000077

OCR Text: "---чШ-
ЗДИ1ррИИдаРрИ ,. J-f-- W ..aaaaaaaaaW "Mi smo cvrsto uvjereni da Centralni komitet Komunisticke
partije Sovjetskogr Saveza i Sovjetska vlada, predvodjcni po
dru?u Maljenkovu. mopu nastaviti djelo dru pa Staljina. poci
dalje i sjajno razviti veliku tvar komunizma.
"Narodna Kina ce neioko!cbljivo. zauvijek i sa najveeom
odIucnoti stajati uz Sovjetki Savez. Kina ce raditi na pojacanju
tabora mira i demokracijc, predvodjenosr po Sovjctbkom Savczu.
i podvostrueit ce svoje napore u suzbijanju ralnih provokatora".
JUGOSLAVENSKO-KANADSK- I DEMOKRATSKI LIST — Mao Ce-tu- ng povodoni smrti J. V. Staljina.
N с4Ј"5ј Toronto. Ontario. Fri. March 13. 1953. Prue 5 cents
SSSR NASTAVUA STAUINOVU POLITIKU MIRA
Govor G. M. Maljenkova na pogrcbu J. V. Staljina 9 marta 1953 u Moskvi
(Frwud a englealcug)
Naa partija, ojrtki narod,
fitato fojrfanto, prrtrpjrli
u najbolniji. nrnadoknadivi
Kubitak. lavni iitotni put na
rjr utitrlja i odjr, najtrcrg
Rrnija fotjelan-tv- a, JoJpa Vi
arionotila Staljina Jr prrkinut.
I oim tuinim danima. vrliki
bol Sotjrtokog naroda dijeli H
tato progrmivno o jr?antvo.
Staljinoto imr J beVrajno
draco SoJrtlom narodu i na]
trim naridniin miuma iju
dijrlota glohua. Ogromna Jr
vrlifina i zrxalaj djrlatnoti dru.
ea Staljina la Sotjrtki narod
i trudbenikr Mih zrmalja, XJr- -
guto djrlo e iivjrti vjrfito, a
zahtalno poomtvo, zajrdno a
nima, htalitl fe Staljinoto Imr.
Staljln jr dao uj Iiot tvari
olohodjrnJa radnifkr klar I
ih trudbrnila od Jarma i rop.
tva rltaploatatora, tvari oIo--
rmdjrna ?ovJr?antva od unUta
vajulih ratota. tvari horbr za
lobodu I rrtni ilot na zrmlji
za triidbrnilf vijrta.
Drue Staljln. vrlikl rnMilae nar rpobr. tvaralatki je razvio
u noTlm hitorijkim nloima
nauku markizma -- Irnjinizma.
Staljinoto Imr pratom zauri
mljr vojr mJrto porrd imrna
najtrfih ljudi u hUtoriji fovjc
?antva—- Marxa, Fngrl-- a I I,r
njina.
NaSa partlfa prihtafa trliko
u£rnjr markizma Irnjinizma.
kojr nahdi]ra partlju i narod
a nrpobJrdUom парот I po. ohnolu da kr?l noc pulrve u
hl-tor- ljl.
Lrnjin i Staljln, u toku mno.
po Rftdina vndili u trikim pod
zrmnim uvjrtlma borbu гл oIo.
bodjrnjr naroda Пи-i- jr od Jarma
arUtokrariJe i usnjrtavanja vr
lrpoJrdnika i kapltalinta. I'rrd-vodjr- n
po Lrnjinu i Staljinu. SnJkl narod i provro паЈтр-f- it rrotiiriju u hUtoriji отјг-?ant- a, uinto Jr kraj I.ill ka
pitallzma u naoJ rrmlll i tan
na rwnl put. put nocijalizma.
NataIJaJul t.rnjlnoo djrlo
i Malno razvijajui Lrnjinoro u
?enjr. којг от]г(1Јата put na
prijrd partiji i ovJctkoJ dria
i. druir Staljln jr dovro nau
zrmlju do тЈгко hitorijkr
pohjrdr fuxijalizma. koja jr po pri put u mno (to hiljada Rodina
potnjanja IJudkoit drutva o
iffurala ukldanjr izrabljivanja
cnvjrka po iovjrku. Irnjin i
Staljln u опотаН ргти radni
?ku i rljatku driavu u ijrtu.
Uruir Maljln jr radio nrumor
no na pojaeanju ovjptkr dria
r. Snaga i mot na.tr driarr a
najtainiji uvjrti za upjrnu
Izgradnju komunizma u naioj
zrmlJU Nala jr nrta dainowt da
natavimo Jafati naiu vrliku м jrtku driaru, IrrdJaTu mlra i
isurnoti narod. nrumorno i
na vaki nafin.
Sa imrnom druca Staljina po-vrit-no
Jr rjrlrnjr jrdnoe od
naJkomptikoTanijih pltanja a
hi-to- riji razvltk.4 drultra. pita
nja narinalnotl.
St. Laurcnlovc bripc
Govor kojepa je premijer
St. Laurent odriao prosloj?
utorka ispred Empire i Ca
nada klubova (burioaska e-- I
njej-- a mnopo sta- -
nje vanjske trpo- -
Laurent je kazao
je svjetske trjrevine
za Kanadu isto tako epa-.n- o
koliko bi bilo no-vo- p
rata. On je o-5- tro itapio protiv tepa
oeke zernlje vi-so- ke carine na r&ba iz dru
pih Xoxine kai da
je ntislio na USA.
ааааааааж ГХИ
Efcv i
С. М. MALENKOV
I hUtoriji ranitka ]judkon druta i nacionalnoK pitanja,
najtrli trorrtiar narionalnos
pitanja. drug Staljln. pootlgao
jr, po pri put u hUtoriji u gra
nicama ogromnr mnogxinaclo.
nalnr drlar, liktidaciju nacio
nalnr eadjr.
%odttom druea Staljina,
naa partija jr atladala rko
поткки i kulturnu zaotalot
ranijr uenjrtrnih naroda, ujrdU
niSi u bratku porodiru utr na
rodr Sojelko(r Savrza i ko-%a- Si prijatrljntto mrdju
dima. N'aia Jr utrta du!not da
pojafamo i jr
dinMto i naroda SJrlkog Savrza i da pojaa
mo mnosonaclonalnu drZavu i
mrdju narodima nar zrmljr.
Mi c nr plalimo nikakvih u-nutr- anjih ill anjkih nrprija
trlja. Pod Izratnlm гикопн).
drnca Staljina Mvorrna
jr I izsradjrna Sovjrtka ar-mij- a.
Pojaanjr ctbrambrnr naer
zrmljr i ufTrWrnJr Mjrtkih
nruianih lla jr hila nrumnrna
hrica druea Staljina. Prrdo.
djrna po vrllkom tnnnm odji,
Staljliiu. Sovjrt
ka armlja jr ndnijrla hUtorli
kr pobjrdr u Prugotn TJtkom
i olohodila narodr Kvrnpr
i Azijr od opanotl faSUtUkoir
roptra. Naa jr Mrta duZnoot
da ja?amo lm rrdtIma inoj
ovj-t.k- lh oruianih ila. Ml ih
mnramo drlati u tanju borbr- -
nr kako hi molr j odbitl taki napadaj nrprija I
iHJa.
rrzultat nrumorno ц rada
drutra Staljina. u uglaju pta
пота kojr jr on izradio, naia
partija Jr prrtTorila jrdnu rani
jr zaota!u zrmlju u monu in
dutrijalnu i kolhoznu ila. tvo
rila novl rkonomoki porrdak VoJI
nr pozna ni kriza ni nrzapolrno
tl. Naa jr Trta dulnot da o-Icur- amo
dalji procrat nar o.
cijalUtlkr domnrinr. Ml mora,
mo razTljati rcdtima
na.Su ocijalUtUka lndutriju. o-по- тц тоЛ i naer nalr rmljr.
Mi mora mo razrljati vim rrd
tvima naS kolhoznl porrdak i
triiti za daljnlm podizanjrm i
Katolicki sindikati traze odgodi
usvajanje Bill godinu dana
lita) da 'federacija Rada je postavila , zabrinjuje
kanadske
politika.
izbtjanje
svjetskojr
podriavaju
zemalje.
unaprrdjujrmo
prijatrljutto
prijatrljtto
Grnrraliimuu
pripranotl
uTorontu pokazuje.
Kanadska Katoliika Koti--
zahtjev federalnoj vladi ; odpodi usvajanje Bill 93 za
vine, i tu zabrinutost jrodinu dana, kako bi se mo-stva-ra
--JmerWka plo temeljito prouditi njejro--
St.
puSenje
#to
Itnm
Kao
vim
da
da
da
Pod
naro.
ralu
ive odredbe. . Zahtjev je uinjen a petit- - i
! Injem memeraedamu Ken- - i
federacije federaleej vladi.
Konfedemcija kaie da
kriminalnep za-koni- ka sadriane s Bill 98 j "predstavljaja геИкк epa- - snst za zakonitti tredusij- -
k djelatrfosf. t
Konfederacija je postsvi- -
prooatom ih kolhoza otjet.
kr zrmljr i da pojafamo arz
radnifkr klar i kolektivnog
lja.tva.
I' unutranjoj oblasti na&a jr
glana zadaa nrprrkidno triiti
za podizanjrm matrrijalnos do.
brotanja radnika. kolrktivnih
rljaka, intcligrncijr I vrsa o-jrtk- oir
naroda. To jr zakon za
naSu partiju i !adu da nrprrki
dno radr za dobro naroda 1 za
doToljrnJr njrRovih makima1
nih I kulturnih potrrba. Lrnjin
i Staljln u ttorill i prrkalili
nau partljn клп rliku prrobra
2aajuu ilu druUa. Drue Sta-ljln
Jr naufavao cljrloir tor ii
%ota da nrma nifrtra IIrK od
zvanja flani KomunUtikr par-tlj- r.
I" tvrdokornoj borbl protiv
nrprijatrlja. drup Staljln jr bra.
nio monolitno Jrdinfttvo naSr
partijr. N'aSa jr %rta duinomt
da ?uamo ta] duh kako hi mo
rII Jo Ur pojafatl vrliku Ko.
munUtifku partiju. Snasra i nr
poh)rdiot partijr Irir u Jrdin
ttu i zbijrno-t- i njrzinih rrdo.
va, u jrdintvu voljo I akrija. u
poohnoti Лапога partijr da
topr %n]u volju t voljom I 2r
ljom partijr. SnaRa i nrpohjr
dUnt nalr partijr IrZi u njrzi
no) potrzanoti a maama na
roda. JrdlnMo partijr i naroda
zanlra r na talnom luZrnJu
partijr intrrrima naroda. Mi
moramo uat JrdinkHo partijr
kao zjrniru voRa oka.
Mi moramo daljr JaJatl nrra rruir же izmrdju partijr I
naroda i odcajall komunUtr I
rr radnr ljudr u duhu viokr
politUkr budnoti. nrpomirljiro.
ti i 4rtor u borbl protir unu
tra.njih 1 an]kih nrprijatrlja.
I'od %odtom vrlikoR Stalji-na
ttorrn jr moni tabtir mira,
drmokrarijri ocijallzma. V torn
tahoru, u hratfkom jrdintti a
Sojrtklm nariKlom, marSIra
rlikl kinrki narod. bralki
narodi Poljkr, frholova?kr,
ItuRarkr, Madjarkr, Ilumuni
Jr. Alhanijr, Xjrma?kr Drmn
kratkr Krpubllkr I MonRoUkr
Narotlnr Rrpublikr.
1 upornoj borbl, hrroJkl ko-rr]- kl
narod brant nrzavUnot
ojr zrmljr. llrabru borhu za
lohoflu i nrzavUnot vodi narod
Virtnama. NiU jr vrta duinot
da fuTtmn I H?vruJrmo najvr
г рорпиг naroda — tabor
mira, drmokracijr i orljallzma
— da Jafamo vrzr, priJatrljtvo
I oIidantot naroda drmokrat-ko- c
bloka.
Mi moramo na raki nafin u-vriv- ati vjrjito, nrarruJTo i
bratoko prijatrljvtTo SovjrtkoR
£чгг a vrlikim kinrkim na
rodom i trndbrnirima vih zrma
Ija narodnr drmokratijr.
Narodi vih zrmalja poznaju
drnRa Staljina kao vrlikor tjr-Ron- oa mira. Pme Staljln jr "u
mjrrio va mol tor crnija da
oova ralr za narodr vih zr-malja.
Vanjka politika SovJrtknc
Summ, politika mira i prija
la i niz druVih zahtjeva. u- - kljuiiv to da se dadu vece
porezne olaklice radnBtvu. (Liga za demokratska
prava u iTom potljednjezn
apelu za pojacanje borb
protiv usvajanja Bill 93
kale, da 10.000 pisama
clanovima parlamenta, o--
Ministar narodne obrane
Claxten je rekao u federal- -
nom parlamentu. da Je ante- -
vlada zatraiila zernlje
trljta, prrdMatlja nrrazruiu
zaprrku otpoinjanju rata i od
Rovara iitotnim interrima tih
naroda. Sojrtki Sarz jr nr
pokolrbljivo podriaao tar o-br- anr
mira. jrr u njrRoti intr rri nrrazdojno porzani a
ttari mira u rijrlom ijrtu.
Sotjrtki Sa%rz jr odio i %odi
doljt-dn-u politiku oiuanja i
uftrlenja mira, politiku borbr
protiv priprrmanja i zapoftnja
nja nooR rata, politiku mrdju-narodn- r
aradnje i raztijanja
trRotafkih odnoa a tim zr-mlja- ma.
politiku zanotanu na
Lrnjin.Staljinotoj potari mo
Ru6noiti produirnr korRzitrn
cijr dvaju razlieitih Utrma, ka-pitalUtik- oR
ocijalintiJkoR.
Staljin na jr odcojio u duhu
nroRranifenog lojalnoR luirnja
tvari naroda. Ml mo Utinkl
lulitrlji naroda, a narod hole
mir i mrzi rat. Nrka bi r ota-ril- a irlja naroda. vrta za r
na. di prijri prolijranjr krl milijuna ljudi i oRura
mirna IzRradnJa rrtnoR iUota.
V ohlati anjkr politikr,
naSa jr zadaa nr dozioliti novi
rat i iivjrti u mlru a vim zr
mljama. KomunUtifka partija i Sojrtka vlada matraju da jr
najpravilnija, bitna i opravdana
vanjka politika koja trli za
mirom mrdju vim narodima,
trmrljrli r na uzajamnom po
vjrrrnju, prordiva" jr i potkrip
Ijrna a injrnirama i dokazana
a finjrnirama.
Vlada mora vjrrno luiiti o
mr rurttdu, a narod 2rdja za mi
rom i proklinjr rat. Zlo£ina?kr
r hiti onr vladr kojr pokuSaJu
da prrvarr narod i podju protir
%rtr ffljr naroda da r oluta
mir i prijrti novo кгчоргоШг.
Knmuni.tika partija i Sovjet-k- a
lada initiraju da jr po-litika
mira mrdju narodima jr
dina politika koja odRotara
intrrrima ih naroda.
DruRovit
Smrt narR rlikos vodjr i u
jitrlja. vrlikoR Staljina. namrlr
rijrlom Sovjet kom narodu du
inot da pora ojr naporr za
otvarrnjr Rrandioznih zadala I
da pod rII voju partiju u zajr
dnikoj tvari IzRradnjr komunt-tifko- R drutva i u pojafanju
nagr I obrambrnr poohnoti
nar ocijalitifkr domovinr.
Trudbrnlci SovJrtkoR Savrza.
poRlrdaJtr I upoznajtr da nala
nalna domovina Idr prrma no-vi- m upjrima.
da se
93 za
trjrovaika
nadepene
rika
Mi imamo to je potrrhno j
da izgradimo potpuno komunl-tik- o drutvo. Sa {vrtom vjr
rom u vnjr brzRranine lie I 1
moRulnovti. SovJrtki narod tr
natavit a vrlikont tvari Iz-
Rradnjr komunizma. Srma ila
na vijrtu kojr moru zautavit
naprrdovanjr ovjrtkoR dru.tva
ka komunizmn
Mava ti. naS ufltelju I vodjo.
na- - draci prijatrlju, rta drolr
Staljln!
Naprijrd na putu ka punoj po-hjr- di
vrlikr tvari Irnjina I
Staljina!
,
'I
sobito clanovima parla-mentarn- og komiteta koji
rasmatra Bill 93, moie
sprijeciti njegovo usvaja-nje
u aadainjoj form!.
Znaci, treba e prihvatiti
pera i ptsat! Clanovima
parlamenta. Uinite to jo
danas — sutra moie biti
katno!)
za prelirenie sadaSnie ame--
nke ZTine ba2e u ??--
Newfoundlasd.
Amerikanci traze proirenje baza u Kanadi
Novi ambaador SSSR-- a
u N.R. Kini
Za ambasadora Sovjct-skoj- r
Saveza u Xarodnoj Re-publ- ici Kini tmenovan je Va- -
silj Kuznecov, zamjenik mi-nist- ra vanjskih poslova.
[ Kuznecov c"e nasljediti
i Aleksandra PanjuSkina.
Imenovanje Kuznecova za
, ambasadora je korak u
, pravcu joJ vecep prijatelj- -
stva i zbliienja Sovjetskom
Saveza i Kine.
Zahtjevi za primirje
u Koreji
Kanadski Konpres Mira
ic uputiti deleaciju zako-nodavn- oj skuptini provinci-j- e Ontario sa zhtjevom da
se ona izjasni za primirje u
Koreji. To ce biti na 23
marta.
SHfne delejracijc su ve6
posjetiJe zakonodavne skup-Stin- e
provincija British Co-lumbia
i Saskatchewan.
Crkvc su na rcdu
Harold H. Velde, Slan n-теп- бко Zastupni6ko: do-m- a
je Jzjavio, da postoji
"moRUdnost" da ce Komitet
I za ispitivanje neameri6kih
laktivnosti provesti istrau o
I "komunizmu u crkvama".
j Taj komitet sada provodi istrau u Skolama i "Glasu
Amcrike", Invnoj propa- -
junndtsti6koj ntfenciji ameri- -
1 6kih impcrijalista. Jedan in
ienjer "Glasa Amerike" je
vec poinio samoubojstvo.
Xove porezne koncesije
korporucijama
Federalni ministar finan- -
cijn Abbott je najavio da sve
korporacijc koje su uplatile
. korporncijski porez provin- -
, cijalnim ili municipalnim
vlastima mou da ih odbiju
1 od svok federalnoj poreza
na dohodak.
j Ovo je drupa krupna
koncesija korporacijama. U
'svom ovopodiSnjem budictu
Abbott je snizio korporacij-;sk- e
porcze za 130 milijuna
dolara.
Ove porezne koncesije
korporccijama se daju u vri- -
jeme kada su njihovi profiti
dosticli rekordnu visinu.
Za 75 radnika kanadskog
naroda — radnike i farmere
— sniienje poreza na doho-- . dak iznosi samo par dolara. i
I
Liberalni zastupnik za po-milova- nje
RoscnbcrKovih
J. H. Rooney, liberalni na-- ,
rodni poslanik (okrujf St.
Paul — Toronto) u pismu
Torontovskom komitetu za
pomilovanje Julius i Ethel
Rosenberg saopava, da je
on pisao predsjedniku Eisen-howe- ru
za pomilovanje Ro-senbergo- vih.
"Ja se nadam i molim, da j
ce pomilovanje biti dato to) ! dvojici'% napisao je Rooney.
Uspjeh Xarodnog" Fronta
u Cile
U neadvnim parlamentar-ni-m izborima u Cile. Xarodni
Front je dobio 25 in an data
(od ukupno 147).
Narodni Front je koalidja
komunista i Radikalne par-tije.
IZDAJiCA TITO NA PUTU K GHURGHILLU POD
ZASTITOM ENGLESKE RATNE MORNARIGE
"Politicka cmiracija pod j)akoin enjile.ske policije
Kako je tc javljeno. tzdajnik ju:oslaenskih naroda
Tito nalazi se na putu u Englesku, k svom starom prija-telj- u Churchillu. Putuje sa brodom. kojejra prati enleska
ratna mornarica.
Kako javlja "Hratski
Glas" (vidi Clanak na strani
2), enleska policija je po-duz- ela
mjere da zaStiti Tita
protiv bilo kakvih "incide-nata- "
prilikom njejrova bo-rav- ka
u Enleskoj. Svi Ju-goslav- eni koji iivu u Enp;lc-sk- oj
pozvani su na policiju,
tfdje im je reiene da budu
"kuS".
Sta ide Tito u Eplesku?
Kako je pi&ao Krnjevic u
"Нгл-atsko- m Glasu" Enk'lczi
no rade niSta bez габипп.
Churchillov je pni cilj da
proSiri en'loski uticaj u Ju-Kosla- viji
i cijelom Balkanu.
DniKi cilj Titove posjete
je stvaranje plana za kori-Sten- je Titova reiima u po-kuSa- ju razbijanja tabora
mira i demokracijc na ielu
sa Sovjetskim Savezom. Ka-ko
javlja beojrradski dopl- - j
Americki avioni su povredili
cehoslovacke granice
Hepublike , vlada tvrdi da
Cehoslova6ke uputila su Cehoslova£ki "na--
5tru notu vladi Sjedinjenih
Driava protiv ieho-slovaiko- o:
teritorija od stra-n- o
amcrikih aviona.
U noti so kaie, su na
10 marta dva americka bo-габ- ка aviona tipa F-- 8 I pre-via
£ehoslova£ku pranicu i
da su zaustavljcni 1 kilo-mcta- ra
juirozapadno od I'il-sen- a, nckih 10 kilometnra
nutar CehoslovaCkc. Dok je
jedan ameriiki avion odmah
odlctio, dru mi se upustio
borbu sa £ehoslova£kim a-vion- ima
i bio pojrodjen, po-sli- je
бсра je nestao u prav-cu
пјетабке granice.
Trgovacka razmjena
izmedju Egipta i SSSK-- a
i narodnih demokracija
V Kairu je potpUan uko--
vor izmedju Etfipta i Sovjet- -
sk°ff Saveza. Bujfarske i Ce- - i
hoslovacke razmjcnl. pa- -
muka za pSenicu.
Egipat je takodjer potpl-sa- o
trgovadki ugovor sa vla-do- m Xjemadke Demokrat-sk- e
Republike.
icljeznicari protiv , proirenja rata '
♦Labor", sUsilo 1,000.000 '
ieljeznidarskih radnika н4
Sjedinjenim Driavarna i Ka-nadi
svom posljednjem
oStro pi#e protiv pla- -'
nova Eisenhowerove vlade,
da prosiri rat na Dalekom
Istoku.
Horba protiv raizma
U vTada Pert Elizabeth
odrian je veiiki mitin? pro-- '
tiv rasistKke politike Mala--
nove vlade. VUe ©d 35.000
prisutnika s poloiili zakle- -
tvu da le vladine raai- -
zakone.
snik "X. Y. Timesa" broju
od 0 naroCita paznja
do biti posvecena Kini tj. po-ku.ia- ju da se X.II. Kina od-cije- pi
od Sovjetsko"; Saveza.
U vezi toa interesantno
je zabiijc2iti slijedece: List
"Globe and Mail" u broju od
marta objavio je dvije kra- -
Vlada Xarodne (Atneriekn
je o- - avioni
povrede
da
u- -
u
o
u
broju
paziti
stifke
u
marta,
9
tke vijesti, jednu ispod dru
ko. U pn'oj se kaie da Sje-dinje- ne Driave ба!ји Cian
Кај-бек- и avione na mlazni
poon (jet). DruKa vijest
kaie da je Titovn Jutrosla-vij- a
робе!а dobivnti nmeri-£k- e
avione na mlazni poon.
Ove dvije vijesti nnjboljc
ilustriraju tko je Tito: isto
Sto i Can; Kaj-Se- k, slua im-pcrijalista.
Ne mole biti su-mn- je da do imperijalisti do-iiv- iti sa Titom isto ono. Sto
su doiivili sa CinnK Knj-беко- т.
pali" ameridke avione nad
njemackim teritorijem. AH
i amerieki izvjeAtaji рокл-zuj- u da neSto nije u redu.
Tako na primjer. knd su no-vin- ari pitali ameriko pi-lo- ta
zaAto on nije otvorio
vatru na 6ehoslova6ko avio-ne,
on je kazao, da na to
ne moie odovoritl iz razlo-ц- л
sik'urnosti).
CuhosIova6ka vlada u svo--
' joj noti isti£cf da je ona vec
nekoliko putn upozorila a-mer- ttku vladu protiv povre-de
c'ehoslovaikih mranica od
strane nmerike avijacije,
Sto je americka vlada bila
prisiljena priznati.
Zato su automobili
skuplji
Jedan narodni zastupnik
je postavio pitanje u xeae- -
ralnom „arlamontu zaito au
,AUtomobili u Kanadi skunlfi
ncgQ ц Sjcdinjenim Dria- -
vama.
Cijena automobila markc
Chevrolet u USA je $1.G70,
u Kanadi $2.179. Ford V-- 8 u
USA $1.751, u Kanadi S2.-25- 7.
Plymouth u USA Sl.-82- 1.
u Kanadi S2.333 itd
USA nece da dijelc
atomskc tajnc sa
Engleskom i Kanadom
Aencija Canadian Press
javlja iz Ottawe. da Kanada
i Velika Britamja neprekid-n- o
rade na tome, da predo-bij- u
Sjedinjene Driave da sa
njima dijelc atonuke tajne,
ali bez uspjeha.
Kineski Konirres cc imati
1.200 clanova
Apencija Kina saopcava
da ce se kineski Narodni
Konpre. najvHe zakono--
davno tijelo u zemlji, sasto- -
jati od 1.200 clanova.