000091

OCR Text: SOVJETSKI SAHISTI NA MEBJUNARODNOM
TURKIRU У BEOGRADU
Napisao: T. Pctrosjan, sahovski veleniajslor
Posljcdnji kilometar na ma- -
djarsko) zemlji. Iza zasoja auto--
puta nalazi se drfavna graniea
Jugoslzvije. Phlazimo granici na
automobilu, a koji trao prcsjeli jo?
u Ekjdiispc&i, kamo во doletjdi
na moskovskom avionu.
Vec" smo u Jugoslaviji. Ni ruko-kovodila- c
naic deicgarije I. G.
Oudinov, ni vdemajstor D. I. Bron-kaj- n,
niti fa, nismo jo$ ш-lca- da
bill u ovoj zemlji. A!i jugo-slavens- ke
Sahiste dobro poznamo.
Na medjunarodnim takmifenjima i
turnirim mi smo se vile puta
suiretali za Sahovskom tablom
takvira jugoslavenskim majstorima,
kao Jto su Gtigoric. Trifunovic.
Pirc.
Odlazefi u Bcograd na medja-narod- ni
iahovski turnir, mi smo
znali. da cc borba bit! telka i
nismo se nadali lakoj pobjedi.
Znali smo, da nas ceka ne samo
uporna i zanimljiva borba $ naj
jacim jugoslavenskim samsnma. smjcjo nazvatt kuimmacionim mo-ve- c"
i s clasovittm Jahistima dm-- mentom cltavoga turnira. U torn
gih zenulja.
U Beograd smo stigli 20. okto-br-a.
Cim je nal automobil proSao
kroz predgradje i zaronio u jed-n- u
od uskih beogradskih ulica,
ugledali smo prvc znakove velikog
narodnog praznika — zastase.
Bilo je vrlo mnogo zastava. Za-sta- ve
i cvijece ukralavali su ulice.
kufne ulaze, balkonc Tog dana
narodi Jugoslav! je proslasljali su
desetu goditnjicu oslobodjenja
svoga glasnog grada od hitlerov-ski- h
okupatora.
Uvece smo sa prozora Iiotcla
"Molva", gdje su odsjeli ssi
ucesnici turnira pa i sovjetski Ja-his- ti,
gledali na ulice. koje su bile
svecano ukraicne u cast sovjetskih
i Jugoslav cmkih ratnika, koji su
pred deset godina oslobodili Bco-grad
od hitlerovske tiranje.
Tom nczaboravnom dana bio je
possccen i turnir. u kojem smo
trebali uccstsovati.
Svecano otvaranje turnira bilo
je u jednom od beogradskih do-mo- va
kulturc. Turnir je otsorio
г,1:м.1пи tihnvkknp sascza i
Srbi,e Z4van Dimitrijesif. Zatim
je odriao pbzdravni goxor pred- - i
sjednik gradkog narodnog odbora
гл:...: i:iw IT vnm гоч-o- m
IVIUIIW jwjniv. r , —-- w...
__ 1—1 -- .: ,..-n:- r, .-- K роика , .-- w-, -
ucVrtfcnjc kulturnih l portskih
veza izmediu sahista raznih ze--
malja.
Poslije sluibenog otvaranja svi
uesnici turnira bili su predstavlje-n- i
publici. Publika je toplo poz-dravi- la
sovjetske Sahiste — s'ele-majsto-ra
BronJtajn--a i pisca osih
redaka. Pljeskom sn bili nagra-dje- ni
i drag! inostrani uesnid
turnira. Kada je dosao red tva Gli-sori- a,
u sali je buknula prava
ovacija- - Glijeo je ljubiraac Eeo-gradja- na
koji se pon©e njegovjm
znaJajnim posttgnaiima na medju-narodnim
takfrncenjima.
Kasnije smo se uvjeriH, da 'je
jugoslavenska javnes-- t pokazala
vrlo iiv ifttefes ne samo prcma
doffWim majrtorima, vei i prcma
ciUom turniru. Ovomc se ne treba
t'udrti. U Beogradu se sastalo 20
iahista iz 9 zemalja. Medfu njima
hk e 7 veitmaj stora, racdju ko-ji-ma
tako posuti maj tori fahovskc
vjeitinc, kao Sto su Gl£Oric
Trif uflOVKf. Pirc (JisgosUvija) .
Barca (Madjarska), Рк& (Ar-perrtina- ").
BrorAajn (SSSR). Na
turniru su Mcestvevati i takvi iu-ve- ni
medjunaredfti majsfeft kao
Vefd (Engteskal. RaKar i Mata. f
novii (Jugestavffa). Cernfak (Iz-rid- ).
Zrebaafe fe ssrJene i tem+r je
otpoCee. Prarik igre bfia м Jota
I2B0RI U
Ka 17 febmara cnlriftni
орЛ perlamentarai izbori
a II vd нкнргм 16 repubti
ka Sovjetskeg-- Savexa. i t©
u Reskoj Federaciji. Ukra-iia- i. Bje1oruUi. Uzbekbta-nu- .
Graziit Utvaaiji. Mos-davij- i.
Letoniji Tadiilcksta-n- u. Tarkmeniji i Estomji
trflca. U toku cetiri dana usece su
se igrale redovite partije, a ujutro
su se doigravale nezavrsene. Pcti
dan igrc nazivao se "Slobodan
dan". No a samoj stvari i u slo-bod- ne
dane ucesnici turnira morali
su doigravati nesvrsene partijc.
Jto je iSIo na ketu njihovog od-rnor- a.
Sportska borba bila je vrlo in-teresan-tna.
Dobro su se pokazali
sovjetski Sahisti. Po$lije prvih pet
tura oni su dospjelj u vodstvo,
imajuci po 4.5 poena od 5 mogu-fi- h.
Osobito oftra borba za prro
mjesto vodila se u drugoj poluvini
tumira. S velikom sigumoJcu
drzao se na c'itavom turniru sov-jetski
sclemajstor BronStajn. On
nijc izgubio nijcdne partije. U
suStini. u drugoj polovini turnira
on nije imao ozbiljnih protirnika
izuzimajuci hi jugoslavenskog maj-stor- a
Matanovica.
Sedamnaesto kolo igrc moze se
kolu BronStajn je dobio vrlo va-£n- u
partiju s Milicem (Jugosla-vija- ),
Jto je fakticki i rijeSilo
iihod borbe za prvo mjesto.
Jugoslavenski Ijubitelji Jaha.
koji su dupke napunili veltku salu
doma kulturc. stalno su pailjivo
gledali na demonstradone table
pratetfi ovu najinteresantniju par-tiju.
Treba tcil, da je beogradska
publika uopfe bumo reagirala ka-ko
na uspjehe tako i na neuspjche
jugoslatenskih %clemajstora i maj-stor- a.
Novine i radio-stanic- e pos-vefiva- le
su vcliku painju turniru.
redov-n- o objavljivajudl potanke
izvjeStaje o toku borbe u domu
kulturc
Kako je Matanovic" poeo do-biva- ti,
beogradske novine su se
Sarenile od ogromnih naslova:
"fatanoviV izostaje iza BronStaj-n- a
samo za pola poena' "Mata-novic"
je dostigao BronStajna!"
Pobjede sovjetskih Sahista na-iil- e
su na povoljne komentare
iuEOslavcnske janoi. !
BronJtajn je zauzeo pno mjesto
na turniru. Mladi majstor Mata--
novtc prctckao je Jest velemajstora
' "uzco drugo mjesto Tree me.
o zauzeo ,e ,edan od na,stari,h
h,st ~ jugoslavenski velemaj.
Trifunovi, 7т4г I kn stor „v,wiiio.iJui .v.uiI "!"'" —— -- i .- -- i
Beogradu i
rovim interesantnim partijama;
pokazao je naprcdak talentirane
omladiflc. koja sigurnira korakom I
ићд
beegradskem
д
j
sku,. - vr, sposoo, ,
ЧЈжпи wraj-- v vs
iskustva uJeWu na orfHljnim
medjunarodnim takreienjima.
13. odriato se stui-ben- o
zitvaranje turnira. GUni
sudija Ozrcn Ncdeljkes-i-d pezdra-si- o
je ucestvike povodom ssrsetka
zan+mtjie sportske borbe i obfa-vi- o
Sahtsit. su
pnih dvancM mfesta, debtli
su rtagrade.
U Jugoslaviji smo Ш 26
dana; od teg su 23
dena igranju spremanfu za
igre. nije ako su
utisd tabu baciti zasfenak
estale utiske. ГСо
SOTifM 1sRf9ir Д rH vfn9 Рж lUU'
sremen 4. faajedamo g4ami
SSSR -
Prema лврепја TASSA
Huskoj Federaciji je
je 70 гаШјнпа
©d tikujHH) 70.56S.GOS t Wra?a. Ш Od
broja 99 76 slasale
je za kamiidate bioka ko-munl-sta
i van part ijaca. dole
0,24 ♦ claalo protiv
grad Jugoslavne, Bcograd to ie
grad relativno tih. Or nas jc
sjecao na nase ukrijinske grades e;
nevjsoke kuce, uske ulice; mnogo
zcleniU. UlJ&ii promet Beogra-d- u
nijc mnogo buiao.
Cinio nam se neobicjitm raspo-re- d
radnog dana Beograd;ana.
Bcogradjani ustajn veoraa rano,
mnogi se Jure u radnje koje se
otvaraju u 8 sau. Ali u podne sve
radnje se zatvaraju do 4 sata, pa
u to vreme ima milo ljudi na uli-cam- a.
Predvec ulice opet oiiv-Ijavaj- u
i napunuu se narodom.
Naialoit, nije nam uspjelo da
se upoznamo kako treba sa kul-tumi- m
irvotom Bcograda.
Treba rei, da je bioskop kod
beogradskih stano-nik- a vrlo popu-lara- n.
Kod ulaza u bioskope, koji
blistaju od ognja reklama uvijck
se guraju oni, koji bi zeljeli da
pogledaju slijedecu predstavu.
Kao Ijubitelji porta mi nismo
mogli, naravno, da ne odemo na
beogradiki stadion. S elikim
interesom pratili smo oStru, tem- -
pexamentnu igru Jugoslav enskih
nogometala. Tog dana poznati be-ograds- ki
tim "Partizan" igrao je
utakmicu s timom iz Sarajeva
Kada smo gledali, s kakvim
burnim oduSe-ljenje- m jugoslaven-sk- i
"drukeri" doJckuju svaki novi
gol Bobcka (Partizan), mi smo
se sjctili kako su jedne jugosla-vemk- e
novinc nedavno sprovele
anketu, da bi se pomocu odgovora
fitalaca doznalo, koji je sport u
Jugoslaviji najpopularniji. Ispalo
jc — nogomet. A na drugom mjc-st- u
— Sah.
Jednog slobodnog dana organi-zato- ri
turnira prircdili su izlct za
ucsnike turnira Mi smo pogle-dal-i
staru tursku tvrdjau, gdje se
sada nalazi muzej. Bili smo i na
Axali, koja se nalazi nckih 18 km.
od Dcograda. Put tamo je vrlo
interesantan. Najprije auto ide po
rasnom drumu, polako se podi- -
iuti; najedamput drum postajc kao
ncke vijugave
po kojima se doslo-n- o
penje uvis. Za nekoliko minuta
bili smo na vrhu brda. isini
od 900 metara. Ovdje se uzdiie
monumentalni spomenik Nezna-no- m
Junaku, bezimenom hcroju
Ргл-г- , vJrftLor nti.. e Ma , -..-- .—-c — - -
[trovM radio €ctiri godine, osUvlja J
silan uttsak . . .
p ... тШ]сл tutnit- - ,0
gt Qva tajj, Uu ,u
telfca — ie jc medju igra
tim bito dosta jakih.
ОрсешЧо goverecj sovjetski Sa-bis- ti
naiJ+i su na vrlo pri-je- m
u Ju£o4aviji. Ne samo da su
Ijubrtdfi JHa izra2ava4 prema
nama svoje smftije. Doaziii su
nepoznati tjudi. ieWi am uspjek
Hrteresevali se za sieve iivota i
rada sovjetskih sahista t iopce sov-jetski- +i
ljudi.
Kada smo odlaziK. sakuptta se
veKka masa Iju4i nx ispraaj. Kad
se automebti krenue. pratto nas je
ptjesak, g4asevi pozdrava i ie)je
za sretan put . . . Si VremfdT tr. 2. i 1955. £%).
Tibetska ccsta
U Tibetn je ffadjen naijti-tski- f
cesta. etkako posoji
Ta cesta veii km fitav Ti
bet 1 ajegjB gitfsi trad Lhas.
pa ргекУ dislyira kiaaciwsa, preko
effflft В1вЧ92 I fia1- -
stasnei leeefSfaka Time ft wSnien
kraj xoljetnoi tzoiiraisosti Tsbeta.
a vjedno izgradfena viina
raagistraU Ccsta ie daga 226 kra
Pctrosjan (SSSR) .
' figura u sxliini od ccttri metra.
Turnir u je jo5 jed- - koje su isjecene iz mramora
nom pokazao veliku korist dodira simbolicki predstavljaju jugosla-izmedj- u
Sahista raznih zemalja. enske krajevc. Taj spomenik. koji
On je obogatio sahevsku vjetinu !)e jugosla%-ensk- i kipar Iran Mel- -
1 na smienu scare mbbtskc ffie)bu jag0iUYeaskai
garde". U torn smislu isticu sc dlU nefcoUVo timkirAii: Brea-rezuk- a. koje su portigh c po u fahosdann
majslor hkov, a takodjef 'y . ц Kw9m &A ,
mladi sahista Nivergek (Srruajcrar.-- 70 џ1лУ. twt.
u
novembra
rezwkate. koji --
uztii
boras
dana prove
u iti u
Step cude. rvati
o u sve
u rsjetkim ca- -
ziti
u
gka-sa- te S47.167
нр-saM- tlt 99 97T
©vej:
je
pod- -
u
atfaltirane stepenice.
automobil
na
rdno
--j
doU
tepao
Kina.
kACSMn
memrti
Vijesti iz Jugoslavije
Potpisan Jugoslavcnsko- -
bugarski trgovmski
ugovor
16 marta u Beogradu je pot
pisan jugoslavensko-bugank-i tr-govin- ski
ugovor, koji predvidja
razmjenu robe u vrijednoiti od
fS.000.000 u oba pravca.
Publikacija ITS o clektri--
cnoj encrgiji u
Jugoslaviji
Ekonomska koraitija UN za
Evropu u £enevi objavila j tu-di- ju
o raogucnosti izgradaje hi"
drocentrala u Jugolaviji. pod na-slovo- m
"Izgledi za izvor elektricne
energije Iz Jugoelavlje.
U pregovoru etudije se Vale,
da Jugoslavija posjeduje oko GO
milijardi kilowat sati hidroener--
gije, a da je od toga 1953. godine
bilo iskoriiteno svega oko 3 posto.
U predgovoru knjige ukazuje e
na nedostatak izvora hidroenergij
u nekim suajednlm zcmljama, kao
u Italijl i Austriji. i da bi one
mogle iz Jugoslavije da e opskr- -
hljuju elektrifnom energijom. Stu- -
dija detaljno razmatra mogucnost
za izgradnfu hidrocentrala u
Idriji. Licl. Gackom, na Cetini I
Trbiinjicl.
Mala mjesta bcz mesa
Zagrebaeki "Vjesnik" pile:
"U manjim mjestima sada u
mesnicama nema niSta osim sa- -
lame.
Trst. — Centralno vljee trWan-sko- g
Slovenskog
naveza uputilo je nedavno ge-neraln- om komesaru talijanske via
de za Trst I okolicu, Palamari, me-morandum
u kome se zahtijeva da
sporazum o rjeicnju trrcanskog pl-tan- ja
od oktobra proSle godine po-I- ne
najzad da se provodi u a
posebno one njegove odredbe koje
su sadriane u snecljalnom manjin-sko- m statutu.
Ovaj memorandum Je Centralno
vijece saveza usvojilo na svom za-sjedan- ju.
U memorandumu e trail
da talijanska vlada izda zakon, ko-ji- m
bi se uredila prakticna pltanja
u pot rebe slovenskog jezika pred u-pravn- im
i sudftklm vlastima, da n
sloveneki natplsi poitave na Jav-ni- m
ustanovama, po uUcama i kao
putokazl, zatim da slovensklm pro--
Teroi u Kcnji
Itritanoki sekretar za kolo-nijal- na
pltanja saopcio je u
Donjem domu da je u Kenlji do-sad
IztrSeno 800 smrtnih
Je aopio da je u l-t- om
periodu U Kenlji icrrieno 27H,-S6- 0
hapienja i da e akn 30.000
lica јоч uvijek u logo-rim- s.
Z
Клко je doslo do
rata.
.Јшшт тџ i ј, it i јци i iyil—
STRANA г
Osudjcn lijecnik koji nijc
pruzio pomoc povrcdje- -
nima u pozaru
KUMANOVO. — Pnlikom
u osnovnoj Jkoli u Kumanovu.
ntkoKko lica bilo j tei povredje-no- .
Neki od prisutnih pozvali iu
doktora Todora Hrietova, uprar-,nik- a driarne bolnice, koji etanuje
u bhzini, da povredjenima ukaie
Medjutim, on je odblo da
to cWnL Uputio ih je da e obrate
deiurnom lijecnlcku u bolnici.
Zbog ovog nehumanorog poet up-- i ka, koji je u fuprotnoUi lijeeni- -
clcom etikom, doktor Hri- - Ij
tov je osadjen na novcanu kazna 1i
od 20.000 dinars i da plati audske ,
Borba trscanskih Slovenaca za svoja prava
privredno-kultur-no- g
iivot,
ouda.
Dalje
nalaze
po-ia- ra
pomoc.
Todor
troikore.
Uredjuje se stari grad
Sisak
SISAK. — Stari grad Sisak. sa
evojom tvrdjavom, skoro je pot-pu- no
poruien za vrijeme proSlog
rata, rtajvtie je stradala stara
tvrdjava.
Vo svrietku rata pola je ob-no- va
i uredjenje starog grada.
VrJeno je ispitivanje tla i uskoro
6e pofeti i restauracije i gradjenje
velike kule za koju su dali nacrt
poznati arhitekti i urbanisticki
struenjaci koji su ufestvovali na
konkursu Gradskog muzeja u Si-sk- u,
raspisanom za obnovu
tvrdjae.
, svjetnim i drugim organizacijama
dodjeljuje Iz javnlh errdctava po
moc, kakvu dobivaiu i odgovaraju-5- e talijanske organizacije.
Zahtijeva se, da se objnvi rasp
za primanje Slovenaca u Јал-л- е us-tano- ve, sudove i druge organe I da
se ustali poloiaj slovcnskih ikola
t njihovog osoblja.
Takodjer se traii objavljivanje
zakona o kainjavanju potpirivanja
nacionalne i rasne mrinje.
Na kraju memoranduma istife
se, da ce Slovenski privredno-kul-tur- nl
savez uvijek raditl na ostva-rivanj- u
ciljeva koji su rukovodill
potpisnike londonskog sporazuma:
blagostanje stanovniitva, neome-ta- n kulturni i privrednl razvitak
Trsta 1 njegove okolice 1 medju-sobn- o
raaumijevanje slovenskog i
talljanskog stanovniitva, koje iivi
na trrltoriju pod upravom Italije.
Hranislav scla uc'inio. kas-Vlahin- ja,
Kosani£kom susjedi
a je dijetc
Kako je Tako Hranislav uUo
koja mu je "pogodila" da e rou
2cna roditi savjetovala ga jc,
Ce mu protivnom umrijetr.
H I PARISKA
FHANCrSKO— PKl'SKI IMT I РЛ1) Ш1ГГ.ОС
FRANCUSKOG CAKSTVA
francusko-prusko- g
aHHWPTWWJlHyWPW
I'mlije nad Auotrijom g. 18A6.
Pruvija je oko sebe sve sitne
driavice sjeverne Njfmackct godine IS 67.
ona je onova!a Sjeveronjematki savez.
torn je атсси rrakclonarna prnka monarhija imala rukovooWu
ulogu. su fetiri drlave juine Njemacke — Ilavarska. '1 laden,
Wnrttemherg i Неакеп otale izTan SJeveronjrmackog saveza. Da
dotriila ojedinjavanje Njetnalke, Praviji je trebalo da ufini јоч
samo jedan korak — da proiri svoja lat i na Juini dk Njematke.
Ali je taj pooljednji korak I bio najteli: francuka Iada nlj
nikako ieljela, da se na ltocnoj granici Francuoke po]ai tako azre-sira- n
I opaan saijed. kao Ho bi blla NJemfka. ujedinjena pod
Todtvom Prnije. Pnrnka vlada. kojoj je na fetu bio Itismarck.
pocela e odmah povlije poraza Autrije spremsti a rat m France-sVo- m.
je vrijeme Francukom vladao Napoleon III. Po1jednjih
trodina on Je dolirio mnogo neuspjha. Veliki je die burioazije bi
nezadoToljan njeft-oro-m politikom. Poiacavala e propairanda pritaS
repablikanskoca nredjenja, medju kojiraa se oobito intkao mladi
advokat Gambetta. Rak je i necadoToljstvo radnike klae.
Medju francukim proleteHjatom rasla je popnlarrtoM (prre)
Internacienafe. Sve Je veci I теЛ broj radnika ptoJao prirrienik
ИЈа. tatina, nocJaUtickl nastrojeni radnici vecim
dijetora je nia bili markLtL ecina Je njih bila pod ntjecajem
pradonilta i blankita.
17 janaaru 1970. r. princ Prtar Ilnnaparte. carer bratsced.
racanajaci da nefe bit! kainjen. able Je repaWiianekora iorlanita
Л1к1ета Noir-a-. Na sahranl N'oir-- a skaptU oko 200.000
irrrfena je veliajna denontraeiJa prtlr carvtva: lv %xt se povici:
O-vet- ar. --Zivjela repablikar. "Smrt Donapartimar
Vlada je ietako proronila sveje pretireike. S Mbitom se
mriajom on bacsla na radnike. All z at Tori niv pomacali Napo-leon- B
IIL Pokrel protiv Drazoc carrtta raUo Je t dalje. VioWi to.
Ove godine podici ce se
u Hrvatskoj oko tri
hiljadc stanova
i ZAGREB. — Oko tri hiljade no-v-ih stanova bit ce ove godise iz-gradj- eno u najvelim industrijikim
centrima u Hrvatskoj. U Zagrebu
ce se podici oko 700, (Splitu i
Sibeniku blizu GOO a u Osijeku oko
300 stanova. Znatan broj novib
ctanbenih zgrada podifi ce se i
na Ilijeci, t Slavonskom Urodu.
Karlovcu, i rudankim centrima i
drugim mjestima.
Neobicna operacija u
ogulinskoj bolnici
Ovih dana je u ogulinskoj bol-'ni- ei
obavljena neobicna operacija.
Kata Hodak iz Saborskog. kotar
Ogulin bolovala je desetak raje-sec- i.
Seoske vraJare ili nadrilije-cnic- e
savjetovale su joj da ne ide
u bolnicu i preporucivale su joj
razne trave. Kata J oJaJucl
sve jace bolove odluclla podi u bol-nicu.
Cinilo se, da je trudna, no
obavljena je operacija i izvadjen
tumor clja je teiina sve zapanjila:
22 kg, od toga 18 kg smjese i 4
kg vode. Operaciju je izveo dr.
N'ikola Karlic, koji u svojoj 49-go-diin-joj
praksi nije imao 0vak4)g
slucaja. Operacija je uspjela i
bolesnica se osjeca dobro. Karak-teristicn- o
je to, 5to je Kata iena
od 26 a braku je tek 10
mjeseca. Obujam trbuha prije ope-raci- je iznosio je 12C cm.
ZRTVE
Paul Crouch je jedan od poz- - ,
natijih agenata amcriclce tajne 1
policije (FBI), po kojoj je bio
narocjto ubafen u Komunisti&u
partiju SAD.
Izmcdju lica koja
jc on lafno optuiio je Dr. Jack
Weinberg, poznati fizicar i ufenik
u izradi atomske bombc. Crouch je
svjedoc'io, da je Dr. Weinberg 23
jula 194?. prisusr'Ovao "komuni-sticlwo- m
sastanku" u jednom mjestu
u Kaliforniji. V7cinbergo-- J
kati iznijcli su pred sudom dokaze,
da se optuZcni nalazio 800 kilome-tar- a
dalcko od mjesta "sastanka",
i to u sanatoriju, gdje posto jc za-pisn- ici
o toku njegote bolcsti.
Sudac se razbjesnio:
(
odbor da popravi regtstradja. Sid
. mu se scljad smiju. A i zafto ne ,
Jalio.
0 R I
KAD JE СОЛгЈЕК SUJEVJERAN
Milenkosi iz , I on je to Medjutim,
u kotaru, nije su otkrili, da mu de-im- a
devet ke'eri, descto dijete scto nije k'etka ncgo sin.
sin. sujevjeran, vra&ra, je ponovno u
sina,
"jer u
p°bjede
ujedinila
I
Ipak
bi
V to
оНЈаИ11гк11
Ijodi:
u
godina, u
mnogih
advo
Poraz
Francuske.
wmemmmmmr- m-
-- I4)KL.VDNE NOei" — NOVA
ПОМЛСА ОРЕКЛ
RIJEKA. — Pokiadnc поЛ".
opera iz Zagreba. irvedena je
prri put na Rijed. Bogatasa
Ambrozija rumacio jc vcoma
uspjdno operni pjeva Milan
Pihler.
Tuzla tone
TUZLA. — SUjeganje terena u
Tuzli i dalje so nartavlja, te se
situacija stalno pogoriava. Poe- -
', ljednjib dana popucaJi su ztdovi na
, vecem broju zgrada. koje dosad
, nisu bile obiljezene kao eovim
ugroiene. Kad se profit godine
[ pocelo goYoriti o slijcganju terena
u Tuzli komisije struinjaka utvr- -
dile su, da je u opasnost doSao
prostor, na Jcurne iivi oko devet
hiljada stanovnika. Zbog toga je
predloieno, da se smanji ekspto- -
i atacija slane vode. Medjutim, to
i nije uclnjeno ncgo se eksploata- -
jclja cak i povedava. Zbog toga, a
.1 uslijed posljednjih kiSa i anje- -
,gova, nastala su nova pomicarja
J tla. Prije nekoliko sedmica ise--
Лјепа je muzika Skola iz z grade
zbog slijeganja tla. U N'arodnom
dboru kalu, da im nedostaju
eredtva, da bi se provele mjere
predloiene od strane struenjaka.
SPIJUNA
"Duboko sam iznenadjrn" —
rckao je — "da je Miniitarstso
pravde pribjeglo takvim "svjedo-cinu- ".
Weinberg je bio oIohodjcn,
ali mu je oncmoguccno, da na-sta- vi
istraiivanja u driavnim laho-ratorijim- a.
Paul Oouch je zadriao
svoje "namjeStcnje" driavnog
svjedoka!
I nc samo to. Crouch i njegova
Jena odigrali su posebnu ulogu u
osudi r-or-ca
atomske bomhe. pro-fesor- a
dr. Roberta Oppcnhcimera.
Oni su oboje tvrdili i to podijc
slucaja sa Wcinbcrgom, da je
Oppenhcimcr takodjer uccstvovao
na "sastanku" 2s. jula. 19 H u
Kaliforniji. Glasoviti uccnjak do-kaza- o
je hotchkim I drugim rac'u-nim- a,
da je ne samo tog dana. ncgo
od 4. jula do 23. augusta 191?.
bio u New Mcxicu.
Oppenhcimeru je ipak zabra-nje- n
dalji rad na drzavnim ist ra-ilvan
j ima nuklearnog orulja. koje
je prvi poJeo. Croudi fe ostao pro-faional- ni
"ivjedek' 25 dotara
dnevno od Ministarstva pravo-sudj- al
E KOMUNA
Napoleon III. odlucio je da pokuSa popravit svoj poloiaj pomocu
rata. On je rainnao, da bi pobjedono'ni rat protiv Iruije moiio
uevrstiti njcRor autoritct. MUlio je. ako mu unplje sprijeciti ojaca-nj- e
Pruije, da if ка franeutka burioazija nanovo uciniti kumirom,
oprotivli mu sve neupjehe i pofrreSke i pomiriivii se Ф njrpovim
devpotltmom. Iigtivora za rat bilo je dola. Ilimarck se vladao vrlo
izazivatkt. On Je snao, da je prtika armija Jaca od francunke, t
je provocirao rat. U Julu 1870. on je namjerire uvrijedio Francuoku.
Te godine, 19 jula, Francuka je Pruoljl navjestila rat.
Napoleon III ulatei u rat, slabo urat,
laho je prora'unao svoju пакп. "Mi
mo premni. mi smo potpuno spremnl
— uvjeravao je franukl ratnl miniMar lanove zakonodavnor
tijela. To su bile prazne rijeci. Nered I metel vladali su svoda.
Armija nije imala zajedni'koKa vodMva. nije bilo nikakva odredje--П
ratnoc plana. Neamo vojnci, neiro ni oficirl. niu imali nl
najnalnijih stvarL Nije bilo dovoljno ni mapa ratnog podrveja. Vec
se od prvih dana rata pokazala vtlika nadmocnost praske vojtke.
Ona je prije Francnza provela I mobitizaciju i koncetraciju ta na
Гran id. Irai sa imali rotovo drapat vile vojnika od Francnza.
Njihova je komanda utra]no provodila nnaprijed itradjeni ratni
plan, t'za svn hrabroat vojnika francnoke su divizije dolivtjavale
porxt za porarom. Jednu d dtije francuke armije Prui su catvo-ri-li
u tvrdjavu Metz. a drurn sa bacili na Sedan, t to) se armiji
nalazio sam car. I sedanskn armija Pmi opkolili 1 septembra.
Jedan je od franeukih rmerala predloiio Napoleona III. da
se poknla probiti kro pmke redeve da sa oreijem u reci ili
prokrei sebi pat ili da porine a boja. Ali Je car to odbio i naloli
da se icvjei bijfla zatava. On je odlacio da preda neprijatelja.
Nsvefer je pmkora kralja Vllima. koji Je prai I ok bitle.
dojahao oftcir I javiot "Sedan kapitalira cijelom armijom i carem
Napoleon m III koji se nalazi n tvrdjavi.
Kada je zapotinjao rat protiv ГгвчЈе, Napoleon Je mWIio da
spa! svoja carevina. On ja Je doita tim pot pa no apropastio.
(NaatarH ce м)