000090

OCR Text: STHANA 2 JEDBJSTVCr Petak. 24 febmara, 1950.
SA ШJEDANJA GL. ODBORA VIJECA ШАОДШН JUZNIH SLAVENA
PITANJE STAMPE POLITICKO-ORGANIZACIO- NI REFERAT
Ii referata S. MioSita,
urednik "Jedin.tra" na
jednici Glarnog odbora
VKJ3.
Stc se uce itampe pred
noma na ovoj sjednid nakx-z- i
se samo jedno pitanje.
To jo pitanje daljnjeg IzJafe-nj- a
"Jedinstva".
Ovo pitanje nije novo.
Ono je na dnevnom redu
vec dvije godine — od dru-g- e
konvendje VKJS, na ko-joj
je sprovedeno ujedinje-nje
naiih naprednih iseijeni-cii- h
organizadja i listova.
Ujedinjenje je provedeno za-t- o ito su uslijed odlaska
cfcmstva i pretpiatnika u Ju-goeia- viju oslabile sve tri
organizadje (saveti) odnoe-n- o
cetiri (Vijece) i sva tri li-sta
( "Novosti ". "Srpski Gk.
nlk" i "Edinost") pa smo
moral; spojitl snage da bi se
odrsao napredni radnkfki po-kr- et
medju noJim ieeljentei-m- a.
Bilo je drugih razloga
all to jo glavni.
Ujedinjenje je spro
vodeno bee dovoljno
politidkih i organizacl- -
onih priprema. To je bio
period kad je kod na sve
bik) koncentrisano na povra-ta- k
u Jugoskrviju a o buduc-nos- tl
pokreta ovdje mislik)
se vrlo malo. Zbog nepri-pravno- stl
mnoge stvarl su
bile prelomljene preko ko-lje- na kad je stvaran novi
zajednidkl pokret. Nije poe-vece- no
dovoljno palnje pita-nj- u
daljnjeg razvitka pokre-ta
1 na kojoj bail ce se raz-vrja- tl.
Nekoja pitanja su sa-mo
pokmcno rijeiena, a je
dno od tih je pitanje itampe.
Na konvenciji ujedinjenja
bio jo postavljen prijedlog
da "Jedinstvo" ixkiii jednom
tjedno. Iako je taj prijedlog
bio realan, jer se zasnivao
na stvarnom tanju noieg
pokreta nakon je 2.000 da-nov- a
i pretpiatnika otHIo u
Jugoskrviju, ukljudv mofda
do 90% naieg aktiva, on
ipak nije bio usvojen. Od-lucen- o
je izdavatl dvotjedni
list na 4 stranioe (ponekad 8
stranioa).
Kao rezultal tog nerealis-tiiko- g
zakljucka mi smo bl-- H
primoranl da stalno pra-vim- o
promjene. U deosmbru
1944. godine, iest mjeseci
nakon konvencij, Glavni
edbor je donio odluku da se k fteta ispusti drilica 1 slo-vens- ki;
za Slovene je
pokrenuto posebno isdanje
"Jedinstva", koje je rtknito
jednom svaka dva ttodna.
Na trecoj konvenciji VKJS u
Juki 1943. donaiona j odlu
ka da se posebno slovensko
ttdanje ukine i da se "Jedin-stvo"
itampa i srpski (ct-riUco- m)
i siovenski, odnos
no da se jedno isdanje
itampa na sva tri jesJka, ko-je
ce se rodi toga povecati
na 8 strantoa, a itdame od
4 strantoe da ostane u lati-nt- oi
(taj noaiv raj potpuno
ispravan, a upotrebljava se
radt kratkoce). Poslito vt-J- u
tih promjona mi smo so-da
prisiltora da se povratl-m- o
na originalni prijedlog
za tjedni Ш
Odmah poshje konvendje
ufedmjenja btio je jasno da
je uctnjena pogreika ito ni-jo
usvojen prijedlog za tjed-mJt- t,
an kratko vrijeme po-slf- ye
konvenaje rtbila je na
jaYnost straena isdaja Tito-v- e
kkke u lugoslaviH. koH
je stvoriJa opaenoet i za not
pokret — da bude pretvo-re- n
u titovsku petu koionu
proHv kanadekog radntdkog
pokreta Ш razbijen — i
Mampa nam je bile gkrvno
sredetvo u borbi protiv te
opaenosn. pa smo morab
da Ju odriimo pod svaku d-ea- u. Botba prottv tttovitine
fei лЦв zavriena, — dapa-e-e
nfu se mora ројобаЦ. —
oil je ркЛа opaenost da bi
tttovsk! agenti mogM uspfe-- ti da rmbiju Ut preusmu
kontroKt naieg pckreta
Smaniivonte bssa rattag
godtnu dana a moida oak i
msad ieet mjeeect iBo bi
u prttog Utovdma. Svi ts-kre- ai
i poiteni ckmovi orga-nlcacf- ie dana su na e%skt sa
tHovitinom. Sa te stoane
promjona se dana mote
u&niti.
PMar s4ampe treba ras
matrati na pnrom mjeetu sa
феб&а u kakvof se sttua--
dji danae nalazi noi po-kret
i perspektiva za njegov
daljnl razvttak, Jto se
svodi na pitanje mogu6wti
financiranja lista, a na dm-go- m mjestu sa glediita na-it- h potreba na polju itam-pe,
doti£no kakvu ulogu tre-ba
da igra nasa Kampa u
sadainjem periodu, s4o je
njezina oiovna zadaoa.
Ako je obzirom na jakost
naieg pokreta joi poostkom
1948. godine prijedlog za
tjedni list bio realan, onda
se on dana, dvije godine
kasnije, poetavlja kao nuf-nos- t.
Poslije konvendje na
kojoj je raepravljan prijed-log
za tjedni list u JugoeJa-viju
je otisk) joi 500 — 600
nafth dianova i pretpiatni-ka.
Otim toga mi smo ima-l- i
i izvjesnih gubitaka usli-jed
crvenog straiila i titov-itin- e. Snage koje dana ima-m- o
nisu dovoljne za ixdrfa-vanj- e
dvotjednog lista, od-noen- o ako boeemo da ima-m- o
ikrnipu na to) visinl, on- da moramo prije pojadati or-ganizac- iju.
Pogledajmo konkretno pod
kakvim okoinostima posiuje-m- o.
kakvl su finandjski pro-blem- i.
Od kad postojl nasa itam-pa- ,
a to je vec devetnaes-t- a
godina, troikovi lzdava-nj- a
su uvijek prelazili primi-tk- e
— nekad vise nekad ma-nj- e.
Taj deficit podmirivan
je pomocu kampanja i dru-gih
akdja koje su organiza-dj- e
vodile u korlet itampe.
Poeljednjih godina razhka
izmedju primitaka 1 izdata-k- a
se znatno povecala, jed-no
zbog povecanja troiko-va- ,
a drugo zbog smanjiva-nj- a
prihoda. Mi smo odriali
dvotjednik zahvaljujuci tome
ito smo imali izvjesnu flnan-djsk- u
rezervu iz ranije. ,
Kao rezultat reorganized
je odredjene'na trecoj kon-vend- ji noJi su izdad znatno
smanjeni, alt joi uvijek opo--
riiemo sa prilicno vellklm
deiidtom. Istina je da smo u
proiloj kampanji dobili 5.000
dolara fonda, all blagajna je
bila prazna prije nago smo
poili u kampanju 1 taj fond
je prilicno iscrpljen. Taj fond
ne samo da nam ne mole
osiguratl lzkrfenje dvotjedni-k- a
do iduce kampanje, nego
se racuna da ce i poslije
smanjivanja lista na tjednik
trebati oko 2 hiljade dolara
da bi Izdrfali do kampanje.
Nate organlzadje su uvijek
u proilosti za vrijeme ljet-ni- h
mjeseci pravile piknike
u korist novine i sigurno je
da ce to uciniti 1 ove godino
I da do so bet velikih napora
dobiti te dvije hiljade dolara
koje su potrebne za osigu
ranje itJafenja "Jedinstva".
Toliko se moie oceki-vat- i.
Medjutim, no bi bi-lo
Ispravno ocekivati da
organisadje doprinesu dva
put toiiku svotu, ko)a bi bi-la
potrebna ako bismo na-stav- ili
dvotjednikom. To so
ne bi moglo ocekivati u to
hko vtfe ito moramo otak-ia- ti
organitadjama razvija-nj- e
njihovih lokamih aktiv
nosti, ito smo na ovoj sfedni-- d
vec postavili kao vrlo vol-n- u
zadacu.
Kako so iz svega ovoga
vkil, noie fmandHke ргШке
odred}eno govore protiv
daljnjeg tzdavanja dvotjed-nog
Heta
Da soda rasmotrimo pita-nje
uloge na4 itampe u sa-dainjem
periodu, njeemi oe-nov- nu 2adacu.
Ha& ieeijenkn na zavise od
"Jedinstva" da doznaju ito
se u svijetu dogadja. U torn
pogledu uloga naieg lista
iako je ograntcena. Zadaoa
"Jedmetva" je da tumoft do
gadjafe, da itnosi radniclo
gJedtite. 1кЛа botba u ovom
periodu je u gtovnom ideo
kika borba (to je narcSto
tacno u pogledu titovittne,
koia dokHt na prro
m)eeto). Rodi toga mi
vise donasati
koii ce praAri- -
vati pottttSke vidike noith
lhdl. Da bi. na primjer spri
јесШ da no iseenki ne na-sfeda- ju
titovdma da oni ro-de
po naud ramksizma-l- e
njkitoaa ml moramo iznosi
ti ito ta nauka zakta ucl, tre-ba
vile teoTctskog materito:-k- t.
Krace receno, moramo
lei za tim da pomocu itam
pe podignemo poht6ki nivo
pojedinih prlpadnika naieg
pokreta da bi podigli pohti-k- i
nivo pokreta u cjelini.
Ne misli se red da tu za-dacu
ne moiemo ostvariva-t- i
i putem dvotjednog lista.
ali driimo da se mole uspje-in- o
sprovoditi i putem tjed-no- g
lista. Sa glediita izvo-djen- ia
te zadace nema raz- -
toga da proslijedimo dvo-tjedni- m
listom.
Pitanje itampe diekutova-n- o
je na sjednicama organi-zadj- a
i vjerovatno da svaki
prisutnl odbornik ima neke
instrukdje od svoje organi-zadj- e
po torn pitanju, a u ko-li- ko
nema, on je bar prlblif-n- o
dobro upoznat sa raspo-loienje- m
i dtonstva organi-zadj- e
i pretpiatnika u mje-stu
iz kojega dolazi.
Iz izvjeitaja koje je pri-mi- o
Izvrini odbor vidi se da
su miinjenja prilicno podlje-Ijen- a, ali sigurno je da veci-n- a
Sell da ostane dvotjed-nik.
To je zdrava pojava, ko-je
pokazuje da koje mjere
su rjudi zainteresirani u pi
tanje itampe. Moramo razu-mje- ti da raspololenje za
dvotjednik jodnim dobrim di-jeto- m
proizkrzi iz tradidja
nolo itampo — ljudima je
teiko kad pomisle kakvu smo
itampu imali pa da sada
imamo samo tjednik. U rje-iavan- ju
ovog, kao i svakog
drugog problema, mora so
uzlmali u obzir i tradidjo 1 Jo-Ij- e
pojedinaca i razno dru-go
faktore, ali osnovno od
cega se mora polaziti je
stvarna situadja pokreta.
Svako od na Sell ito jacu
itampu, ali pitanje je ito so
moio.
Ovdje jo potrobno red da
ovo pitanje nije bik) dovolj-no
objatnjeno prilikom po-stavlja- nja pred organi wdjo
aa diskuslju. Umjesto izlaga-nj- a
noAh prilika i zadaoa,
mi smo istupili sa jednim
listom malog formata, pa so
je dogodiio da su mnogi pi-tanje
itampe posmatrali naj-vi- se na glediita iormata.
Ovo je bio noi nedostatak.
Kod nekih drugova postoji
bojaian da bi smanjivanje
lista na tjednik moglo da
utjeco loie na jedan bro)
pretpiatnika 1 da bi ti pret-piatn- id
mogli da otkaiu
pretplatu na list. Toga moie
da bude, ali mislimo da
smo u pravu ako koiemo
da prctptotnid koji otpadnu
zbog takve promjene sigur-no
bi prije ili kasnije otpali
zbog drugog raztoga. Mi
cvrtto vjerujemo da ni jedan
svijesan radnik nece napus-ti- ii
list zbog toga ito smo
morali uciniti promjenu u iz-lalen- ju.
Neke organlzadje predla-J- u
ako se mora cinitl pro-mjenu,
neka se Udanjo od 8
stranica smanji na 4 strani
ce 1 da novina iikizi dvaput
tjedno na 4 stranico.
Iz --log prijedtoga proiskrze
dva pitanja. Prvo Jo pitanje
da H da takav list izla-z- l
na tri jetika. Ako se to
mien, onda moramo potato
tHi da smo takav list
istoH od drugo konvendje
do kraja 1948, period od se
dam mjesed, pa smo doili
do zakquika, da jo nepri-hvatlj- iv za vecinu Ataooa
i zbog toga pravili promje-nu.
Drugo pitanjo — da h da
takav dvotjedni list na 4
stranico rskxzi bez srpskog 1
slovenskog itlva? To ne bi
bilo potitttki ispravno, tor se
kosi sa osnovnim prindpima
naieg jedinstvenog pokreta,
a to je poitivanto i prtenava-nt- o nadoname ravnoprav-nost- i.
Prema tome, taj pritodtog
otpada
PostoH takodtor pritodtog
da novina tokai dvapu--t tto-d-no na 8 stimitoa moiog
formata (kao isdanfe koto
smo isdali na 16 mcAh stra-ntoa- ).
Ako bi takav hst bio
u sva tri jedka, u pogledu
Jeticnog sastava on ne bi
zadovoijavao vise nego test
na 4 stranice veHkog Iorm-ata
a da se opet ne itaapa na tri jetika ne bi
voitoto it potitickih raztoga.
Losa strcma ovog prtjedtoga
je i maH format — urjertti
smo se da bl ljudi manie
prihvatiH takav list nego
tjednik na osam stranica ve
(Prenos sa strane 1)
i drugih naroda i zemalja,
jer strahote i posljedice rata
ocjetiti ce se u najstrainijim
obHdma po svuda. Kanada
i narod Kanade ne moie bit!
izuzetak. Stoviie, mi u Kana-d- i
moramo biti u toliko vise
zabrinuti, jer dodje li do rata
prema amerkfkim imperija-listidki- m
planovima, taj ce
se rat odvijati preko ove
zemlje. Kanadski gradovi i
kanadsko pucanstvo izvrie-n- o
ce biti ratnim strahotama
isto kao i pucanstvo i gra-dovi
drukih zemalja.
I za to, mi smo potvani ne
samo da zauzmemo stranu,
ne samo da registriramo svoj
gk prottv rata, ne samo da
se uclanimo u Kanadski kon-gre- e
mira, nego da preuz-mem- o
na sebe i odgovorno-st- i
i obaveze Te obaveze u
prvom redu trebaju biti, da
cemo uciniti sve u naioj mo-di
da mobiliziramo note ise-Ijenik- e, da radimo u iselje-nic"kl- m organizadjama protiv
rata 1 agredje, a za mir i
progres. Ml smo pozvani da
bai na torn sektoru izvriimo
noi gkxvni poeao, da oner-gicnij- o
ustanemo protiv onih
grupadja medju naiim ise-Ijenidm- a,
koji zagovaraju
joi jednu ratnu katastrofu,
ufaean atomski rat, jer so
nadaju da ce takav rat biti
u njihovu korist rijeien, da
do se nekojl od njih ponov-n- o
popeti na grbacu naroda
Jugoskrvijo a drugl da ce se
obogatiti 1 ugodno Sivjeti
dok tred krv proljevaju. Mi
moramo ustati protiv nep-restan- e
ratne propagande
koju se iiri preko stanovitih
iseljenKSkih novina u Ameri-- d
i Kanadi. Ml moramo us-tati
protiv iirenja mr£nje 1
netrpeljivostl prema slaven-ski- m
narodima 1 njihovim
zemljama koja se provodi u
duhu ratno histerije 1 sa d-lje- m da so te narode prikaie
neprijateljima naroda Kana-de
i one, koji toboie ugro
zavaju svjetskl mir i new-visno- st Kanade.
Nama nije 1 ne moie biti
svejedno kakvu politiku vodi
nata vlada u Ottawi. Ml smo
dio kanadskog naroda 1 kao
takvi poivanl smo, da uzme-m- o
aktivnijeg uceica u ka-nadtko- m
javnom iivotu.
Nasa je duinost da upotori-m- o naie iseljenike, da po-liti- ka danainje vbdo u Otta-v- rl
nije nezavisna, nije samo
stoma 1 upravljana po ielji
1 intereeima naroda Kana-de,
vec ieljama 1 intereei-ma
Wall Streeta Vtodajud
krugovi u Ottawi korooaju
pod korak sa zavojevaclma
Wall Streeta, trudod se u
svemu, da slijede i vanjsku
1 unutarnju politiku svojlh
amertikth gospodara. Mi se
s takvom politikom ne mo-iemo
stoiiti jer znamo da
je uperena protiv interesa
kanadskog naroda. Razvi-janje- m
ratne histerije i "no-izbfeinos- tl" joi jednog rata,
ima se za ctlj no samo ratne
pripreme 1 ttativanja ogrom-ni- h
rctnih budieta na racun
Hkog formata.
Kako sam vec spomenuo,
isdali smo jedno itdanje ma-to- g formata na 16 stranica.
To jo bilo pokifsno, ekspe-rimental- no
isdanje. Cirj je
bio da se vidi kako bi cita-o- d
i pretpiatnid prihvatill
takav format Moguce 'da
kod na nema mnogo smiskz
za raodernisam alt cmjenica
to, da vectna vise vob veilki
tormat — i veilki format tre-ba
da bude.
Na oenovu svega toga It
vrini odbor predtole da "Je-dinstvo"
u buduce izlan je
danput tjedno, na 8 stranica,
veUkog tomato, u tri jetika
Sto so ttce jettchog ras-pore- da
mieiimo da ce bio
najbolto da se to prepusti
uredntitvu, koje ce se rav-ncr- ti
ргШксша i moguonoeH
ma. Otorvno o da hst bude
u sva tri jetika.
Ovom ptomjenom broj
funkdonera bi bto smanton
na dvoftou: Jedan urednik i
uptavltelj.
Cijena pretplate bila bi
smanjena jedan dolor.
Izvrini odbor preporued
da se promjena u&nl 1 raar ta
narodnog dfepa, nego i to
da se skrene painja naroda
od oenovnih pitanja i prob-lema
koji nastaju kod kuce.
Ima za dlj da se prvenstveno
razbiju sindikalne organi-zadj- e
i radniki pokret u
opce. Ima za dlj da-s- e radom
u ratnoj industriji rijeii pita-nje
besposhce koja vec pre-la- zi
pola railijuna samo u
Kanadi. Ima za dlj, da se
skrene painja naroda od
ogromnih poreza koje je na-rod
prisiljen placati da bi se
mogli joi vise naoruiavati
i podriavati armiju. Ima za
dlj da se skrene narodu pa-inja
od visokih djena koje
su skriile standard iivota
kanadskog naroda do mini-mum- a
od problema stano-v- a,
visoke stanarine i drugih
sodjalnih reforma za kojima
tele stojevi naroda Kanade.
Pred svim ovim finjenicama
ml ne moiemo zatvoritl oii,
niti moiemo prihvatiti tezu
maekovaca, obranaia i
drugih koji preko svoje
itampo tumace, da smo
"strand" i prema tomo da
moramo biti pokornl. Mi
nismo "strand". Ml smo uk-ljuce- ni
u Jivot ovo zemljo.
Ml radimo i proizvadjamo.
Ml smo se 1 borill 1 dinili svo
u proilom ratu da pomog-nem- o
narodu Kanade u ra-tu
protiv mrskog falizma. Mi
i soda treba da finlmo sve
da zajedno s narodom Ka-nade
vodimo borbu za mir
i srecniju buducnost. Ako
so raznl maiokovd ili obra-noJ- ki
glavonje ovdjo smat-raj- u
strandma, to jo njlhova
stvar, all ml nismo strand.
Oni to cine no samo za to
ito su predstavnid jedno
strane polltliko partijo, nego
i zbog toga, da naie iselje-nike
postavo na stepen rob-lj- a
kojo moio da radi, da
proizvadja, da ркзба porez,
da se u ratu bori, ali ne mo- ie da uzmo uceica u javnom
iivotu jer smo po njihovom
"strand". Ropska je to pa-rol- a,
koju moramo suzbijatl
na svakom mjestu.
Suprotno histeriji rata,
ratno-huika£k- oj kampanji,
prijeinjama, oruianom po-maga- nju
1 pripremama za
rat, nasuprot planovima re
akdonarnih sila da razbiju
otpor naroda 1 liie ga teiko
stecenih domokratskih pra-v- a,
snage mira 1 progresa
rastu 1 veco su svaki dan.
Da vec stvamo amerHlkl
sanjari o dominadjl svijeta
(Prenos sa strane 1)
14. Zbog toga ito se Jo
Jugoslavcnska vlada pret-vorll- a
u neprijatelja naroda
Jugoslavlje i radi na unilte
nju VKJS, Glavni odbor
zakljucuje da so povratl od-lilcova- nje
(orden zasluge ta
narod I reda) koje Je Jugo-slavens- ka
vlada dala Vijecu
1945 godine.
15. Glaml odbor usvaja
protest protiv toga ito Tito
va vlada vec dvije godine
dril u tatvoru Sretcna 2u]o-vic- a
i Andriju Hebranga i
priprema njihovu smrt pu-tem
lainog sudjenja.
16. Glavni odbor smat-- a
ta potrobno da kanadsldm
vlastima ukaie na aktivnost
Pere Mangovskog. savjetnl-k- a
poslan-stv- a
u Ottawi, ito Je upe-rcn- o
protiv najboljih Interesa
noiih iseljenlka 1 interesa
kanadskog naroda opcenlto.
17. Usvojena Je rezolurija
protiv satvaranja Jevrejskog
kultumog centra u Montrea-l- u
I postavljen tahtjev da se
ponlitl "padlock law" u pro
vinciji Quebec; takodjer da
federalnl pailamenat usvojl
--ВШ of RlghU" koji ce ga-rantir- ati
demokratska pra
va svih gradjana.
18. Usvojena )e retoludja
protiv teroristickih aktivnosti
ukrajlnsldh faStsticki nastro
Jenlh dipijevaca I tatraieno
nisu zagazili u rat, moiemo
pripisati cmjenid da narodi
svijeta nece rat i da po-kret
za mir obuhvaca na
stotine miajuna naroda. Sna-ge
mira ne samo danomice
rastu, nego su daleko jace
od onih snaga na koje ra-cuna- ju
lmperijahstic'ki zavo-jevac- i.
Kongresi mira odria
vaju se u manje vise svakoj
zemlji. Narod se diie u bor-bu
za mir. vodi akdje za
sprijecavanje naoruianja.
potpisuje petidje. gruptie se,
prikuplja se oko pokreta
mira. Tome velikom pokre-t- u
za mir koji se rapidnom
brzinom iiri u svim zemlja-ma
svijeta, pridodana su u
posljednje vrijeme joi neko-lik- o vainih faktora na koje
se mora racunati. Jedan od
najvainijih je usposta-v- a
Kineske narodne repub-lik- e
sa 450 milijuna naroda
koji ce uciniti sve za mir 1
progres, i onda objava da
atomska bomba nijo vise a-meri- dkl monopol l da Sov-jets- kl
Savez, taj glavni stup
mira, pokazuje primjorom i
ovog puta, da se atomska
energija moio 1 mora isko-riitav-ati
za izgradnju 1 bo
lji iivot covjecanstva, a ne
ruienja 1 ubijanja naroda.
To su dva vaina faktora na
koje silo mira racunaju u
ovo] gigantskoj borbi za mir
i progres.
Тгеба konvendja Vljoea
oitro je osudlla sramnu iz-da- ju
sodjalizma po danai-nji-m
rukovodiodma ju
goslavenske drzave i obeca-l- a
svu mogucu pomoc 1 su-radn- ju
onim snagama naro-da
Jugoslavlje, kojo se boro
za povratak Jugoskxvijo u
demokratski i anti-imperi-jallst- ikl tabor na celu sa
Sovjetsklm Savozom.
Tom odlukom konvendjo
noi pokret preuzeo jo na se-be
ogroman ali i castan za-data- k.
Raskrinkavanjem ti-tova- clo bando i njihovih
pkmova u zemlji; raskrinka-vanjem
njihovih ipijuntkih
vesa kao otvorenih slugu za-padn- lh
Imperijalista; borbom
protiv njihovih agenata koji
su poskml u ove zemljo sa
dljem razbijanja radnikog
pokreta, naieg isoljenWkog
pokreta napoeo — nai po-kret
sluii 1 intereeima naieg
naroda na domu 1 stvarl mi-ra
1 progrosa u opco. Borba
za mir, borba protiv potpa
ljivaca treceg svjetskog ra- -
Odluke GL odbora
Jugoslavenskog
da so kazno napadacl na
ukrajinske radnicko domove.
19. Upuccna Je retoludja
federalnoj vladi sa tahtje-vo- m
da so besposlcnlm rad-nlcim- a
dado veca pomoc I
da se pokrenu Javn! radovi
gdjo bl Jedan bro] bespos
lenih doblo uposlenje.
20. Obtlrom da de "Jedin-stvo"
u buduce izlazitl Jed-nom
tjedno sa Jednim ured-niko- m
razrijeienl su duino
sti dosadainji urednld V.
Grbic. Jole Serjak i Mirko
Simac (Serjak i Simac su po-red
urednlcke Imali i dmge
duinosti). Kao urednik osta-J- o
S. Mioilc. V. Gtbid se
poetavlja ta privremenog
upravitelja lista, a Marijan
Kruiic. koji Je do sada vriio
duinost upravitelja i sekre-tar- a
u buduce ie vriitl sck-retarsko-otganizat-orsku
dui-nost
ta, zahtjeva razgolicavanje
titovadke izdajnidke klike,
koja se izdavii intereee na- roda Jugoslavije protvorila
u otvorenu agenturu zlobnih
neprijatelja mira, demokrad-j- e
i sodjalizma
Kako smo tu zadacu kon-vendje
izvriili?
Nasa itampa je po torn pi-tanju
izvriikx ogroman po-sa- o. Tomeljito je raskxinka
vala sramnu izdaju jugosla-vemko- g rukovodstva u zem-lji
i ukazivakx na razbijadku
ulogu placenih titovaikih
agenata nalim iseljenidma.
Organizadje Vijeca preilo
su u torn periodu vremena
kroz velika iskuienja, odbiv-i- i
namjere titovaikih agena-ta
da razbiju nai pokret,
ocjepe organizadje i anta-gonizira- ju jedan dio ckmst-v- a protiv centra i rukovod-stva.
Uspjeli smo da sacu-vam- o jedinstvo naieg pokre-ta,
naiu itampu 1 odstranUi
iz naJih redova jedan broj
political nezdravi elemena-t-a
koji su se sticanjem prill-k- a driali u i oko pokreta.
Odrikxli smo po torn pita-nju
1 nekoliko masovnih
skupitina, konforendja 1
predavanja, ali no dosta. No
po svuda niti onoliko koliko
smo mogli i treball. Nismo
sprovell niti Jedno maeovnije
akdjo u kojoj bi bilo mobi-Hzovan- o
cjelokupno clan-stv- o
Vijeca 1 iire iso-ljonii- ko
maso. Nismo u
dovoljnoj mjeri raskrinkali,
a prema tome niti borbo vo-di- li
protiv titovafkih agena-ta,
koji iskoriitavajudi nak-lono- st kanadske burioazije,
prilazo u naie ieeljen£ke
potporne i druge organizad-je
sa dljem da ih razbiju,
ako ih vec no mogu dobiti
pod svoj utlcaj. Vaino jo za
istcd i to, da usprkoe dobrih
mogucnosti, nismo pravilno
iskoristill nai potoiaj u ka-nadsk-om
javnom iivotu, u
sindlkalnim, slavcnskim i
drugim organizadjama, da
ih upoznamo sa pravim sta-nje- m stvarl u Jugoskrviji.
Propustili smo mnogo prillko
racunajuci da jo dosta ako
smo mi upuceni, ako ml zna-mo
1 ako samo ml vodimo borbu 1 raskrinkavamo
sramnu izdaju u Jugoelavijl.
To nijo bib dosta 1 na toj
strani trebat cemo da u bu-duce-
viio radimo. Jer, dm-go- v!
i drugarlco, titovitina
nijo viio samo Jugoskrvenski
problem. To Jo medjunarod-n- o
zto, pojava, koja pozlva
na oprez u svim zemljama.
To Jo cedo anglo-ameriiko- g imperijalitma kojo se rodilo
za to, da pokuia sprljediti
razvltak sodjalizma 1 uneso
zabunu u redove radniclcog
pokreta
Da bi sacuvoli ctstocu na-ieg
pokreta, sacuvoJi i otrg-nu- li
svakog iskrenog radni
ka ispod upliva lame tito
vacle propagande; da bi
odstranili opaenost koju oni
predstavljaju za 1е}јепШе
potporne 1 drugo organisa-dj- o
— ml cemo kroc svako-dnevn- e
akdje neprekidno
razoblicavati 1 u prvoj slid
prikazivati t u itdajnidku
bandu 1 njihovo agente med-ju
naiim iseljenidma. Treba-m- o
biti na oprezu viie nego
smo bill do dana, jer oni ce
se pojavljivatl medju nalim
iseljenidma i njihovim orga-nizadjama
u raznom obJtoi-m- a
Toga moramo biti svi-jes- nl
1 zbog toga moramo ee
upoznavati nepri)ate)a da
bi ga usptosno preduereH u
njegovoj namjerl.
Drugovi. dana kad je ve£
ta itdajnka khka raskrin
kana, kad Je ve taj sramet
ni An postoo toitko (aeon, da
ga vec svatko moie racum-jet- i.
nema sumnto. nai posao
to u toliko lakst. ak I zadate
veda.
(Svrtit it a Idufcm broj)
rubliihed ervry TueJay лпЛ ГгМлт,
in Scrbo-Crostla- n rl SlortnUn langn,
br JwKnstTo rnMUhing Ce, 479 Quwn St W,
Toronte 2— B, OnUrio. Canada. (Trt AD. 12)
Subacriptten rates: W-- W per r. W-- M per 6 month,
USA nd ether countries $.00 per Tear.
Tort OffSe Department OtUwa
Aathorited sa second 1- - гпеЛ,