000080

OCR Text: STRANA 8 Povecava se opasnost
napadaja na Albaniju
London. — Opasnost na- - ral Koda Popovic, 5ef Gene-pada- ja
na Albaniju postaje ralitaba Titove armije, pro-sv- e
veca. Na jednoj strani Sle ncdjelje u Beogradu
pojadano jc raspirivanje ! odriali su ratnoraspaljivad-ratn- e
histerijc, a na drugoj, , ke govore protiv Sovjetekog
pojadavaju sc provokacijc
na granicama Albanije i Bu-garsk- o.
Dva dana poslije izjavc
grdkog premijcra Vinezelo- -
sa londonsKom listu "Daily
Mail", u kojoj je pozvao na
stvaranje "udarne sile" na
grdkom teritoriju koja bi bi-l- a
u stanju "prodrijcti do
Dunava," zapovjednik grd-k- e
vojske, marial Papagos,
izjavio jc istom listu, da jc
potrebno Sto prije "povezati
grdku, jugoelavcnsku i tur-sk- u
armiju, Sto bi nam dalo
silu od GO divizija".
Papagos sc hvalisao da
grdkn monarhofaKetidka ar--
mija moie biti povodana na
500.000 ljudi.
Istovrcmcno Tito i njcgovi
doprinosc svoj dio stvaranju
ratnc atmosfcrc na Balkanu.
U jcdnom govoru Tito jc iz-javio
da Jugoslavia moie
'da stavi milijun i pol vojni- -
ka na stranu imperijalistid
kih Pijado poslova
U
Pariz. — U posljcdnje
vrijemc, nasuprot tvrdnja-m- a
reakcije da Komunistid-k- e
partijc u zemljama Za
padnc Evropc "propadaju",
opaia sc porast till partija.
Naro£ito jc znacajna di-njen-ica
da je Komunistidka
partija Francuskc u
mjosecu januaru pojadala
svojo re sa 10.000 no
vih dlanova.
Solidarnost rcdova fran-cusk- ih
komunista prouzrodi
la jo sadainju vladinu krizu.
Naime, poito uspjcla da
provede reformu izbornog
sletemn usmjorcnu na to da
se oslabi poloznj komunista
u parlamentu, Plcvenova
vlada jc bila prisiljona pod
nijeti ostavku.
U izborima za Skupitinu
provincijc Lugny u central,
noj Francuskoj, koji su odr
Washington. — Uleetalc
su atom-manijal- kc prijetnjc
Sovjetskom Savozu.
Tako jc bivfti predejednik
Hoover, na zasjedanju se-natsk- lh odbora za venjske
polove orulanc snage 28
februara izjavio, da SAD
trebaju koncetrisati na it-Krad-nju
ratne mornarife
anjacije za napadaj na sov-jeie- ki
teritorij.
trelmju iEvrWli ta-ka- v udar iz zraka da ee Sov-jeifr- ki
Savec biti unMten kao
driUva, kaiao je Hoover.
Cctiri dana kwmije, 2
marta, zapovjednik amertt
ke aijaeije u Kvropi, gene-ral
Laurie Norstad, izjavio
je u Berlinu, da u Sovjet-skom
Saveiu nema mjesta
do kojega ne moie doprijeti amrika adjaclja. On je na
javio znatno pojafanje ame
rMke avijacije u Evropi do-laied- ih
mjeeecl.
Dva dana kasnijc amerii--
k! atomeki паибепјак, Dr.
VennevM Bush, izjavio jc u
Wftsttingtonu, da 6e
нпЛШ! Rwiju" atoraskim
bembama ako dodje do ra- ta.
Bh je rekao da SAD ne мте теи da anfcte "к1јиб-n- a
redHta" za snabdjeva-nj- e
Sevjeteke armije, nego i
"peUtKk sredmta". To
un4Mne sovjetskih gra-deva.
Bsh je kazao da ic s vrc-mene- m
SevjeUki Savez mo
Saveza i zemalja narodne
demokracije.
Politidki biro Komunistid-k- c
partijc Grdke izdao je iz-jav- u,
u kojoj kaie, da sc u
vezi sa pripremama za na-pad- aj
na Albaniju vrSe u
Grdkoj pripreme za uvodje-nj- e
vojnofaSistidke diktatu-re- ,
koju bi predvodio mar-S-al
Papagos.
U izjavi se navode poda-c- i
o vojnim pripremama u
Grdkoj.
I zjava takodjer upozora-v- a
na "svakodnevne intrige
ameridkih i britanskih age-nat- a
na Balkanu i Srednjcm
Istoku, njihovo obilaienjc
raznih ministara, ratnu kon- -
ferenciju ameridkih diplo
mata u Instanbulu, dolazak
ameridkc britanske ratnc
mornaricc pod komandom
admirala Carney i Balentinc
u istodni dio Srcdozemnog
mora".
Turski minister vanjskih
sila. Mo5a i gene-- 1 Fuad Koprulu dao
samo
dove
nUe
i
i
SAD
SAD
zna-c- 4
I
iani ovih dana, komunisti su
dobili 29% svih prcdnnih
glasova, dok su u izborima
1949 dobili samo 22%. Sve
rcakcionarne partijc izgubi-l- c
su glasovc, najviSc socija-lis- ti
i degolisti.
PokuSaj ameridkih i titov-ski-h
agenata u Italiji da po
ejepaju Komunistidku parti-j- u
potpuno jc podbacio. Za
izdajnicima Cucchi i Magna-n- i
poSIa jc samo Saka slid-n- ih
prodanih tipova, a na
drugoj strani, u partiju jc
pristupilo hiljadc novih dla-nov- a.
Tako je u partijsku fede-racij- u
u provinciji I'eggio
Emilia, koju Cucchi i Mag
nani predstavljaju u parla-mentu,
pristupilo 2.000 no-vih
ilanova.
U gradu Tcramo u parti-ju
jc pristupilo 1.090 Slano- -
di da iigradi uspjelnu ob-гал- и,
all da sada noma mo
gulnosti da se obrani od
amcrttkih zra6nih napada-jn- .
Mogudnot prodora kroz
sovjetsku obranu naglaeio
jc I general Norstad.
Ovo znaci da Dr. Bush i
genertvl Norstad zagovara- -
(Prenos sa strane 1)
i4 do sporaiuma po pitanju
d&evnog red a, 6ga za-"- ii
konferencija ministara
vanjekih poelova. Ima m no-g- o znakoa da Sjedinjene
Driave ne iele da dodje do
bilo kakvog sporazuma. Ta-ko
amerieki list "N. Y. Herald-
-Tribune" kaie da "Pen-tagon
(ameriiko ministar-stv- o
rata) vjcruje da bi bilo
kakav njemaSki sporazum
u sadalnjc vrijeme pod bilo
kojlm uvjetima bio pora-zan- ".
List dalje veil da je
amerika vojna klika za
"postttvljanje tako-i- h uvje
ta kojc Sevjeti ne 6c moi da
prihvate". Iz jedneg 21anka
"NY Tiraeea" idi se da u
Washingtenu strahuju da
bi Sovjetski Savoz mogao
pristati i na njiheve predlo-g- e.
jc objaSnjenje u turskoj
Narodnoj skupstini o posje-t- u
ameridkog admirala Car-ney
i zamjenika driavnog
sekretara George McGee
u Instanbul. Koprulu je
kazao da je njihov posjet
bio u vezi sa stvaranjem
Maditeranskog vojnog pak-t- a,
preko kojega bi zemljc
Srcdozemnog bazena bile
vezane za Atlantski agre-eiv- ni
pakt. Koprulu jc rekao
da je prilikom savjetovanja
sa Carneyem i McGee po-stig- nut
sporazum za uklju-denj- e
Turske u takav pakt.
Vlade NR Bugarske
ovih dana prcdala je
notu Organizaciji Ujedinje--
MiVi Vnrlln ii Vnin{ en nrn.
teetira protiv udestalih po- - 'L.U
™...,(u wuw™M.ovn™uf, ♦tV„ll„kwViljJnH Uinskoj
po jugoslavenskoj, grdkoj i
turskoj avijaciji. Ta letenja
nad bugarskim teritorijem
imaju za cilj izvidnistvo.
Vlada NR Bugarske upozo-rav- a
da de ona biti prisilje--
na "poduzoti zakonitc mje
re da obrani bugarski zrad
ni prostor ako se ovi prckr
iaji nastavc".
JAcANJE KOMDNISTIcKIH PARTIJA EVROPI
va, u Campobasso 500, Flo-rence
--100, Bologni 310.
Slicno jc u svim dijclovima
Italije.
Na drugoj strani, Dc Gas-pcrije- va
vlada jc ovih dana
takodjer zapala u krizu. Do
toga jc doSlo otuda Sto su
nckojj clanovi demokratsko-krJcank- c
(Dc Gasperijeve)
partijc u parlamentu otvo-rcn- o
glasovali protiv nekih
vladinih prcdloga o nnoru-2anj- u.
KomunistiJka partija Au- -
strijc jc takodjer zabiljoiila
porast Slanstva. Tako jc sa-mo
u Всби i u Donjoj Austri-j- i
u partiju pristupilo 2.700
novih clanova. To su ma
horn bivSi socijalisti, koji na
pultaju Socijal-dcmokr- at sku partiju iz razoJaranja
sa njczinom reakcionamom
politikom.
ATOM-MANIJA- CI PRIJETE UNIsTENJEM SOVJETSKOG SAVEZA
Zasjedanje zamjenika
ministara
ju neporedni napadaj na
Sovjetski Savoz, prije nogo
on uzmogne da organizira
obranu.
Izjavc Dr. Bush-- a I gonc-ral- a
Norstada su vnlne u to
liko Mo otkrivaju mii-Ijen- jc
ratnopotpaljtvaSkih
krugova u Sjedinjenim Dr-iava- ma.
Mirovni pokret u SAD
(Prenos sa strane 1)
Klasanja pokazuju da je og
romna ve6ina Amerikanaca
slavenekog porijekla protiv
naorulavanja Njemacke.
Slicna glasovanja, ali ne
zaxieno od катрапје Ame
rican Peace Crusade, pro-vo- de
razne druge organiza-eij- e,
kao i nekoji kapitalie
ШМ lstovi.
Takvo glasovanje prove
deno e u lokalu 1101 Uni-ted
Steel Workers Union u
Lorain, Ohio, koji broji
12.000 21anova.
Prema podacima koje je
objavilo sluibeno glallo
unije, "Lorain Labor News",
71% glaeeea so izjaenilo za
povlaenje trupa iz Koreje,
80% protiv upotrebe atom
ske bombc, 71% protiv kon
skripcijc 18-godlbija- ka.
Lokal Ц04 je prva unija
u SAD koja je provela ova.
kvo glasanje. Ono je u to--
liko znacajnije Ho vodstvo
unije na celu sa
JEDINSTVO
Jed na znacajna godisnjica
kanadskih Ukrajinaca
Svftke godine kanadski
progresivni Ukrajinci slave
dan rodjenja svog velikog
pjesnika i demokrate Taras
Sevdenka (9 marta). Ove ce
godine medjutim te prosla-v- e
biti znacajnije s time Sto
ce one zabeleiiti podetak
velikih тал1Гез1асЦа Kana-djan- a
ukrajinskog porekla
— prbslavu 60-t- e godiSnji-c- e
dolaska prvih Ukrajina-ca
u Kanadu i istorisko ot-kriva-nje
spomenika velikom
pesniku Sevdenku.
Kanadski Ukrajinci u
Torontu kao i u svim grado- -
pctoljetki
zacija i u
Sovjetskom Savezu postigla
je ncvidjeni naprcdak. Au-tomats- ke
prose, mehanizo-van- e
visoke рссЧ, automat-sk- i
regulatori u elektrinim
automatsko
uredjenje mnogih procesa u
rudnicima, gigantski cks-kavat- ori
i stotinc drugih au-tomats- kih mchanizama oslo-badja- ju
radnc ljudc od is-crpljuj-udih
i teSkih radova.
Tchnika je u punoj mjeri
primjenjena na svim radnim
scktorima.
Na gigantskim gradnja
ma komunizma na Volgi,
Dnjepru, u Turkmeniji i na
Krimu se o-gro- mni ekskavatori, koji za
ncpunu minutu prcnesu ce
tiri kubna metra zemljc i
zamjenjuju rad 800 ljudi sa
budncima, lopatom i kolici-m- a.
Na gradnji knnala Vol-ga—
Don gradjevinski rado-v- i
mchanizovani su za 90%
a zcmljisni za 97%. Bcton-sk- i
radovi na svim gradnja-m- a
potpuno su mchanizova-ni.
Zamjcna teJkog rada ma-Sinn- ma
prctvara sovjetekog
rudara u visoko kvnlifiko--
vanog
Stotinc i hiljadc dojucc
ranjih кораба zavrSili su
kurseve za mnliniste-mch- a
niCarc i postali upravljaSi
rudarskih' kombajna, koji
obavijaju skoro sve radovc
u rudniku: rozanjc, utovar,
transport. MaMnc za roza-njc
uglja, ugljoni plugovi,
rudnrski kombajni, visoko.
knpacitetni transporter! ko
ji pri radu omogucavaju
potpunu painju zaposlenih
na ugljenu kroinu a isto
vremeno ne razvijaju uglje
ni prah — to su pomolnici
koji hiljadc
ruku.
U pristantetima sovjetske
driave teiki rad nosaca da
nas vrie maline; eovek nji-m- a
samo upravlja. Stepen
utovar i Mo-vant
na lljeinWkom i vod-no- m
eeobracAJu vec je pre-mal- io
70%. U godinama po-sljera-tne Staljinske peto-Ijetk-e
obim
utovara i Wovara poratteo
je za etiri puta, proizvod-no- t
rada radnlka zaposle-nih
na ovim radovima poi-sil- a
se za 150%.
se sve br-ie
S4ri u sovjetekoj narodnoj
privredi i stvara novi tip
ray u cijelosti podupire re-akeiona- rnu politiku Truma-nov- e
vlade.
Jelan od dnevnih
list ova koji su u po-sljed- nje Tijeme proveli
glasovanje medju svojim -- taociraa je "Cleveland
News". U torn glasanju
61.5% taoca je glasalo za
ske bombe, 88.8% protiv
konskripcije l8-godinja-ka.
glavnim 66.8% protiv slanja amerid- -
Philip Mur kih trupa u Evropu.
vima i naseljima u Kanadi
gde Ukrajinci live, uzimaju
udeSca u ovim velikim mani-fostacijam- a.
Oni priredjuju
veldanstveni koncert koji de
se odriati u MASSEY HALL
u nedelju uvede 11 marta.
Ovo de biti jedno slavlje
ne samo Ukrajinaca, nego i
svih progresivnih Slovena
Toronta i ne bi smelo biti ni
jednog naseg doveka ni ic-n- e
a da ne poseti ovu zna-djn- u
proslavu.
Nemojte nikako zaboravi-t- i
veliki ukrajinski koncert
u nedelju 11 marta.
VISOKI STEPEM MEHANIZAGIJE OSLOBADJA
SOVJETSKE RADNIKE TEsKIH RADOVA
Г1"081"'
automatizacija
ccntralama,
upotrebljavaju
malinistu-mohanicfl-r- a.
nadoknadjuju
mehanizacije
mehanizacije
Automatizacija
kapita-listicki- h
predsjednikom
radnika : uzdignutog, koji je
ovladao sloienom automati-zovano- m
mehanikom, po-znava- oca
fizikc, kemije,
eloktrotchnike, mehanike
itd.
Tako na primjer, najnovi-ji- m
sovjetskim automat- -
skim uredjajem sa 300 !com-plikovan- ih aparata i maiina
za proizvodnju benzina izl
naftc, rukovodi samo 7 lju-di.
Nedavno su sovjetski
tchnifari i konstruktcri po-stig- ll
novc znaJajne uspjche
na polju automatizacije.
Konstruisali su i izgradili
automatzavod za izradu
klipova (pistona) za auto-mobils- ke motorc u kome je
sav proizvodni proces auto-matizov- an
— od topljcnja,
livenja i obradjivanja sve do
sortiranja i pakovanja. U
ovoj fabrici, koja je proto-ti- p
bududih fabrika, radi sa-mo
8 visoko kvalifikovanih
radnika-mehanicar- n koji
kontroliJu rad maSina. Uz
to produktivnost fabrike jc
devet puta veda a proizvod-ni
troSkovi tri puta manji.
Istovrcmcno sa podiza
njem nivoa tchnikc i kultu-r- o
industrijskih radnika
mijonja so i iivot radnika u
poljoprivredi. T r a k t ora,
kombajna, trnktorskih plu- -
gova, sijalica i kultivatora
svakc godine sve je vile na
sovjetskim poljimn. Mocnn
mohnnizacija poljoprivrcdo
omogudujc primjenu na
prcdnc miiurinsko-agrono- m ske naukc, stvaranje sistoma
racionalnc zomljoradnje,
poviScnje plodnosti zemljil
ta i produktivnosti rada.
Samim tim omogudono je
sovjetskom poljoprivrednom
radniku da sc sve viSc po
sveduje svom uzdizanju i
ikolovanju, omogucen mu
je sre-fa-n I kulturni iivot.
Sovjetski radnici, oslobo
djeni teikih, napornih rado-va,
sve vile ovladavaju teh-niko- m
i znanjem, sve je ve
di broj radnika na univerzi
tetima, visokim i struinim
Skolama. Na taj naMn
ostvaruju ee rije Staljina
na savjetovanju stahanova
ca 19S6 godine: "Uniltenje
suprotnoeti izme]ju intelek
tualnog i fizMkog rada mo
le se poetwi samo na baii
podizanja kulturnog i teh-nKk- og ni4Hi radnMke kla-s- o
na nlvo inenjera i tehni-Jara- ."
NB.
POGRESNA KVOTA
ZA HAMILTON
U proJlom bmju "Jedin-stva"
pogrelno je javljeno
da Hamilton ima kvotu od
25 no1h pretpIatA u dolaze--
doj kampanji "Jedinstva'
TrebA biti 15.
NAORUSAVANJE
CANG KAJ.SEKA
Trumanova vlada ie od
povladenje trupa iz Koreje, li'dila da polalje 50 milijuftA
iu.i a. pruuv u poire oc aiom . aoiara orutia cang Kaj-S- e-
Cetvrtak, 8 marta, 1951. OBJAVE
TORONTO — KONFERENCIJA CLANOVA VECA I PRETPL.VTNIK.V "JEDINSTVAW
U nedelju, 11 marta, u 2 sata posle podne, odriace
so konferencija lanova organizacija Veda i pretplatnika
"Jedinstva" iz tttavog Toronta. Srha konferencije je da
se zatJednMki u6ini jedan pregled naSe Stampe, promena
koja je uemjena na Nacionalnoj konferenciji 17 i 18 feb-ruara
u Torontu itd.
Ranije je to bila praksa i treba da bude sada i u bu-duc- e, da graditelji i potpomagatt na§e Stampe zajednidki
diskutuju o problemima iste. Na konferenciji de se dis-kutov- ati dvaput nedeljno izlaienje "Jedinstva"; kako
najbolje ucmiti da se zainteresuje Sto vile jugoslovcnskih
iseljenika da ditaju "Jcdinstvo"; njegovo dosadanjc pi-san- je i pisanjo u budude itd.
Stoga IzvrSni odbor i organizacija pozivaju sve dlan-stv- o Veda Kanadskih Juinih Slovena, sve prctplatnike
"Jedinstva" i sve prijatelje naScg pokreta i mira u svetu,
da dodju 11 marta na konferenciju. Svakom do biti slo-bod- no da izrazi svojc miSljenje, da da svoje sugostije o
bududnosti "Jedinstva". Konferencija dc sc odriavati na
386 Ontario St.
Svi nam dobro doSlil Dodjite na vrcme.
Saziva6ki odbor.
WELLAND — SJEDNICA VKJS
Organizacija VKJS u Wellandu odrfava svoju redo-vit- u sjednieu u ncdjelju 11 marta u 10 sati prije podne.
Sjednica de se odriati u kudi druga Luke Turkovida u
Welland South.
PoJto ima mnogo vainih pitanja za diskusiju, po- trebno je da svi dlanovi dodju na ovu sjednieu. Tajnik.
WINDSOR — SJEDNICA VKJS
Organizacija VKJS u Windsoru odrfava svoju redo-vit- u sjednieu u ncdjelju 11 marta, podetak u 2 sata posli-je
podne. Sjednica dc sc odriati u Kuskom narodnom do-m- u na 1220 Drouillard Rd. Na cvoj de sjednici delcgati
nasc organizacije podnijeti izvjestaje sa Nacionalnc kon
fcrencijo VKJS koja jo odriana u Torontu konccm pro-Slo- g mjescca. Potrebno jc radi toga da svi dlanovi dodju
na ovu sjednieu. Tajnik.
HAMILTON — SJEDNICA VKJS
Organizacija VKJS u Hamiltonu odriava rcdovitu
sjednieu u ncdjelju 11 marta, u druStvcnim prostorijama
na 213 Beach P.d. Podctak u 1.30 popodne.
Na ovoj sjednici biti de podneScn IzvjoStaj sa nacio-nalnc
konferencije Vijeda, pa je potrebno da svi dlanovi
prisustvuju. Tajnik.
TORONTO — SJEDNICA ODSJEKA 832 II. B. Z.
Ovimc sc poziva sveukupno dlanstvo ovog odsjeka da
prisustvuje redovitoj sjednici, koja do so odriati u ponc-djclj- ak na 12 oiujka (March) u 7.30 sati na veder na
38G Ontario St.
PoJto so sada nalazimo u kampanji za novo dlanstvo
n no samo to ved jo ovo godina u kojoj do se odrfavati
konvencija H.B.Z. to jo potrebno i duinost jc svnkog 61a-n- a
i dlanice da posjeda rcdovitc sjednicc svojeg odsjeka,
i da doprinosc koliko god viSc moie za bolju i jadu Zar
jednieu, koliko ne samo sa novim dlanstvom toliko sa do- - brim predlozima za svojc bolje i korist, kao i svega
dlanstva u opde. Mnogo puta sc dogadja da dlsjiovi kri-tizira- ju H.B.Z. da no vrijcdi ovo ne vrijedi ono, no sada
jo vrijemc zato da so dodje na sjednieu i da se dade do-b- ar prijedlog, jcr kasnlje t. j. poslije konvencijo jo kne-n- o da sc kritizira delegate, da su tamo nolto krivo za-kljudi- li. Zato sada u naprijed svi na sjednieu.
Jo5 ielim da jcdnom ponovim onu tajnidku pjesmu:
Pladajtc svojc pristojbc na vrijemc, jer du biti prisiljen
da so sluibeno vladam naprama nckoj bradi i scstrama
nemojte kriviti mono kao tajnika ved svoju nemarnoei.
Za odsjck 832 tajnik: John Stanich.
TORONTO KUGLACKA UTAKMICA
Kuglaka liga odsjeka 832 i 961 H.B.Z. daje do zna-nj- a
svome dlanstvu kao svemu dlanetvu i prijatoljima To-ronta
i okolicc da de se odriati kugladka utakmica izme-dj-u
naSc Lige i Ligc odsjeka Git iz Hamiltona, u subotu
na 10 oiujka (March). Kuglanjc de sc obaviti na River-dal- e
Bowling Alleys 315 Queen St. R, kuglati demo od- -
.mah podcti kada dodju brada iz Hamiltona po svoj pri- -
lici oko 1 sata poslije podne.
Odmah poslije kuglanja imati demo zabavu koja de
se mlriavati u Community Hall na 3SG Ontario St, na ko-joj
ie povrh dobre muzike biti po obidaju nalom svega
po malo Sto naiim zabavama pripada stoga pozivamo sve
ljubitelje zabave da nas istu veder poejete. Za dobar do-do- k brine se naS odsjedni prosvjetni odbor na delu sa Kati-co- m Jakominid, predsjednicom.
Dobro nam doilil
Ovim se ielim mnogo zahvaliti u imc gore redone
Lige bradi i sostrama odsjeka 61 1 na njihovom gostoprim-st- u
kojc su nam iskazali kada smo bili kod njlh na ku-gladk- oj utakmici prcd nekoliko tjedana, jer jc sve bilo iz-n- ad svakog odekivanja, takodjer ielim kazati i kugla&-m-a
lige Odsj. 614 da demo njima Sta sc ono kaie gledati
na svaki nadin da vratimo milo za draco, to oni znadu Sta
timo mislimo, a vi drugi dodjite pa detc vidjeti.
Tajnik Lige Odsjeka 832 i 9G1 John Stanich.
TORONTO — VELIKI RADNICKI BAZAR
PodevJi 14 pa do 17 marta odriava se u Torontu pr--vi
ovogodiinji Bazar, koji dc biti jedna od najvodih pri-re- d aba radnidkih organizacija Toronta ovc sezenc.
Kao i svake godine, i ovom de prilikom pored icloi-b- e
mnogoTsnc robe biti i bogatog konccrtnog programa,
ku na otok Tajvan (For- - igranke i druge razonode.
mozu). Od toga 9 mllijuna U pnprcmi Bazara udestvuju sve progresivne radnld- -
doiara TijednosU eruija jo ке organizactje graaa ioronia. iiazar ce se odriati na
ved otprcmljeno. 83 Christie St.