| Note |
OCR Text: 4
"""JSS1 JWSfc "lr . _. „,'"''
STRANA 2 — Jednlstvo, 16. marta 1962.
У mmirwQ
year, and other countries .uu
Authorized as Second Mail, Post Office Dept., Ottawa, and for'payment of postage in
Iliiiiiitiiiiiiillillliliit it ill t iiiiiiiiiii iiitiiiiiitllf lit li tliiif iiliiiiliijjiiittiiillliniiiiliiiiiiiliiiiiiMiiillliilililiitillii ttiillillll
Gradjanska prava
Лто drugom ntjcstu donosimo lekst ka-nadsk- og
zakona o pravima (Bill of
Iiights), kojega je data usvojiti Dicfen-bakerov- a
konzervativna vlada.
Divan dokumcnat, usprkos izvjesnim
slabosiima.
Ovim zakonom Kanad jemima su zaga-raitira- na
ljudska prava, bas onako kako
prophuje 1'orelja UN o Ijudskim pravi-ma.
All ono slo je na papiru nije uvijck
u praksi. Dogadja se mnogo toga sto je
suprotno odredbama ovog zakona. I sada
je na demokratskim Kanadjanima da o
tome povedu racuna i traze da se zakon
posliva i od slrane onih koji su ga doni-jel- i.
Moze li na primjer, tvrditi da Ka-nadja- ni
uzivaju slobodu govora, sastaja-nja- ,
udruzivanja i Stampc ako se ljudi-m- a
odbija gradjanski papir zalo slo cita-j- u
zakonilu slampu Hi pripadaju zakoni-ti-m
kanadskim organizacijama? A to je
iicinjcno i ljudima koji se it Kanadi na-laz- e
preko 50 godina i dobrovoljno su
sluzili kanadsku vojsku u dva svjetska
rata — lakvi ne mogu dobiti gradjanstvo,
a dobivaju ga oni koji su sc u prosloih ra-t-u
borili protiv Kanade kao sluznici faU-stick- h
osvajada!
Tom skandaloznom slanju treba stati
na kraj.
U proslom broju smo javili da je osno-ran- n
Kanadsko vijede nacionalnih grupa
sa ciljem da promise mir, branl gradjan-ska
prava i siri kulluru. U Vijedu je za-sluplje- no
deset organizacija. Njegov ne-posred- ni
cilj je ukidanje diskriminacije
u izdavanju gradjanskh papira.
politiikih
pripadala
odgovorni
policijsko
Komitet gradjanske slolxxlc udruzcnju
(Canadian Association) izvjcstava u
ncmilosrdnijc princip optuzeni nevin do-kazc
u 10 zakon-ski- h
kojima optuzena dokazc ne-vin- a,
tuzitcljslvo dokazc
u zakonodavstvu.
najopasniju Komitet smatra
svjedoke
ncpostivanje svjcdocanstvo ne-ce
pokretanje protiv
"Srbobran" amnestiji
"Amcrikanski Srbobran" jc prilidno u-znem- ircn
amnestijom u Jugoslaviji. Taj
jugoslavcnskc vladc te-S- ko
pogodili rcakcionarnc
grupc, a one pod "Srbobranovim" barja-ko- m
mozda najlcie. sta 'Srbobran"
On kaic da "niko od srpskih
. . . ne sine da se zaboravi i da
pomisli da ovoj koinunistidkoj
kako jugoslavcnskom
rciimu nasjesti
"srpski emigrant", kad je nasjeo ta-ka- v
"dvrsli" anlikomunist kao je Pa-ne
Jerid iz Niagara Falls? I li "Sr-bobran"
smijesan kad od obidnih ljudi
trazi "dvrslit antikomiinistidku svijest" a
odobrava Paul Jeridu? (O smo javi-li
u proslom broju).
slo ce o amnestiji kazati os
Renegatski put
Citaocc ce intcresirali kuda je dospjcla
grupa, koja sc
nekoliko protiv kanad-sk- c
Komunistickc partije i marksizma-lenjinizm- a,
tvrdeci da treba traiiti "dm-g- i
put" ka socijalizmu u Kanadi onoga
kojega slijedl Komiinislicka parlija. Nji-hovo
traienje "drugog puta u socijali-zam- "
zai-гШ- о je proglasavanjcm Sjedi-njcni- h
Driava za "prvu
zcmlju u si'ijctu".
te "teze" jc amcrick'
Droicdcr, kojega je Sal-sbergova
grupa proxli Ijedan pozvala da
joj govori. Droicdcr jc da jc i So-rjels- ki
socijalistitka zemlja, ali
Sjcd. Driava. Glavna jc
njegovim rijecima, u tome
je "ameritki plod "demok-ralsko- g
proccsa", a sovjclski
Kako tovjck moic govoriti lakvc glu- -
Published every Friday, in Serbo-Croatia- n
and Slovenian languages, by Jedinstvo Pub-lishing
Company, 479 Queen Street West,
Toronto 2B, Ontario, Canada; telephone ЕЛ1
3-1C-
42. Editor Stjepan Miolid, Man-ager
Ivan Stimac Subscription rates: $6.00
per USA
Class cash.
se,
Na tome se stvarno radi vec nekoliko
mjeseci. Kampanju je pokrenuo Kanad-sk- i
slavenski komitet. U vezi toga u Ot-tat- ci
je vec bila jedna delcgacija. Obav-jesle- ni
su svi clanovi parlamenta. Bit ce
poduzet cijeli niz drugih mjcra da se o-bavj- esli
narod slo se dogadja u njegovoj
sredini — kako se iz razloga
krsc zakoni. Slvar bi mogla dospjeli i
pred Ujedinjenih Nacija.
Vazno je da pravi Kanadjani podu-pr- u
ovu kampanju, jer je od vaznosti za
sve.
Na prvom mjestu treba da se prijave
oni koji su na ovaj nadin diskrimini-rani- .
Za dobrobil onih koji strahuju da bi
time mogli zauvijek priliku da do
gradjanski papir navest cemo jedan
primjer. Mnogi se sjecaju kako je
godina novinar Pierre Bcrton iznio
slucaj jedne Finkinje, koja nije mbgla
dobiti gradjanski papir zbog toga slo je
jedno vrijeme finskoj radnid-ko- j
organizaciji a poslije ju je policija
ucjenjivala, obecajuci joj gradjanski pa-pir
ako prislane da bude spijun. O toj
stvari se vise ne govori, jer je dotidna
kralko toga dobila gradjanski
papir. Iznasanje njczinog sludaja u ja-vno- st
je bila prilidno nezgodna slvar za
one koje su za to bezakonje i
oni su morali da isprave. Tako je u
skoro sludajevima. Takva diskrimi-nacij- a
je bezakonje i nasilje i
da se obuslavi samo na iaj nadin a-k- o
se iznese pred javnost.
Ostali mogu — trebaju — pomodi mo-raln- o
i materijalno.
......#.................-..#- , i....i.
za pri Kanadskom
pravnika Bar da sc Kanadi
sve gazi da je dok sc nc
da jc kriv. Samo provinciji Ontario postoji do
odrcdaba po osoba ima da jc
umjesto da da jc kriva. Priblizno isto
broj takvih odrcdaba nalazi se fcdcralnom
Kao od svib ovih odrcdaba onu
koja prisiljava da svjcdocc, pod cijenu kaznc zatvorom
za suda, bcz garancijc da njihovo
posluziti za kaznenog potupka njih samib.
o
korak dc sigurno
izbjcglidkc
Ali
tu moze? c-migr- anala
nascdne a-mnes- liji." Ali ko-munistidk- om
nece obicnl
mil
sto
nije
tome
Ne znamo
rencgatska Salsbergova
prije godina digla
od
socijalistidku
Alitor komunisli-- Ш
rcncgal Earl
priznao
Savez
"zaostaje" iza
razlika, po slo
tocijalizam"
"diktaltire".
Business
organizacija
svi
svi
izgubili
biju
prije
par
poslije
ga
svim
moze
50
da
tali reakcionarni listovi it Sjed. Drzava-m- a
i Kanadi, ali nije toliko vaino. Ci-njeni- ca
je to da su sve reakcionarnc po-litid- ke
grupc i organizacije danas suode-n- e
ozbiljnom situacijom, ne toliko zbog
amneslije, ncgo zbog toga slo su svojom
polilikom dospjele it eor-soka- k. One tie-ma- jti
odgovora na pitanje svojih prisla-lica- :
Kakva nam je biidudnost? U lorn
pogledu veoma je inleresantan clanak
popovsko-ustasko- g lisla "Danica" iz Chi-cag- a
(14. marta) pod naslovom: "KAD A
I KAKO? OS'IMA, KOJI M1SLE O HR-VATSK- OJ
SLOIiODI Ihl 0 POVRAT-K- U
U IIRVATSKU". Clanak daje vrlo
malo nade onima koji misle o povratku u
ulozi nckakvih "oslobodioca". I slo jc joS
vainije, "Danica" priznajc da je takvih
svakim danom manje.
posti? Droicdcr nije ncznalica. Nije ni
Salsberg i oni koji su mu se prikljudili.
Zasto onda to dine?
Sla je smisao njihovih "leorija"? Ako
se kapitalizam na "demokratski" nadin
"prcobraiava" u socijalizam, sla sc on-da
treba borili za njega? Nije li bolje
sjediti skrstenih ruktt i cekati da socija-lizam
dodjc na kapitalistickom tanjuru?
Drugim rljedima, ono za cim Droicdcr,
Salsberg i dr. rcvizionistidka bralija ide
jcsle to da radnidku klasu odvrale od or-ganization
ja i borbe za socijalizam. To je
iislaga kapilalizmu u njegovoj borbi
protiv socijalizma. Drugim rijeiima, ovi
ljudi su sc prelvorili u sluge kapitalizma
i reakcije.
Tako se uvijek dogadja: Onaj tko tts-ta- ne
protiv svoje klase i oilrckne sc bor-be
za njezinc interesc i idcale, on svrsava
kao slttSnik njezinih neprijalclja.
Politicka prava
U Britanskoj Kolumbiji
organizirani radnici nemaju
punih politickih prava. Oni
naime ne mogu putem svo-jih
organizacija (unija) fi-nancij- ski
pomoci politicku
stranku koju zele.
To pravo oduzela im je
Bennettova socijalkrediters-k- a
vlada, usvajanjem poseb-no- g
zakona. Razumije se 'da
ona nije dala usvojiti zakon
koji ograni6ava prava kapi-talist- a
da pomazu svoje po-litic- ke
partije.
Radnicke unije u Britans-koj
Kolumbiji smatraju da
je soeijalkrediterski zakon
АН1ШАС 0 KANADI
Amerikanac R. L Alson
iz Lockport-a- , New York, u-put- io
je pismo listu To-ronto
Daily Star, u kome
kori Kanadjane zbog puza-nj- a
pred Sjedinjenim Drza-vam- a.
Vecina Amerikanaca ma-lo
zna o Kanadi, a prijate-ljstvo- "
koje joj ameriSka
vlada pokazuje proistice iz
njezinih intercsa, jer je Ka-nad- a
"blizak izvoz sfrovih
materijala i energije, hrane
i svjeze vode".
Ako Kanada hoce da os-tan- e
nezavisna zemlja ona
mora da ovb stvari razvija
sama i za sebe( you must
process more in your own
PU6ANSTVO
1. juna
14,009.429).
HITLERIZAM 1962.
Fasisticka i teroristicka
organizacija ne zeli
da se samo na
francuskim, odnosno
problemima.
da ima — me-djunarod- ni To
se dokazuje i paro-l- a
koje su odstampane na
pismima, sto upu-cuj- e
u svrhu ucjene.
primjer, u pismima koja
su dobile neke
redakcije, "kaznjene" da
plate lira
jer su dopisnici iz Al
izvjesta-val- i
OAS, naveden je
internacio-naln- i
program te organi-zacije.
Evo ko-je
su se nasle na tim pis-mima:
"Maroko, Tunis i Indo-kin- a
"Kon
ijf
protivustavan i da treba biti
ponisten. Medjutim, apelaci-on- i
sud B.C. je ovih dana o-dlu- cio
suprotno.
Unije su izjavile da ce a-peli- rati
na Vrhovni sud Ka-nade.
To je svakako pravil-ho- .
Ali sta onda ako i Vrho-vni
sud potvrdi taj diskrimi-nacio- ni
zakon, Sto je vrlo
moguce?
Izlaz iz tog stanja je da
radnici Kolumbi-i- e
ozbiljno porade i na idu-ci- m
izborima izaboru svoje
ljude u provincijalni parla-mena- t.
country and export these
products as well as your ag-ricultural
surplus or die as
a nation).
On kaze da Kanada
strahovala od rata a-k- o
ne bila toliko
sa Sjed. Drzavama. Wa-shington
jo zainteresiran u
kanadsku obranu ne zbog
Kanade nego zbog sebe.
Alson na kraju рогибије
Kanadjanima da ne krive
Amerikance za ovo stanje
stvari, jer kako
smatraju da je za njih bolje.
odgovomost je na
samim Kanadjanima. "Oni
trebaju da suoce (Hnjcnice i
prestanu lizati ruke Ameri-kancima- ."
KANADE
Prema popisu od Nova Scotia 737.007
Kanada ima 18,238.217 New Brunswick
novnika (godine 195G. je i- - Quebec 5,259.211'
mala 16,080.791, a 1951. go- - Ontario 6,236.092
dine Manitoba
Ova tablica pokazuje sta- - Saskatchewan 925.181
novnistvo pojedniih provin- - Alberta 1,331.941
cija: British Colum- -
Newfoundland 457.853 bia 1,629.082
Prince Edward Yukon 14.628
Island 101.629 N. W. T. 22.998
OAS
zaustavi
aliir-ski- m
Ctaa
pretendira
karakter.
nizom
ih OAS
Na
talijanske
po 500.000 "glo-be",
zira nepovoljno
po
bezmalo citav
svih parola
Francuskoj I",
Britanske
bi
manje
bi poveza-n- a
oni rade
Glavna
sta- - 597.936
921.686
go Belgijil", "Suez Fran-cuskoj
i Britanijil", "Goa
Portugalijil", "Nova Gvi-nej- a
Nizozemskoj!", "Ko-rej- a
Japanul", "Kuba Sje-dinjenim
Drzavama!",
"Kina Cang Kaj бекиГ,
"Katanga Combeul",
"Val d Aosta Francu-skoj!',
"Juzni Tirol Aust-riji!- ",
"Istra, Dalmacija i
Slovenija Italiji!", "Aust-rija- ,
Sudeti, Slezija, Istoc-n- a
Pruska i balticke drza-v- e
Njemackoj!", "Bjclo-rusij- a
Poljskoj!", "Citava
Njemacka Nijemcima!",
"Slovacka Slovacima!",
"Hrvatska Hrvatima!",
"Ukrajina Ukrajincima!",
"Madjarska Madjari- -
ma! "Van RusJ iz Evro-pe!- ".
Kakva Iegitimacija . . .
(Uvodnik "Narodnog Glasnika" —
nastavak iz prolog broja
Uvodnik u "Danici" od 1 1. februara, na kojeg smo
se osvrnuli u proslom broju, ne samo preino, nego up-ra- vo
ocajni5ki postavlja pitanje nadjenja novog na-licj- a
da se nadje izlaz iz §kripca izolacije, u kojem su
se nasli ne samo ustaSc, nego i macekovci.
Na povrSini bi moglo izgledati da je to konacno
priznanje da treba mijenjati politiku, koja je naiSla na
takav neuspjeh da sami kaiu da ne mogu dalje istim
pravcem, ali pomniji pogled na stvar ce ukazati da se
samo trazi drugu vanjsku formu, a su§tina programa
da ostane kakova je i bila. To smo letimicno rekli i u
proSlom broju kad smo kazali da ustaSe samo traze novo
nalicje, a ne da promjene svoj program, kako su ga pod
Pavelicem i Hitlerom izvadjali u djelo.
No kad jedna politi6ka skupina, bez razlike kako sc
u datom momentu nazivlje — ustaSc, "nacionalisti",
-- шгф-еф Џгчег--
w-4A&$.ehAfe- W S
DRUGI GOVORE
VRIJEDNO POTPORE
Britanskog filozofa Bertranda Russell a su pitali za-sto
podupire omladinsku kampanju za mir (Youth
Peace Campaign) kad u istoj sudjeluju i komunisti. On
je odgovorio :
"Ja podupirem svaku organizaciju za koju mislim
da iskreno hoce mir . . . Ja nisam komunist, ali vjerujem
da sve 3to zblizava komuniste sa onima koji imaju sup-rotno
glediste zasluzuje moju potporu".
DIPLOMATSKA AKTIVNOST U MOSKVI
Moskovski dopisnik zagrebaSkog "Vjesnika" Bar-bie- ri
pi5e da strani diplomati u Moskvi vise ne pisu iz-vjeSt- aje
o sovjetskim prilikama na temelju onoga §to
su prolazeci ulicama vidjeli "kroz automobilske prozo-re"- ;
danas to cine na temelju svojih razgovora "uz bo-cu- ".
Barbieri kaze :
"IzvjeStaji se najCesce grade ovako: poslije razgo-vora
o kvaliteti, cijeni, porijeklu i nacinu transporta do
Moskve boce koja je tog casa na redu, jedan diplomata
pita drugog: "Jeste li culi da postoji otpor u rukovod-stv- u
prema destaljinizaciji?" Drugi odgovara: "Zar
zbilja? Sto vam se o tome cmi?" Pn-- i : "Molotova su vi-djeli
kako posjecuje muzej u Kremlju". Drugi: "A Ka-ganov- i6
svake nedjelje §eta uz frunzeovsku obalu" . . .
Prolazc opet na razgovor o boci, a zatim svaki gra-b- i
priliku da ode do kupaonce kako bi zapisao u notes:
"U sovjetskom rukovodstvu postoji saJan otpor prema
destaljinizaciji", da ne bi zaboravio povejrljivu infor-macij- u
na kojoj ce sutra graditi svoj opSiran diplomats- -
ki izvjestaj."
NOVAC I CIVILIZACIJA
A. Akkerman u tredunijskom listu Western Pulp
and Paper Worker pise o razoruzanju :
"Iz rekorda o razoruzanju se vidi da Sjedinjene
Drzave hoce kontrolu naoruzanja, a Rusija kontrolu ra.
zoruSanja. To potvrdjuje da privatni proizvotljaci oi-uz--ja
ne zele da izgube svoj unosni biznis. Ono za 6im oni
idu jeste novae i ni najmanje ih nije briga da svijet po- -
stane civilizovaniji."
UJKA SIMA POMA2E — SEBI
Americka vlada mnogo prica o tome da je opre
djelila 500 milijuna dolara za "pomoc" zemljama Latin-sk- e
Amerike po njezinu programu "Savez za progres".
AH u sluzbenom glasilu njezinog ministarstva trgovine
se priznaje da su ameri6ki monopoli izvukli 774 miliju-na
dolara profita u 1959. godini i 829 milijuna u 1960.
Peking Review
ZASTO FRANCUSKA NE SUDJELUJE
U 2ENEVI?
Americlki pisac Walter Lippman u 61anku o ienev-sk- oj
konferenciji o razoruzanju kaze :
"Francuska vlada nece uputiti u ienevu бак ni pro-matrac- a,
a jos manje ministra vanjskih poslova. Da li
je to zbog toga sto francuska vlada ne vjeruje, kao tri
ostale velike sile, da bi nuklearni rat bio samoubilaSki
za obe strane? Naravno ne. Francuska vlada je tako si-gur-na
da Sovjetski Savez nece stupiti u rat te ne vidi ni-kak- ve
potrebe, nasuprot zemljama u kojima se govori
engleski, da odrzava kontakt radi smanjenja opasnosti
od loseg ргогабипа i nesrecnih sluCajeva."
ZNAK NOVOG DOBA
Engleski novinar Collins, koji se vratio s puta po
centralnoj Africi, ka2e u predavanju na britanskom ra-di- ju
:
"Vrijeme kolonijalizma je definitivno proslo. To sc
najbolje vidi u pogledu posluge. Mladi crnci koji su nas
ranije sluzili u bescijenu i bili gotovi na sve usluge, sada
ili podizu revoluciju ili polazu maturu."
♦
KULE U ZRAKU
Njemaiki knjizevnik Georg Cverenc polemise u je-dno- m
61anku protiv izdavaa:
"Mi pteci stvaramo zamkove u zraku u kojima sta-nuj- u
naSi tttaoci koji placaju kiriju naSim izdavaSima."
- Jedinstvo i bratski savez radnika svih zemalja ne
miri se ni sa direktnim, ni sa indirektnim nasiljem nad
drugim naro'dima.
— Lenjin.
Jedina stvar od koje troba da stiytluyemo jeste sam
strah.
—Franklin D. Roosevelt
DSTASE TRAZE "NOVO NALICIE rr
"Ujedinjeni Hrvati", itd., otvoreno izlazi i ka2c da ne
moze dalje s nadom uspjcha opcrirati pod svojim ime-no- m
i pod svojim formalnim vodstvom, nego trazi da
se prilijepi uz drugu stranku i sluzbeno usvoji vodju to
stranke, to je onda samo po sebi otvoreno priznanje 'da
su u blatu, iz kojeg se ne mogu izvuci, ncgo traze da
ih netko drugi izvuee, u ovom slucaju isto tako politiSki,
ideoloiki i organizaciono bankrotirale Hrvatska SeljaS-k- a
Stranka u "emigraciji".
Sto to znaci 6ovjek si moze predoSiti ako bi pretpo-stavi- o
da bi u Sjedinjenim Drzavama krajnji hu§ka6i
protiv "cnenih", kao ljudi u John Birch DruJtvu, McCa-rthy-evc- i,
pristaJc Edwin A. Walkera, Barry Goldwater
Slanovi American Nazi Party i njima slicni, koje je isnm
predsjednik Kennedy zigosao kao "estrcmna desnica",
to jest, profaiisti i XaJisti. odjednom javno istupili s tra-zbino- m
da se "ljudima iz redova Demokratske Partije"
dade prvenstvo i sluzbeno prtena njihovo vodstvo, isto
(Nastavak na strani 4)
ft
S--
i
iШ
|
