| Note |
OCR Text: вш&ШЛШМт mrvu u „ 'т-тштмитЈКГиШт1--г1ШттШШ-
тШ-п
3TRANA 4 — Jedinstvo, 8. rnarta 1 963
Trzaji oko Zajednickog trzista
Kod je 22. januara francuski
predsjednik de Gaulle potpisao
ugovor prijafeljsfva i saradnje
so predstavnikom Zopadne Nje- -
modke — Adenauerom, oni u
Washingfonu su se radi toga
pomomili. Predsjednik Kennedy
je mrzovoljno upozorio Adena --
uera da francusko-njemad- ki sa-ve- z
prestavlja opasnost za je-dinstvo
Evrope i za Nato.
Kasnije, u Bruselu no sattan
ku 6 zemalja, Monica Z. T., Ken-nedy
je pretrpio drugi udarac
kada je de Gaulle udario veto
i sprijedio Engleskoj pristup u
Zajednidko Trliite. Adenauer je
opet ozlovoljio Kennedy-- a ito
se nije borio za interete Engles-k- e
na torn sostanku, kako je to
Kennedy od njega odekivao.
Ovaj drugi prkos prouzrodio
je bjesnilo i sramotu u engle-ski- m
i ameridki m vladojucim
krugovima. Kako izgleda tome
se nije moglo izbjedi kada je
de Gaulle na vlasti i kada je
Zajednidko Triiite pokazalo us
pjeha, ito Engleska nije predvi-djal- a.
Zajednidko Triiite sadinjava-ju- i
Francuska, Italija, Z. Njema-dka,
Nizozemska, Belgija i luk-senbur- g.
Ono je sfupilo na sna-g- u
1. anvara 1958., na temelju
Rimskog ugovora od mar6a
1957. Njegova je svrha posfe-pen- o
smanjiti tarifu izmedju
udlonjenih zemalja, pospjeiiti
izmjenu robe, kapitala i rad-n- e
snage preko njihovih grani-ca- ;
uskladiti novdanu i fiskalnu
politiku; uspostaviti centralnl
fond za pritok medjunarodnih
uloiaka, te podignuti zajednic-k- l
zid tarife protiv uvoza robe
iz vanjikih zemalja. (Moj nag- -
lasak — N. B.)
U podetku, Engleska se je dr-ia- la
po strani do ovog Trziita,
a katnije je ona soma htjela da
utpostavi neito slidna, pa tako
se pojavilo drugo Triiite u Ev-ro- pi,
pod imenom European
Free Trade Association (EFTA),
kojeg sadinjavaju — Engleska,
Danska, Poftugalska, Austrija,
Svicarska i Svedska. Ove zemlje
su medjusobno neito smanjile
tarifske zapreke, ali prema o$-tolo- m
svijetu ostate su iste.
Ameridkim industrijalcima ni-j- e
bai mrsko da Zajednidko T-riiite
napreduje i ako ono drii
tarifu protiv uvoza ameridke ro-be.
Oni tu zapreku nadoknade
dobitcima na svoj ulozeni kapi-to- )
u Z. T., koji iznaia oko trl
bilijuna dolara. Uspjeh Z. T. i
njegova neovisnost od S.D.A. je
pogodila ameridku ekonomiju.
Krajem J 948. Amerika je posje-doval- a
71 posto cjelokupnog
zlata kapitalistidkih zemalja, a
zopadna Evropa samo 15 po-sto.
Polovicom 1962. americka
rezerva zlata je pala za 40 po-sto,
dok se je ona zopadne Ev-rope
dig la na 44 posto. Cjeloku-pn- i
uvoz i izvoz zemalja Z. T.
proile god in iznaiao je $64
bilijuna, a ameridki $39 biliju-na.
Zbog ovoga kongres SOA dao
je specijainu mod predsjedniku
Kennedy u pogledu boratonja
so tarifom i pospjeienjem ame-ridke
ekonomije, na njegov za-htj- ev
usvojivii Trade Expansion
Act. Da se ito bolje ovaj akt iz-kori- sti,
Kennedy treba Engles-k- u
da je u Z T. Prema "Bus-iness
Week" od 7. jula 1962.,
uloici ameridkih industrijaloca
u Engleskoj dosegli su do 4 bi-lijuna
dokira, radi toga jer su se
nadali da ce ona stupiti u Z. T.
Veto de Goulle-- a protiv ulota
Engleske stvorio je problem za
ameridke inaWrijaliste, da mo-raju
preneeti svoje uloike u Za-jednidko
Triiite, ili pako sma-njiti
proizvodnju u Engleskoj.
Zasnivanja Kennedy-- a trale
da ostale zemlje EFTA slijede
Englesku u Zajednidko Triiite.
On se nada da de zemlje uspje-Sno- g
Triiite preuzeti vedi dio
trolkeva oko obrane zapodne
Evrope, I na taj no8n omoguaTi
SDA da smanje svoje militorne
sile od 400.000 ljudi u zapad-no- j
Evfopl. Ctanke Nato de pri- -
miti polans missile pod kontro-lo- m
S.D.A., komandirana iz
Washington.
Amerika odekuje da Engleska
bude "balance of power" u
Z.T., g laded sukobe i razilaze-nj- a
u takovom mjeiovitom dru-Itv- u.
Engleski minister Macmil-la- n
bio bi voljan udovoljiti A- -
meriki, all planovi njegovi i
Kennedy-- a su se sukobili sa am
bid jama de Gaulle-- a i Adena-uer- a.
De Gaulle planira svoje. On
ne vjeruje Engleskoj, jer je ona
ostala po strani od kontinenta,
pa uikajudi desto jednu zemlju
protiv druge, on ju ne smatra
kontinentalnom. Ameriku on o-ptui- uje
da je za novi kolonija-llza- m;
da noma volje niti ener-gij- e
da pomogne drugima, koji
treba ju pomoc, ved da hode in-terveni- sati
i dominirati. On je
odludio odstraniti engleski i a-meri- dki
upliv na evropskom
kontinentu. On ne vjeruje da de
Sovjetska Unija napasti zapad-n- u
Evropu; ako i bi, on vjeruje
da de Amerika — da sacuva
svoje interese i sigurnost — sve
jedno biti na strani zapadne Ev-rope.
Za svaki sludaj de Gaulle je
siguran da Francuska moze i-- mafi
svoje vlastito atomsko o-ruz- je;
da su evropske sile dosta
bogate da mogu stajati na svo-ji- m
nogoma; dosta Jake da se
mogu same braniti, te pod sa-vezo- m
Francuske i Njemadke da
ce postati treda si la — ravno-pravn- a
sa Amerikom i Sovjets-ko- m
Unijom. Sta je joi najvaz-nie- ,
de Gaulle vjeruje da ce te
site pod njegovim vostvom moci
postidi casni mir i sporazum sa
Sovietskom Uniiom. Stoga ie on
odbio ponudu Kennedy-- a o po-lar- is
misseles. Molbu Engleske
za pristup u Z. T. je odbio, jer
smatra da bi Engleska u Z. T.
rabila taktiku "trojnog konja"
po konceptu iz Washingtona.
De Gaulle raduna, da de prema
ugovoru — Njemadka njemu
dati na raspolaganje svoje mi-litorne,
ekonomske i tehnidke
snage pod njegovo vodstvo,
dok Adenauer misli drukdije.
Adenauer, dakako, ima svoje
planove. On se slaze sa de Ga-ullo- m
da se Engleskoj ne moie
vjerovati, ali maita o francus-ko-njemadko- m
paktu i svemu,
ito se pod njim krije na svoj
nadin. Po njegovom miiljenju
Njemadka, a ne Francuska, ima
da bude vodja koalicije zbog
njezine nadmodi u bogatstvu,
tehnici I ljudskoj snazi. Ako o-v- aj
pakt bude potvrdjen po
francuskom i njemadkom parla-ment- u,
onda to obavezuje i no-v- e
vodje vlada ovih dviju zema-lja
nakon odlaska de Goulle-- a i
Adena uera.
U Engleskoj i u Americi dude
se uspjehu de Gaulle-- a i Ade-nauer- a.
Neki joi vjeruju da nje-mad- ki
Bundestag nece taj pakt
potvrditi. Londonski "Ekono-mist- "
od 26. Jan. kaze da su sve
partije i ministri Njemadke una-pre- d
znoli o demu se radi.
Uspjeh de Gaulle-- a i Adena-uer- a
je takodjer pospjeiilo jav-n- o
negodovanje protiv omerid-- k
samovolje i engleske grube
jagme 2a prevlasf.
Neki dopisnid tvrde da dc
Gaullov plan imade dosta pris-tai- a
u Evropi medju raznim
krugovima. Industrijalci zapod-ne
Evrope iele imati dvrstu ru-k- u
vladt, da bi im bilo lakie i
sigurnije poplaviti istodnu pija-c- u
svojom robom. De Gaulle je
medjurim, ved poceo momiti i
druge driav zapodne Evrope
u Zajednidko Triiite, koo na
primjer Dansku i Sponiju. Pot-pisuju- A
trgovodki ugovor od
100 milijuna sa Sovjetskom U-nijo- m,
on baca pogled i na It-to- k.
Zajednidko Triiite, veli se,
da je vrlo uspjeino. Ono je
stvorilo slobodnu trgovinu me-dju
pudansrvom, koje je ravno
ortom u S.D.A. U zadnje 4 go-din- e
trgovtna medju 6 zemalja
— dkinica — skoSki je na 73
posto, a sa nedlanicama na 27
posto. Tanfa je smanjena za 50
posto, a ocekuje se da ce biti
sasma ukinuta 5 godina ranije
nego je predvidjeno.
Kako da ovo Trzisfe tako us
pjeva? Da li je taj uspjeh tra
jan?
Zvalo se ono Common Mar
ket, Commonvealth, GATT, ERA
ili American Way of Life, u sva-ko- m
se vrii kopitalistidki nadin
proizvodnje, koji je podvrgnut
objektivnim ekonomskim zako-nim- a,
prema kojima niita u ka-pitahz-mu
nije sigurno niti traj-n- o
ved jedino kontradikcije.
Sadainji, privremeni uspjeh
Zajednickog Trziifa — moze se
pripisafi najprvo izrabljivanju
unutrainje radne snage, ameri-dko- j
pomodi preko Marshall pla-na,
koncetraciji kapitala i upra- -
vljanja zemalja — dlanica, a na
itetu vanjskih — osobito eko-nomsk- ih
zaostalih azijskih i af-ridk- ih
zemalja.
To Trziite je slidno jednom
velikom kapitalistidkom mono-poly
koje uspjeva na racun
drugih poduzeca, koja jos nisu
u monopolu. U kapitalizmu, bez
razlike pod kakovim imenom,
nije problem proizvodnje robe,
vec naci pijacu za nju. Trzaji
oko Zajednidkog Trziita Evrope
odrazavaju opdu krizu kapitali-zma- ,
koja je posledica unutrai-nji- h
kontradikcija, koje se mogu
rijeiiti jedino temeljnom prom-jeno- m
ekonomske baze.
Reagiranje svijeta na de Ga-ullov
veto. Engleska je sada pri-silje- na
iznova pregledati svoju
zaostalu ekonomiju; pribjegava
ugovorima Commonvealtha;
pravi kombinacije sa "Vanjs-ko- m
Sedmoricom" (EFTA) i sa
GATT zemljama u nadi da stvo-r- i
pravu utakmicu Zajednidkom
Trziltu.
Istocne sodjalistidke zemlje
bal ne zale, ito Engleska nije
primljena u Z. T., jer oko 30 po-sto
njihove trgovme vodi se sa
Engleskom i zemljama zapadne
Evrope, i poviienje tarife, za
njih bi bio udarac.
Zemlje latinske Amerike su u
velikoj brizi zbog stalnog opa-danj- a
njihove trgovine sa zapa-dno- m
Evropom od kad postoji
Z. T. Tridesetih godina njihov
uvoz u zemlje danainjeg Z. T.
iznosio je 11 posto, a 1962 spao
je na 6 posto, a de Gaul love
mjere spremaju joi crnju budu-dno- st
za njih.
Sovjetska Unija oitro prote-stir- a
protiv Pariz-Bo- n osovine.
Ona u torn savezu vidi opasnost
obnove njemodkog militarizma,
koji opet moie ugroziti sigur-nost
Evrope, a osobito kad Bon
dobije atomsko oruije.
De Gaul love korteiiranje sa
Spanjolskom i Portugalskom joi
vise zabrinjuje Sovjetsku Uniju.
To isto tiiti i S.D.A. Od 1953.
Washington je dao ipanjolskom
diktatoru — Franku — viie od
pol bilijuna mi li tame i jedan
bilijun ekonomske pomodi, a za
uzvrat je dobio baze za bom-boi- e,
koji su sada zastarjeli.
Ali baza u Rota, blizu Gibralta-ra- ,
postaje vainija za polaris
misels podmornica ameridke
flott na sredozemnom moru. U-gov- or
izmedju Spanjolske i SDA
istide u septembru. Kao uslov
za novi ugovor Franko troii 300
milijuna viie, veledi da mu to
treba za moderno oruije za
njegovu vojsku. Njegovo sree
gori 2a pristup u Nato, pa kao
milo za drago, on bi de Gaullu
ustupio ipanjolsku Soharu za
probanje atomskih bombi.
Predsjednik Kennedy kani u-fin- iti
jaki pritisak na ostalih pet
dlanica Z. T., da pomognu Izo-liro- ti
Francusku. On de sarodji-vat- i
sa Engleskom u pojadonju
"Vanjske Sedmorice" kao tak-mo- ca
Z.T., te de dati pofaris
misseles svim dJanioama Nato
osim Francuske. Kennedy jo? I-- ma
node, da de se situadja ok-renu- ti
u prilog Engleske.
N. B.
Angola
Nedavno su proSle dvlje go-di- ne
otkako je u Luandi,
glavnom gradu Angole, grupa
patrlota napala centralnl zat-v- or
da bl oslobodila zatodene
polltidke lldere. To Je bio sa-mo
uvod u oruzanl ustanak
naroda Angole koji se ras-plams- ao
u razliditim dijelovi-m- a
ove portugalske kolonije.
Portugalci su pokuSall kr-vav- im
represalijama uguSlti
ustanak JoS u zacetku. Citava
sela spaljivana su a tisude
Angolaca ubijeno ili strpano u
logor. Oko 200.000 2ena i dje-c- e
potrazllo Je spas u susjed-no- m
Kongu. Ustanak nije u-guS- en.
Vijesti koje pristizu
redakcijama govore o svako-dnevni- m
borbama. Narodni
pokret za oslobodjenje Ango
le (HPLA) od ovih dana ima
svoje stalno sJediSte u Alziru.
Dr. Agostino Neto, lider pok- -
reta, lzjavlo je da su portu- -
galski kolonijalisti u borbama
s angolskim ustanicima dosad
lzgublli oko 24.000 ljudi. Kako
su borbe zestoke pokazuje i
podatak da Je od podetka us-tan- ka
do danas Lisabon pos-la- o
u ovu koloniju oko 200.000
novih dobro naoruzanih voj-nik- a.
Prije viSe vjekova u ovu
zemlju jugozapadne Afrike.
koja zaprema oko 1,276.700
kvadratnih kilometara, doSli
su prvl osvajadi — Portugal-ci.
Od 1953. llsabonska vlada
proglasila je ovo podrudje, ka-ko
bi ovjekovjedila svoje pri-sustv- o,
dijelom svog nacional-no- g
teritorlja.
Domorodadko stanovniStvo
(4,042.000 — prema procjena-m- a
UN Iz 1960) bavi se proiz-vodnjo- m
kave, kukuruza, pa-mu- ka
ltd. Podrudje bogato je
i dljamantima, bakrom, man-gano- m
i zeljezom.
Ustanak u Angoli nije zna-di- o
samo borbu Angolaca za
oslobodjenje od kolonljalne
vlasti nego podetak borbe
Afrlkanaca pod portugalskom
kolonljalnom upravom. Na-kon
ustanka u Angoli doSlo Je
i do akcija narodnlh snaga u
portugalskim posjedima Ka-bin- dl,
Portugalskoj GvlneJI
ltd. Kolonijalisti de se teSko
pomlrlti da napuste ova bo-ga- ta
podrudja.
Л.ЛН:К1СК1 KOMCNTATOK
osudjuji: AKT1VNOST
USTASA
Washington. — U svojoj re-dovl- toj
tjednoj emleljl o naj-vaznlj- im
dogadjajima u SAD
i svijetu poznati ameridkl ko-mente- tor
Drew Pearson govo-rl- o
Je preko radlo-stani- ce u
Washingtonu o uetaikom na-pa- du
na Jugoslavenekl konau-l- at
u Chicagu.
Pearson Je rekao da je rijec
o djelu ustaskih organizaclja
pod vodstvom ljudi koji su po-kl- ali
sedam stotina tisuca
Srba 1 2idova u Jugoelaviji.
Jedan od takvih ratnih zloci- -
naca Andrlja Artukovi, do- -
dao je komentator, zivi na
lobodi u Kallfornlji.
Pearson je podriao stav
gradonadelnlka Chicaga koji
je uvjerio jugoelavenekug ko- -
nsula da de gradeke vlaeil na-stoj- ati
da sprijede elidne Iz- -
grede u bududnosti.
Ameridki komentator Je re
kao da bl 1 federalna vlada u
Washingtonu trebala podute- -
ti energidne mjere da se one- -
mogudl aktivnoet uetaJklh i
slidnlh grupa u SAD.
Da li ste obnovili
pretplatu?
PROJEKTIRA SE "GRAD U PAKETU
Pod kupolom od prozirnog plasfika
Cesto imamo prilike citati o
zivotu u bududnosti i o tamo
kako ce izgledati gradovi u
XXI stoljecu. Trotoari ce biti, na
primjer, pomicni kao sada ste-peni- ce
u velikim robnim kuca-m- a
ili prilazi u podzemne zeljez
nice, na krovovima ce biti sta-nic- e
za helikoptere koji de zami-jeni- fi
automobile itd. Ima i dru-gih
fantastidnih projekata ili vl-zij- a.
Mozda zavidjamo budu-ci- m
generacijama koje ce u fa-kvi- m
gradovima zivjeti. Ali u
Sovjetskom Savezu ved ova ge-nerac- ija
zivjeti de u gradu koji
izgleda fantastidan: bit de to
grod potpuno pokriven jednom
kupolom od plastidne mase i
nezavisan od vremenskih prili-k- a.
To je jedan projekt dijem de
se osfvarenju pristupiti u dogle-dn- o
vrijeme. O torn su pisaM ne-davno
list "Sovjetska Rusija" i
dasopis "Zvijezda".
KUPOLA ZA5TICUJE
OD HLADNOCE
Grad pod kupolom, ili kako
je netko kazao "grad u pake-tu"- ,
zvat ce se Ajkal, sto znadi
Slava na jeziku ljudi one obla-sti- .
Bit ce podignut u ledenoj o-bl- asti
sjevernog Sibira, te ne-pregled- ne,
na izgled straine ali
vrlo bogate zemlje koja pod
svojom povriinom krije fantasti-dn- a
rudna blaga i dijamante.
Ajkal ce biti grad dijamanafa
dije rezerve obedavaju vanred-n- o
bogatu eksploataciju. Goto-v- o
svi dijamanti sluzit de u in-dustrij-ske
svrhe, a samo 5 pos-to
bit ce stavljeno na triiite kao
drago kamenje. Ved ima u Sibi-ri- ji
rudnika dijamanata, tako na
primjer oko 500 kilometara juz-n- o
od Ajkala postoji dijamantni
centar Mirn gdje zivi i radi 5500
ljudi. No najviie se odekuje od
Ajkala, pa se zato I projektira
tokav grad.
Grad, koji ce biti dosta bli-zu
arktidkom polarnom krugu,
projektiraju struenjaci u lenjin
gradskoj Akademiji arhitekture.
Razumije se: neobican projekt
diktira vanredno velika hladno- -
da u onoj oblasti. I zato je prih-vade- na
ideja da se grad pokri- -
je golemom kupolom od plasti-dne
mase koja de biti prozirna,
ali i vanredno izdrzljiva. Takve
kupole nije dosad bilo nigdje
na svijetu. Zadatak je arhiteka-ta- ,
statidara i drugih specijali-st- a
doista jedinstven. Sva do-sadain- ja
iskustva koncentri-raj- u
se u studijima lenjingrads-k- e
Akademije arhitekture i tra-z- e
se pogodna rjeienja. Kad
projekt bude gotov, sigurno de
arhitekti i graditelji iz ditavog
svijeta idi ova mo da ga vide.
Bit de to presedan, pa de moz-da
i u Aliaski graditi slidne gra-dov- e.
Kupola ima svoju vrlo konk-retn- u
svrhu. U sibirskoj oWa-s- ti
vlada temperatura dok i 30
do 50 stupnjeva ispod nule.
Takvu temperaturu jedva pod-nos- e
rijetki stanovnici sibirskog
sjevera, a kamoli oni ljudi koji
su navikK na umjerenu klimu
a bit de pozvani na kopanje di
jamanata u Ajkalu. U aradu
pod golemom kupolom tempe-ratura
de se sniziti na 10 do 18
stupnjeva ispod nule. Ni to nije
malo, ali je ipak podnoiljivije.
Nije jasno na koji de nodin pro-jekton- ti
rjeiavati problem sni-je- ga
koji de padati po toj veli-koj
kupoli, ali se sigurno I na-to
mislili.
ZGRADE NA CELICNIM
STUPOVIMA
Redeno je da de grad biti pod
kupolom. U podetku dok grad
bude manjih dimenzija, za ne-koli- ko
tisuca stanovnika, mo-gu- de
je da sav stone pod ku-pol- u,
ali ito de biti kod se bu-de
moroo Siriti i izvan kupole?
Navodno je i to rijeieno. Iz cen-tra
groda pod kupolom profp-za- t
de se ulice il ceste koje de
biti natkrivene, odnosno neke
vrste golerlja s pJastidnim pro-zirni- m
krovovima.
U oblasti tako intenzlvne hla-dno- de
(osobito u osam zirmkih
mjeseci) graditelji noilaze i na
neke specificne probleme. Tu se
ne moze graditi na isti nacin
kao 1 u podrudju blage klime
Zakoni graditeljstva, materijali
i oblici zgrade moraju se prila-godi- ti
uvjetima.
U Ajkalu se nece za zgrade
kopati temelji kao drugdje i ne-ce
zgrade podivati na armira-no- m
betonu u zemlji jer je tlo
zaledjeno i ne bi bilo nuzne si-gurno- sti.
Zgrade ce zato biti
podignute na celidnim stupovi-m- a.
Kude nede biti slidne naiima,
s uglovima, nego sve cilindric-no- g
oblika. Uostalom, u Jakut-sko- j
oblasti u kojoj de biti i Aj-kal,
oduvijek se kude grade u
toj formi zato itu su tu i ledeni
vjetrovi vrlo jaki, pa je na oilln-dridn- u
povriinu udar vjetra sla-bij- i.
lako de grad biti pod kupo
CANADIAN PAPERS SAY:
bred
kaie
lom, a njegovi dijelovi ullcq
ma galerijama, vjetar de
prodirati, o cemu treba vsdlil
rocuna.
2ARKE BOJE U
PUST05I
Razumljivo da de se noj-ve- ia
paznja posvetiti sistemu
zagrijavanja koji nece obuhva
dati samo pojedine kude
nove, nego citav grad.
joi neito u toj kliml,
u subpolarnoj oblasti gdje je
zima vrlo duga a dani vrlo
tako pravog sunca goto
vo nema, mnogo de se pola
gati na boje.
razbijat de zivo obojenlm
zgradama. boje
de monotoniju,
de ambijent djeiovofl ©pfl.
stanovnike groxkt
dijamanata.
No Nuclear Weapons
"Arming Canadians with bombs could not possibly
increase the efficacy of the deterrent, which is already far more
powerful then is really necessary."
Major General W. H. Macklin mode this statement
1961, and the same thing is probably more true today.
For with 56 Bomarc missiles and a handful of
personlc Voodoo aircraft — even with tips — would
still in the bush league of atomic politics.
Compare Canada's nuclear force with that of the US or
the USSR.
1961, US defence secretary McNamara boasted that the
US had a nuclear force of 1,700 Intercontinental bom
bers, several dozen operational Intercontinental ballistic mis
siles in nuclear powered submarines, a similar number of Inter
mediate range not to mention carrier borne and
land-base- d fighter aircraft.
By 1968, the US expects to have 950 solid quick
firing Minutemen, 41 Polaris submarines 656 missiles,
108 Titans, and a massive complex of more conventional wea
ponry.
The USSR on the other hand boasts if has the power to de-stroy
all the important industrial, administrative and political
centres of the US and whole countries that have provided theif
territories for the siting of American war bases.
And Canada — the battleground of Warld War Three —
sits between the two giants not knowing whether to "join"
them by acquiring warheads, or to have a go les
sening world tensions by refusing the weapeons.
Students will have a chance to vote ... on whether Cana
da should have nuclear arms. The answer, we suggest,
be a resounding "no."
The arguments for this stand are not new. But they are
worth repeating.
Canada, while lacking the power to add to what 1 Ironic-ally
called the war deterrent, could lose much of her. Influence
with nonaligned powers if she accepts nuclear arms.
Insofar as the nonaligned nations have any weight any
future disarmament negotiations, any decrease of Canada's In
fluence among them must go against the of disar-mament
and long run defence.
At he same time, Canadian acceptance of nuclear wea
pons could appear to the Soviet Union as an Indication of
gressiveness the part of the Western bloc and help to work
against the possibility of ever achieving general disarmament.
Canada's refusal take the weapons would be one evl
dece to the Soviet Union that he Western alliance not pur-suing
aggressive policy.
Canada— while still without nuclear arms— can with a
clear and dedication work toward general disar-mament.
It will be easier for her to referee disarmament If she
is not one of the players.
And Canada should be devoting her efforts towortj the
development of effective United Nations police force.
Canada has a role to poly— but not a nuclear role.
The Ubyssey
Incidenta
nije
Havana. — Kubanska vlada
odbacila je ameridke optuibe
da su dva kubanska lovca pu-col- a
na ameridki ribarski u
rjesnacu Floride.
U saopdenju kubemskog mi-nistarst- va
obrane, se da
ameridka verzija o inddentu
predstavlja "pokuiaj da se op-ravd- a
dugi i sistematski niz na-pod- a
i povreda kubanskog su-vereni- teta
od strarve sjevernoa-meridki- h
imperijalista". U soo-pcen- ju
se energidno odbija i de-monti- ra
Ivrdjenje da su kubon-sk- i
avtoni napoli ribarski brodid.
u
pdk
BIJELOJ
je
ili sta
I : oitroj
kra-t- ki,
da
i
Tmurna atmosfera
se
Svijetle, zarke
razbijat aUvJja-v- at
i
misNdki na
nuclear
S. In
Canada, su
nuclear
be
In
strike
missiles,
fuel,
carrying
nuclear at
should
In
prospects
ag
on
to
is
an
conscience
an
s brodom
bilo
U saopdenju kubanskog ni
nistarstva se kaie da su dva rz
vidjadka aviona pretroirvate
sjevernu obalsku obiast da bi
pronaila dva kubanska ribars-k- a
broda "koje su premodnih
dana nopale i zarobile guser-sk- e
kontrarevolucionarne ban
de". Izvidjodki avion) su nfek
nodlijetali ribarski brodid da bl
ustanovili njegov identitet, a
nisu otvarali vatru niti su uSnil)
bilo kakav neprijateijski akt —
kaze se u kubanskom soepce
nju. Avionl su se pevukli 8m su
ustanovili da to nije kubarrtkl
brod.
|
