanija u opasnosti
Treba pripazit na Albaniju.
Ima vise u Beopradu, Ateni, i
Londonu stvorena zavjera za komadanje i podjelu Alba-nij- e Juposlavije, Grdke i
To je cilj Titovop saveza i
To cilj ncdavnop u
je
ne i
i
List
je od
pakta
i
sadainjeg
tim".
Ontario.
odpovorio
Duxarska.
William Stevenson, dopi-sni- k
pore spomenutoK- - lista
"Toronto Daily Star" u svom
izvjetaju o Titovu posjetu
u London daje znati, da je
Tito postipao sporazum sa
Churchillom po piaju Tr-st- a. Prema torn sporazumu
Tito ce dati vede koncesijc
Italiji u Trstu, a za to ce biti
kompenziran na габип Al-bani- je.
V torn smislu je pisao tu-rins- ki (Italija) list "Stam-pa- ".
U posljednjc rijeme su
takodjer udestali izvje§taji
iz Beo?rada, da ce Albaniji
skoro dodi kraj. Iz tih izvje- -
Itaja se vidi da titovci na-mjerav- aju iskoristiti reakci-onarn- e
albanske izbjeplice.
Pod zaStitom titovaca u
Juposlaiji je uspostavljen
"Savez albaaskih emiprana- -
medju Juposlavije, Grdke i puille.
Turske slobodu"
Albaniji.
Americka intcrrencija
u Vijetnamu
SJedinjene Driave
beopradskih, ankarskih Francuskoj obedale vedu po--I
atenskih osvajada u vodjenju u Vi-ne
nepo i jetnarnu.
razmjenu bolesnih j ranjenh zarobljenika ;
'л ааш-v- 1 lL авш ш
Kim In Sn
siroka amnestija
u Sovjetskom Savezu
U Sovjetskom Savezu je
proglaSena Siroka amne-stija.
Amnestijom su oslobodje-n- a
sva lica osudjena do 5
podina. Osim topa biti 6q pu-Ste- ne
sve iene sa djecom is-p- od
10 podina, nosece Jene,
svi malodobnici (ispod 18
podina), sve zenc iznad 50
podina, svi muskarci iznad
55 podina, zatim i sva lica
koja boluju od neizlijeCivih
bolcsti bcz obzira na to ko- -
[ liko su osudjeni.
Iz amnestije su isklju5ena
samo lica osudjena zbop
kontrarevolucionnrnih zlo5i-n- a, kradju druStvene imovi-n- e,
oru2anu kradju i uboj-stv- o.
List "Izvjestija" pi5c da
je amnestija "manifestacijn
jakosti sovjetskop poretka".
(OpSimijo cemo javiti
kad dobijemo tekst lekreta
o nmnestiji, koji je fzdno
Prezidijum Vrhovnop So-vjet- a).
SVECEXICI
ZA ROSEXHEKGOVE
JoS 104 protestantska sve-deni- ka
u Sjedinjenim Dr2a-vam- a
uputili su apel pr d-sjed-niku
Eisenhoweru da
spasi 21vot Julius i Ethel Ro-senbe- rp.
Xjihov apel Eisenhoweru
objavljen je po 10 svedenika
u raznim krajevima Sjedi-njeni- h
Driava.
Ranije je 2300 protestant-ski- h
svedenika apeliralo na
Ebenhowera da spasi Ro-senberpo- ve.
IstoTemeno se saznaje
da detiri upledna Francu-z-a
apelirali za Rosenberpo- -
х-- л Tn stt Am)ro fnrnaf
itrrtk narod
va naaa ea pakt siom
sa
mod
su
Xovi provincijalni
izbori C.
Oborena je manjinska so-cijal-kredit- erska vlada
Premijer Bennett
izjavio da de novi izbori
odriati Juna ili
K-.man- da korejske Narodne Armije i kineskih dobro-oliac- a
je prihvatila prijedlop zapovjednika americkih
oruzanih sila u Koreji penerala Marka Clark od 22 fe-brua- ra
o zamjeni bolesnih i ranjenih zarobljenika.
Komanda Korejske Naro- -
ane Armije i kineskih do-brovolj- aca je izrazila nadu
da ce razmjena bolesnih i
ranjenih zarobljenika dove-s- ti
do rjeSenja pitanja zaro-bljenika
uopce, pred-lozil- a
obnovu prepovora za
primirje u Panmudzonu.
Razmjena zarobljenika ce
se vrsiti u clanom
107 ienevske konvencije
(1919 podine) o ratnim za
robljenicima.
Kako javlja dopisnik
Y. Timcsa" Jorden iz Toki-j- a, атепбка komanda je iz-javila
da "ved pravi pripre-m- e
za razmjenu" bolesnih i
ranjenih zarobljenika. Ode-kuj- e
se da ce razmjena ot-pod- eti uskoro.
Medjutim, ameridka ko
manda jos nije dnla odpo-vor- a
na prijedlop da se ob-no- ve
prepovori хл primirje
u Panmudionu. Prepovori
su prckinuti pro§lop oktobra
po Amerikancima.
XJ svom povoru na prijed
Reuters.
naprada mira
Dr. G.
hndtcottu je izTseno u
Sverdlovskoj u Kremlju.
IzvjeStaj kaze da Dr
dostitali predsjed- -
nik komitcta za
mira, pjosnik Xiko-l- aj
Tihonov, i Xi-kol- aj,
poplavica ruske
crkve.
Dr. Endicott Je stipao u
Mosku Beda, pdje je su
u radu
komiaije za
ziva naroda za o-br- anu mira velikim driava-m- a
za zakljudenje
mira.
se sastoji od zlatnc me-dal- je
likom Staljina i
rubalja (25.000 do-lar- a).
,' radnika i npe
0nemi
," 'ken dJ- -
. c.TL, ti, kome na delu stoji ne-- Gilbert de rmdne inoetrani
m - _ - . _ t ™ __-- _ kakav proiesor Apostol Te-- clan francuske !erpeUni I bar- -
wnc
,1-с-л- г-,. t,-- M. e.-J-: ir.fl.4U narwia ja- -
w u kojoj se"ifz"r"a-ia--1 - francus"k,.i.h sila otpora "pur,o:-4- rraeMptra. Sam raxHd
ce iz-- Le
"donijeti
nalazi
B.
B. C
se
"15 prije".
pa je
skladu sa
"X.
su
iz
sa
ixmcdje ixveje жтхве Ine- -'
trnepeW preMe podin
"xaradfti" ЈагвЈНН
Jardl dlrara. a prtxecala
rajraere keje
faHWkJ kBlri draaaer
Xa rrakec
&TW fni do.
Price cents
lop penerala Clarka vrhovni
zapovjednik korejske Xaro-dn- e
Kim Sen i za-povjednik
kineskih dobrovo-Ijac- a
peneral Penp Huai
su izjavili:
"Poato je va3a strana
potovost da primjeni
odredbe 2enevske konven-cije
bolesne i ranjene ra-tn- e
zarobljenike u rukama
obiju strana, naSa strana.
kao izraz slidne namjere,
potpuno se slaie sa prijed-logo- m vale strane da se iz-mje- ne
bolesni i ranjeni
zarobljenici za vrijeme tra-jan- ja neprijateljstava.
"U isto vrijeme
tramo da rjeSenje pitanja
bolesnih i ratnih
zarobljenika po obim stra-nam- a
za vrijeme trajc
neprijateljstvo treba da do-ve- de do rjeSenja ditavop pi-tanja
ratnih zarobljenika,
tnko primirje u
Koreji, za kojim tele narodi
svijeta".
Џгибела Staljinska mirovna nagrada Dr. Endicottu
Kako saopcava apencijn proSIe subote uru-den- n
je Staljinska mirovna "Za udvrsccnje
incdju narodima" predsjedniku Kanadskop Konpresa
Mira James Endicottu.
Urudivanje naprade Dr."
snli
Endicottu
Sovjetskop
obranu
metropolit
pra-voslav- ne
djelovao specijalne
urudivanje po- -
Konpresa
Pakta
Staljinska mirovna napra-da
100.000
kapitaltstWki pemUk.
IcapitaHxma drfa%-n- i odvjetnik
Francuske,
Chambrun, јокитпк
Jupopres. amerikamkee: finandjfke?
beerrdVeJ
Armije
iz-razila
ranjenih
postipavSi
Vi}et it Varitm kai da
Torra (na lid) ротгаа u
I'rancutku. On --r nalatio li-Jrfe- nju
n oTJtkom Shmu od
oklobra 1950 Kudine.
dnlei meraja rad pe zemlja'
rellmem.
Sa.
amerikantklra perpodarin ootrrdki v!atodrld
arreIrncjr
prre£raja
podina. codi--
ZA MIROVNE ALTERNATIVE!
U mjesccti таји (S— 10) Torontu ce se
odrzati Konferencija za mirovne alternative.
Sazivacki odbor konfereneije uputio j'e slije-dec- i
proglas sim gradjanima:
Moi-- a li rata?
Da li je naein za rjeSavanje sporova
medju drzavama?
Sta se uciniti za dovrenje u
Koreji?
ljudi ali suoceni opasnosou
rala. opasnost biti olklonjena putem
diskusije pregovaranja.
Kada se ljudi razlieitih pogleda i uvje
renja ujedine i sporazume o putevima mira,
ral ce postati nemoguc. Sastajanjem i izuije-noi- n
misljenja, ce se rjeienja.
X'asa je duznost da pomognemo svojim
drzavnicima naci k mini.
U duhu Kongresa naroda za obranu mira,
koji je nedavno odrzan Becu, mi sazivamo
Torontovsku konfereneiju za mirne alterna-tive,
kako bi gradjani Toronla, razlieitih po
gleda i uvjerenja, mogli iznijeli svoje poglede
pulu k mini i ioglede dnigih.
konferencija ce se odrzati zajednicki
sa Torontovskim vijecem mira S— 10 inaja.
Konferencija ce otvorena svima onima
koji mir. ideje o nacinu za dobivanje
mira mogu biti slobodno izrazene, i bit? ce po
svecena pa.nja da ni jedno gledisle ne domi-nir- a
konferencijom.
Ii vas pozivamo da prisustvujete konfe-renci- ji izabrani deleg:it ili posmatrac
neke organizacije, predslavnik gnipc
susjeda drugova na radu, pak po-jedina- c.
Opasnost je vrlo velika i slalno se
povecava. U vremenima krize se ne smije su-tjet- i. Sastanimo se da zajednicki tra.imo rje-.sen- je za ocuvanje mira i osiguranje sretne,
slobodne i sigurne buducnosti i svojoj
zemlji.
Potpisi:
K. M.
KMS
JOHN IIOYI)
lU. J. O. KNIMCOTT
.млкплккт глиил:г
IIAUUIS
jknmson
илкшл) kikki'athick
kai: m'ckock
W.
MMIIIK
SANIIKKSON
SCIIATZ
MOItKlSOX
imrci: .MicKi.nniitnii
Zahtjevi unije ribarskifi radnika
Vancouveru je odriana i pitanja trpovine plediata
konvencija United Allied ) ckonomijc U. C."
Fishermen and Allied Istiduci ncdostatak trzieta
Union. PriustvovaIo je ribu, voce iumeke proiz-bhz- u
100 delepata. vode, Sto stvara u
Konvencija je jednopla- - 'zidnim industrijama II. C.'
sno pozvala kanadsku vladu ' konvencija jo zakljudila da
da "radi upovor izmedju se nn toj konferenciji oso-velik- ih drzava" i neposred- - bito "nnplasi potrcba
no u Koreji. Ostro biviep Komonveltekop
je istaknut zahtjev B. C. proizvode".
vu svjetske trpovine. Visak kaniranop salmona
Konvencija jo u triiita ra- - zadatak bududem izvrsnom
odboru unije da kon-fereneiju
tredunija, koope-rativ- a, farmerskih i drupih
orpanizacija "diskusije
Antinarodaa ixdajcMka plitfka prrflta titefaftitl nprUno pa- - , njtrwa 4iada j trJKIa trM
tit-fal- ta drrHa j tejra, da ekf pteatacUe naerulanj vf? rdUra,
j danaa u Jugeslaviji ebnvijn i ptjaku sefjaka. U eduifna ra- - Mto kja draga zapadnoerrepska
ta- - plani avriaeec
c"k--
36
©d
Ir
na
dn da
za
vo
12— li— 16 гак IS eatl МЖиНхасЦ privrede, trie a
im h otatl trekerrffln{ rad. ( net-ulnJ- a. Mndlmn тотп
epromna pri-pr- e
Ixdarf
biti
sila
nioe rala
zele
Ova moze
put
cuti
Ova
biti
zele Sve
bilo kao
bilo kao
bilo kao
rata
sebi
Л1ЧЛХ
ItLAlIt
.MAItV
maiiv
najecnoTnlJe predmete
utporedbi
роте£га
Tradbenici
Г. IWUK
PAKK
G. I'KKKIN.S
KVA
A. I).
TIIOIIXLKY
JKAX
U sa
Wor--
kcrs za
krizu
obno
primirje
za obno-- za
stavila za kopa nema se
sazove
radi
earafa
pa
da
duna na C00.000 kosi.
Konvencija takodjer
izjasnila antidemo-kratsko- p
antiradnidkop
Bill
NA TITOVSKOJ ROBIJI
(ntrantvo are rexerr llvetnih
(plate orulja
matcrtjala
ed hnprlJaHtta,
Prema podadma,
prroj poierlnl prMe pdine
Strain Mjtda, Blad гхаро-- rhth rahoda dmnj do ttalnep i teralJ i tlu£ ter.a
Jenot. trUDOTki tror nix- - ' mWin!, r?i. Onl V tSVe ' апм Interrtantno J
nefi. Na 2S februara bee-- narodne skupStine i podasni Ua Pa eprerane nrefite. dnMra kapita'rfstMka ekfpteata- - brera Ulte tredb-nik- e. U remlfi lta, da bl kelieina VolrarHtm ko- -
r4fl.l-- , !?" --ki..! ~..J!..!. c:.Ji. rt. i-- _ Tlte-faM-nl ra l-d- la er?a- - rffa — takra radMr.a troeb- - i мвгмим ttarpn tVunni. J mere aaja xa jian — J WVr. f J A— iVA ЛА1Л1А111 ш?1ХГИ1ЛТ?АААИ 11— . ' ' ' ' w ' - -
1- - a .,,_ Tenan патаЈИ! xeiu
u тл djeaa
vojnt ratu i peneral Gor
listi
rata
samo Albanija.
u
u
je
d
I rebe
itrani ra
a mfl
za
ra daK
— гаШ-Jan- H dir.ar. Папет--
Јпеч!т-1-# rar t
Te
ratni
mi sma- -
dok
Mo-r-U
kukuraia,
r.fk pM
5
na
UtOTfkim faMrtWcfan rrijednost, zdvlji jr-di-flrat-al
ttandard naroda. potreba
lakpjskiei errdneAj
rrejfra
faHnffki
:да
Iz
o
и
su
i
o
ili
j
i
j
trzttta
I xa
t
I br j
jrabi rajflo pad ®fla da
49 tliWt Uk
pred
treJe sretlrtTa xa rat.
те trrbe co-di- ne
1&31
Svi mii
naci
Cljene na
petroSnje perale ra po
sa predratnkn priodem za C9 d
M put- - lrteTremeno e neminatn
creira d dra d
trl
bukralno crladajo.
r dlrktirf Izdad ItnosSI ДогЛ potik kHke Tit—
ПЉ driarnoc bQdiet: r- - anrrc yt a xoc. e
KKV. I.
S.
"ba- -
se
protiv
i
93.
ivamtrwka
i т}п1ћ kJ dbijau
xvanientai u
ix
I 1
1
i it ш
--" J V
J
j
пвтае
radne I ljudi
ra
Take ra
u
zarad
pot.
TtJ
1932 csoreia
xa rafen
na
re run ZVi кнеташ n
trUra).
Kod krkteritlke tnterijal-nj- r ttnj radnllke kla Jnro-flrl- je
potrebno je uretl e bxlr
utalno prrenje nexapolenottl
1ceja je Ixazran r.aHm rmanje-nje- m
mirne potrolnje. U relatimo
maloj xemlH nxapoleno je 300
n€d. dlrl ad preko dradeet ! dine — 77".; ere podine biti e ~ d ЈПвт.1.Пј nalaxl r. je-- iw!a.rtf!i,kn!, ~ tira d3r.ra dapa prekooeeaa- - ' Izra.hoderane Tf . bodletaCi dnora od porljednjlh mje u rri- - tf
kfcn rao-xrpoHrt- irr. trtar. tj. 1J ПЦап dinar. Ma po Ptr!aji n jedno rt- - ttm troibesn.
Rdi dobijnJa ir.akfelsa Pntr.m hralitaroa рг!хглпјз Tit aornik. FatirtiA -- rtad Irrozl e (ХаПатак na 4 rt.)