| Note |
OCR Text: 1
1i
4
l
m
STRANA 2 — Jedinstvo. 12. marta, 1965.
Ekspsozsja
U distriktu La Salle do-godi- la
sc gasna eksplozija,
i torn prilikom izgubilo
iivot 28 lica, mahom Jkol-sk- c
dccc, a izesan broj
ranjcn.
Posclio sam meslo gde
sc ova straSna stvar dcsi-I- a.
Kuca Hi boljc splet
kuca koju su sadinjavali
jcdan blok do temclja jc
razniscn. Fantastidno Sta
je slla i snaga prirodnoga
gasa mogla da ucinl. Osta-I- c
Miscdne kuce isto tako
Sit vclikim dclom oSlecenc
ill napuklc.
Jos' sc nczna ko je u
stvarl kriv za cksploziju.
Jcdnl druse optuzuju. Zia-п!бп- о
jo? ni§(a nljc objav-IJcn- o,
all iz razgovora kojc
sam imao priliku da o-d- im
sa Ijudima koji su zi-лс- Н
i koji live u istim blo-kovi- ma
kuda mofe sc dot!
do zakljucka da su vla-sni- ci
tih zgrada u shari
glavni krhcl. Kalu da su
imali stare i dotrajalc Spo-rc- tc
1 da su stanari opo-minj- ali
vlasnikc da ih pro
mene na trcme, all to jc
sve ostalo bcz uspcha. Ako
sc ovo ta6no utvrdi, onda
I odgoornost cc nc samo
pasti na tlasnikc nego I
na samu provlncisku Iadu
koja ncnia apsolutno nl-kak- vu
konlrolu. Poznato
jc da sc u provinciji Que-bec
radi 5to sc node i da
Iokalnl organ! i vlasti ni
malo se ne intercsiraju
JE KAO
O ovom dogadjaju pise
nam i G. Jovanovski.
On jc Makcdonac i njc-g- a
jc ova ncsreca potsjc-til- a
na tragediju koju jc u
julu 19G3. dozivjelo Skop-lje,
glavni grad SU Makc-dnnij- e.
On spomlnjc da sc slid-n- a
eksplozija u Villc La
Salic dogodila 28. augusta
195G. Tom prilikom izgubilo
dana zena
u
U ncdjelju 7. marta po-&U- Je
podnc Ukrajlnskl rad-nlc- ki
dom u Hamiltonu bio
Je pun naroda, mladih i sta-ri- h.
Program Je bio odliCan,
sve povezano sa proSlostl 1
sadaSnJoStl zena u borbi za
mlr.
i Koncertnl program Je za-poC- et
po grupl djevojeica
Svlranje na frulu (flut), pl-Jan- o,
rccitlranje 1 grupno
pjevanje, kao 1 mladic koji
Je svlrao zlcnl instrumenat — I
sve Je lzvedeno artlstlckl.
Svaka tocka Je blla роргабе-- !
na aplauzom.
Poslije koncertnog progra-m- a
! govorlla Je Mrs. N. Rodd
lz Windsora, koja Je posjetl-- 1
' la mnoge zemlje Evrope,
Azije 1 Afrike. Ona se osvrnu- -
la na borbu zena za mlr u
svljetu u proSlostl 1 sadaS-njos- tl.
KaJvLSe Je govorlla o
Vljetnamu. NJezln govor prl-sut- nl
su odusevljeno pozdra-vll- l.
Uavojene su dvije re-zolucl--Je
vladl u Ottawu. Jedna se
odnortla na Vljetnam (pro-test
protiv amerlcke lnter-venci- je
u Juinom Vljetnamu
1 bombardlranje SJevernog
VlJetnama). Druga rezoluclja
se odnoslla na proslavu sto-godlAnJ- ice
Kanade 1 da se i
naprednlm organlzacljama lz
kako im live njihovi sta-novni- ci.
Nasclje Ш distrikt
gde sc dogodila eksplozija
je uglatnom nascljcn rad-nicko- m
klasom.
Ne terujein da e'e neko
za oo bill optuzen ili dak
Sta isc da ce prava slika
ove tragedije ikada IzacI
na janost.
AIjkaosl, Jurba 1 trka
za nocem i owle se jc
pokazala na praksi. Slupa-n- i
stanoi kofi su potpuno
%AwlStwmwym'tmcW{ '?'¥ кежЈг.ж
Kcbeski Jean Lasage (u §eslni) na mjcstu ncsrccc
"MONTREAL OZALOSCEN DOSAD"
Proslava medjuna- -
rodnog
Hamiltonu
jc ihot scst osoba, a mno-g- o
ih jc ranjeno.
kaie da jc
nesreea izazala cliku za-io- st
stanovnistva Montrca-l- a.
Cim sc putcm radia do-zna- lo
za ncsrecu ljudi su
napuStali posao 1511 da
pomognu postradallma.
Muogi su dall krv za po-vredje- nc.
Podelo jc sabi- -
Kanada naj-tei- u
I'rancuzi
prizna
kasnije.
nacionalnih grupa dozvoll da
sudjeluju ne
Reaoluclje su je-dnoduS-no.
Poelije prlkazane
posjete
zoneke delcgaclje Sovjet-sko- m
Savezu, njlhov boravak
Moekvl, Lenjlngradu
gradovlma, je
lnteremtno.
Porttje Je zakuska
koladi, razgledanje
JiiiiiiTO
nehigijenski neobezbe-dje- ni
od prirodnoga
su soje. se
to
e'e se najise pri-ca- ti.
Insurane kompanijc
cc napadati jedne druge,
28 mrtvih
vaznl pa to su
obidna humana u
sistemu, jedne male
brojkc, i nista
A. Tarno
(Montreal)
ШЖ .WwWWI
. r y ' & -- -
prcmljer
NIKAD
Jovanovski
i
ranjc inncane pomoei za
postradalc. Vlada proin-cij- c
Quebec dodijclila jc
50.000 dolara.
mjesta odmah Jc
doputoao provincijalni
ministar zdralja, zatim
prcmijer Lasage drugc
Isokc lifnosti.
Trog marta jc
zalostan nikad
zavrsava Jovanoski.
KOl'KCDSJrDMCI n & в ko.misiji:
Andre Laurendau (lijco) i Dim su
kopredsjednici drzavne komislje koja je proufavala sta-n- jc
nacionalnih odnosa u Kanadi. I som preliminarnom
izvjeJtaju komisija naodi da prciivljujc
krizu u svojoj ugrozen jc njezin opsta-na- k.
su nczadovoljni sadasnjim slanjcm i tra-i- e
da im sc rauiopravnost, inacc cc se otcijepi-t- i
i storitl lastitu driavu. Komisija da postoji
lz krizc, nc naodl gdjc jc — to ce
uraditi
a samo reak-clonarnl-m.
OsudJena Je poll-tlC- ka
dlskrlmlnaclja.
usvojene
toga su
sllke sa kanadske
u
u 1 sl-blrrt- dm
Sto
тк)
blla —
CaJ 1 1
literature lz raznlh zemalja.
Prisutnik
P'Wrlrfl4l.lll41l4UIMJ.HTTTn
Montrealii
i
gasa
pokazali All
nijc azno, o materijal-no- j
Steti
a onih nisu
— samo
bica
ovora
iSc.
штк;
Na lice
i
Montreal
bio kao do.
sad,
Daidson ton
hlstoriji —
kaie
izlaz all taj izlaz
blk)
Џ Џ 0Џ + V Џ 94
С1ТЛЈТЕ I
sIRITE
JEDINSTVO!
PUT K SLAVI
Kanadski casopls Mac-leans
u jednom ctanku o
amcrickom prcdsjcdnlku
Johnsonti kaie da hode pod
svahu cljcnu da postanc
slavan.
Ako proilijcdi kako je
poceo u posljcdnje rijc-m- e
postat cc "slavan" kao
Hitler.
SC3tXXV4VXVVX%VCXXVAXXXVVXVX%VVVVVVXVXVVVVVVXXVVVVXVXVX%X%VVV
Published every Friday, in Serbo-CroatU- n
and Slovenian languairoe, by Jedinctvo Pub-'ishin- g
Company, 479 Queen Street West,
Toronto 2B, Ontario, Canada; telephone EM
3 1G4Z.
Editor Stjepai Mi'i Du-?n- cs Manager Ivan Stimat
Subscription rates f 5 D tier year USA and other countries J? 00.
Authorized ач Second Clafs Mail, Tost Off cc Dept, Ottawa, and for payment of postage in cash.
InMigki glassvi protiv rata u ШјеИати
! in i ШММ1ШШ1 ' №ll!№
IUSiv NC GOVOKI 1STINU
Medju amerlcklm Ustovlma koji ne odobravaju ame-rtC- ku
oru2anu Inten'enclju u Vljetnamu nalazl se St.
Louis Post-Dispatc- h. U zapazenom Clanku pod naslovom
"US. violates 1954 Viet Nam pact more than any other
nation" ovaj list kaze da SJed. Drzavama prljetl opasnost
da ostanu lzollrane i osudjene od oetalog svljeta.
St. Louis Post-Dispat- ch oStro krltlzdra driavnog se-kret- ara
Ruska da amerlCkom narodu ne govori Istlnu.
Rusk je rekao da bi "problem Jugolstocne Azljc bio rl-jes- en
ako bl Sjevernl Vljetnam obustavlo agreslju 1 po-ceo
da poStlva 2enevske sporazume". All 2enevske ugo-vo- re
su najviSe gazlle Sjed. Driave, kaze list. Dalje plie
list da clnjenlca da rat nebl trajao vet deset godlna
ako bl se radllo samo o "agresljl" SJevernog Vljetaama.
Stvar Je u tome da Vtjetkong Ima potporu naroda a
luznovljetnamske vlade ju nlsu mogle dobltl usprkos
amerlcke pomocl. (Mozda bl bllo bolje veil da su Je lz-Ku- bile
najviSe zbog te pomodl).
Kad Rusk ka2e da Sjevernl Vljetnam treba da po-st
iva 2onevske sporazume, onda to trebaju uradltl 1
sied. Drtave, 1 kad trail da SJev. Vljetnam prestane
%iati vojnl materljal 1 Uudstvo u Juinl Vljetnam", ond
tx trebaju uradltl 1 Sjed. DrJave, zavriara St. Louis
Post-Dispatc- h.
— —
SILVATOR MOKSK: "BIJIXA KNJIGA" PUNA HUPA
POPUT SVICAKSKOG SIKA
Senator Wayne Morse lz amerlcke drtave Oregon Je
ioS proSle godine upozoravao da Sjed. Drzave ldu na
proslrenje rata u JugolstoinoJ Azljl, Sto bl moglo ugro-zi- ti
mlr cijelog svljeta.
State Department Je nedavno lzdao "Bljelu knjlgu"
u kojoj se pokuSava dokazatl da Je amerlCka lnterven-clj- a
u Juznom Vljetnamu opravdana jer to nljc gra-djans- kl
rat, ved "agreslja sa sjevera".
Morseova ocjena "Bljelc knjlge" Jeste: Puna je ru-p- a
poput iSvlcarskog slra.
On Je kazao da Je pomo5 SJevernog VlJetnama Oslo-bodllack- om
pokretu Juznog VlJetnama blla neznatna do
americklh represalija u Tonklskom zaljevu, a kao dokaz
za to naveo je svjedocanstva vladlnih predstavnlka pred
senatsklm odborom za vanjske poslove, koja se znatno
razllkuju od sadaSnjlh vladlnih stavova o "agresljl" sa
sjevera. Mcrse je dodao da su uzaludnl svl vladlnl po--
Move fijasko HaMsteinove doktrine
JOS UDAltAC TLZI ZAPADNA NJEMACKA
PKLDSTAVNIK
Bonn. — Eesperspcktlvnost krlze bonske polltlke na
Bllskom istoku navodl u posljcdnje vrljeme neke za-padnonJem- aCke
polltlcare na dublja koja
se uglavnom svode ne na Izmjonc osnove sadrtaja dosa-daSnji- h
zapadnonjemacklh sluzbenih shva5anja, nego na
radlkalne promjene forme u kojoj se tl stavovi prezen-tiraj- u
svljetu. Trazl se ukusnlja ambalaza za sve vanjsko-polltlc- ke
tabue Bonna, kojlma bl se trebalo postWl da
se u Inozemstvu, lakSe nego dosad, prihvadaju nelzml-jenje- ne
bonske koncepclje.
U tim razmiSlJanjlma zasad se ostavljaju postran-c- e
raznorodne te5ko5e u odnoslma Bonna s Washlngto-no- m,
Parlzom i Londonom te unutar Atlantskog pakta,
ukljucujucl 1 zelju za atomsklm naoruzanjem. VISe od
svega toga aktuelnljl Je u sadaSnJem trenutku onaj dlo
zapadnonjemacke polltlke koji Je Bonn regullrao poseb-nl- m
lnstrumentom — Hallstelnovom doktrinom.
Kada je prlje vlSe od Jednog decenlja Walter Hallsteln
— tadaSnjl drtavnl sekretar u bonskom mlnlstarstvu
vanjsklh 1 sadaSnJl predsjednlk Evropskog za-JednlC- kog
trzlSta — formullrao "temelj zapadnonJemaC-k- c
polltlke", medjunarodne prilike bile su sasvlm druk-cij- e
nego danas. Bllo Je to u Jeku hladnog rata, Uje-dinje- nl
narodl su Imalt tredlnu dlanova manje nego
sada, a Demokratska Republlka NJemaCka se borlla s
krupnlm prlvrednlm teSkocama 1 blla tek na pocetku
svoje drzavne aflrmaclje.
LANS1UANA DOKTBINA
Zahvaljujuei obllnoj pomodl Zapada, u SR NJemaC-ko- j
pojavlll su se simptoml "prlvrednog cuda", a Bonn
Je poetao najgrlatijl pobornlk tadainje polltlke NATO-- a.
Osjedajudl ponovno "cvrsto tlo" pod nogama, noslocl
tzv. "opcenjemacke polltlke" u Zapadnoj NjemackoJ lan-slr- all
su doktrlnu o svom lsklJuClvcm pravu zastupanja
cjelokupnog nJemaCkog naroda.
Upsrena u prvom redu protiv druge пЈетабке drza-ve,
Hallsteinova doktrina Imala je onemogudltl bllo ka-k- vu
pojavu DDR Izvan tadaSnjeg lstocnog bloka. SvakoJ
zemljl otvoreno Je reCeno: dlplomatsko prlznanje DDR
povlaci prekld dlplomateklh odnosa sa SR NJemackom,
a sakl korak koji vodl ka jadanju bllo kakvlh odnosa
sa vladom u Istocnom Berllnu uvjetuje
protumjere s Rajne.
Medjutlm, Je tekao druglm putom; od tada
se mnogo toga Izmljenllo, 1 to u sasvlm suprotnlm prav-cim- a
od bonskih oceklvanja. popustanje zateg-nuto- stl
Istok—Zapad, pojava vellkog broja novlh neza-vis-n- lh
driava, golemo Jacanje ugleda nesTstanlh zema-lja
1 naglo Jacanje prlvrednog potencljala 1 tehnlckl
ugled DDR — sve to stavlja Bonn u novu sltuaclju.
No, umjesto da na vrljeme sagledaju tendenclje tog
kretanja zapadnonjemadkl nadleznl faktori su sve to
lgnorlrall, Cvrsto stojedl na okamenjenlm postulatlma
profesora Hallstclna. Kada su najprlje Jugoslavia, a
zatlm 1 Kuba de Jure priznale DDR nlje lz toga lzvucc- -
"da stvori alibi"
Senator Morse je rekao da je amerlCko angazovanje
u Vljetnamu "stajalo strahovlto mnogo krvi 1 novca".
On ki to angaiovanje krlvl blvseg predsjednlka Eisen-howe- ra
i driavnog sekretara Foster Dullesa. Sjed. Dr&i-v- e,
istakao je Morse, su poCele razgovore u 2enevl 1954.,
all su se kasnije povukle, jer je Dulles htjeo da se
rat nastavl.
Treba podsjeUU amerlCkl narod, rekao je Morse, da
Sjed. Drzave nlsu potplsale 2enevske sporazume, lako
Je Washington lzjavlo da Ce ih tretlraU kao medjuna-rod- ni
zakon. Sjed. Driave, dodao Je on, su odmah pre-krSl- le
te sporazume stvaranjem marionetske vlade u
Juznom Vljetnamu.
Senator Morse se u svom govoru u Senatu obraru-na- o
1 sa sluzbenom tezom i sa onlma koji govore da Sjed.
Drzave u Juznom Vljetnamu poduplru "stvar slobode".
"Juznovljetnamska vlada predstavlja lsklJuClvo vojno
pollcljsku drfavu, tlranlju 1 nlSta drugo", rekao Je Morse
Dodao je da on zell "povratak zakona" u Juznom Vljet-namu
koji bi trebalo da zamljeni postojetfi "zakon
dzungle".
On se usprotlvlo i sluibenlm tvrdnjama da ne po-sto- je
uvjeti za pregovore, poSto su "poalolje Sjed. Drza-v- a
slabe" 1 one treba "da spasu obras".
ODGOVOUNOST ЛМПК1СКОО NAUODA
NJuJorSkl "National Guardian" u Clanku pod na-slovom
"Bljela knjlga — crnl rekord" kale:
"Korcjskl rat Je bio rat Harry S. Trumana. Sovjet-s- kl
uzmak je sprljeclo da Kuba ne postano rat Johna
Kennedya. Samo amerlckl narod mozc sprljeciti da
Vljetnam — i stalno prlsutna i prljeteca opasnost nu-klearn- og
unlStenja — ne postane propast Lyndona
Johnsona.
Tvrdnja da se Sjed. Drzave nalaze u Juznom Vljet-namu
na pozlv nepostojece vlade odavna Je raskrln-kan- a
kao prevara. SJed. Drzave se nalaze u Juznom Vljet-namu
— 1 nastoje da se odrze u Jugolstocnoj Azljl —
zato da sprljece da sloboda ne dodje u to podrucje. One
su tamo 1 zato da budu u polozaju za konacnl udar
protiv Klne.
Takav udar bl znafilo Tre5i svjetskl rat. Kao prvl
korak za sprccavanje tog rata treba trazltl da Sjed.
Drzave povuku svoje slle lz Juznog VlJetnama. Za po-duzima- nje
tog prvog koraka Je prlje svega odgovoran
amerlckl narod."
JLDAN DA ЈП
CJLLOKUPNOG NJKMACKOG NABODA
razmlSlJanja,
poslova
odgovarajude
razvoj
Osjetno
kuSajl
na nlkakva pouka, nego su s tlm zemljama
diplomatskl odnosl.
"UBLAZLN" STAY
preklnuti
Sada, kada Je UAR pozvala u sluzbenl posjet pred-sjednlka
Ulbrichta, u Bonnu Je najprlje nastala kon-steniaclj- a,
a zatlm se pocelo groznldavo razmatratl na-cl- n
kako da se doktrina prlmljcnl na ta] sludaj. Prve
sluzbene lzjave prijetlle su prckldom doplomatsklh od-nosa.
Zatlm Je stav "ublazen": ako Ulbrlchtov posjet
lpak uslljedlll, a UAR prl tome de Jure ne prizna DDR,
Bonn de se "zadovoljltl" samo prckldom prlvrednlh od-nosa
s Kalrom.
Uslljedlo Je odgovor Kalra: UAR prlznaje obje drza-ve
s jedne 1 druge strane medjunjemadke granlce, a
ukollko Bonn preklne privredne odnosc s Kalrom, UAR
de diplomatskl prlznatl DDR. Bonn je odmah prlstuplo
akcljl da se "kalrskl sludaj" lokallzira, 1 to djelovanjem
na ostale arapske zemlje. Odgovor: Sve arapske zemlje
(pa dak 1 Jordan koji je Bonn zamolio za posredovanje
u Kalru) podrzavaju UAR. Fijasko za bonske doktrine-r- e
bio Je kompletan. Potencljalni bonski reformatorl pro-fesora
Hallstclna zabrlnuli su se nad pitonjem: Je 11
krlza s Kalrom zalsta uslljedlla samo zbog zapadno-njemadk- og
tajnog naoruianja Izraela? Onl teSka srea
uvldjaju da nlje samo to bio uzrok, nego da nastall pro-c- es
lma Sire 1 dublje razloge.
ANTIBONSKO UASPOLOZENJE
Postojanje dvlju njemadkih drzava ved Je odavna
— realnost. Oslm toga, 1 pomod za razvoj koju obje nje-mad- ke
drzuve pruzaju mnoglma od tlh zemalja lma raz-ild- it
karakter. Uz drtavna sredstva lz SR NJemadke do-la- zl
1 prlvatnl kapltal, 1 to 3ve pod uvjetom da dotldna
zemlja de Jure ne prizna DDR. A DDR pruza pomod bez
lkakvlh polltldkih uvjeta.
PrakKi postavljanja uvjeta nalik je na metode blv-S- ih
kolonljalnlh 1 sadafeijlh neokolonijalnih velesila, a
svakome Je jasno da Zapadna Njemadka nlje nlkakva
velesila. Prema tome, sadaAnJc "antlbonsko" raspolo2e-nj- e
u arapskom svljetu nlje usrokovano samo lskljudlvo
naoruzanjem Tel Avlva, nego Je to "zarasa koja prljetl
da pridje 1 na druge". Prlmjerl sc ved Javljaju. Tanz-ania
je odludila da ambasadoru DDR na Zanaibaru pre-mje- stl
u obllku generalnog konzulata u Dar cs Salam.
Bonkl dogmatidarl ne usvajaju taj "ustupak" 1 prlje-t- c
prekldom prlvTednih odnosa sa vladom NJererea. Ka-ka- v
de korak poduzeti Dar ee Salam? Indonesia Јоб nl-je
dala obJaAnjenJe Bonnu u ezl s najavljenom namje-ro- m
da prizna DDR. "Uanemlrujude" vijestl stlzu lz
Kambodze, Gvlnejc, pa dak t Kuvajta.
Usprkos svim konfuznlm mlSljenJlma, sltuaclja je
Jasna: dok su nadleznl faktori aa daljnju beskompro-mlsn- u
prlmjenu teorije profesora Hallstclna, nekl poll-tlda- rl
zele je modlflclrati, all ne 1 uklnutl. Znadl, vu-k- u
valja promljenltl dlaku, all ne 1 dud.
K. KUKOIJA
(Stalnl dopisnlk "Vjcsnlka")
|
