| Note |
OCR Text: шилШтШШМ mwsbssww- -
STRANA 5 — Jedinstvo, 19. juna, 1970. 4
Uz sudjenje ratnom zloiincu Stanglu
Peticija za mir u Indokini
PRIDONESIMO SVOJ DIO Logor smrti Treblinka
Svaki miroljubivi covjek treba da potpise pe-tici- ju
za povlafenje americkih trupa iz Vijetnama.
Peticija je pokrenuta u Sjed. Drzavama, a na
medjunarodnoj konferenciji u Stokholmu krajem
mjeseca marta je zakljuceno da se potpisi sabiru
u svim zemijama.
Ovo je tekst peticije:
OUT NOW
I support the world-wid- e campaign for total,
unconditional withdrawal of the United States
and allied troops from South Vietnam.
(Prevod: Ja podupirem svjetsku kampanju za
potpuno, bezuvjetno povlacenje americkih i sa-veznic- kih
trupa iz Juznog Vijetnama).
Apelira se na sve miroljubive ljude da po mo-gucno- sti
peticiju umnoze i sabiru potpise svojih
drugova na radu ili tamo gdje zive. Ispunjene li-s- te
treba predati mirovnim organizacijama ili
dostavit na Kanadski kongres mira na adresu:
Canadian Peace Congress, Box 218, Station Q,
Toronto 7, Ontario.
SUKOB U JORDANU
DVOVLASCE U AMANU
U Jordanu je doslo do krvavih sukoba izmedju
gcrilaca i vojske kralja Iluseina. Gerilei tvrde da
jc sukob isprovocirala americka obavjcstajna sluz-b- a.
Evo jednog izvjestaja o Jordanu iisanog u
Ainanu nekoliko dana prije sadasnjeg sukoba:
Ni u jcduom gradu na Srednjcm istoku ne osje-c- a
se tako snazno bilo izraelsko-nrapsko- g sukoba i
tragedija 2alestinkog naroda, ali i njegova budje-nj- a,
kao u Ainanu. Taj grad Sto se posljednjihgodi-n- a
naglo raSirio na sedam d.ebela, sedam dugib br-d- a
na kojima nieu divne nove vile kao gljive poslije
ki£e, nije samo prijestonica haSemitskc kraljevine,
to najmladje drzave na Srednjem istoku, sto su je
Britanci osnovali za svoje potrebe usred pustinje
nakon jirvoga svjetskog rata kad je sjeeeno otoman-sk- o
carstvo.
Ainan je danas i palestinski. Slijed dogadjaja
i historijske nepravde litjeli su tako. .Ter i emir
Abdalali, kasnije kralj jordanski, iskoristio je
izraelsko-arap;k- i rat 1947. godine i uz blagoslov
Londona prisvojio najbogatiji dio rasparcane Pa-lestine,
njezin "rajski vrt" u Cisjordanu. Zauzvrat
hasemitska kraljevina dobila je vie od 300.000 pa-lestins- kib
izbjeglica 1947. i 19Л6. Taj broj porastao
je na milijun kad su Izraelci 1967. godine okupirali
Cisjordan. Palestinske izbjeglice opet su potrazile
utocite u Ainanu.
Mala jordanska kraljevina, ?to je presjecena
napola u £estodnevnom ratu, i njezin glavni grad
Anian danas su golemi izbjeglicki logori i glavne
baze svih palestinskih olobodilackih organizacija
kojima doininira El Fatah. U jordanskoj kraljevi-ni- ,
jedna uz drugn, egzistiraju dvije vlasti, dvije
drzave u jednoj. Ziyot u Amanu najvjernija je slika
te dvojnosti. Xa njegovim ulieama saobracaj i si-gurn-ost
reguliraju se udvostrucenim strazama. Uz
kraljevske policajce u cudnovatim crnim ka]ama
s "groinobranima' to nalikuju pruskim, stoje do
zuba naoruzani fedaini El Fataha umotani kefija-m- a
iz kojih se vide samo o4.
U sjeditu kralja Iluseina, monarba s najneo-bii'nijo- m kraljevinoin, ciji (Ivor cuvaju gusti redovi
tenkova. oklopnih kola, topova i mitraljeza motreci
na obje strane, i na izraelsku i na palestinsku (ali
vi.'e na palestinsku), vec se raspela guta mreza
svih vrsta institucija jednog naroda. koji zivi u
Amanu i oko njega u tisucama Satora i nialih lime-ni- b
kucica gdje je jednako nepodnoivo i zimi,
kad je hladno, i ljeti kad zeze pustinjsko sunce . . .
DOPISIVANJE
Ameriikl student Lorens
Cismui napisao je pet plsa-m- a
predsjedniku Nixonu. U
tlm je pismlma Izrazlo ne-slaca- nje
s njejorom rijet-namsko- m
politikom. All iz
Bijele knit nlje dobio nikak-т- а
odforora.
Cismen Je tada napisao 1
iesto pismo. Izrazio je xado-Toljst- ro
KixonoTom politi
S NIXONOM
kom i ratom u Vijetnamu.
Dobio je odfovor s potpisom
zabralnora predsjednika.
Student je na to napisao
i sedmo pismo 1 upitao: Za-st- o
Bijela kuda od go vara
samo na pisma koja se pred-sjedniku
sridjaju, a zapo-stavi- ja
ona druta? Moll od- -
ГОТОГ.
Odcoror nlje dobio . . .
ZVUCNA KNJIGA O LENJINU
Moskva (Tanjug) — U izda-nj- u
"Pravde" ovdje je pultena
u prodaju zvudna knjiga po- -
svedena vodji velike oktobar-sk- e
revolucije Vladimiru lljidu
Lenjinu.
Knjiga sadrzi gramofonske
ploce Lenjinovih govora od pri-je
pola stoljeda, a takodjer I
izjave o Lenjinu koje su svoje-vreme- no
dale poznate lidnosti
— Nadezdo Krupska, Sergej
Kirov, Anatolij lundarski, Vla-dimir
Majakovski i drugi. Knji
ga sadrzi i izjave Josipa Sta
Ijina o vodji oktobarske revolu
cije.
HAPSENJE SVECENIKA
Spanjolske vlasti uhapsile su
devetoricu baskijskih svedeni-k- a,
a medju njima i specijalnog
pomodnika biskupa Bilbaoa.
Vojni sud je te svecenike osu-di- o
na zatvor od jednog do
2etiri mjeseca, zbog toga 5to
su vjernicima u svojim paro-hijam- a
govorili o Strajku gla-dj- u
koji su proJIe godine orga-nizira- la
petorica zatvorenih
svedenika, takodjer Baska, u
mjestu Zamora, u sjevernoj
Spanjolskoj.
SPOROST BONNA
Paul Verner jedan od JIano-v- a
istodnonjemaJke vlade go-vo- ri
o ishodu sastanka u Ka-set- u:
"Bonskoj vladi bilo je po-treb- no
20 godina da izgovorl
ime Njemadke Demokrotske Re-publi- ke.
Nadamo se da nede-m- o
dekafi jo5 dvadeset godina
da ona shvati realnost I prizna
Njemacku Demokratsku Repu-bliku- ".
SJED. DR2AVE SVE VISE
— "ZEMUA 2ENA"
Sudedi prema podacima po-sljednj- eg
popisa stanovnijtva,
Sjed. Dri'ave barem prema bro-j- u
stanovnika, postaju "zemlja
iena".
U izvjeltaju o broju stanov-niJtv- a
Sjed. Drzave na dan 1.
jula prolle godine navodi se
da je na svakih 100 Jena dola-zil- o
svega 96,4 muikaraca. U-kup- oo
broj stanovnika iznosi
203,2 milijuna, ifo je za 12,9
posto vi?e od broja stanovnika
na dan 1. aprila 1960. kada je
proveden posljednji pop's sta-novnijt- va.
Slijcdedi ilanak objavio je 2asopis "Die
Welt" (Hamburg) u povodu sudjenja ratnom zloJincu Franzu
Stanglu
Jednostavno ne postoji rijed
koja bi bila dovoljno snazna
da makar priblizno opiie sto
se zbivalo u ono vrijeme. U o-n- o
vrijeme kad je izmedju au-gust- a
1942. i augusta 1943.
godine u logoru smrti Trebl'n
ka pod vodstvom Franza Stan-gl- a
poubijano najmanje
400.000 ljudi, a sveukupno
700.000. Nema te rijedi koja
bi moglc opisati Ito je svaki
pojedmac od tih 400.000 mu-skarac- a,
zena i djece, nemoc-ni- h
i zdravih, trpio kada su se
svi zajedno polako gusili u
plinskim komorama.
HIMMIER: "NIKAKVE STETE N1
U DUSI N1 U KARAKTERU"
Cak ni brojeve nije moguce
shvatiti 14 sati na dan iznosilo
je "radno vrijeme" u Treblinki.
Za to je vrijeme padalo 12.000
do 15.000 leSevc, 6000 ljudi
doveo bi svaki teretni vlak i u
roku od tri sata ved bi svaki od
tih vlakova bio "istovaren i
spreman za odlazak". Smrt u
plinskim komorama trajala je
30 do 40 minuta, a u jednoj
"smjeni" bilo bi spaljeno
2000 do 3000 ljudi.
Cak ni govor ondasnieq u- -
bojice ns omoguduje nam da
shvatimo da je rijed o ubojica-ma- .
"Eudlosung" ("konadno
rjeSenje") glasila je Sifra za
najveda masovna ubojstva u
povijesti dovjedanstva. I kad
je to "konadno rjesenje" bilo
u punom jeku, izjavio je u ok-tob- ru
1943. godine s vaznim
izrazom na lieu Heinrich Him-m!- er
pred svojim SS I policij-ski- m
vodjama: "Mozemo mirne
savjesti redi da smo taj teSki
zadatak izvrSili iz ljubavi za
svoj narod. Od toga nije bilo
itete ni u naSoj unutraSnjosti
ni u nasoj du5i ni u na5em ka-rakteru- ".
A taj je ditav govor
bio bombastidan I lazljiv baS
kao i govor gospodara iz Treb-link- e.
"MARS TREBLINKE"
NAJCINICNIJA PJESMA
NA SVIJETU
"Transport je prosao" zna-dil- o
je da je gusenje plinom
zavrSeno; "Ivane, vodu!" gla-sila
je zapovijed jednom Ukra-jinc- u
koji je morao ukljuditi
motor za proizvodnju plina,
dim bi komorc bile pune; "IN
kvidirati!" bila je Jifra koja je
znadila da treba poubijati tzv.
radnike 2idove u logoru; "Tko
ne radi, mora prepustiti mje-st- o
drugome" glaslo je nalog
za likvidaciju takozvanih "po-mocn- ih
momdadi"; "voda se
vec hladil" dovikivali su SS-ru-kovodi-oci
svojim zrtvama na
njihovu putu u plinske komore,
da bi ih pozurili; "Drzi psal"
zapovijedao bi zamjenik ko-manda- nta
logora Franz svome
psu bernardincu Barryju, a taj
bi poletio na jednog od 2idova
i ugrizao ga izmedju nogu.
Od toga istog Franza potjede
i tekst za pjesmu iz Treblinke,
za koju je logorski dirigent
Gold napisao glozbu:
"Slobodno gledajudi u svijet
Stupaju kolone na rod). Za
nas sad postoji samo Treblin-ka]
I ona je usud rial.
Mi sluiamo glas svoga
- -
Pod zemljom u Treblinki lezi 700.000 leseva,
u tezini od 35.000 tona i velitini od
90.000 kubtfnih metara
zapadno-njemaZ- ki
komandanta (I pratimo svaki
njegov mig) I stupamo Zajed-no
zbijeni u redove) Za ono Jto
od nas zahtijeva duznost.
Ovdje je rad sve sfo nesto
znadi (I posluinosf i duznost)
Sve dok jednog lijepog dana
l nasoj maloj sredi) ne dodje
das".
SATANSKA FANTA2IJA
No Treblinka je bila i ovo:
da bi zavarali 2idove koji su
dolazili svakog dana u tisuda-ma- ,
bio je sagradjen kobdvor,
kakve dete obidno naci u ma-li- m
gradovima, sa iarenim za-stori- ma
na prozorima i zelenim
sandudidima ispod prozora u
kojima je raslo cvijede, dok su
se ra vratima kodili natpisi:
"5ef stanice", "WC" i "Prva
pomoc". Postojala je I "Cekao-nic- a
I razreda" i "Cekaonica
II razreda"; na prozorcefu kroz
koji se prodaju karte bila je
ploda s natpisom "Zatvoreno",
a odmah uz prozordic" vislo je
poseban vozni red za tu zeljez-nidk- u
postaju, sa svim potreb-ni- m
podacima o dolasku, od
lasku i vezama za presjedanje
na druge vlakove. Kazaljke na
stanicnom satu pokazivale su
tri sata. One su uvijek poka-zivale
tri sata. A sve je to bilo
samo kulisa, proizvod satanske
fantazije.. Treblinka je trebala
da kod preplasenih 2idova Jza-zov- e
dojam: ovo je samo sta-nic- a
na kojoj se presjeda, a ne
krajnja sta nica.
Stoga se na zeljeznidkom pe-ron- u
nalazio jo5 jedan pano
s upozorenjem: "Paznja, var-savs- ki
2idovi. Nalazite se u
prolaznom logoru, odakle de
krenuti novi transport u va?
pravi radni logor. Da bi se
sprijedila zaraza, morate pre-dati
odijela i stvari iz omota
Sto ste ih ponijeli na dezin-ficiranj- e.
Novae, zlafo, devize I
nakit izvolite predati uz po-tvrd- u
na blagajni. U svrhu nje-govan- ja
cistode tijela moraju
se sve pridoslice okupati prije
nego ito krenu drugim tran-sportom- !"
700.000 2idova je
poslulalo taj prijateljskl poziv
u — smrt.
KAPOI ZA LATRINE
Bolesni su bili odmah s isto-vare- ne
rampe otpremljenJ u
"bolnicu", gdje su ih prihvada-l- i
ljudi u bijelim ogrtadima I
sa znakom Crvenog kriza na
rukavima. Njih bi odmah na-tjera- li
da sjednu na rub velike
iskopane grobnice, a zatim bi
ih postrijeljali straga. Padali
su u jamu na mrtvace koji su
ved unutra lezali. "Bolnica" je
bila u stvarnosti neka vrst stre-Ijan- e
za gadjanje u zatiljak.
Zdravi su se morali svudi i
predati sve vrijedne stvari na
"blagajni". 2ene bi brijaci oli-Ja- li
do koze a zatim ih utjerali
zajedno s njihovom djecom I
muzevima u cgrade od bodlji-kav- e
2ice, koje su kao kakvl
hodnici vodile u plinske ko-more.
Naravno da to nije pro-lazi- lo
bez psovki i batinanja.
Pred ulazom u plinsku komoru
visila je Davidova zvijezda a
odmah iza nje tamni zastor
kakvi se nalaze u sinagogama.
Na njemu je bilo napisono he-brejsk- im
plsmom! "Ovo su vra- -
POCETAK U GRCKOJ
Covonil na (tdnom ikupu u Los Angtltsu, Kalifor-nij- o,
gotpodja Htltn Kazantzokis, supruga slavnog
gr{kog pjesnika i pisca Nikota Kozontzoklso, izjavila !:
"Poslij Drugog svjttskog rata vijttnamizadja ft
nojprijt priprtmljtflo u Crfkoj. Sjtd. Drlavo I Britonija
su nahuikal Grke protiv Crka da bt postiglt kontrolu
nad njima".
r-ф- г
ta kroz koja ulaze pravednici".
Evo Jto je jo! palo na pa-m- et
krvnicima iz Treblinke:
"Kapoi za latrine" koji su no-si- li
budilice oko vrata i bili za-duze- ni
da paze da tko ne bi
prekoradio svoje vrijeme, bili
su odjeveni u rabinsko ruho.
STANGL SE IPAK NE OSJECA
KRIVIM
Aedjutim, dovjek koji za sve
to mora danas odgovarati i u
dijem se mozgu rodilo sve to,
ne zeli shvatiti da bi upravo
on bio kriv za ubojstva. Franz
Stangl, rodom Austrijanac, tka-lad- ki
majstor po zanimanju, u
posljednje vrijeme auto-meha-nid- ar
u "Volkswagenovim" ra-dionica- ma
u Sao Paulu u Bra-zil- u,
danas 6? godine star, sa-svi- m
je prosjedan dovjek. Du-bok- e
su bore izbrazdale njego-v- o
lice, kosa mu je sijeda a
on sam sjedi sagnute glave na
optuzenidkoj klupi, tako da se
Iza ograde vidi samo njegova
golema glava. Zapinjudi daje
sucu izjavu.
Ved drugog dana sudjenja
u diseldorfskom Zemaljskom
sudu pokazalo se da de to biti
dug i tezak proces. Stangl je
prezivio dva srdana napada I
vrlo je slab. Jos' prije podnev-no- g
odmora naredio je pred-sjedni- k
sudskog vijeda da Stan-gl- a
pregleda zatvorski lijednik.
Dijagnoza: poviJen tlak (215),
srdane smetnje. Stangl nije u
dvije posljednje nodi ni oka
sklopio. Da sprijedi samouboj-stvo- ,
sudski je stralar svakih
pola sata palio svjetlo u deliji.
Da bi mu se onemogudio kon-ta- kt
s njegovim ovih dana osu-djeni- m
kolegama, dopremali
su ga samo u danima procesa
iz zatvora u Disburg-Hamborn- u
u Disseldorf, gdje ga je lijedio
drugi lijednik. PoSto je proces
odgodjen, donesena je odluka
da Stangl ostane u (straznom
zatvoru u Disseldorfu na UN
mer Hohe — dok je njegov za-mjenik
Franz premjeJten u dru-gi
zatvor. Stangl dobiva poja-can- u
hranu i nede ga vise ome-ta- ti
u spavanju kontrola porno-d- u
paljenja svjetla. Sud de po-duz- eti
sve Sto mole da odrzati
predvidene rokove: do 26.
septembra dokazni postupak,
ukljudivJi pledoajee optuibe I
obrone. Sredinom oktobra je
proglaSenje osude.
Proces se vodi pod "predme-tni- m
brojem" 8 I K$ 169 u
dvorani porotnog vijeda br.
1 1 1 Zemaljskog suda u Disse-ldorfu,
protiv "tehnidara Franza
Stangla" optuienog da je iz
"niskih pobuda, a djelomidno
na okrutan i podmukuo nadin
ubio najmanje 400.000 ljudi"
I ne moze se uopde usporedifi
ni sa jednim procesom koji se
ikada igdje u Zapadnoj Nje-mack- oj
vodio zbog zlodina ito
su ih podinili nacionalsocijali-sti- .
MALO PRE2IVJEUH SVJEDOKA
Stangl je prvi komandant lo-gora
koji je optuzen. A ostat
de i jedini. On je jedini optuJe-n- i
koji se fereti za ubojstvo ta-ko
velikog broja zrtava.
Usprkos tome ito je Austri-janac,
sudi mu se pred Zopad-nonjemadki- m
sudom jer je svo-j- a
"zlodjela podinio kao nosi-la- c
jedne njemacke drzavne
sluzbe".
Medjutim, bude li osudjen
I na "dozivotni zatvor", moral
de ga, na emelju uvjeta pod
kojima je bio Izruden ito ih je
postavio vrhoni brazilski sud,
sjeverno rajnsko vestfalskl
predsjednik vlade pomilovati
na vremensku kcznu.
Kao ito je predvidjeno,
Stangl bi poslije Izdrlane ka-z- ne
morao biti izruden Austriji
da mu se sudi zbog eutanzije
izvriene u dvorcu Hartheim
blizu Linza na 28.000 zrtava.
Aedjutim, s obzirom na njego-v- u
dob i zdravstveno stanje
malo je vjerojatno da de do
toga dodi. Zlodin koji je podi-nio
poubijavii u logoru So-bib- or
60.000 2idova zastario
je po brazilskim zakonima i za
to Stangl nede odgovarati.
Suprotno drugim sudjenjima
nacistidkim rafnim zlodincima
koja su ved odrzana, u po-stup- ku
protiv Stangla nede so
pojaviti mnogo svjedoka. Bu-du- di
da je Treblinka bila logor
za uniitavanje, vrlo je malo
prelivjelih, mozda najviie 60.
Od tih su mnogi u medjuvre-men- u
pomrli. Pronadjeno ih je
tek oko 30. Zasad joi nije jas-n- o
hode li se optuleni Iz ne-dav- no
odrzanog procesa I da-Ij- e
drzati svoje dosadainje ob-ran- e,
da su postupili samo po
njegovim (Franza Stangla) na-lozi- ma.
ZA UBIJANJE
SEF I IN2ENJER STROJA
Franc Stangl sve poride. On
se, kale, samo brinuo za "odr-zavan- je
ustanovljenog reda" u
logoru Treblinka, dak je neko-liko
put istupio protiv "pretje-ranih- "
zlostavljanja svojih nad
zornika, protiv bezobzirnog
strijeljanja, protiv bidevanja na
smrt, vjeianja za noge itd. Ka-k- o
re bi bilo zastoja u mlinu
smrti Treblinka, bio je Stangl
za to da "uhodani" radnici za-tvoreni- ci,
koji su bili "strudnja-ci- "
ostanu u livotu — oni koji,
su sortirali odijela. koji su ot-prem- ali
leieve iz plinskih ko-mo- ra
u pedi za spaljivanje,
koji su mrtvacima klijeitima
vadili zlatne zube, koji su ra-spriiv- ali
pepeo spaljenih I ra-zbij- ali
u prah preostale kosti I
koji su na poljanama gdje je
bio razasut prah I pepeo pou-bijan- ih
sadili — cvijede.
5ef i inzenjer stroja za ubija-nj- e,
Franz Stangl, nije trpio
otezanja. I bududi da je kod
njega sve tako uzorno funkci-oniral- o,
bududi da je on tako
savjesno ispunjavao zadatke,
kao "najbolji komandant lo-gor- a"
unaprijedjen je u SS-Hauptsturmfi-hrera
I odlikovan
"Ratnim kriiem za zasluge I
reda", I to s madevima. Ostala
je sve do dana danainjega po-zna- ta
Stanglova uzredica: "Mo-ram- o
stici do jedne tadke, kad
viie za nas nede biti posla,
tako da ni ujutro prilikom u-staj- anja
nede biti potrebno da
pritisnemo ma I samo jedno
dugme. MI izgradjujemo savr-ie- ni
sistem I poslije foga demo
samo gledati kako on sam od
sebe funkcionira". On je zal-sf- a
bio majstor koji Je zvao
smrt.
NEIZMJERIVA KRIVNJA
On sam osobno nikad nije
uprljao ruke, nikoga nije ubio
iz zelje za ubijanjem. Njega
su zvali "finim gospodinom".
Jedan od onih koji je kasnije
napisao povijest svih tih stra-ho- ta
doiao je do ovog rezulta-t- a.
Pod zemljom u Treblinki
leJi sedam stotina tisuda leie-v- a,
u teiinl od 35.000 tona i
u kolidini od 90.000 kubidnih
metara. 35.000 tona odgovara
teiini jedne oklopljene krstarj.
ce, 90.000 kubidnih metara, to
je toranj visok 90O metara, a
po 10 metara iirok i 10 me-tara
dug.
Tko moze izmjeriti velidinu
te krivnje? Tko mole izvriiti
pravdu? Ne samo da je jezik
nemodan pred takvim zlodinom
nego je i svaka osuda гетоб
na da osudi sve ono ito bt
morula osuditi. Smrt u Treblin-ki
nikad nede biti dovoljno
kainjena ni zlodinl okajani.
ti
8
ri
I i$i --tu
f
!
|
