| Note |
OCR Text: ч ,
T'ttMff'lifii II
Na pocetku dvotjednog
izlazenja naseg lista
Sa ovira brojem "Jcdinstvo" poeima izlazit dva
puta tjcdno. Ponovno izlazenje "Jedinstva" dva pu-t- a
je znacajan dogadjaj za nase iseljenikc. Uvjere-n- i
smo da сг "Jedinstvo" moci bolje ispunjavati
svoju ulogu kao dvotjednik na 4 stranice ncgo kao
tjednik na 8 stranica.
Uvjereni smo takodjer da ce svi prctplatnici
pozdravili ovaj korak i da cc sc to odrazili i u kam-pan- ji
za prosircnje cirkulacije, koja je sada u to-k- u.
Sigurno je da ce svi prctplatnici odusevljenije
raditi za dvotjedni list i da cc sc oslali iseljenici ra-dj- c
prctplacivati.
Ranijc je bilo javljeno da ce sc smanjiti format
novine. To za sada nije mogucc sprovesti iz tehnic-ki- h
razloga (zapelo je u Stampariji), pa ce sc pro-duzi- ti
izdavanjcm u ranijem fonnalu.
Ovoni prilikom jos jcdnom apeliramo na svc
pretplalnike "Jedinstva" da uzmu uccsca u kam-pan- ji
za prosircnje "Jedinstva". Vazno je da su sa-das- nji
pretplatnici sto bolje i sto pravilnije oba-vjeste- ni
o dogadjajima u svijetu, ali isto tako jc
vazno da "Jedinstvo" dopre do onih iseljcnika, ko-j- i
ga sada ne cilaju.
Siriti "Jedinstvo" znaci podupirati slvar mira,
jer "Jedinstvo" jc jedini list na nasem jeziku u Ka-na- di
koji zastupa stvar mira, podupirc mirovni po-kr- et.
Siriti "Jcdinstvo" znaci pomagati stvar radnog
naroda Kanade koji je danas dosao u tcski polozaj
uslijcd nepravilnc — protunarodnc i protudemo-kratsk- c
— politike vlastodrzaca. "Jcdinstvo" je je-dini
list u Kanadi koji Jugoslavene-Kanadjan- c
izvjestava o borbi koju vodi radnicka klasa za svo-j- a
prava i inlcrcsc. "Jcdinstvo" pravilno izvjestava
o svim vaznijim dogadjajima u Kanadi.
Siriti "Jcdinstvo" znaci pomagati oslobodilac-k- u
borbu naroda "Jugoslavijc, jer to jc jedini list
u Kanadi koji istinito pise o izdajnickoj politici Ti-to- vc
vlade i brani nacionalne intcrese jugoslaven-ski- h
naroda.
Poradimo stoga svim silama da se "Jedinstvo"
prosiri, da dodje u ruke svakog postcnog iseljcnika.
Svi na rad za "Jcdinstvo"!
Nacionalizacija industrije
ulja u Iranu
ZASTO JE UBIJEN PREMIJER
Teheran. — Iranski par-lamen- at
(Medjlis) usvojio
Je jednoglasno predlog da
Ic nacionalizira uljcvna in-dustri- ja,
koja sc nnlnzi u ru-ka- ma
stranih impcrijalista.
Odluka najteie pogadja
Anglo-Irania- n Oil Co., u ko-j- oj
britanska vlada posjedu--
jc C3% dinonica.
1'arlamcnat jc izglasao
nacionalizaciju ueprkos ve-likih
pokuSaja britanskih
imperijalista da to sprijetc.
Tako je samo 8 dena ra-ni- je
ubijen premijer Ali
Ilaimara, koji je originalno
peetavljen za premijera sa
ciljom da sprijeii nacionali-xaeij- u,
ali je s vremenom
lemjeflio stav.
Kako javlja agencija Te
teprew Ilaamara je doao
sa premijera kohem juna
prolle godinc na preporuku
Wtaneke i amerike amba-sd- e,
koje su u njemu gleda-- 1
"jakog iovjeka", sposob-n- a
da savlada narodnu o-pMt- ieiju
protiv preduienja
britaMkih uljevnih koace#i-ј- н
i "sedmogodttnjeg pla-na- "
Amrikanaea, koji je
trebao pretvoriti Iran u ame-rik-u
koloniju.
Medjutim pod ргНмкот
Harednih masa, koji se sve vte oejeao u perlamefttu,
Ratmara je prollog novem-b- r
potpiftao trgovaiki ugo-v- tr
s Sovjetskim Saveiom,
to je povecalo njegovu po-p)rn- et. I'atmara je жа-brat- iio
antieevjeUku propa-gan- u
"GIasa Amerike" I
BBC. Teeetkom ove gedifw
aredie je ameriikim "eko-ftemski- m svjetnkima" da
Wu ku6i.
Zajedno sa parlamefttem
Razmara se u porno odupi-ra- o
britanskom zahtjevu za
zakljucenje novog u go vera,
koji produzujc
uljcvno koncesije.
britanskc
ProSlog
mjescca britanska vlada
uputila jc Razmari prijetc-5- u
notu.
Uslijcd takove politike
Razmarc i nktivizncljc na-rodn- ih
masa poloiaj impc-rijalista
jc postao vrlo te-2a- k.
Kad su sc po zem- -
lji po2cli odrznvati mitin-z- i
na kojima jc zahtjevana
nacionalizacija uljcvnc in-dustrije,
impcrijalisti su pa--
li u paniku.
Iz ovili jinjenica sc vidi
da je ubijstvo Razmarc trc-ba-lo
da posluii imperijalb-tim- a
za sprijecavanjc nacio-nalizacij- c.
Jednoglasna odluka irwi-sko- g
parlamenta da sc uljcv-na
industrija nacionalisira
predstavlja veliku pobjedu
iranskog naroda da se oelo--
bodi imperijalistiikog ug-njetava- nja
J pljaike.
Medjutim, imperijaHeti
joi niu iiguUili se nade.
Britaneka vlada je ponudila i da ce Iranu da4i dio profits ; z„
ako se nacionalizacija ne
sprovele. U Teheran je sli-ga- o
specijalni predstavnik
amoridkog State Departmen-t- a
da pomognc sprijetiti na-cionalizaciju.
Iz vijesti dnev--
ne itampe moic se zakljucl-t- i
da impcrijalisti polaiu is--te
one nade u novog premi-jera
Houssein Alu koje su
ranije polagali u Razmara.
OTPUSTANJA KOD
FOKDAUAPRILU
Windsor. —- Ford Motor
kompanija j najavila da ic
u aprilu otpwtiti Rekoliko
stotiaa radnika, jer da zbog
pomanjkanja materijala
mora smanjiti proizvodnju
putniikih automobila.
God. IV. Broj 12 (224)
JUCOSLAVENSKIH DEMOKRATSKIH DOSELJENIKA
KAMPANJA ZA ZAKUUcENJE PAKTA MIRA IZMEDJU VELIKIH
SILA GLAVNO PITANJE NA SKUPsTINI OBRANU MIRA
OcEKUJE SE 3.000 DELEGATA NA SKUSTINI
zNearcailoTjni,oarltnoeunsteo.sokd—uepkSuNtijneaucdioaznacaelonbinraauSnrkeudupmKitiirananuandadsikoSocagio 3Kn.0ao0n0igzrvdeaesnlaergeMdatniaroa. sdaoobpadravaprdijaemje upozciivjelzoaj
i'ozdravljajuci pokreta- -
nje svjetske kampanje za
zakljudenje pakta mira iz-med- ju
pet velikih sila po
Svjetekom Vjjecu Mira, Mi=3
Mary Jennieon, sekrotar Ka-nadskog
Kongresa Mira iz-raz- ila je uvjerenje da de to
mnogo doprinjeti uspjehu
Nacionalne skupStine za ob-ranu
mira.
Titanje kampanje za za-kljucenje
pakta mira bit! de
postavljeno pred SkupStinu
a "na delegatima je da od-lu- de
Sto demo mi u Kanadi
udiniti da se prisili vlade
pet velikih. sila da pristanu
na mirovno rjeSavanje njiho-vi- h
sporova", kazala je Miss
Jcnnison.
Ona je naglasila da ka-nads- ki narod moze da odig--
ra vrlo vainu ulogu u ovoj
kampanji obzirom na to Sto
mole da utide na vlade Ve-li- kc
Britanljc i Sjedinjenih
Driava viSe ncgo bilo koji
drugi narod.
(Sir Bcncgal Rau, de-leg- at
Indlje u Organizaci-j- i
Ujedlnjcnih Nacija
odriao jc govor u Ottawi
u'subotu 17 marta, u ko-m- c
jc naglasio da Kanada
I i Indija, ako budu radile
skupn, mogu mno-g-o
za spas mira.)
"Mi pozdravljamo apel
Svjetskog Vijeca Mira i po-ziva- mo
svc Kanadjane da o
istom razmislc i da Nado--1
nalnoj skupStini za obranu
mira saopcc svoje pogledc.
Ova skupStina sc i saziva za
to da bi sc dala prilika svim
Kauadjanima koji su zaintc- -
rcsirani u pitanjc mira da
izncsu svoje pogledc. Iz ta-kove
diskusije ncminovno
ic proizali ncki plan Ш
program u kome svi moic-m- o
sudjclovati".
Nacionalna skupStina za
obranu mira zaajedati ic
dva dana — 7 18 aprila.
Sklinltinn no ntvnrn it tmlin.
'tn nhitrn 7 nnritvi ii ItnWnrl
Church (na Bathurst
Street). Na pnom zasjeda-nj- u
podnijeti de svoj izvje-t- aj
Dr. Endicott, prelejel-ni- k
Kongreea Mira. U ne-djel- ju
skupMina ce zasjeda-t- i
u Mnseey Hall, a zAvriit
de na veeer sa otvorenim za-sjedanj- em t. j. рогеч! dele-ga-la
modi ce da рпвивиије
i publika u koliko budc mje-at- a.
Na nacionalni ured Kon-greea
Mira stttu Jzvjeitaji iz
cijele zemlje o pripremama
Skupitinu. Narocito je
znalajan rflz4tek mirovnog
pokreta u pro1neiji Saskat-chewan,
gdje su u mirovni
pokret pristupili neki vode-- H ilano1 CCK. Pa I sama
pro1ncijalna vlada pokaau-j- e
itvjesnu naklonoet mirov-no- m
pokrctH, Mo so naroelto
vidno Ispoljllo prigodom no-da- m
"peace lobby" 2lano-v- a
vlade i provincijalnog
parlamenta.
Ic provincije Quebec oie-ku- je
se 500 delegate, veel-nof- fl
Francuza-Kanadjan- a.
Naefonalni ured Kongrese
mira apehra na neposredno
rogietriranje delegata, jer
to ce olakSati pripremanje u
Torontu (traienje stanova
itd.) Apelira se takodjer za
financijsku pomod, jer ce
tro5ko1 bit! jako veliki.
LIST U KANADI
ToroAto, Ont, Tuesday, March 20. 1951.
ZA
u2initi
CJanoW miroTnoK pokrrta u provinciji Satkalchfwan dUkutuJu
poilr ta Nacionalnu kupitlnu za obranu mira a W. Tuckcr-om- ,
todjom librralne opotlcije u protlncljilnom parlamrnlu.
Odgovor pape na apel
Svjetskog vijeca mira
Rim. — (Tcleprcss) —
Sluibcni vatikanski organ
"Osson'atorc Romano" ob-jav- io jc tekst odgovora pa
pe Pija XII na apel Svjet-skog
vijeca mira, ali kako
IsWc talijanska demokrat-sk- a
Stampa, iz tcksta je is-puSt-eno
nckoliko vaznih
stavova.
Originalni odgovor Vnti-kan- a
predsjedniku Svjet-skog
vijeda mira Frederic
Joliot Curie-u- , datiran jo 1G
februara i odnosi sc na po-ru- ku
koja je upuc"cna svim
glavnim crkvama sa Drugog
Svjetskog kongrcsa mira u
VarSavi.
Joliot-Curi- c je prcko vati-kansk- og driavnog sckreta-r- a
Monsignor Montini-- a upu- -
uo ptsmo papi 1'iju xu u
kojem su iznijetc odlukc
VarSavskog kongrcsa. U po- -
ruci sc traiilo od papc da
on poduprc zahtjeve za sma-njivan- jc
oruianih snaga kao
prvi korak u pravcu opdeg
razoruianja.
Odgovor Monsignora
Montinia, kako jc objavljcn
u sluibenom organu Vatika-n- a
na francuskom jeziku
glasi :
"Primio sam pismo adrc-sira- no
meni od 26 januara
i poiurio sam kao Sto etc za-moli- li, da uruWm Sv. Ocu
prilolenu poruku koju je on
naknadno razmotrio.
"V vaSoj poruci vi navo--
dite da jc Sv. Otac, kao svi
njogovi predhodniei, nepre- -
stano iticao potrebu rada u
pravcu uspostave mira me-dju
narodima i zamjene
oruiane sile sa zakonom,
kao i ozblljno i iekrem rje--
Postari protcstiraju
Ottawa. — Udruienje po-Ma- ra (unija) postavllo je
zahtjev MinHru pota da se
prestane otpeManjom po#ta- -
I ra ic slulbe, do cega je do--
Mo zbog smanjivanja isda- -
taka na poStanske svrhe da
bi se dobilo He novaca za
ratne pripreme. Raeuna se
da te mlijed "ekenomije"
MU etpultono 1.200 do 4.000
U IXDIJI
GodiSnJA zarada poljo-privrcdn-ih radnika u Indi--
ji — pretvorena u dolarc —
iznosi $67.62 ili manje od
20 ccnti na dan.
B a ГвШ
Senjo u pravcu postcpenog
i dovoljnog smanjivanja na-oruian- ja.
"Vi takodjer skrecetc pa-in- ju
na Encikliku od 19 ju-I- n
1950 godine i citirate Sv.
Oca po pitanju izuma smrt-nl- h
sprava od stranc moder-n- c
tchnike. f
"Vrlo jc ugodno duti pri-znan- je
iinjenice da so jc
Vrhovni pastir uvijok izra-iav- ao
u korist mira, istin-eko- g
I pravednog mira. to
je jedno pitanje koje so vr-lo
6esto porifo i koje sc po- -
gresno shvaea od stranc
mnogih u poslednjih nekoli-k- o
godina. Rijcdi i djcla Sv.
Oca bile su cesto puta izo-pade- ne
do tog stepena da jc
nckoliko modnlh organiznei- -
ЛП Irnlfl 4ЋАл flit WHiIa za
Jc,nasta-- .
klcvc- - iv,° 8a
tu papa £cli rat.
"Jasno je prema tome da
Vikar Princa mira, vidni po-glav- ar crkve — iija Je mi-si- ja
donaSanjc i ml-losrd- ja
na zcmlji ne mo-ic
ncgo da ima najiskrenlje
ielje za mir medju ljudi- -
ma".
Tekst objavljcn u "Osser-vator- e
Romano" preetajc na
ovoj tacci. Demokrateka
itampa je medjutim primje-til-a
da je ic originalnog tek-st
organ iepu#-ti-o
ovaj vrlo znaiajan panu
graf:
"Prema tome noma itMslo- -
ga za da ce Sv. Otac
nastaviti radom zaCmir kao
Sto je cMnio i u pnSloti; u
pravcu itinkog mira, u du-h- u
samih principa ru-kovo- dc
njegove akeije koje
London. U hritanskom
parlamentu je
svecenik
Fielding Clark mjeeta
Hill, Kent, u pa-tio
konzen-ativno- m dlanu
parlamenta koji taj
izborni okrug.
Svcdenik Clark aktivan
u britanskom mirovnom po-kre- tu
i bio dlan
Svjetski u Sheffiel--
Jma jos Grujicica
Skrivanje jednog Ljoticcvca
"Radan" Grujiaic nije jedini ratni zloiinac koji Jo
pod maskom "raieljenog Iica" doiao u Kanadu. Ima ih
joi, ali se kriju. so i "Marko", ali ne tako pa- -
m.e'n.° ao to lo race neI' ""К. U tome su narocito
vjesti uttasc, no sve ce to s vremenom doci u javnost.
Ovog puta donosimo pismo koje ukazuje na bora-va- k
u Kanadi jednog istaknutog ljoticcvca, koji je ta-kodjer
na list! ratnih zlocinaca. U pismu je navedeno
njegovo pravo ime, kao i laino ime pod je doiao
u Kanadu, ali iz razloga mi to za sada ne co-m- o iznositi u javnost. Ima njih dosta koji ce znati na ko-g- a
se misli i bez iznaSanja imena.
Nije samo Radan Gruji- - № "Marko" jedini
IzvrSioc i naredbodavac zla
svakc vrsto u okupa-cij- e.
Pre nopunu godinu dana
u jc stigao zloglas-n- i
Ijotidevac Branko. . . koji
je na listi ratnih zlotinaca.
U Munstcr lagcru. Nic- -
табка, Spccijalno odeljenje
"Y" provco je dve godine sa
ostalim ratnim zloiincima,
kolaboraterima i izdajnici-ma- ,
medju kojima jc vazno
pomenuti radi bolje ilu-strac- ijc
imena gcnerala
Miodraga Damjanovica, gc-nerala
Svctc Djukida, koji Jc
bio Pavelicem na
kao Draiin delegat,
JaSom LjotiSom, Ratkom
Parcianinom, Dr. Djokom
SlljepSevteem, Dr. Dragoj-lo- m
Popovidem i ostalim zlo-dinci- ma.
Ovaj zloSinac odgovarao
jc za 148 ubistava po,doku-mentim- a
i dokazima jugo-slavcnsk- ih
vlasti, pa ipak
englcskc vlasti pustilo su ga
na slobodu da bi i daljo na--
stavio јоЗ u vccoj pari svoj
izdajnliki rad. Dovoljno je
proditati jugoslavcnsku
od 12 februara 1947
godino i uvidcti da ni u emi-grac- iji
j, aiji; VUUf ua juuu nijo prcstao sa svo-- I _l If r # . mir, pokuSalo da medju ma-iJ"- u vec
proturi bcsmislcnu zloJinima u zloglas- -
da
pravdc
—
vatikanski
sumnju
koji
—
je O.
vreme
Kanadu
nom logorti Eboli u Italijl.
Udcstvovao Jo u atentatu I
muSkom ubistvu Vicka
GlundiVn, jugoslovenskog
konzula u Napulju, Italija.
Ovo jc Jedan od onih izdaj-nik- a
i zlodinaca od kog su
mnogi strepeli i otvorenih
oiiju spavali. U Italiji po- red toga Ito je bio Sef Ljo--
tideve obaveKajne luibe.
bio jc i urtMlnik Djujttevih i
Jevdjeievih "Srpekih No-vina- ".
Kad su жл englesk vlaeti
u Nemadkoj puetile a slo-bodu,
poste dve godine
sirogog- - zaivora onua su
mu omogucMlc. doMo niie
imao DP status, da pod ime-no- m
S. V. . . , kao jegoelo-vens- ki
folkwlajoer dodje u
ovu zemlju da bi otnoeeo
s-- oj
kirn"
programski I u "Jiro- -
dobivaiu nadahmia iz nau-- raimerama iKiajHlcki
ko Isusa Krfsta. Mi ne mo-- ! Protivnarodnl nd.
iemo drug© nego da se na-- 1942 godine podkaMo Je
damo da ce ei naperi nai- - 87 omtadinaca u
Л na fekrenu potpom od rGeetapou, od kojih niko ni-stra- ne s1h vlada kao i na-j- e uepeo da. spase glavw, a
rotla svuda". ta to je dobio oko 200.000
prochtano pi-smo
koje
ic
Creckham
zastupa
jc
Je priprcm-no- g
komitcta za Drugi
kongres
Sakrivao
izvjcsnih
procvat,
sa prego-vorim- a
"Po-litik- u"
Beowradu
du. U svom pismu kazer-vativno- m
dlanu parlamenta
on je zagovarao politiku mi-ra.
Pri tome je Wakao da u
Velikoj BriUnlji poetoji ve-li- ko
protuamerWko raspolo-ienj-e, koje proialazi otuda
Sto Britanci ne 2cle da budu
UMideni u tredi svjetski rat
pod ameridkom komandom i
u zajednici sa Nijemcima.
Svedenlk Clark Je dalje
rekao, da on nepra- -
Vol. IV. No. 12 (224)
kojim
smatra
(dinara kao nagradu od svo- - jih Sefova Gestapovaen
Branda i Franceziia, kojima
je sudio narodni sud u Boo-grad- u.
1943 godinc marta meso-c- a
lifno jo uiestvovao u ma-sovno- m
hapScnju u Aran-djelov- cu kad je uhapScno
preko 180 gradjana iz Aran-djelov- ca
i okolinc od kojih
je veliki broj streljan u Kra-gujcvaSk- om
zavodu i Banji-c- i, dok jo drugi deo oteran
u NcmaCku na prisilan rad.
U torn hapJcnju uJestvovao
jo u gestapovaikoj uniform!.
Svakogn dana, a to hap!o-nj- c trajalo jc punih petna-e- st dana, rodbina pohapSc-ni- h, oievi J majkc dolazilo
su sa svojim prstenjem da
bi na taj naSin kod razbes-nelo- g Branka. . . otkupili 21-v- ot svojih kderi I sinova. On
Je svc to uzimao i u Hotclu
Kuburovic u Arandjelovcu
pio sa svojim gospodarima i
menjao orkestre koje jc do--
vodlo iz Kragujevca i Bco-grad- a, a na slobodu nije pu-St- ao nikoga.
1911 godinc u Julu mosc-c- u
u St. Palanci, Mladcnov--
cu i VclikoJ Plani ufestvo-va- o je sa organima Spcci-Jaln- e policijc u masovnom
hapSenju. Jcdan deo je od
tih mirnih gradjana stre-ljan,
drugi deo predavan
c"otnicima da bi Jm njihov
kama presudila, trcdi stav-ljc- n
u "vaspitni" Ljoti(fcva6-k- l
zavod u St. Palanci.
Ovo bi bila najbledja sli-k- a njegovih podzomnih kon-spiraci- ja
i izdajniikih pod-uhvat- a.
Uveren sam, kad sc ovi
redovi budu oitampali, da
do bit! Jo3 veliki broj njih
koji ce modi da vam stavo
nn raspoloJcnje jo ditav niz
dokumonata o toj pobeenc-lo- j
zveri.
Svoj rad danae je koordi-nira- o
sa "Markom" na de-nuncira-nju
i konepirieanju
po nacistWkom i faMidkom
receptu.
Napominjem i to da Jo
njogov otac strijeljan 1918
godine januara meeeca u
Nevesmju radi ratnih zloei-n- n.
ZIocHnec kao Mo su Radan
Grujicic "Marko" i kao Sto
jc Branko. . . mora se rac-otkr- itl
{ o njima upesnati
sve ostale sinove naleg na-roda.
Drugi "DP".
Protuamericko raspolozenje u Vel. Britaniji
vilnim da Sjedinjene Dria-v-c
puitaju na slobodu na-cwtM- ke ratne zlodinee i to-vrem- eno
daju smaknuti
sedmorku nevinih mladih
crnaca u Martinsville.
Ovi anUamerilki paeusi
pisma svedenika Clak blli
su poprflcVni odobravanjem
po laburistidklm (vkdinim")
poslanicima, od kojih je je-dan
uzxiknue: "Vrlo do-bro-!"
|
