000091

OCR Text: STRANA 2
цш. , . WWW "JW 'WHW# HwfHpWH i—P Ш,11 41Ш1Ч' II "Hil"l
Znacajno
Kroz par dana okupit ce se u Torontu predstavnici
Saveza Jugoslavenskih Kanadjana iz raznih krajeva
Kanade da vijecaju o radu i zadacama svoje organiza-cij- e.
Svi znaci pokazuju da ce ovo biti jedna od najzna-cajniji- h
konvencija ove narodne i patriotske organi-zacij- c.
U Savezu Jugoslavenskih Kanadjana okupljeni su
ljudi i 2ene hrvatskog, srpskog i slovenskog porijekla,
koji su, popust svih radnih ljudi zadojeni plemenitim
teznjama mira, demokracije i napredka, a od drugih se
razlikuju samo po svojoj spremnosti da zajednidki i or-ganizov- ano
rade za ostvarenje tih ideala i ciljeva. Oni
su svijesni da nema napredka bez rada i irtava, i da su
zalaganja najplodnosnija kroz organizaciju.
U programu Saveza stoji napisano:
"Ogromna vecina Srba, Ilrvata, Slovenaca i pripad-nik- a
drugih naroda Jugoslavije doselili su u Kanadu u
potrazi za sretnijim i slobodnijim nadinom zivota. Oni
nastoje da postanu dobrim Kanadjanima. Njima je na
srcu druStveni napredak kanadskog naroda, Oni stoje
na braniku kanadske nezavisnosti i mira.
"Kanadjani jugoslavenskog porijekla su ponosni
na narod iz kojega su potekli. Oni nastoje da prenesu u
kanadski iivot najbolja kulturna ostvarenja i demokrat-sk- e
tradicije naroda Jugoslavije. Oni takodjer iele da
njihova brada i sestre u Jugoslaviji imaju Slobodan i
sretan iivot i smatraju svojom duinoSdu da im pomognu
dodi do tog cilja.
"Da bi Kanadjani jugoslavenskog porijekla mogli
uspjcSno izvrSavati svoje duznosti kao dobri Kanadjani i
kao iskreni prijatelji naroda Jugoslavije, potrebno je da
budii ujcdinjcni i organizirani . . .
"Savez Jugoslavenskih Kanadjana te2i za tim da
ujedini i medjusobno poveze Kanadjane jugoslavenskog
porijekla radi toga da bi oni, zajednidkim silama i u sa-rad- nji
sa svim demokratskim Kanadjanima, unapredili
svoj dru.stveni poloznj, uzdigli se intelektualno i kul-turn- o.
Savez pokrede, sprovodi i podupire sve one akcije
koje su usmjereno na postizavanje tih ciljeva."
Proslo je vise od dvadesetpet godina od stvaranja
prve kanadsko-srpske-hrvatskc-slovens- ke organizacije
posvedene navedenim ciljevima i Idealima. OvdJQ je ne-mogu- de
navesti sve Sto je ova organizacija postigla kroz
dvadesetpet godina svog djelovanja. Mislimo da je do- -
voljno redi ovo: Njezino 25-godi§- nje postojenje je nnj-uvjerlji- viji dokaz njczina rada. Ona je opravdala svoj
opstanak. Cvrsto smo uvjereni da ce proslijediti tim
putem.
O kojim ce to stvnrima raspravljati udesnici Seste
konvcncije Saveza ?
Pitanje osiguranja mira je danas glavno pitanje
prcd dovjedanstvom. Savez Jugoslavenskih Kanadjana
i njegovo dlanstvo smatraju se obavezanim udiniti sve u
svojoj modi da se postigne taj cilj. Oni danas vide da je
Dehata u parlamcntu
(Nastavak sa str 1)
kontrola ispadne iz ruku",
rekao je Drew.
Osvrcudi se na zamrsenu
situacij usa amcridkom kom-panijo- m
kojoj je predan pli-nov- od Drew je rekao :
'Mi se ponosimo svojom
suvcreno§du, a ovaj suvereni
pnrlamenat je pozvan da o-do- bri
prijcdlog koji nam ne
omogucava da znamo kad de
cijela ova stvar podeti."
U diskusiji jc ubadeno i
pitanje ameridkog tretiranja
kanadskih kompanija koje
iele podici podruznice u
USA. Izneseno je da je 5 n-meri- dkih drfava usvojilo za-ko- nc
koji zabranjuju ka-nadskim
pivovarama da iz-gra- de
podruznice na terito-ri- ji
tih drfava.
Ima znakova nezadovolj-stv- o
postoji i medju libcral-ni- m
dlanovima parlamenta,
ali su oni pod partijskom
disciplinom i ne smiju da ni-5- tn
kaiu.
V o d j a socijalkditskp
Jos tri obnovc iz
Vancouvcra
Vancomer, B. C. — Zdrao
drugovi, Saljemo vim u listu 515.00
za tri godifnje obnoc
Sa oom poiiljkom smo poda-bra- li
obnovc koje su do sada isle
lie. Kako smo jcdnom prijc napo-menu-li
naJ rad za naJu пол inu "]e-din$tv- o"
sc nartaxlja.
Primite nase druparske pozdra-- e
Zi odbor kampanjc.
T. Kangrgj
Obnavlja prctplatu na
vrijcmc
N. W. T — Prijatelji. pod ko-na- c
marta moja e prrtplata istcci.
Uvijck sam do sada obnavljao s-o--
ju
prctplatu na rijemc, pak ielim
to ciniti i u budulc
U lista Jaljcm 57.00 ukupno za
oditnju obnovu i fond.
Primite moj priatcljski pozdrav. ST.
grupe Hansell je izjavio da
ce njegova grupa glasati za
vladin prijedlog.
Debata se nastavlja. Ј1ш1туО
Pabiihd IWxlsy nd ГгИт
т Ji-tv- o rebihlff Co. 4T Qni St. Vt.
SbMrititi rt: $. p--r утт. fS.I per в fcifitas
USA nd ih+T г-ч- -ч И r тг-- Trf. КМИт 1M1
Terwtrt Г-- В ntf+ Cal
BdHer Stfvpen MW,
Beinexs Maaajrer-- Iran stintae.
Aatherfeed as rece&d clara nfl
Pert Offic Dpartrnt. Ottawa.
ЈирЈЧ fpwv™--" 1цЈ I an § im
zasjedanje
mir na dohvatu Oni osjecaju da njihovi napori do danas
nisu uzaludni. I to lh ispunjava odludnoscu da se jo5 e-nergi- dnije zalaiu za osiguranje mira. Zato de na Sestoj
konvenciji biti govora o tome Sto Savez i njegovi dlanovi
trebaju da jo5 urade na torn polju, kako da jo§ vise po-mognu
stvar mira.
Poslije toga dolazi pitanje uceSca u borbi za izgrad-nj- u
Kanade osiguranje njezine nezavisnosti i postignude
boljeg zivota kanadskog naroda, diji smo mi dio. Savez
Jugoslavenskih Kanadjana i "Jedinstvo" su aktiVno an-ga2ir- ani
u pokretu za nezavisnost i izgradnju Kanade,
koji je zahvatio Siroke krugove kanadskog naroda, i stal-n- o
se Siri. Zadatak je sada da se predobije ostali na§
narod, na prvom mjestu mladji svijet, da uzme udeSca
u torn pokretu, od koga zavisi bolja i sretnija buducnost.
Jedan od ciljeva Saveza je podizanje kulturnog zi-vota
naseg naroda ovdje putem koriStenja kulturnog bo-gatst- va
naroda od koga smo potekli. Takva kulturna
aktivnost je takodjer doprinos opdcm kulturnom raz-vitk- u
Kanade. Sesta konvencija ce razmotriti Sta Savez
moze udiniti na torn polju, bilo sam, bilo u zajednici sa
ostalim organizacijama. Konvencija de proglasiti sprem-no- st
Saveza da suradjuje sa svim organizacijama i gru-pam- a
koje se have kulturnim radom.
Od posebne je vaznosti pitanje stava prema jugo-slavensk- oj
drfavi i vladi. Savez je prvenstveno kanad-sk- a
organizacija, ali nije ravnoduSan prema druStvenom,
politidkom i kulturnom razvitku u Jugoslaviji. Pokazalo
se da su паба organizacija i Stampa posljednjih godina,
zajedno sa kanadskim i ditavim kanadskim i medjuna-rodni- m
radnidkim pokretom bili suviSc kritidni prema
sluzbenoj Jugoslaviji. Sesta konvencija je pozvana da
pravilno ocjeni razvitak dogadjaja i odredi drzanje or-ganizacije
i Stampe prema istima.
Posljednje, a po vainosti stvarno prvo, je pitanje
jadanja Saveza i lista "Jedinstvo", jer sve ostalo zavisi
od jakosti organizacije i stampe.
U vezi sa tim vafno je napomenuti da se pod ko-n- ac
ove godine navrsava 25-godi5nj- ica nase Stampe, do-gadj- aj
od ogromnog znadenja koji treba biti dostojno
proslavljen.
Uvjereni smo da ce sesta konvencija donijeti pra-viln- e
odluke po svim ovim pitanjima, kao i svima dru-glm- a
koja ovdje nisu ipomenuta.
Uvjereni smo da ce ovo biti jedan od najznacajnijih
} i najplodononosnijih sastanaka naie organizacije sto je
ikad odrian.
Uvjereni smo takodjer da ce rad i odluke konvcn-cije
naici na razumijevanje i podriku naseg naroda u
Kanadi.
Zato Iclicemo:
2IVIO
DJANA!
SAVEZ JUGCtSLAVENSKIH KANA- -
2IVILA SESTA KONVENCIJA SAVEZA!
DOBRO DOsLI, DRUGOVI DELEGATI I DELE-GATIC- E!
Po nasim naseljima
Povccava sc broj uccsnika u kampanji HBZ
Prema izvjeStaja "Zajed-nidara- "
od 1 1, marta povc-da-o
se broj udesnika u kam-panji
HBZ za novo dlanstvo
kojt iele posjetit Stari kraj.
Evo liste kanadskih udesn-ika:
Josip Secen, odsjek 814.
Val d'Or. Quebec — 305 to-dk- ica (na drugom mjestu) ;
Mary Burma, odsjek 787,
Vancouver — 16(5 todkica:
Karmefa Benac, odsjek 975,
Toronto — 141 todkicu;
Angela Koktch, odsjek 975,
Toronto — 96 todkica: John
Gfavas, odsjek 919, Sault
Ste Marie — S9 todkica;
Kajo Matljan, odsjek 9G1,
Toronto — 88 todkica; Ni-kola
Yurchevich, odsjek
Javna zahvala
Dotttjem ve! tri rajceca. a tri
tjedfta sra probsvio u bokHci Zs
vrijeme dek sam bie boteki. po-set- kr
me j Ai bj dtagtm i
bale.
Maoge mo se zkKiljjB m- -
ium Лл im pmrniao Irabcv ko--
trid. oAwmio e xlecsfa I ate Mi. ne
sj Bote ali ako e mora i tame
femo urrrtki
919, Calgery, Alta — 75 to-dkica;
Stjepan Budak, od-sjek
952, Windsor, Ont. —
74 todkice; Josip Spigeliki,
odsjek 793, Sudburj,' Ont
— 73 todkice; Frank Vuko-bratic- h, odsjek G08, Schu-macher.
Ont. — 70 todkica;
Mato Jurman, Creighton
Mine Ont. — 52 todkice, i
Philip Zebich, odsjek C44,
Hamilton, Ont. — 50 todki-ca.
Ukupno dosad 12 kanad--
skih udesnika.
Kampanja u generalno
dobro napreduje. Do 9. mar- -
ta upisano je u PomTadak
845 dlanova, a u odraslo
dlanstvo 520 --
1.365.
— ukupno
"Л1ЛЈС1Х KLUIT U
ILVIIXTOXU
U Hamiltonu je osnovan
"Majdin klub" od dlanica
odsjeka 644 HBZ odnosno
tnajki djece u gnijezdu 397
Pemladka HBZ.
Kttib je esnevan u decern-H- m
i prem рмамј Hpravi- -
] tU jrnijeza 987 J Staso-!v- k. 49d a fnkci#fi
I nm'bolj. ali ima nade da ie
1 popravit
Potnvat 5e vrijdan pa-in- je
PREDKONVENCIJSKA DISKUSIJA
PREPORUKE ORGHniSflClilE
SJK U UnnCOUUERU
Xa redovnoj sjednict kada bt konvencija predvi- - Upitao sam vlasnika imade
ovog ogranka Saveza dila u zadatak, da zaduii li koja novina ekstra, a on
Jugoslavenskih Kanadjana,
koja je odrzana u nedjelju
11. marta ove godine, na
svom dnevnom redu, pretre-sal-a
su se pitanja i predkon-vencijsk- a
diskusija
Odbor, koji je na godiS-nj- oj
sjednici bio zaduzen,
da preradi materijal, podnio
je nekoliko tadaka, iz kojih
je sjednica crpila najkoris-nij- e
za napredak пабе Stam-pe
i organizacije.
U glavnom, predvidilo se
nekoliko tadaka, od kojih
ovdje ielimo iznijeti neke
vaznije, kao na primjer.
U pogledu Stampe:
1. Ime i uredjaj novine,
da ostane po starome.
2. Da se jos bar za neko
vrijeme, ne pokrece ni-k- e
druge jezicne no-vin- e.
3. Da se cijena novini ne
povisuje, vec da ostane
po starom.
U pogledu organizacije
Saveza :
1. Clanarina Saveza, da
ostane ista, ali da se u-ki- nu markice, a u clan-ski- m knjiiicama pred
vide i izvedu rubrike
za rekordiranje clana-rin- e
i upisnine.
2. Ime i rad organizacije
ostane po starom.
O dopisima:
Da se pojedincima ja-v- i,
ako im se dopis ne
uvrsti u novinu i zaito.
O romnnu:
Primjetilo se iz raznih
dopisnickih diskusija,
da koliko god citalaca
ne voli citati romane,
toliko Ui opct voli, i iz
tih razloga, slozili smo
se, da preporucimo, da
se romani i u buduce
pisu, ali bolji I napred-nij- e naravi.
Izabrali smo delegata, koji
de lidno zastupati ovaj ogra-na- k Saveza na konvenciji, i
podnijeti na5e prijedloge na
razmatranje, po demu da se
donese glavna odluka.
Primjetilo se kroz stupce
"Jedinstva" da se neke or-ganizacije
zivo zainteresira-n- e
u pokretanju jedne novi-ne
u cirilici. Na?a organiza-cija
vodila je duzu diskusiju
u pogledu novine u dirilici,
i na koncu, diskusija nije po-kaza- la, da bi novina u dirili-ci
bila prihvatljiva u ovom
mjestu, iz razloga, §to bi ta
novina donosila pribliino is-- ti sadrfaj pisanja, kojega bi donosilo i "Jedinstvo".
Mnogi, ako bar ne svaki
prctplatnik "Jedinstva", ako
bi se prctplatio na novinu u
dirilici, napustio bi "Jedin-stvo".
U drugom sludaju. trebalo i bi da se sjetimo, da smo od- -' mah poslije proSloga rata i traiili i nastojali, da se uje- -
dinimo, a danas opet sa po-- ]
ovom sludaju, kako
danas. znadilo bi. ako hoce-m- o izdriavamo i osigu-ram- o izdatak obadviju no-vina.
W. pretplat- -
ntei "Jediastva", postanu I
svakog dlana organizacije,
da u toku idude godine na- -
dje, ako ne vise, a ono bar
jednoga dlana u organiza-ciju,
a svakog ditaoca "Je-dinstva",
da nadje, ako ne
viJe, ono bar jednoga novo-g- a
pretplatnika na "Jedin-stvo".
Kada bi ovu zadacu
konvencije ispunili, onda bi
bili na mnogo boljem stepe-n-u,
nego u pokretanju druge
jezidne novine.
Jedna od najvedih zadaca
je potreba organizirati i ak-tivizir- ati
dlanstvo, a sa torn
zadacom, bojim se, smo
joS uvijek svi poneSto naza-dn- i.
Mi radimo, i kampanja
nam je pokazala da se dosta
prilidno radi na svakom po-lju,
ali svakoko, trebalo bi,
da se joS bolje radi, i da se
јоб Sto vise zaduzujemo ra-du.
Ono jeste lijepo i korisno,
da sc svaki pojedinadno, kao
i organizacija u cijclini, iz-jas- ni
i iznese svoje 2elje i
poglede u vezi naSe §tampe
i organizacije, a glavno tije-l- o, konvencija, koja de se sa-stoj- ati,
sa od po 1-- og ili viSe
dlanova-delegat.- n od skoro
svake organizacije preko ci-je- le Kanade, sa drugovima,
kojima je i Stampa i organi-zacija
vrlo dobro poznata, i
imace u vidi, da pretresu sva
pitanja, pa i ona o kojima
nije mo2da јоб do danas ni
pisano kroz stupce "Jedin-stva",
i crpiti najkorisnije
tadke, na temelju istih, do-nijeti
glavnu i posljednju
odluku, a do nas je, da se za-jedni- dki sloiimo, sa radom
konvencije, i svaku njihovu
doncsenu odluku sprovede-m- o
u djelo.
Pored sve diskusije a na
dnevnom redu, povjerenik
novine je izjavio, da jo kam-- 1
panja novine 'Jedinstva' za
vrsena konccm februara sa , uspjehom, i da se za vrijeme
kampanjc udinili 35 nove,
110 obnova, i $653 u fonda,
koje de svakako i 'Jedinstvo
iznijeti u poslijcdnjoj tabli-c- i
kampanja. Daklc, kvota
je ispunjena i ргешабепа, ne
samo kod nas u Vancouveru,
vec kod skoro svake organi-zacije
preko Kanade, koje
se sa ponosom moie iznositi
preko na5e Stampe. jer ovo
je vrlo vaino, da se pi$e, da
se uvidi, kako smo radom
pokazali na§e interese, za
nasu fitampu. AH imademo
joJ jednu, — miSljenjom pi-s- ca
ovih redaka — vrlo va-zn- u
tadku, o kojoj se do da-nas
nije ni diskusiralo, a ni
pisalo.
Pisac ovih redaka, poslo
je stsao sa radnje u grad za
neko vrijeme, a da ne preki-n- e
ditanje "Jedinstva", jer
mu je novina ostala na kem-p- i,
ргоЗо je do ovdaJnjeg
"NEWS STAND", da si ku- -
pi primjerak "Jedinstva' za
5 centi. Prvi put, kada sam
doSao, nasao sam samo dvije
novine. kada sam kupio, os--
IS PR
If Тч1јјМ I nA 1Д marta n
dfuAAi tai ebtaHien № clnk
. odgovori da ne, jer su sve
prosle. Upitao sam, koliko
on primjeraka dobiva, i ka-ko
se ta novina prodaje, od-gov- or je bio, da ne zna tad-n- o, prije nego bi vidio u
knjizi, ali da dolazi prilidan
smotak, i da se novina za
vrijeme zimske sezone vrlo
dobro prodaje, jer da se je
viSe puta trefilo, da raspro-d- a
sve, a ako je koja ostala.
to nikada nije bilo vi3e od
jedne ili dvije.
PremiSljao sam u sebi, tko
bi mogli biti ti nasi dita-telj- i,
za koje mi i ne zna-mo,
i doSao sam do nekog
zakljudka, da medju tima
mora da imade i neki od no-vo
imigracije.
Mi imademo dosta primje-raka
"Jedinstva" u na§oj
dvorani, i svaki onaj, koji bi
2elio da prodita, mogao bi
sc snaci tamo, ali mi izgle-d- a,
da mi imademo drugova
u nasoj novoj imigraciji, koji
bi zeleli ditati, ali iz nekih
razloga node da se otkrije, i
onda ncde da tlodje ni dvo-ran- u, da se snadje za pri-mjer- ak
i prodita, vec se sna-bdji- va
na NEWS STAND,
da ga nitko ne vidi. Ovo se
takodjer mo2e pripisati u
knjigu dobrih stvari, jer
svaki takav ditatelj, i ako
nije otvoreni prctplatnik, on
ipak, rame uz rame sa nama
marSira naprednim ciljevi-ma,
i jednoga dana, kada to
on sam uvidi za pogodno,
vjerujem, da ce otvoreno do-- ci
u ппбе i iz tih ra-zloga,
prcporuka bi, — mi-sli- m — bila vrlo umjesna, da
se ne vide mnogo protiv na-
Se novo imigracije, jer, kako
god kod nas starih, tako isto
i kod njih novih, imade vrlo
dobrih drugova, koji so јоб,
iz nekih razloga, drie po
strani.
Podnijeta je ova stvar na
sjednici. i predvidilo se, da
de drugovi i povjerenici.
koji rukovode sa, ovom stva-ri,
izvidjeti malo bolje, i a-- ko
sc pronadje, da se novina
dobro prodaje, nastojati sa
vlasnikom NEWS STAND,
da se broj primjeraka po-vi- si,
a ujedno, drugovi na
sjednici su se zauzcli, iz-vi- de
i pronadju јоб jedan
NEWS STAND, na istodnoj
strani Vnncouvera, i nasto-je
upriliditi, da se i tamo
podne sa prodnjom "Jedin-stva",
a пач drug delegat,
uzeo je sebi u zadatak. da
de, kada stigne u Toronto,
upriliditi sa upravom i urcd-niStvo- m "Jedinstva", gdje
de trebati sve slati i koliko
primjeraka.
Vjcrojatno, da nebi Skodi-l- o.
ved da bi bilo od vrlo do-bro
koristi, kada bi "Jedin-stvo"
barsa vremena na vri-jeme,
ako ne svaki put jzne-sl- o adresu "News Standa",
gdje se mole kupiti primje-ra-k
"Jedinstva", a takodjer,
ne bi bilo lose, da se ovo pi-tanje
podnese i konvenciji
na diskusiju i da se nastoji
uspostaviti prodavanje "Je- -
A V AK
i'il nrrrK iumn Лл %mAaf fafras
пмЛег Saveza treba ii bjde teeo
kretanjem jedne novine u ci-- 1 talaje samo jedna, drugi put I dinstva", gdje se to god u-ril- ici,
Tadali bi se nazad i( opet. kada sam ja kupio je--j vidi za. potrebno. jer ovo bi
grupisali u nacionalne grupi--1 dnu, nije poslije ostala, jer j bio dobar i jedini nadin sa
ce. Vjerojatno, da ono moi-- , je to bila posljednja; tredi one. koji joi iz nekih razloga
da i nebi bilo Itetno, kada put opet, kada sam traiio da j stoje po strani.
bi mi bili brojdano jadi. ali , kupim. nije bilo ni jedne. Dopl.nik.
u stojimo
da
trebalo da
,
da
u
redove,
da
pretplatnici druge ovine U , ai ve prrAoavrrAg dtkxiM ? lira, nepo к ora bila tlcesd. Da-etrilk- i.
i time da zmu dva pad вшЛатт- - ~D it r zntr ( j r.aiM Sarer treha t be4e centar
tereta a vrat mjste je4#-- £"" IJ. .У. Pk fe'. b eWn— ? "T epf4ae errffc U тЛ?т рлг , ffuHfe eftipe kee dna н
ЈГЛ. l uU lrMBv, Keje , --u вАш£ ummni i mitm t,emei km. eeo i 4пше de je Vec svakake вММвмЦ нЈт f к зу Ne emc moirat4 i Irakttrne oraMmaofe
sa radom oko iniavaiija je-- пк ctta frrao ptanfs o Imftm ve 1 koie ieie ia e pwww iiofoiH s
dn# nmin. enrtn V гагараГм treba da atofi поотцогп pfSdi з?е Sawni na fe-- Takrt ne Je e na fpani- - deramaot otneri
Diskusija se kod nas po-- ј--
ц d аЈхЈо,д, orgamaatija nrfi t I jo d cna praka uvaii kazala mnogo prihvatljivija. !bT'cn- - taJIrora ak""jra Мз B Stenmer