000094

OCR Text: Tragedija
GLAD I BOLEST
potomaka najstarije
ljudske rase
TAMANI URODJEMKE AUSTRALIJE
VJjesti o toskom polozaju urodjenika u Australiji
prodrle su u svjetsku &tampu. Kanadska dnevna Stampa
je nedavno objavila opsiran izvjeStaj agencije NANA.
Evo slike stanja prema izvje§taju juKOslavenskog novi-na- ra Arse Stefanovica iz Melbourne.
Stefanovic najprije iznosi kako su stanovnici Mel-bourne
nezadovoljni zbog nedovoljne opskrbe njihova
grada sa vodom u doba ljetne zege, pa nastavlja:
I, has kad su dobri gradjani Melbourna podeli jrun-dja- ti
zbog toga ograniCenja, bojedi se da im ne propad-n- u
cvjethjacl i da im se ne osuSi trava, novine su poCele
donositi informacije, koje su svojim uzasavajucim sadr-zaje- m
potisnulo u pozadinu njihove "vrtlarske" brige.
Oko hiljadu pripadnika ncko-hk- o
plcmau australskih urodje-шка- ,
odraslih muikaraca, iena i
djcce, protjerano je u pustinjske
krajcvc centralne Australia i osta-vljcn- o
skoro bea hrane i vode. To
iu ljudi, koji m se zadovoljavali
miniraumom iivotnih pogodnosti
i. usprkos oskudnoj i veoma ne
gostoljubivoj prirodi, odriavali
sc u takorvanoj "nikad-nika- d ze-mlji- ".
Atomska ispitivanja i cks-plozij- e
u oblasti Marilinga, podi-zanj- c
mctcoroloJkc stanice kod
slanih voda, kao i dodjcljivanjc
jednoj rudarskoj kompaniji oko
4,000.000 akara prostora, da bi
tu otvorila rudnikc cinka — bili
su razlozi, zbog kojih su urodje-nic- i
krcnuli sa svojih loviJta.
Prve vijcsti o gladovanju tih
ljuJi, o bolestima koje ih napa-daju- ,
o pjeSaccnju po vrclom pu-stinjsko-m
pijesku dcsctke kilome-tara- ,
da bi u nckoj pogodnoj u-va- li
naSli koju litru vode, o ubija-nj- u
"suvijnc" djcce, koju ne mo-g- u
hraniti — nisu potekle iz no-vinarsk- ih
pera, vet! iz izvjeitaja
sluibcne komisije, koju jc krajcm
proJle godine osnovao parlament
zapadne Australije. Danas jc vcc"
trideset i scdmi dan, kako je taj
izvjeitaj podncsen zapadno-australsk- oj
vladi (novinc su o
njcmu doznale mnogo kasnijc), a
jo? se niJta nije poduzclo, da se
tim nesrctnim Ijudima pomognc
da ne pomru od gladi i iedji.
Kad jc komcsar departmcnta
za uredjcni&a pitanja Mid let on
izjavio, da su u izvjcitaju premc-lican- c
teikoce urodjcntfkog iuo-ta- ,
tfanovi komisije su odgovorili.
da je njibov izvjcStaj, naprotiv, u
blaicm i podnoiljivijem svijctlu
prikazao stradanja posljednjih
potomaka najstarije ljudske rase.
Poslanik №. Graydcn, c"Ian te
komisije, fekao je, da je finovnik
departmana za staranje o urodjc-nicim- a
posljcdriji put vidjen u
oblastima, gdje su ugroieni iivoti
oko hiljade ljudskih bica joS prije
neke tri godine. Graydcn i ostali
poslanici. koji su nedavno obilli
te oblasti, izntjcli su mnoge po-tres- ne
slike jedne velike i u da-nalnji-m
uvjetima ncshvatljhe
ljudske tragedije. U svakoj farm-lij- i
ima makar jedna slijepa oso-b-a,
koju mladji vode pomocu is-pruien-og
Hapa. Osamdcset posto
djcce i lezdcset posto odraslib
rmrfkaraca i Sena bdesni $u od
traborac. Veliki broj iena ta&vao
je samo po jedeo oko. Ubijanjc
"saviiae" djcce postalo je normal
na pojava — urodjemri su silom
nkotnoi doili do tvoj jezive
"скоаоаж ttluakx" o broj
Ijedi, kofc ta okudfia priroda
mole tsknniti. RaiJike a wfc-ratu- ri
krece te od Selest i ee-koli- ko
rtepsjeva iaead fiate —
diBfu, do ate — no&u Sraka Q
soba main jc po nekofelco pass,
koji nocu ратав 2 svofe 4ваа~
esse i agrijavaja Jh — jcr em
iive skero sasvHB, a teste i pet-pes- o
goto, XestaSka кгаве i vo-de
emftsla je Mftoge ©d t nji-herf- li dfajcjeedi pfijalela —
pas.
Voda $egtvaoei пакш a u-vaU- na poiijc k$e — kaj krie
bade. 5jM se jcifcu msija bife-h- %
tfwtii, sa skfowaua swdtkna,
nakrili m tciftttvaej Hiikii tis w-нЦв- &л. Oh je dva4a koea
stne Jjci. 1веЦ doffu le ae,
4ek к з& oAtuie HMMtii £- -
вСТИчуС t yOWttt&C спМЛрС 9ПВ w
dfeaika жни iwUz$(i vo4e Alee
ttfoiiefHci pe4SafM dopriyeti do
mtstfe. vtsntet ce od ledit — ka-le
posUaik XT. Grapden Koliko
3s omire o toj oWasri — ne гпат.
2 + + ~+ 00.0
r
juna na
—
ostalo iivotu
ptice
na domaku
SECER I ZNOJ
Xa plantazamn Secerne trskc u Sjcvcrnom
Quccnslandu
Tropaka vrucina nemilo i pali,
N'Uta nemo2e URasiti ljutu 2edju,
— na frontl,
Sjrkadi nvaki u ivom
Ofenzlva je uporena pri kra}u,
Jer trodine prodje od kako
a I Jaka
ne puitaju da ne vi(e.
Л ona slatka
I ona v nekako
vatra voda
muka zadaSe
Л iracda farmer?
I on Je tao u ratu.
'Kama Je jako
traiimo platu!
Za втоје ta burba ljuta,—
za и!еЛ zvijer RutaS
Od do groba ta napant naa pratl,
ta kuira prijett coTJeJ'anKtru razaranjem I rnnrti.
, (ako,
are ml e amutL
a prKinl mi ке Jto glare trwke
da ku glare ljudi.
drZak oStroga noZa,
za IJudeke glare,
grferi putaS i desnu t
a iz ruke na pade.
Srce je htjelo prretati da kuea,
o?! ии zrele neke arcti erne,
u ulima je zvonila neka {udna.
fe atom nnage iipremao da otkalc,
trgoh ке naglo, rot rah oil I otaIa uda,
I pole Rlave latke opet mllovatl
Na kraju м-- kralja bune,
njegne i unijane krune.
Stipe РЕЛЛК,
g.
(Auatralija)
% 0 0 0 0 0 0 0 0 0.0 0-- 0 0 0
Oni danas ne bi mogli tamo
Kao dokaz svib tih "prcuveli-&is'anja- "
Graydcn ponu-di- o
je zapadnoaustralskoj jasnosti
na uvid film, koji je
snimio u tim pustinjskim oblasti-ma.
Department za staranje o uro-djenid- ma
u zapadnoj
sada pokulara da sebc i
da federalnu vladu i Canbetri
krircem. L4udi iz
departraen-t- a isticu, da so a-tom- ska
istralivanja u nadlcinorti
vladc i da je ona bila
duifu Ua racaaa o Ijadi-m- a
narfanjenim u
kamenojr i
ntomsko? doba
Otprilike trkleset i jedna po-vtSi- na
Jufoslavije mogta bi da ae
ffljesti na proMoru Ajtstralije
(mandatnc ob4ati Neve
Pafsee i jet nekih etoka sisa era-6ma4c- ).
N'rfto ipod dcret raili- -
Statisticki centar a New Yorku
koji tahete o
svica podrufima ljudske djelat-eost- i.
nedavno je odgoverie i na
eve pitaefe. 5o se deesdja a svi-{e- m
a doHja 60 mtflaU?
(9ateveti facafti sa faease pre laeadeanj i tvrsttn' a
ТВкк даГам аааакаак№шдиквн
HUereMHtrwm
ашав na (sveM
тмиа zaafRe aa sc a I'eaeaa
Pofije kave;
pofede 3 kg. kraespira;
proSu 60 ra-ltfe- na
norina; rodi se 6M)0 a arare 400
ljudi fivi torn
Od nekadaSejih jedinSi
gospodara zemljc u-rodje- nika
je danas u
samo oko 45.000. 2ivc po polu-pustinjski- m
i pustinjskim pre-djeli- ma
australskog
Iako nad glavama sva-kodnev- no
prelijecu dcli&c
"Constelbtion", i
dmgi supermodemi aviont, oni i
dalje. civiltzacije s
чкого njjvitim ivntnim standar- -
pec
KidiSu. naraljuju, kao
redu.
aada
]Mla c kldiSe,
iscrpljenost 2rga
navaljuju
biljka?
drii tumhno,
Jer ciklon, I
joj mnojfo!
kao
oSteena,
Jekafi?— veu
i imati,—
bogatfitvo covjek ovjeka kao
kolijevke
Lutajui mlsllma
Dennlcom ntUnrm
Ijesicom fgnuh
lijevu,
noZ zemlju
zronjaTa
Kad po1jedn)t
p
kojekuda.
Jetih elja?kg i
1м1јч1пЈе iporlJeetI
ElArith, 28-12-19- 36
it-vjet- i".
poslanik
autcntican
Aurtraliji
oprarda
pro-gla- si
glavnim
tog
federalne
рол-ed-e
tim obUstims.
Susrct
Gviaefe.
izridjuje аГпшЛе
od
i
tteck.
ваааадАа
overe јиДде!.
walajana iaca
rartifeaa
ogrorasoffl
prostoru.
australske
kontincnU.
njihovim
"Viscount"
010 0 0 Џ-0-.0'.0--
0'0 0 Џ 0-- 0
I 0.0,0.0 0 0.0 0 0.0.00 0 0
dom, love svojim dnenim bumc-ranzim- a
i kopljinu s kamenim
iiljcima. Zivjcli su teiko u svo-jim
pustinjskim prcdjclima sve
dok se tamo nijc susrelo njihovo
kameno doba s atomskim dobom
bijclih ljudi. Atomska pralina
pala je po pustinjskoj. Kuda Ce
sada crni fovjek?
Modeme instalacije u Mel
bourneu jo? ne daju do vol j no xo-d- e
u ovim vrelim Ijctnim danima,
i ljudi se opravdano bune. Stra-d- at
e cvjeiijaci, trava, upropa-Hi- t
ce se zekna teniska igralika.
I u "nikad-nika- d гетЈјГ nema
vode. Topao pastinjski vjetar za-si- pa
pijeskom od Sedji isptxale
asne UsrSavfetdi ljudi, Seaa i
djece. Jedini lijek za njftove od
traboRu ucrvljalc eci pregrHi hi
tog istog oitrog pijeska i. eeeida.
topao jezik psa prijtelja. "Cell-£a- e
pttce" tete izftad njAovA
$кта viseko. -- oko — i ae бфг
gU unc1i a ptwtmJL
osoha. Ifflm рагола e jena, a
rastavfja 100.
Prema tome se razvede 10 pe-st- o
brakova. rodi sc 17 posto Ifa--d vie nceo Jto aiare (smo j
j bfej svakatke vedi, ft j ked
1KRSCV pOWtofc 90wCAili MMO
vee).
pelatcimi mi TewiI 94 #e &
1 а С ЕПНаукЛатС ааЛтштлЛЛ%Ч &S? atjaaaataka 9faVIf,
ika. Alee se bfej sOftevmka bad
t daije povedavae a evera oraje-ru- ,
a godMM 2O0O. bit ce na Ze
mlji preko tri raAtyarde fttdja.
SVIJET U 60 MINUTA
Ганујруајао,
ргкпјегака
UKRATKO IZ SVIJETA
Geaeralru sekretar US Dig
НаажзапкјоМ jc stigao u Kairo da
pregovara sa egipatskim predstav
oioma o probletBtma Gaze, Akabc
i Sueza. (Prema jedoora eovmskoai
izvfeJuju iz Londoru, SSSR jc sa--
vjetovao Egiptu da dozvoli Izradu
prolaz Suczom i Akabom.)
Xa Bcrmudi su se sastali amc-rifl- d
predsjednik Eisenhower i bri-tans- ki
premijer Macmillan.. Oni it
pokusati da sc sporazume o raznim
probkmima, osobito ontma koji za-di- m
a njihove odnose. Po svrJctku
njihovih razgovora na Dcrmudu ce
doputovati kanadski premijer St.
Laurent da pregovara sa Macmilla- -
nom.
Velika Dritanija je izjavila da
ce pustit episkopa Makarios sa
Sej-chelle- s otoka (u Indijskom occ-anu- )
ako on javtao osudi terorizam.
Makariosu ipak ne t'e biti dozvo--
l)eno da sc povrati na Cipar. Dri-tanija
je takodjer za posredovanje
NIATOa u ciparskom pom. Grclca
lada je to odbila.
Sovjctiki ministar obranc 2u-ko- v
jc izjavio, da Sjedinjene Dlia-v- c
ne ce izbjeC"i napadajima a slu-caj- u
novog svjctskog rata, kao tto
je bilo u proSlosti. Sovjerska avija-cij- a
mole da dopre a svaki kuti!
kugle zcmaljske, rckao je nurjal
2ukov.
U Oritaniji se Siri Strajkaslci
pokret. 5trajkuju6m brodogradili-ini- m
radnicima u subotu e se pri-kljuli- ti
desetine hiljada radnika iz
maiinske industrije. Takodjer po-sto- ji
moguc'nost Strajka 370.000
ieljcznicara, koji trale 10 posto po-viiic- c.
Ponudjcno im je 3 posto,
Jto su odluno odbili. Oni zaradju-ju- ,
a kanadskom novcu, izmedju
519.60 i 528.00 tjedno.
Za novog predsjednika Fili
pina imenovan je Carlos P. Garcia,
dosadainji podpredsjednik. Doia-dajn- ji
predsjednik Ramon Magsay- -
say ubijen je u avionskoj nesreifi.
Dritanci su namjcravali bom-bardira- ti
sovjetske izvorc ulja (Ba-ku)
podetkom 1941., navodno da
prisile Sovjctski Savcz da ne 6ni
koncesije" Hitlerovoj NjcnuAoj.
To jc izneseno u britanskoj knjizi
Grand Srafcgy", izdanoj ovih
dana.
14)1 jsku je zahvatila epidemija
influcnzc. Najtcie je pogodjen
Lodz, drugi najveti grad l'oljske,
sa 700.000 stanovnika, gdje jc sz-m- o
u jednom danu zabiljezcno
2Л00 slucajeva.
U Mosk-- u jc doputovala ma-djars- ka
vladina dciegacija n celu
sa prcmijerom Kadarom. Ostat e'e
10 dana.
ZASTO
"Vet! mi je doilo do grla!" —
zabiljeiio je neki novinar izjavu
2-godi-inje
engleske domatce,
kia jc stajala u redu ispred Ka-naddc- og
imigracionog ureda a
Londomi. "Najprije rat, zatim
oskudaa, a sada ta stvar sa Suc-zom
Г
V dugadlcoffj reda Sesa se po--
raakla ntkoliko koraka napiijcd.
Nema twdeceorti a Engtesaoj.
Zaf smo Bert i fa eMaS&i da se
&каје.
Od po&tka ag-re- j sa Sas
de danas 5пЈ se da sa eaeg4 En-gfe- zi
doiit de islag zakljca kao
ta dsmt&cx pfed KaeadAke iai-geacteni- m
uredoaa. Desada se ge-dee- fe
eke 120.000 Eftgleza settle
a dtmge zemlje; aiedjatin taj je
broj a pestjedeje vrtfene pora-sta- o
aa 25O.00O ljudi. a ptcma ee--
rati i daifnf i porasf.
мАљ&шжлш 2,4k LaaXa'-- a мм-шжкл-
л
GaHapova teKtau za tspJUiaae
fveog teMfenfa kvrlie eptrinB
4aXaaaa ваЛававДа asaa еаавававнаавввмава tiffi
1Д_ araaBkrJi нЈкЈва! atkh saiatJa авт
%Л£ тЛт t£ __ m taiiBati a nilili JVf 4tT9C ШШ OSxaTHfl aa I1CnV
dragej Mawji2 Reatuti sa bili
perazrM. h&o ee imenaJyeiiicI-dvej- c
od rmare Ersgleza. Hi pre-czzfii-fc 41T aeketiranih esoba iz
razndi draJtrenaS siofeva. koje
MEDJU MADJARSKIM IZBJEGUCAMA I JVGOSLAV1J1 "VRACAMO
— Da li ste se dobrovoljno od-ludi- li
na povratak?
— Jesmo, јсиво — debrovolj-no- ,
dobrovoljno . . .
— Da li je na vas netko vt5io
pritisak?
— Nije, nije, nije . . .
Predstavnik Visokog komesara
UN za izbjeglice ovog pata je po-jednosta-vio
proces ispitiranja. —
Ako netko medju vama ima neko
pitanje neka dodje a kancdariju
prcd komisiju!
— Slikajte naa, slikajte . . .
Mene i nju ... I nas . . ., oko-miS- e
sc odmah na mene, tim se
Pjer Bremen povukao u kancela-riju- .
To u najvecim dijelom djeca.
Jedva da neko ima preko 20 go-din- a
— primjedujem zaftidjeno.
— To nam nimalo ne olakiava
posao ni problem, kazc apravnik
sabtrnog logora a Srbobranu. Jer,
nisu oni samo ncstaJni nego su
ponckad i nezgodni. Trale. na
primjer, da Ш tretiramo kao go-st-e,
da ih hranimo, imjestimo i
njegujemo bolje nego (to to sebt
omogwfavamo. Iskradu se neki i
iz logora, ne vracaju se po pet
dana. napiju sc, potuku . . . Tu
su i zene . . . Svaha . . . A u sta-nj- u
su po pet puta u toku dana
da promjene odluku da li e'e na
Zapad ili natrag u Madjarsku. . . Zasto mc Zapad
ne prima?
— Zovem sc Fcrcnci Jano!,
prebjegao sam prije dva mjeseca.
Traiio sam da podjem u Kana-d- u
. . . Zaito mc nc primaju?
— Pa vi ste se javili za povra-ta- k
u Madjarsku, kaie predsjed-nik
komisije.
— Ako bih znao da cu mexfi
otidi u Kanadu, ali sigurno i
brzo . . . Predstanik Visokog komesara
besposmot!no Jiri ruke. — NiJta
odredjeno ne mogu da vam ka-2c- m.
Mi imamo jedino nac'elni
pristanak Kanadc i Australije.
Ovc dvijc zemlje primit e'e 10.000
izbjeglica. Sto sc roka ticc nc mo-gu
vam nijta odrcdjenije геЛ.
Njih osmorica culo je 5ta ih in-tercsu- je.
Pa ipak nc izlaze.
— Na Jta ste sc, dakle, odlu-fili- ?
Vracate li se u. Madjarsku
ili ostajete?
Odluili su se da jo? razmisle.
Nije im lako. Dliii sc trideseti
mart, rok amncstije. A na drugoj
strani je neizvjesnost . . .
Ulazi nova grupa. Sa potpuno
istim pi tan j ima.
— Ja bih u Ггапгшки, kafc jc-da- n
mladid.
11 Vc EnRlcza najradijc
predstaljaju engle%ki ргочск,
odgos-oril- o jc na to pitanje potvr-dn- o.
Drugih dvanaert posto odgo-voril- o
je, da nisu possx sigurai da
li bi to uctnili. dok jc ostatak od
47% odgovorio nijecno!
Cmi se, da bi prema tome tek
nepttfla potovina engleskog naro-d- a
ostala u zemljL kada bi se ra-d- So
o njihovim zljama. Godise
1943. ea isle pitas je Gallupova
tftMttttta odgovorilo jc peziriveo
42% anketkanih. dakle eotevo
jednako kao i ove godine. ne tad
je Brkanija jol a ле1кој refer!
trpjek od posljedka rata. Dvijc
godine kasnije broj Eegeaa. koji
bi se htjeli iselki, po je na УЛ% ,
a sada je, kako vtdMse peeovse
nagto perastao.
sa remttili
bili medja stadentieu caveeeg
eagieskeg aerverzitaU Caeajfid-ee- .
Piwea pod-acifi- w GaHapa, it-Ij- a
da se ite a Eeajtesw, vtada
aataaHBialsSa aeeJm СчШаЖО UJVUB еашГТ9СааТаПш ШааАКвТаТваПвапвав
siefevtnsa, bez ebctra aa poikiflea
.1fеврвЖев1аавжшП aTacBvsaantasEbBTaTaxaIa в~аЖвГвТаШаатлтШввШаСаШс
mfoJfa&tijt a a zeift da se ме-le- :
tri ed aeseterice stadeaau sa
vef oitacj' da odiaaw pe zavr-ik-a
stadifa в4л. dek je media
stvar joi katMtfo-faktii-a-cetiri
ed deset (c pfesfe-ka- )
aapastir ce zendfa nakon za-vriet- ka
sradiia. "2eKm ebci a ze- -
— E to jc Cw mogucc, odgo-var-a
Bremon, Francuzi su spremni
da prime dvijc hiljade Ika s tim
da se ovi obaveiu da ce sc tamo
stalno nastanitL
— A da li bih mogao da povc-de- m
ienu i dijrtc? Znatc oni su
ostali u Madjarskoj.
— To je stvar madjarskc vladc.
Svaki cas treba da stigne madjar-sk- i
pitajte njega!
— Ja bih u Englcsku, tamo mi
je muz, place jedna startca.
AIL kako, Englezi ne primaju
nikoga, kale Bremon.
i Ijudski
gest
Cmomanjasti mladic bio je o-kupir- an
drugtm briganu. Pustio
je da tvi izloie svojc peobleme i
izsdju, a kad je ostao sam tiho i
sttdljivo promuca: — Ja imam
vjerenicu . . . Rastavili su nas.
Kad bi mogli biti zajedno ... Da
se vjencamo.
Nai preditavnik pokuSava da
ga uvjeri, da slivati da na to mi
nerrumo prava. Uostaiom, nema
ni dokumenata.
— Znatc, ona je ostala u dru-go- m
stanju . . .
I pred ovim argumentom ko-misi- ja
je nemocna. Ona sc drzi
poslovnika: — Daklc, Sta ste od-Iufil- i,
da li se vracate ili ostaje-te?
IziSao je bez odgovora. Vratio
se poslije pet minuta.
— Da li bih mogao telcfoni
rati vjcrcnici. Da zajcdniclci odlu-c7m- o
. . .
— A imate li para za telefon,
slijedi neumoljivo pitanje.
Naravno nema para.
— Pozovite vjerenieu na naJ
гаЛт, гсбс glavni predstavnik Sc-kretarij-ata
za unutraSnje poslove.
Na to. Pjer Dremon kriJom uhvati
ruku Mile Milanka. Da mu zahva-l- i
na ovom ljudskom gestu. Pitanja madjarskom
predstavniku
Najzad je stigao i predstavnik
madjarskc vladine dclcgacijc. Tek
onda je poceo pravi defile.
Najprije, uvodna objaSnjcnja
svakog izbjeglice:
— Ja nisam uzco utclii u re-voluc- iji.
Ja sc ne bavim politikom.
Ja sam iz ckonomskih razloga . . .
Plaiio sam sc da tu izgubiti posao,
da (c me zatvoriti . . .
Zatim slijede pitanja:
— Da li cu sc vratiti na ivoje
radno mjesto? A ako nc, da 11 cu
dobiti odgovarajuci posao? (On
je glavni
— Da li e'e me kazniti? (On
je nosio zastavu sa koiutovskim
isclilo u drupe zcmljc
mlju gdje sc trale nove idejc i
gdje toj zcmlji mogu ncs4o da-t- i
. . ." dosta je cest odgovor en-glcsk- ih
studenata u anketi.
Kamo odiaze engleski iseljeni-ci- ?
Zemlje Comraonweakba sa
najtraicnije: a roku od tri dasa
predam) jc preko 5.0O0 roo&i za
dozvela oeljesja u Australiju,
Rodeziju, Ne' Zealand i Kaaa-d- a.
NiJtralefMfa je zeteJja Kasa-d- a.
u keja bi htjelo otici ve od
39 po6 Beljefiika. USA sa ea
pepta sa 8%. AmeriSci kontatat
prmio je eve godine 40% емАа
vise ed preUe gediee.
Ta itiyi staeevaBca d emigri-raf- a
a drwge zeailje aa engtoke
je lHi teaak problem. Za4to Ee-g4e- ai
leJe etica doewmac? Ve-6j- m
edgevmra aa te pitaeje:
IZbeg dobra svofe djcce", as tarn
tega frobfeBM krtvaje se i zaat--
Aa&akaaaaX-- A
ne a—c—aace—. daesxa in--It x
j pekaaala da za kra&e vrije--
ejasat aassaBai ai ~fca П 4 aИaТtГaвaаaарkвAРИaвXВaОtвaОa Wa0WW
bvatiti оааеама broj Ijadi, i pro-sedf- ca
i кваиааеаац. Medja
fee fe I visok pofez aa datisraik
( Jaavpi ЏС MaafaVBaa гвССАО ПвМЧРаЧ! M
vifta). Maaej Eegleai оскаја
вж ОС at ОЛврОЈ ХСвНра Ш BW9MM
ae kenisa raogii kod касе.
СмЦеака te da sa rezahsti ove
aaicete izazvaJi zabriaate ne sa
Ankcta Gallupova instituta utvrdila jc da hi
Najinteresantti
seadcnrfciaJHsa
predstavnik,
Vjerenica
knjigovodja).
STRAN'A 3
SE..."
amblemima).
— Da li ce rae Hnatnti za voj-no- g
dezerteza? (On je skinuo u-nifor- mu
i pobjcgao).
— Da li je istina da oduzimaju
pure pri povratku, u Madjarskoj ?
(On imx 1.500 forinti).
— Dx li fcmo ponovo u logor
kad se vratimo? (Njega ceka iena
i cetvoro djcce).
— Da li mogu ponijeti naran-di- c
i limunc? (Za bratol)cu
djecu).
— Da li cu moii dobiti zanat-lijsk- u
knjizicu? (On je obut'ar,
radio je zadrazi. a sada bi htiu da
radi samostalno).
Ovaj red pitanja poremetio jc
ozbtljan covjek, pedesetih god ma.
— Bio sam predsjednik radnu'-ko- g
savjeta i clan revolucionar-no- g
savjeta (vlasti). Pustupali
imo covjecno. Nismo se ogrijt-ii- h
Ntsmo dali da se proape ni kap
krvi.
— Amnestija se odnosi i na
vas, odgovori madjartki pndsta --
oik. Bilo je mnogo clanova anti-rcvoludonarn- ili
savjeta.
— To je u redu, samo pred-sjednik
naseg-savjet- a je uliapien
Odveli su ga u Sibir. Joj tri ila-n- a
. . .
— To nije istina, odgovara ma-djars- ki
prcdsta%-nik- , odgovaraju
samo oni koji su polinili tcike
krivine prcstupc — koji su ubija-li- ,
pljadkali, terorisali, potstrcka-val- i
na zlocine.
— .... E, to da raS&stimo, u-pa- da
visok mlad dovjek tridesctih
godina. — Ako sam na primjer
psovao komunistc, rCadaro4i via-d- u.
Ruse . . . Ako sam cjepao za-stav- e.
— To su 6'nili mnogi, upada
predstavnik madjarskc xlade, a
nckj su cak i driali psovafkc jo-vor- e.
— .... Eto, ja sam bal jedan
od tih. Govorio sam na primjer
prcd hiljadu ljudi. Bili smo ogor-en- i.
— Mora da ste joS ncSto ufi-ni- li
— Pa jesam. Tukab sam na£eg
opdinskog milicionera. Nijc bio
covjek. Da li sc i za to odgovara
— A gdje sc nc odgovara. Ko-liko
ja znam krivicni zakonik ka-zn- a
e'e zavisiti od toga da li je za
Hjecenje povrede potrebno vise
od osam dana.
— 5ta ste dakle odluili. pita
predsjednik komisije. Ostajete li
ili sc vracate?
— Vradamo se . . . Pa $ta bu-d- e
. . . VloJo TESUC.
(Iz "Borb, )
mo u s4ampi, vec" i u krugoima
vlade i parlamenta. Iz zemlje od-laz- e
vedinom mladi, spoobm
Ijadi. Ugledni brkamki list
"Manchester Guardian", piiuci o
ргоМета isdjavanja, tzmo jc na
primjer podatak, da je J. em-granat- a,
koji odlazc u Austrabp.
visokokvalifkirani tebei6ci kadar.
a da se i ostatak erasgranata va
stefi ugtavnom od ЦшАк, 6ji odla-z- k
Bagleska estroatasaje, jer c
konomika zavisi ed Ijadi sposob
mh da privredjwju. Neki britanskj
Hs4wi metaakoK6io sa itanoviL
da e'e — ako se ne zaastavi porast
eedgraaata i on koji bi to htieli
da bada — Engteska dojivjeti
sudfeiaa "zetenog oteka" Irvke.
cSje staaevai4tve se, nafcon ogn
maSt eawgractfa a USA i Eagle-ska- ,
rapidno smanfHo i aepresta-a- e
opada, jer a stareai krsju ov
taja same starci i zeae,
41% brkanwtog sto%-niitv-a
sa "pseVotefki cawgraati" ili c
arigtaali в ашаша". Oai b ic
4tX da o4m iz zeastye. a ne od
taee samo stags, jer aa njih 10$
aije Jaiae red Shcow za Eagle
sia kvese sa ipak oetaaiceae Od
kraya rate Ivaaada je progutala
preko pok alilifana eagleskih
raiadica- - A svaki dan. a posbed-aj- e
uifeatc. pred kanadskim inv
aracionim aredem pesuvlja se u
red peaekad vof a pok aoca, do
3.00O draga4 keji cekafa . . .
ENGLEZI EMIGRIRAJU