| Note |
OCR Text: JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI DEMOKRATSKI LIST
VOL. IX. — NO. 19 (741)
POLITIKA U SPORTU
U Moskvi je odrzano
takmicenje za svjetsko pr-venst- vo
u hokeju na ledu.
Sudjelovale u hokejske
reprezentacije osam ze-mal- ja.
PobjedUa je Sved-sk- a
a 13 bodova. Za njom
je bio Sovjetski Savcz sa
12, Cehoslovacka 11 ltd.
Samo nekoliko sati po
primitku vijesti o pobjedi
Svcdske eckretar Kanad-sko- g
amaterskos hokcj-sko- g
udruzenja je saopclo
da cc ivedska momcad do
ci u Kanadu t odigrati ne-koliko
utakmica.
Svi Kanadjani ce poz-drav- it dolazak ivedskih
hokejaia. Medjunarodna
sportaka suradnja i raz-mje- na je koriann, i nju
treba. podupirati i razvi-jat- t.
Ipak hitrost koju su ka-nads- ki hokejski rukovo-dio-ci pokazal. ovom prili-ko- m izaziva cudjcnje. Pi-ta- mo
sc da li bi on! bili
pozvali sovjetsku momcad
da je ona izaila prva?
Dvojbeno je da bi kad se
zna da iu odbili poslati
kanadtku reprezentaciju
na svjetsko takmicenje iz
prostog razloga to se odr-zava- lo
u Moskvi, i kad se
una u vidu njihovo drza-nj- e
poslije sovjetske po-bje- de u Cortini. Ocevidno
je da rukovodioci kanad-sko- g
hokeja nisu rukovo-dje- ni disto sportskim du-ho- m. Ima tu i politickih
elemenata.
Iskreni Kanadjani, oso-bitosport- as!
ne ce odobriti
ovakvo politicko sitnica-renj- e
u sportu.
Mollett u Ottawi
Irjit,ulr premier Mollttt pn
Ukom potfete Ottaut oJriao je
got or na zajeJntlkoj tjcJntct id-naJsk-og
parlamenta i senata. On
ft izmeJju ostaleg kazao Ja ste
Jrlate trehaju primjenjivatt prin-cip- e
Pot elf e US tie same oJ
nestma la dtugim Jriarama, tet
u t last:tOf zemlji.
OprarJan zahtjtv , . . Alt ko-li-to
bi Motletiete rijtti bile efti-litnij- e taJ hi bile pelkrepljette
Jjelima. ZjJ#, na pritijer, ttje-get- ra rlaJj ne primjeni principt
UiS u шИИтж, Ш zaito ib nif'e po
Uh a!a u spot sa Egtptom?
TORONTO, FRIDAY, MARCH 8, 1957
u
Пабипа sc da ce ovv jjodi-n- e
u automobilskim nesrec'a-m- a
u Kanadi З.иоо ljudi i~-gub- it
Zivot. Ta predvidjanja
se baziraju na ranijim auto-mobilskim
nesredama.
Ako bi toliki broj Ijudi po-gin- uo odjednmput, reeimo
od poplave ili ekaplozije, to , ui s smairaio za nacionuinu
nesreeu, i bile bi poduzotc
istrnge i mjero da sc takova
ne§to ne ponovi.
Medjutim, o automobil- -
nwappm
Osvrdudi
UNIJA VODI SA
British Columbia, odrzana je
konvencija kanadskc Mine-Mi- ll unije, ima 34.000
61anova. Prisustvovalo 100 i bratska
unije Skotskih rudara.
Konvencija diskusirala ekonomske
ovoj godini (povi§ica nadnica ltd.),
pristup Mine-Mi- ll unije redove Kanad-sko- g
radniCkog kongresa.
Mine-Mi- ll sada vodi kam-panj- u
za ru-da- ra uranimskih rudnika
Ontariu, zntim novog nikel-no- g
podruCja sjevernoj
Mnnitobi te raznih rudnika
sjevernim krajevima B.C. i
Yukona.
nonvencija je posebnu
painju posvetila pitanju
Kanndskom ra-dnidk- om kongresu. tome
su vec vodjeni predhodni
razgovori sa vodjama Kon-gres- a. Predsjednik Mine-Mi- ll Nels Thibault je rekao
vodstvo Kongresa poka-- ~..j„ .1.l„„.t- - -- i- -- t:„„ Л".Ј s,4""uaL " I'""
-- i in i un joj pnzna jurisuiK-cion- a
prava, zbog kojiii
izmedju nje i nekih drugih
unija do?lo sukoba biv-5e- m Kanadskom kongresu
rada i Mine-Mi- ll bila su-spendira- na.
Suspendaciju sc pokusalo
opravdati tvrdnjama da se
unija nalazi pod kontrolom
komunista. §to nijc bila isti-n- a. vezi toga pod pred-sjednik
unije Harvey Mur-phy
je izjavio on istu- -
ш. ч on, ш
skom ubjjanju vodi si-- rlo
malo raiuna; izdaju se up-zorenj- a,
a s vremena na n-je- me
se oramzara potjera
za "spifUterima" i — to je
sve I ubijanja se nastavlja-ju- .
ae ove poraz- -
U Kimbcrlcy, odisnja
koja
je delegata 3 pred-stavni- ka od
je zahtjeve u
neor-ganiziran- ih
i u
ortfaniziranje
u
u
u
O
da
-- :,t --uiiiu-je
do u
jc
U
da je
na
Tneribciun'jee"mcperedlliastze"udaanasetusaa-n-zovc
jedna konferencija ili
imenuje komisija koja ce is-pit- ati uzroke ovih nesreca i
preporuciti mjere spredava-nj- a
pio clanstva Radni£ke pro-gresiv- ne partije kako se to
ne bi upotrcbilo kao argu-men- at
protiv primanja unije
u redove Konpresa.
Medjutim, dnevna itampa
je iz toga izvcla senzacio-naln- u
pricu kako ce Mine-Mi- ll
unija biti "oaSt-ena- " od
komunista. Konvencija jc
crromkim aplauzom pozdra-vil- a
Murphyevu izjavu da de
"samo konvencijn odluivati
§ta ce unija raditi i кока 6c
birati za casnike ... Mi ho-de- mo jedinstvo na daSnim u-vjct- ima
i niknd ne demo irt-vov- ati
svojo principc radi to-ga
da bismo pristupili Ka-nadsko- m radnidkom копцге-su- ", rekao jc Murphy.
Slidno je izjavio i pred-sjedn- ik Thibault.
Nels Thibault je ponovno
jednoplasno izabran z a
predsjednika. II. Murphy
za zapad-n- e
krajeve, V. Kennedy za
za istodne
krajeve. William Longridge.
z a
Ken Smith i Ray Stevenson
za dlanovp Glavnog odbora.
ON5f Ii"nlapdtla VpVobaje?daG+irze fwtate eborie j trran fcAka?a Hafera v trrcVra rnda. 1-Rtd-iinjrt
b4aa od Lad e pofeo prfeiona!n boksati. Cv-m- U je na liier.
P
Рђ&јЈжИ dAAJetdJzlU woaSicUa
M 01000-0:0- . 001000+; 0.0;0
i Jos jedna u Africi
PRICE 5e PER
3.000 Ijudi izgubit ce mot
аи!шоМ1§Мт nesreeama
do braja eve godine
MINE-MIL- L PREGOVORE
KANADSKIM RADNIcKIM KONGRESOM
orjranizovanje
pri-sajedinje- nja
podpredsjednika
podpredsjednika
sekretara-blagajnik- a.
Peta pobjeda
--M0i0000.0.000000M'0~0.-00i
nezavisna drzava
f.fi :& +
Borba protiv rasne
diskriminacijc
Vccina velikih "apart
ment houses u Torontu
odbija iznajmiti stan cm-cim- a, kojih u ovom gradu
imIa s7.t0r00a. gu o diskri-minacl- ji
protiv crnaca u
apartmentima proveo je
Komitet za Ijudska prava
pri Toronto Labor Council
(sindikalno vijece).
Komitet je izjavio da jc
to "potresna stvar da se
kanadskim gradjanima u-skrac- uje stainbeni prostor
samo zbog njihove boje
koze".
t 0000 mm 0-0- 0
Ukida sc kontrola cijena
mlijeka
Siznajc se di ontaripka 1дЈл
namjerava ukinut kontrolu nad ci-jena-ma
mlijeka.
Daljni skok cijena
Jalja se iz Ottawe da su cijene
troikova iivota u mjesecu januaru
porasle. Indcks je sko!io sa 120.3
pointa u decembru na 120.5, daklc
dvije desetine jednog pointa.
Vijccnici odglasali scbi
povisicu, prcdlazu
povecanje taksa
Gradskt vijct'nici Toronta su od
giasali da im se povisi plata sa
1.800 dolara na 3.000.
To jc udinjeno u vrijeme kad se
razmatra pitanje povecanja taksa.
CCF tvrdi da "kralj piva"
financira konzcrvativee
Donald MacDonald, ontarijski
vodja CCF optuiio je provindjal-n- u
konzen-ati-n- u vladu da daje
vclike konctsije "kralju pia' E.
P. Tayloru. a to zato Jto on
obilno doprinosi u izborni fond
konzervati%-n- e partije
I I
copy , J.j Г 'ЗГО""---.A.I ' 5. i i& - ,L J? ~~ л UBYA ! EGYPTX SAUDI
Atlantic ocean h rhodesia '%ШШ0
SOUTH WEST RHODESIA
I ШШШ cq0 M,t ";f°" ' ' ' ' ' WAraicw i
I E23 BRITISH I &ШШг
Karta Affile na kojoj st
24. februara u Indiji su poccli
opdi izbori, koji cc zarSiti It
marta. Upisanih birada ima 18t-milijun- a.
Pr'i indijski izbori odriam su
od oktobra 1951. do marta 192
Dira se 489 dlanova Doma na
roda (Donji dom). Gornji dom
(Savjct driava) sastoji sc od 200
dlanova i njega biraju zakonodav
nc skupitinc pojcdinih driaa, a
16 njih imenuje predsjednik izme
dju istaknutih uJenjaka, knjizcv
nika, umjetnika i javnih radnika
Poiiticlci ziot Indije vrlo jc
Sarolik. Tako se na proJlim izbo-rim- a
takmifilo niSta manjc od 51
stranke, od kojih su oko 30 una
prijed znale da nemaju izgleda
da dobiju ijednog poslanika.
Najjaca je Kongresna stranka.
predodi Nehru. Ta stranka
ima karakter narodnog fronta.
Ona ima oko 9 milijuna clanova
raznih politickih uvjerenja, poc"cv
od konzen-atini- h lichosti do ra-dikabsodjal- ista.
Na proJlim izbo-rim- a
ona je dobila 363 poslanidka
mjesta, odnosno ~7% svih man-dat- a,
iako je dobila samo 45 po-st-o
ukupnih glasova. Vjeruje se
da de ona dobiti cdinu i u омт
izborima.
Iza Kongrcsne stranke po snazi
dolaze Komunistidka i Socijalisti-c- b
stranka. Prva je, zajedno s
grupama, koje je podriavaju, do-bila
27 podanika, a druga, udru-icn- a
s Narodnom strankom, do-bila
je isti broj.
Prcostale stranke zajedno dobi- -
Poziv Kanadjanima da podupru prijedlog
za prijavu nuklearnih pokusa
TORONTO. — Kanadski kongres mira podupirc
kanadsko.norvc5ki-japansk- i prijedlog na zasjedanju Ge-neral- ne skupstinc UK da sc svi pokusi atomskog i nukle-arno- g oruija unaprijed prijave TJjedinjenim Nacijama,
kao pri korak ka obustavljanju pokusa.
Kanadski kongres mira jc apclirao na kanadsku
javnost da poduprc ovaj prijedlog potpisivanjem naro-di- te
peticlje.
Zahtjcv laburita
LONDON. — 5est britanskih laburistidkih posla-nika
su predloiili da Britanija obustavi pokuse nuklear-no- g oruija u podrudju juinog Pacifika.
Oni SU izjavili da Britanija treba da stane na delo
svjetskog pokreta za zabranu nuklearnih pokusa.
Oni su takodjer kritizlrali Britaniju, Sovjetski Sa-v- ez
i Sjedinjene Driave da umanjuju opasnost nuk I ear-no- g oruija.
Pokrct u Japanu
TOKIO. — U Japanu raste ogordenje preUv britan-sk- e odluke da izvrsi nuklearne pekuse na Christmas 6te-ci-ma
u Pacifiku usprkos japanskeg protesta.
Pesljednjih dana razvila se iiva debata o prijed l#gu
da Japan pokusa sprijediti pokuse Siljanjem ribarskeg !
trgevackog brodovlja u pedredje gdje ce se izvriiti pe-ku- si. Protiv prijedloga istupila je japaska vleda i unija
pomoraca.
Predstojeci britanski pokusi izazvali se vedu uzae-mireno- st
U Japanu nego bilo koji aiiklearai pokui do
danas.
itJ i no. a Jrial a Cava.
Opci izbori u Indiji;
koju
нош1',
JAWAUAULAL NHHKU
le su 51 poslanika. a 24 su do-b- di
nczavisni kandidati.
Intcresantno je da u oim izbo-rima
i Kongresna stranka istupa
. . —. T.
1 asSSLJ
Kaimir oko toga te
Pojas
Gaza predttavlja uzani pojas
dug 40, a Jirok oko 7 kilemetara.
To je Jkrta zemlja oteta pijesku
sa nekoliko malin mjesta i raro-{ко- ш
Gaza. Ta oblaK predstav-Ij-a
zapravo dk Palestine sad ko-ji-m
Egtpat vril korrtrolu.
Spor oko Gaze poceo je ise-ke- m
bn'tarnkeg mandata nad Pa-lestino- m
i projlanjem nezavis-n- e
izxaebke drzare u maju 1918.
godine, knia je rujprije dobila
prizaanje USA i SSSR. Arapi se
s time ntsu kfii te je njihova
Lipa ved tdadeg mjeseca perela
©pel rat pretf Izraefau Eppatske
tmpe brzo su tige do Beuehema
i ae 20 kilometara od Jae i Tel
Aviva na obtotom podrwd;. Tit
Ш zaeNarMa zspovtjed ieda
igatnesti, kofe je naredife pr'tnti-rj-e
i zafern#o svako dalje tmb-dfevan- te
zarademh snips опмјса.
Ka4t je S. ушм JaKo Je pe-eeva- o
etvarania rMntfi орегасЈЧ,
ef(tfat%le su ммах bile badeae
natrsjc Izraeirt tm dli dale i im
Smaj Idntih dana arafke armtfe
e e petpan© poekle a 24 fe-brea- ra
1949 EarTp i Izrael pot
Stog nurta proglaiena je ne-zavi$n- o$t
Gane (Ghana), dosa-daJn- je
britamke kolonije Zlatne
Obale. Por5ina Gane jc 79-0O-O
kvadratnih milja, stanovniJuo
4,500.000. Gana je dnipa tamo
stalna drzava u torn dijelu Afrike,
i peta po rcdu zemlja u Africi
koja je poslije Drugog svjetskog
rata stekla nezavisnost. Gana os-ta-je
u okviru Dritanskog Komon-Actr- a.
Predsjednik vlade Gane je Kva-m- e
Nkrumah. Glavnt grad je
Acera.
( Toronto Daily Star" c obja-vi- o
clanak u коше se iznosi kako
je NTirumh po brttanvkim vlasti-m- a
hio nptuien kao komunist —
zat i;o at bono za slohodu svoje
zemlje. Upravo to mu e podiglo
uclcd i pretvorilo џл u rurodnos;
hcroja, kale "Star".)
Program Nkmmahoe Narod-n- e
stranke je "odstranjianje svih
vrsta upijetavanja i stvaranjc dc-mokrttsk- og
socijalistK'ko druS-ta- ".
kao pobornik socijalizma, koji
trcba da se ostvari drukcijim pu-tc- m
od onoga koga zamiiljaju ko-mum- sti
i socijalisti.
Komunisti i prema socijalisti-m- a
i prema Kongresnoj stranki
pokazuju stanovitu trpcljiost i
baziraju svoju politiku na izgrad-nj- i
nanonalnog jedmsta, za ne-zavisnost
Indije. Na svom trc-de- m
kongresu, odrzanom podct-ko- m
proSle godine, oni su sluz-ben- o
izjavili da jc ladina (Ne-hruov- a)
vanj ska politika "napre-dna- "
i da de je stoga poduprijeti.
Sto se tide unutrainjc vladine po-litik- e,
komunisti joj daju "kriti-Ли- "
podrJku, uz potpunu podr-Jk- u
petogodijnjeg plana. Se stranke su suglasnc u pita-nju
potrebc likidacije stranih
(portugalskih) kolonija na indij-sko- m
teritoriju i obrani Kaimira
kao sastavnog dijcla Indije
oithet'
spore InJtja i Pakistan.
Gaze
pisali su sporazum primirju.
Njime je Jaina Palestina sa gra-do- m
Birsebom pfipala Izraelu, o-si-m
pojasa Gaze.
Tim sporazumom oblast Gaze
nije uklj4idena u cgipatsku dria-v- u,
ved je doila samo pod njenu
koatroki. Tako su taj rat i primi-rj- e
stavili na dnevni red idudih
podina problem Gaze, a i arap-ski- h
izbjeglica, koje su rasute po
svim arapskiffl zemljama, a po-K- je
jordanskih legora ispod Je-riho- na
najvite fli je skapljeno
bat evdje u GazL
U pojasu Gaze ztvi oko 400.-00- 0
stanovnika, od kojrfi 260.0OO
izbjegltca. Izbjeglke e --ed godi-naff- la
naiaze na brizi UN koje
preke or nizaoje za kbjegKce
— UNERVE SAab4frvajn ©ve
preko orjaetzaoje za bjetce
se e njAevem Itvew. zdstTe-ne- j
zaitiH i sflelui.
Izraeki ev#i daaa npwfeaju
Gana. Za njaa hi trvfe Ujedi-nfen- #i
Naofa, u бјнв de гакала
de bib vojna i ovflaa last Ali
nije jaseo doJJe Ce to tako ostati.
va N D , A
e
o
|
