| Note |
OCR Text: Jedmslvo
VOL. XII
sirom Kanade
000000000000
Federalm ministar zdralja Monteith je odbacio
prijedlog za prosirenje bol-niCk- og osiguranja.
Ministar je takodjer od-bacio
prijedlog da se uvede
isti sistem penzija kao u
Sjed. Driavama. (Napome-na- ;
To je bilo jedno od vla-din- ih obedanja). Po ameri-eko- m sistemu penzija moie
da dosegne 127 dolara mje-sedn- o,
a podinje nakon 63
godina.
Staradku penziju danas
prima 873.000 osoba. Penzi-ja
iznosi 55 dolara mjesed-n- o, a pravo na primanje sti-c- e
se nakon navrsenja 70 go- dina.
U provinciji Ontario
ima vise od 80.000 alkoholi-car- a.
U Montrcalu je otvore-n-a
izlozba savremenog sov-jetskog
slikarstva.
U Kanadu de dodi ple-sad- ki ansambl Sovjetske
Gruzije od 64 dlana. U To-ron-tu
ce nnstupati 13. i 11.
maja, u Montrealu 16., 17. i
18. maja.
Dr. J. G. Kaplan sa Dal-hous- ie univerzitcta (Hali-fax)
je izjavio da se kolidi-n- a stroncija u mlijeku pove-cal- a
za 150 puta od 1952.
godine.
U Zakonodavnoj skup-fiti- ni
B.C. predloiena je re-zolu- cija
u kojoj se poziva
fedcralna vlada da podupire
potpuno razoruianje i da ot-ka- ie nuklearno naoruiava-njc- .
Rezoluciju je podnio
CCF poslanik Leo. Nimsick.
Japan ce kupiti 225.-00- 0 tona ugljena u Britan-sk- oj Kolumbiji. List "Paci-fic
Tribune" pise da bi bilo
pametnije da se ugljcn ko-ris- ti za proizvodnju kemi-kalij- a, delika i drugih pro-izvod- a.
Profit B.C. Telephone
Co. je porastao sa $4,100.-00- 0
u 1958. godini na $6,-600.0- 00
u 1959.
Kanadski radnidki kon-gr- es je zatraiio od prisaje
dinjenih unija da povecaju
nplate sa 75 ccnti na $1.05
po dlanu. Kaie se da je po-veca- nje potrebno radl odr-ian-ja nktivnostl Kongresa
na sadnsnjoj visini.
Dr. O. J. Firestone od
federalnog ministarstva tr-govi- ne je izjavio da ce 1962.
godine n Kanadi doci do
"rccesije" kakva nije zabi-ljeie- na od svrSetka rata.
Broj nezaposlcnih u To-ron- tu se popeo na 61.1 19.
Kanadsko-sovjctsk- i (rpo-- vinski ugovor prcd
potpisom?
Javlja se iz Ottawe da so
ocekuje skoro zakljudcnje
kanadskog-sovjetsko- g ugo-vor- a.
Pregovori se vode pro-k-o
godinu dana. Stnri ugo-v- or je istekao u februaru
prosle godinc.
Nbvi ugovor predvidja ra-zmje- nu robe na bazi 2 pre-m- a
1 tj. za svaka dva mili-jun- a
dolara robe koju SSSR
kupi u Kanadi, Kanada de
od SSSR kupiti jedan mili-ju- n. Piiite
Published every Tuesday and Friday by Jedinstvo
479 Queen
NO. 20 (1016)
SADA JE PAROLA: OBUSTAVIT TRKU U NAORUzANJU I
TRAzlTI SIGURNOST KROZ RAZORUIANJE!
Kanadska vladino za- -
Konzervativni list razmje- -
nu drzavnika
Vijesti iz Ottawe
Prva vijest: Avioni Avro
Arrow gradjeni za kanad
ku obranu prodani su za
staro gvozdje, kojega je
bilo 2.785 tona. Za to je dobiven suma od
$304.370. U proizvodnji
ovih aviona utroieno }n
oko 500 milijuna dolara.
Druga vijest: Otpocelo
je povlacenje americkih
radarskih brodova sa
DEW linije i kanadski voj-n- i
struenjaci kazu da bi
ovo mogao biti prvi korak
u likvidaciji ovoga radar-sko- g lanca. Na izgradnju
istog utroieno je vise od
600 milijuna dolara.
Treca vijest: Premijer
Diefenbaker je izjavio da
parlamentarni odbor za
pregled vojnih izdataka
ne moze da uzme na raz
matranje vladinu odluku
o instaliranju Bomarc-- B raketa u Kanadi. Dosad je
izvrseno sedam pokusa sa
torn rake torn i svi bili bez-uspjei- ni.
Na izgradnji
dviju baza za ove rakete
utrosit ce se preko 100 mi-lijuna
dolara.
Amcricka kompanija
United Fruit optuzena
za priprcmanjc inva--
zijc Kubc
Tfjnwliralpa. — Атег1Ла kom-panija
1 ministar finaruija I pri
Tele driave Honduras Hole Hu-ez- o
Arias optuleni su za rripre-manj-e
Invaxije Kub teritorijc
Hondurasa. Ove optuib Iznio je
skupStini Honduraa libraln! po-slanik
Hoze Ildefonso Oreljana,
kojl je izjavio da nek! emiprantl
koje Je osudila kubanska vlada
zbop izdajstva. nailaze na podrJke
i zaltitu kod vlade Hondurasa oda-kl- e
rukovode zavjerom. On Je po-men- uo
"aerodrome jedne sjeveme
zemlje koje koriste avioni inva-zij- u
na Kubi" i optuiio kompaniju
United Fruit da rukovodi ovim ak-cijam- a.
On J optuiio mi-nistra
finansija i privrede Ariasa
da Je prebacivao onilje iz Gvate-mal-e
koje Je namjenjeno protiv
vlade Fideia Kastra.
Poslanik Oreljana zatraiio Je od
skupltine da donese rezoluciju ko-Jo- m
bi od izvrinih vlasti zatra-iil- o
da prema ovim poJava ma po-kai- u
odgovarajudu ozbiljnost.
656 Milijuna
Prosle godine strani
su izvukli iz Ka- nade 656 milijuna na ra-cu- n kamata i dividenda na
ulozeni kapital.
"Jedinstvo" preporuca svojim citaocima da se pis-mo- no obrate premijeru Diefenbakeru u vezi sa razoru-ianje- m.
Kanadska vlada se je izjasnila za neposrednu za-branu
nuklearnih pokusa. To zasluiuje podrsku.
Na drugoj strani vlada je pristala na izgradnju
baza za ameritko nuklearno oruije i da se kanadske
oruiane sile u Evropi opreme nuklearnim oruijem. Vla-di
treba reel da to nije pravilan korak i da se ne podu-dar- a
sa njczinim stavom za zabranu nuklearnih poku-sa.
Vlada-treb- a da se usprotivi daljnom naoruiavanju
Zapadne Хјетабке.
Ona bi takodjer trebala da se odredjeno izjasni za
opfe i potpuno razoruianje.
U skladu sa tim pozivamo £itaoce da premijeru Die-fenbakeru
upute pismo slijedee sadriine (prepilite
tekst na iisl papir) :
Street И est, loronto x--u, unzano, anaua.
TORONTO, FRIDAY, MARCH 11,
Publishing
javnost podrzava stanoviSte u
brani pokusa — preporuca
posjeta kanadskih i sovjetskih
sa
u
za
takadjer
se
ka-pitali- sti
Konzervativni list "Globe and Mail" (Toronto)
predlaze razmjenu posjeta kanadskih i sovjetskih driav-nik- a
kao korak ka poboljsanju odnosa izmedju Kanade
i SSSR i opce medjunarodne situacije.
Prijedlog je udinjen u uvodnom dlanku povodom iz-ja- ve
ministra vanjskih poslova Greena da se kanadsko
stanoviSte u zabrani nuklearnih pokusa viSe podudra sa
stanoviStem Sovjetskog Saveza nego sa stanovistem Sjed.
Drzava i Velike Britanije tj. Kanada je za to da se naj-pri- je
potpiSe ugovor o zabrani nuklearnih pokusa i po-sli- je
primjeni kontrola i inspekcija.
"Globe and Mail" podrza-v- a
to stanoviste i napominje
da je mimstar u svom govo-r- u konstantirao poboljsanje
medjunarodne situacije, sto
je najvise pripisao razmjeni
posjeta izmedju drzavnin li-de- ra Istoka i Zapada. Slaiu-d- i
sesa tim "Globe and Mail"
nastavlja: "Ovi posjeti moz-d- a
nisu rjesili ni jedno spor-n- o
pitanje, ali su pomogli
proiiscavanju atmosfere i
odstranjivanju sumnje i ne- -
, povjerenja u оипимиш .--
medju komunistiikog svije-t- a
i Zapada i tako stvorili
klimu povoljnu za pregova-ranie- ".
I "Globe and Mail" nastav-- ♦ Ija:
I "ProSlo je nekoliko godi-- I
na od kad je jedan kanadski
driavnik stupio na rusko tlo,
. a ni nitko od visokih pred-stavni- ka Sovjetskog Saveza
j nije dosao u ovu zemlju —
losim kratkog zaustavljanja
I na prolazu sa Sjed. Driave.
! Razmjena posjeta izmedju
' kanadskih i sovjetskih lidera
moie da bude korisna".
"Globe and Mail" podvla-i- i
posljedicc nuklearnih po-kusa
i kaie da ce se "mora-it- i
prije ill kasnije obustavit
da se zaStiti ljudski rod. U
1 koliko se zabrana dalje ote- -'
ze i vlade gube vrijeme pre-- 1
pirudi se oko sistema inspek-cij- e,
u toliko ce biti naprav-Ijen- a
veca Steta".
I Vladin stav podupire i li-- b
e r a 1 n i "Toronto Daily
Star", koji istice da je SSSIi
ucinio i ozbiljne konccsije u
I pogledu uspostave sistema
l kontrole, ali u Washingtonu
jo3 nisu zndovoljni. "Kana-da
trcba nastojati da omck-s- a americko stanoviSte", ka- ie ovaj list i nastavlja da
Amerikanci moraju da lu-- 1 stanu od svoga zahtjeva za
"perfektni sistem inspektno
i kontrole".
Stanoviste kanadske vlad
poduprao je i Dr. Endicott
od Kanadskog kongrcsa mi-r- a.
poDrar.tioEnizdiZcconttevesei kuapieravdoa
je pogresno misliti da nije
nadjen dobar sistem kontro-le
i inspekcije. Vec je pos-tign- ut sporazum o uspostavi
180 kontrolnih stanica po ci-jelo- m svijetu. Postoji joi sa-m- o mali rizik da se u dubo-ki- m jnmama prave male
atomske probe, ali to ne bi
smijelo biti zapreka potpisi , ivanju ugovora o zabrani. !
I Dr Endicott vjcruje da ce predsfedniku
Company,
1960 PRICE 8c
!
sve male i srednje zemlje t
1 pozdravit kanadsku inicija-tiv- u za zabranu nuklearnih
pokusa. "Parola sada treba '
da bude: Obustavit trku u , Jnaoruianju i traiiti sigur- -
nost kroz razoruzanje 'I
Petnaestog ovog mjeseca
u Zenevi se sastaje komitet
desetorice da razmatra cije- -
lo pitanje razoruianja. Ka-nada
je 61an ovog komiteta.
Posljednje vijesti iz va- -
shjngtona kaiu da pet za
padnih driava jos nisu us-pje- le uskladit svoje stanovi-ste.
Sovjctski komentar
Moskva. — Ust "IzYjeetiJa"
predbacuje Sjed. Driavama da
cjelokupnom problemu razoruianja
pristupaju sa ctanoviita kontrole,
Ignoriiudi pitanje potpunog razo-ruianja.
Zahtjcvi komunista
Komunisti2ka partija u
provinciji Quebec uputila je
peticiju federalnoj vladi da
povuee kanadske trupe is-p- od komande nacisti5kog
generala Speidela u Evropi.
KP takodjer traii da se
Kanada povu6e iz vojnih
paktova, proglasi neutral-no- st
i povede akti%nu borbu
za razoruianje. I
KUSSKU.t POTPl'NO KAZO.
KUJLVNJK — NAJBOIJI NACIN
ZA OCITV'ANJE MI A
London. — Poznati britinkl fi- -
lozof i knillernik Ketrand Kusell
pile da vlade svih remalja treba
da obutae borbe za preMlI I pri.
stupe rarnruZanju, ukoliko potoji
ielja da e odrii mir u sviietu. One
su rfuine da se sporszutniju o re
iavanju ih sporora putem pre j
Котога.
Trazi povecanje azijskih
i slavcnskih studija
Dr. Claude Bissell, pred-- .
sjednik Torontovskog uni-- j verziteta je izjavio da ka-nadski
univerziteti moraju [
P'.vecati vedu painju azij
skim i slavenskim studija
ma.
Dozivljaj torontovskop
iidova u Zap.
Njemackoj
Jatlja se iz Frankfurta, Za-pad- na Njemalkat
Chaim Kuflik. iz Toronta. bio
Je fizickl napadnut u nvdanjem
retoranu zato ito je Ilitlera na
zvao ""niStarijom i sWincem".
Vlatl vode Utragu. vlade
Right Honorouable John G. Diefenbaker
Prime Minister,
House off Commons,
Ottawa, Ontario.
Dear Sir:
May I commend your government for the steps
taken these past months on the side of peace, particu-larly
for your forthright stand "against nuclear tests of
any kind."
I want no missile bases or nuclear weapons in Can-ada,
nor any nuclear weapons in the handa of Canadian
forces overseas.
I oppose German re-armam- ent and am appalled at
the plans to give nuclear weapons to Germany's armed
forces. Please use all your government's influence in
favor of a peaceful solution to the problem of Germany,
and to bring about disarmament.
Sincerely yours.
PER COPY
Ukratko iz svijeta
Washington: Sjed. Driave su
odustale od namjere da ка!ји avio-n- e
u Zapadni Ilerlin na vUini iz
nad 10.000 stops, kako Je odredio
SSSK.
Washington : Amerika lada
uputila .protect Kubi poiodora tvrd
nji da je ekaplozija municijkkog
broda prouzro£ena po amerifkim
agentima. I eksploziji je ubijeno
od 50 do 70 ooba.
Tel Aiv Vjeruje t da pre-mijer
Iten-Gurio- n namjerava uklju
cJti Izrael u NATO. To je naodno
slavni cilj Kadalnjeff Ilen-Guriono-- oc
posjeta WashinRtonu.
Tokio: Otpoele u pripreme
za estu avjetsku konfrrenciju pro-ti- r
atomskih i hidrocenskih bombs
i potpuno razoruianje. Konferrn
cija e se odriati u augutu u Ja
panu. L' apelu kojega je izdao pri
premni odbor Utile da se odria
vanje ote konferencije jxdudara s
lSRodJ4njicom upotrehe pne atom
ske bombe u ratne svrhe, balene
na Hiroiimu i Nagasaki.
Washington: Predstavnilki
dnm Kongretta odlulio da ce Sjed.
Driate zadriatl tokom rata zapli-jenjen- u
njemafku imovinu kao rat
nu odStetu. Ovo Je Izazvalo otre
proteste u Bonnu.
Hudimpeilta: Od 1917. godine
dosad oko 100 madjarskih gradja
na zavrsllo je uniierzitete i visoke
Jkole u SSSIt. Oni sada rade kao
vinoki atruenjaci u madjarskim
tvornicama I ustanovama.
Mokva: Dva aovjetka naule
njaka konstruisala su batiskaf ko-ji-m
ce se moll spustiti u morske
dubine do 11J00 metara.
Kampala, Uganda: Preko 40
radnika uhapSeno je na plantaia-m- a
laja u Torou zbog ufW u
Xtrajku za povecanje nadnka.
Moakva: Sovjctski premijer
HruWor (e posjetit Liberiju, a
predMJednik Liberlje Tubman Fo
jetki Savez.
Ileograd: Jugoslavija je dodije-lil- a
50 milijuna dinars za pomoc!
poMradalima od potres U Agadi
ru. Maroko.
Atena: L Solunu se sastala
grfko-bugarsk- a oJna delegacija
Ida razmatra pitanja reguliranju
pogranicnog reiima izmedju Crfke
i Ilugarske.
Atrna: Otdje Je polelo sudje
nje direktoru llsta --Avglw I. Kir
kotu zUg objatljivanja Лапка
Manlia Hlezo koji je oudjen na
vi-- e godina zatora za pollticku
djelatnt.
Ilukurei-t- : Humunjka indu
strija izradila je za SSSK I N. K.
Kinu isim kompletnih tornica ce
menta, kao I potrojenja za elek-trifn- e
cent rale.
IfollrwfMKliNtrajk lt.000 film-ski- h
glumaca se natavlja. Traie
nadoplatu na ranlje prtizelene
filmove koji м-- daju na televiziji.
Mo.kva: Sovjctski Savez iz- -'
gradit le u Ktiopiji tehnitku Skolu
ta 1.000 ucVnika.
zene u Sovjetskom
Savezu
Moskva. — Povodom Me-djunarod- nog dana iena, ko-ji
je proslavljen svecanijc
nego ikad prije, u stampi su
objavljeni intercsantni po-da- ci
o poloiaju iene u Sov-jetskom
Savezu.
Sovjetski Savez ima danas
26 milijuna iena radnica i
sluibenica, a to je 47 postof
od ukupnog broja zaposle-ni- h.
U industriji radi 45 posto iena. u gradjevinarstvu 30
posto, u prosvjeti i nauci 63
posto, u zdravstvenoj sluibi
8o posto. Zanimljivo je da
vec"i broj iena nego muSka-rac- a posjeduje diplomu s vi-Si- m obrazovanjem. Gotovo
800.000 iena ima zvanje te-hnic-ara
i iniinjera. a vile od
28.000 naucni stupanj dok-tor- a
iH kandidata nauka.
j Beograd. — Predstavnik
'ministarstva vanjskih poslo--
, va Drago Kunc izjavio je na
konferenciji za Stampu da su
UTdnje nekih inostranih li- -
stova da su "socijalisticki"
prvaci Krekic, Pavlovid. zu- -
jovic i Stranjakovid pusteni
-- na slobodu zbog predstoje- -
WSlWjrapijlSIIJp w
VIJESTI I KOMEXTARI
Trebaju biti pomilovani i pravi socijalisti
U vezi sa pomilovanjem bivSih jugoslavenskih "soci-jalistifiki- h"
lidera, Bogdana Krekica. Aleksandra Pavlo-ic- a
Milana zujovica i Dragoslava Stranjakovia, neki
americki listovi istiSu da bi trebao biti pomilovan i Milo-va- n
Djilas, koga nazivaju "jedinixn preostalim politickim
kaznjenikom" u Jugoslaviji.
Xe ielimo zalazit u to zaSto su pomilovani "socija-listi"
Krekic, Pavlovic, iujovid i Stranjakovic. niti cemo
UTditi da Djilas ne treba biti pomilovan, ali ne moiemo
a da ne kaiemo da bi u Jugoslaviji trebali biti pomilovani
i pravi i provjereni socijalisti i borci za dobro i srecu na-rod- a.
Djilas nije "posljednji politiiki kainjenik" u Jugo-slaviji.
Slobode je Шеп veliki broj drugih Jugoslavena
(koliko, to to5no zna samo UDB-a- ), ali za ameriCke bur-ioas- ke
novinare oni nisu "politidki kainjenici" zato sto
su se borili za druge ро1Шбке ciljeve nego "socijalisti"
ala Krekic i "komunista" Djilas. Njih ne interesira sud-bi- na
tih ljudi jer oni nisu njihovi (ameridkh prijatelji.
Ali interesira svijesne radnike i socijaliste svugdje
u svijetu.
Sedma konvencija Saveza Jugoslavenskih Kanadja-n- a
uputila je posebni apel predsjedniku FNRJ Titu da so
puste na slobodu takvi narodni borci kao sto su Ljubo
Radovanovid, jedini iivi osniva6 Komunisticke partije Ju-goslav- ije
i dugogodiSnji clan njezinog Politickog biroa,
Vjekoslav Smoljan, Dusko Brkic, Esef Badnjevic. Dr. Ce-n- e
Logar i drugi.
Predsjednik Tito dosad nije odgovorio na ovo pismo.
Mi na to moiemo da kaiemo : Sutnja ne moie da oprav-d- a
nepravdu. U pismu je izmedju ostalog receno : "Ovak-v- i
metodi povredjuju socijalisti£ku demokraciju i гибе u-gl- ed
Jugoslavije i socijalizma".
Ako su jugoslavenski upravljadi, koji se nazivaju
komunistima nasli za potrebno da pomiluju i posljcdnjo
svoje protivnike iz tabora reakcije, kako mogu da na
stavljaju progonima onih koji su odani socijnlizmu i
stvari naroda Jugoslavije?
O socijalizmu nije dosta govoriti — njega treba
prakticirati I
Proganjanje odanih socijnlista je nespojivo sa poj-mo- m socijalistike demokracije i slobode.
Radostan de to biti dan za narodc Jugoslavije kad
bude likvidiran Goli otokl
Srce svih pravih patriota I socijalista ce radosno
zaigrati kad upravljadi Jugoslavije proglasc: Kod nas jc
stavljen krii na proslost i otvorena nova stranica !
UUDI KOJE PE6E SAVJEST
Svccenik Dr. Herbert Ashford od Ujcdinjene crkve
je rekao u Ottawi da se kajc §to sc u svoje vrijemo za-lag-ao
za oslobodjenjc escsovskog generala Kurt Mcycra,
koji je u Kanadi bio osudjen na smrt kao ratni zlodinac,
da bi kasnije bio pomilovan i vracen u Zapadnu Njcma-k- u.
"Meyer je jo5 uvijek nacista . . . nepopravljivi naci-sta- ",
rekao je Dr. Ashford. "Ja sam bio pogrcsan, vcoma
pogresan Sto sam traiio njegovo oslobodjenje".
Dr. Ashford je ovo rekao na povratku iz Zapadne
Хјетабке, gdje jc doznao da sc Meyer nalazi na celu or-ganiza- cije
bivsih escsovaca sa 900.000 dlanova. On otvo-ren- o
propagira trcci svjctskl rat. (O tome je dao izjavu
listu "Toronto Telegram".)
Dr. Ashford nije bio jedini koji su pozivali na opro-stan- je
nacistifikim zlodincima. Sta kaiu sada kad nncisti-i- ki
Frankenstein staje na noge? Zar je Dr. Ashford je-dini
koga pece savjest?
Svaki 6ovjck moie da pogrijosi. Ali je pitanje da li
svatko moie da uvidi pogresku, a kad je uvidi, da jo
ispravi.
SKUCENA GLEDIsTA
Fedor Rajic u "Glasu kanadskih Srba" kaie da "no
treba mnogo zamerati onim demokratskim elementrma
u Evropi, koji su digli larmu i protestovali protiv vojnih
baza koje Zapadna Xemacka namerava da izgradi u
Spaniji".
ZaSto bi im zamjcrali i malo, gospodinc Rajicu?
Dalje pi5e: "Dodu§e, istina jo da Zap. Nemadka da-nas
dini vaian beodug u odbrani Zapada od komunisti-6k- e
opasnosti i da izgradnja njeno vojne moci prodstav-Ij- a
jedan ialostan imperativ".
Da, ialosna pojava, u toliko vi5c Sto se ne radi o
obrani. Adenauer. Strauss, Oberlander itd. imaju druge
ciljeve. To jc potvrdio i njihov pothvat sa bazama u
Spaniji.
To potvrdjujc i Rajic" kad kaie da "nije sasvim bez-razloi- na bojazan onih koji strep e da se nemacke rakete
nanilanjene na Sovjetski Savez nc otkace jednog dana i
poletc u suprotnom pravcu".
Dakle, bilo bi u redu ako bi sc "nemacke rakete ot-ka£- ilc
i poletile u pravcu Sovjetskog Saveza" — to bi bi-l- a
"obrana". Rajid i njemu slicni "demokrati" ncmaju ni-s- ta
protiv toga. Ako bi пјетабке rakete spalile Sovjetski
Savez i ostale socijalistickc zemlje to bi za njih bila "slo-boda- ". "zalosno" jc samo to da nema garancije da ce se
tako dogoditi, nego bi moglo dodi do toga da njemadkc
rakete "polete u drugom pravcu". To je ono Sto "demo-krat- u"
i "slobodara" Rajida zabrinjava.
Хјетабко naoruiavanje predstavlja opasnost za
sve narode i treba da mu se usprotivi svatko tko ljubi
ljudski rod, bez obzira na opredjeljenost u politidkim i
drustvenim pitanjima.
Izjava predstavnika jugoslavenske vlade o pomilovanju "socijalista"
deg Kongresa Socijalistickog
saveza radnog naroda Jugo-soldanvoisjei
siaiezlajpeaddnaoes%e rpooppskraimve
socijaldemokratskim parti-jam- a "potpuno neosnovani".
Kunc je rekao da su spo-menu- ta lica pustena na slo-bodu
na temelju dlana 67
Zakona o izvrsenju kazni,
koji dozvol Java da "lica su-dje- na na kaznu liSenja slo- bode mogu biti uslovno ot-pu.t- cna i prije nego Sto iz-dr- ie polovinu dosudjene ka-zn- e, ao se na izdrfavanju
kazne istaknu svojim vlada-njem- ".
|
