000071

OCR Text: JT3S?TfW,0 "Vy" ЧЈИМВјнГЛИВИНирт iBMHIPeBBew'Mf, %m
Cetvrtak, 1 raarta, 1951. JEDINSTVO STRAMA 7
_-.15- аеж# EsJJBsBBBBBBBBBBBBBSsasssssssssH
- ИкГА~1 ?vf osssssssssssssssssssssssaear
- Goapodine, mollm pokorno, 1 ste oslobodjen zatvora I Imenovan za komandira dlvlzije.
ICetite rt Amerikancima da Ja odbijam ital ii zatvora dok god ml ne dadu korpus.
GODINA DANA U POLJSKOJ
U zadnjih 12 mjeseci ko
je sam proveo u VarSavi,
udinjeni su veliki uspjcsi na
poljn izgradnje poruJenog
grada. VarSava je bila siste-mats- ki
uniJtena. Prcko 80
procenata stanbcnih zgrada
bilo je potpuno spaljcno i
sruSeno. Njemndkl faSisti su
potroSili 7 hiljada vagona
cksploziva u sistcmatskom
ruSenju grada. Zcljcznidkc
stanicc bile su uniStene pot
puno. UnUtcni su takodjcr
bill i svi mostovi na rijcci
Visli. Vodovod, tclofon, te-legr- af
i ditavi saobradaj u
VarSavi bio je prckinut pot-puno.
Prije Drugog svjetskog
rata VarSava jo imaJa
1,300.000 stanovnika. Na-ko- n
svrSctka rata, tj. 1915
godinc, u rupama grada iiv-jcl- o
jc neSto oko 1G hiljada
ljudi i to pod vrlo ncsnoS-Ijivi- m
uslovima. U drugim
rijedima, to nije bio grad no-g- o
ruScvine.
Februara mjeseca 1950
godinc stigao sam u VarSa-v- u,
prosto sam sc izncnadio
kad earn vidjco Sto je sve
udinjcno ved tada na polju
izgradnje. Od tog doba pa
do janupra 1951 godinc udi-nje- no je mnogo viSc ncgo li
bi itko mogao vjcrovati, na-rodi- to
u podizanju novih
zgrada, uspostavljanju sao-braca- ja
itd. Sagradjeni su
Jitavi novi predjcli grada.
MeJ Gbavetajni agent,
po lmnu Arch Farch, koji
e sada nalazi u Evropi po-m- eu stipndije koje sc da-j- u
od strane Projokta X
Congreee-a- , poslao mi je
strego poverljivi zapienik
jednog ktoriekog mitinga
odriMtog u Beogradu. Ja
sam prvo doxnao o torn mi-tin- gu
iz novinskih vceti, gde
je bilo javljcno da se Kon-grasm- an John F. Kennedy,
demokrata iz Massachu-setts
nalazi u Beogradu i
da namcrava da poeeti Tita
da od njega dobijc podatkc
o ulozi koju je spremna da
igra titovska vlada u izgrad-nji
antisovjetskog rattvog
frenta.
Farch, koji pretstavlja
Projekt X, naSao se na torn
istoriskom sastanku I, zah-valjuju- di
njogovom heroj-sko- m
pothvatu u zapwiva-nj- u
toka diskusije, emogu-de- o
mi je da prcnescm ovaj
zapienik i na vas.
Zapisnik jednog
interrjua
Kad je Kennedy uiao, , Ttto je eedk za svojim pi--'
U predjelu "Muranov" sa
gradjeno jo 108 kuda. U
predjelu "Mokotov" 61. U
prcdjelima "Marin Stat" i
"Novi svijet" preko 200 no-vi- h
stanbcnih zgrada. Sa-gradje-no
je takodjcr u ovim
prcdjelima preko 20 novih
Skola, viSe novih modcrnih,
higijenskih zadruinih duda
na. Novo zgradc su sagra-djen- e
na tri, 5ctiri i pet
sprata. One su snabdjeveno
sa ccntralnim grijanjem, ku-patili-ma,
imaju Sirokc pro
zorc, zdravstvene i druge
udobnosti. Zgrade su uda-ljcn- c
jedna od druge oko
25-3- 0 mctara. Kraj kuda po-sija- na je trava i posadjena
su drveda i cvijedc.
U ostalim djelovima gra-da
sagradjeno je prcko 50
vclikih modcrnih zgrada u
kojima su smjeitena razna
ministarstva, naudno institu
cije itd. Sagradjcna je tako-djcr
u prosloj godini najvo-d- a
i najmodcrnija tiskara u
Srcdnjoj i Zapadnoj Evropi,
"Poljsko slovo", u Sijim je
prostorijnma odr2an Drugi
svjetski kongres pristalica
mirn. Otvorcna su dva naj-modcrnija
kazaliSta "Mosk-va"
i "Praga". Uskoro cc bi
ti otvorcna ictiri Sestepratna
modcrna dudana u kojima
cc stanovniStvo Varfave mo
di da kupuje sve potrcpiti
nc. Otvoreno je vec do sada
(IZ YORK
sadim tolom, okruien trojl-co- m
svojih pasa, od kojih je
jedan imao detiri nogc i
dlaku.
Sledede je
zapwnik ovog intervjua:
Titoi Ah, drug Kennedy,
demokrata iz Massachu
setts! Neka iivc socijali
zam!
Kennedy: Druie Titol Ja
vam donosim pozdravc od
radnika Driavnog komiteta
demokratske partije Massa
chusetts--a i od drugova
Achesona, Tafta, Trumana I
Hoovera.
Tito: Neka live interna
cionalna solidamost!
Kennedy: Neka live In-ternational
Harvester!
Tito: Neka £ive Inter-national
Basin Machines!
Kennedy: Neka live Prva
banka!
Tito: Druie Kennedy, do-zvol- ite
mi da izrazim kollko
mi cenimo ogreman dopri
nes vakg oea, bivSeg amba-sado- ra
u Britaniji, Joseph J.
mnogo manjih zadruinih
dudana i restauracija i po
pravljcno je nekoliko stoti
na stanbcnih i drzavnih
zgrada. Otvoreno je nekoli-ko
novih ulica na kojima jc
saobradaj sa
trolej busovima, kojih 1939
godinc nije uopJtc ni bilo. U
podetku 1950 godine primje- -
tio sam u VarSavi mnogo
starih automobila, kamiona
i autobusova. Konccm pro5
1c godine i podctkom 1951,
u VarSavi se opaiava sve
viSc novih automobila tipa
"Pobjeda", "Skoda" i dru
gih. Ima sada na stotinc no
vih i modcrnih autobusa i
U zadnjih 7-- 8
mjescci u VarSavi sc opain.-v- a
na stotine novih kamiona
(trokova) sovjetskog tipa
"Zis" i tipa
"Skoda". Kamioni zamje-njuj- u
kola. Buldozcri, pame
lopatc, dizalicc, modern!
liftovi upotrcbljavaju sc u
izgradnji novo VarSavc.
ProSlc godinc sa kamionima
i kolimn izveieno jc nekoli-ko
miliona tona ruScvina.
Taj posao bio jc najtcii.
U proSloj godini otpodcla
Je gradtija ccntralnc zcljcz-nidk- c
stanicc. Ona dc biti
dovrScna u 1951 godini i bi-ti
dc jedna od
u Evropi. Izgradjujc sc
takodjcr i vclika tvornica
automobila i mnogo drugih
NEW "DAILY WORKERA")
veredoetojni
medjunarodna
uspostavljcn
trolejbusova.
dehoslovadkog
najmodcrni-ji- h
Kennedy-a- , za etvwr socija
lizma u svetu.
Kennedy (stidljivo): To
jc skoro nilta. Ja sam poslat
od moje vlade da vam ka
iem koliko smo mi veseli Mo
vi nkte jedan od onih za
glibljenih marksieta. Mi ved
dano dekamo pojavu vaie
vrste nezainog marksiz-m- a.
Tito: A sada predjimo na
biznis. Druie Kennedy, ko-liko
novaca jc sprcman drug
Kongres da mi da za arm!-ju- ?
Kennedy: Kollko je ne-zavis- an
г& marksizam?
Tito: Moj marksizam je
ttrogo nezavisan. U prom
redu, nezavisan je od En-gcls- a.
Kennedy: Deset miliona
dolara.
Tito (ponizno) : Nezavi-san
je takodje od Lonjina.
Kennedy: Evo joi deset
miliona dolara.
Tito (ustaje) : StaviSe, ja
ram Izradio marksizam koji
TiVnajboIji saveznik4
Nedjeljni list "Toronto
Star Weekly" (nedjeljno iz
danje lista "Toronto Daily
Star") objavio je nekoliko
dlanaka o Titovoj Jugoslav.
ji. Pisac tih dlanaka je Mat- -
hew Halton, evropski do--
pisnik "Stara". Halton je bio
u Jugoslaviji i razgovarao
sa Titom i drugim faBistid- -
kim glaveeinama.
U ovim dlancima Halton
na vcliko hvaJi faSistiSki
Titov reiim. Poeljednji dla-na- k
zavrSava ovim rijedima:
"The best ally we have in
Europe against communism
is Yugoslavia — a commu
nist state".
Najbolji saveznik imperi-jalistidki- h
potpaljivada rata
u Evropi je Titova "komu
mstidka" Jugoslavia!
CEHOSLOVACKI PKAZNIK
25 frbruara tehoelovalki na
rod proalavio je trecu godiinjjcu
unpofctare narodne vlantl.
NR
fabrika i radionica. SvrSct
kom SestogodiSnjcg plana
1956 godine, VarSava de bi-ti
jedan od najmodernijih
gradova Evrope. Danas Var-
Sava broji 800 hiljada sta-novni- ka
a zavrSctkom plana
imati de jedan milion 200
hiljada. Ovc godine otpodi-nj- e
izgradnja podzemne ze-Ijczn- icc
u duiini od 11 kilo-metar- a.
Za sve gore navedene us-pjc- hc
u izgradnji mo2c sc
zahvaliti radnom narodu,
narodnim vlastima i poljskoj
Iladnidkoj partiji, koja stoji
na dclu ovih gigantskih pod-vig- a,
a koja je predvodjena
od strane vclikog sina polj-sko- g
naroda Boloslava Bie-rut-a.
Toma Babin,
Varsava, Poljska.
Kod njilt i kod nas
Toron(oTkl Hot "Globe and
Milt" u jfdnom od svojih ne
dainlh Izdanja utinio Je tieke
uporedbe izmrdju izdataka na
vojne avrhe u SAD I Kanadl.
Ako ne ti Izdacl uporrde pre
ma broju pufanetra, onda u
SAD Iznow 110 dolara Rodii
nje na araku oobu, a u Kana
di 120 dolara na avaku onobu.
Comrade Kennedy - Democrat from
Massachusetts - and Comrade Tito
i
i
j nza1tM(n
Marks.
d samog
Kennedy: Evo, druie, joi
30 miliona dolara.
Tito: Izvrsno! To du utro-ii- tt
na —
Kennedy: Hej! Nemoj
odmah postnjati sasvim ne-zavisan.
Mi demo ti reti gde
da utrolK.
Tito: Bez ikakvih obave-za- ?
Kennedy: Druie Tito, dok
god bude da dinlS ono Sto ti
se naredi ncde biti postav-ljcn- c
nikakve obaveze. Ja
sada moram otidi. Bilo je za
ista prijatno s tobom braniti
nezavisni socijalizam.
Tito: Gudbaj, druie Ken
ncdy. Urudite moje pozdra
ve drugu Eiscnhoweru, dru-g- u
MacArthuru i drugu O.
John Rogge-- u.
Tog momenta je zalajao
jedan od prisutnih pea —
nc onaj sa dlakom — nagla-Savaju- di
kraj intervjua.
Ted Tinsley.
NIKOLAJ OSTROVSKI Kako se kalio eellk
(51)
Poito zatvori vrata, Tavl obri# rukwn те-l- o Mo i podje kroz prasnu kaeeeUriju prema
lilaiH. Kada izadje na ulfeu, udahnu penim gru-diin- a zraka. ZapalivH cigaretu uptl se k maloj
kuiHcl na Batijevu Brdu, gdje Je Jivio Tokarev.
Korfagin zatefe brarara za veferom.
— ГгШЈ, da cujemo Ha je tamo kod vm
novo. Darja, done! rau zdjelu kaie, — reee To-karev
nudei Pavla da sjedne za sto).
Darja Foffliniina, Tokarevljeva iM, bmu
prot muiu xisoka I puna, stavi pred Pavfe ta-nj- ur kaie od ргом i, brifeei bije+om keccjjum
1aine ueee, refe do&rocudee:
— Jedi. sinko!
BftRij, kada je Tokarev radio u raJiontoa-Ma- ,
Koreagin Je evdje eeot jedio do ckWko U Ш, all sada, po povratka u grad, We Je kod
4era prvl pat
Bravar je palljivo slufeo PavU. 9m nije
лЖа gevorio, pailjivo Je Joe kaKkom mrmJjeje.
Ц za sebe. Poto savrW s katom, on oferwa mara
mom brkove i iekaAIJa se.
— Ti el, Raravno, u pravu. Odavno Je trebak
da pectarimo tu stvar na sveje tnjooto. IladJeni-e- e
su osnovni kolektlv u rajomi, odavde treba
poJetl. Dakle, tl 1 Cvjetajev He se dehvatill?
Ne valja. On Je priliino utjecajan momak, all
tl si umio da radii s omladlonm. Uzgred budi re
бепо, Ho tl radii u radionkamaT
— Ja sam u odjeljenju. Tako, uopje svuda
so pomalo nadjem. U svojoj Wiji vodim kruiok
politick! neupufenih.
— A ita radii u birou?
Korfagin poe da ee snebira.
U pn--o vrijeme, dok sam Joi bio slab, mWJo
sam da malo ueim; sluibenog udjek u rukevo-djenj- u
nlsam imao.
— Eto ti sad! — s negodovanjem uzvikmi
Tokarev. — Znal, sinko, Jedno te Izvlafl od kaz-n- e
— to Je tvoje slabo zdravlje. A kako Je sada,
jesl 11 se malo oporavio?
— Jesam.
— E, onda ee bolje prihvatl posla. Ne treba
se gnjaviti sitnicama. Je 11 tko vidio da se ne
ito dobro uradi sve Uleii na meku duSeku?
Ovako tl mole svatko nil da Izmifoi od odgo-vornoi- tlj
ne mole onda SovjA nl da te branl.
Sutra sve to tamo uredi, a Ja ii Okunjevu da na
trljam nos, — neito nezadovoljnim glasom za
vril Tokarev.
— Ne uznemiruj ga tl, o£e — zauze se Pav-l- e,
— Ja sam ga sam molio, da me ne opterejuje.
Tokarev prezlrvo zaivida.
— Ti si ga molio, a on tl uvaiio molbu? E
pa dobro, Ita mole iovjek s vama, e komsom. . ,
llajde, sinko, po starom obijaju profitaj ml novi
ne. OH me Izdaju. . .
Biro partkolektiva Je odobrio miUJenje om-ladinsk- eg
biroa. Pred parjijskl 1 omladinskt ko-lekt- lv
bio je postavljen vaian I teiak zadatak:
li?nim radom dati primjer radne diseipline. U
blrou su Cvetajeva sasvim ispraMII. On se u po
etku kao poeo da Sepiri, all pritlsnut uza zid
htupanjem odsekra (sekretar odsjeka) Lopatlna,
starijeg fevjeka iutoblljeda lica od tuberkuloze
koja ga Je uniitavala, Cvetajev popustl I upola
prixnade svoju pogrelku.
Sutradan se u zldnim novinama u radienid
pojavlfe lanci koji priukeie palnju radnika.
Citali su ih na glas 1 vatreno o njima rasprav
Ijall. Uve?e se na neobUno posjefenom skupu om-ladinsk- eg
kW-kti- va govorilo samo o njima.
Kostku su itkljueill, a u biro kelektiva uve
doie novog drugs, novog politprotfeta (potitUkl
rukovodilae) — Korjagina.
NeobWno mirno 1 pailjivo su tduSall Njeida-nova- ,
Ovaj Je gevork) o novim zadaefma, o novoj
etapi u koju su stupile ie4Jecnllke radienke.
PeHje skupMtoe Cvetajeva Je na uKei fe
kao Korlagin.
— Ilajdemo zajedao, imamo o ntjewu da
razgovaramo, — pridje on edeekru.
— O eeimi ? — reee mukle CveUjev.
Pavle ga use iepod ruke 1 peaHJe мкМк
koraka sastade kod khipe.
— SJedaimo za tretwtak. — I prvi sjedne.
Cvc4arljeva rigareta bi Ht asvtHWsa, н
W se идамНа.
— Iteei ml, Cvetajeve, a--Me M preilv mee ?
NkHk tremttaka Jwtnje.
— A tl e tome, a J sam wisHs — o parfwl
iedjen.
Pavle cVreto star! sJ dtan na njgv k-s- ije
no. , (
— леимЈ. имк, da unjaft. le se same at
pfemaH tako hrtafe. Tl ml edgevori: ZaH ne
14AVCV9 СгЖ flftv J)OOFl9MV
Cvjetajev se nestrplJJve pomakne.
— Sta el naraHe? Sto, da imam neito pretiv
tebel Ja sam ti predlelio da radime. OdMo ti,
л sada Weri kao da ti Ja odbijam.
Pavle ne nadje u njegevu glara tskreneeti I
kkiajuei nku s koljena, pefe gevoriti osbttdjene.
— Ne cei da odgevorii? Ja ea tl re& Tt
mtW da in tl ja preprijeelti put, mfctti da
sanjam o mjeetu odsekra? Ta, da rdje toga,
ne bi medju nama bilo prepirke zbog Kostke.
Takvi odnosi kvare cjelokupan rad. Kad bi to
smetato samo nama dvojiei, do djaveta s thn —
ne marl, mieil Ma bo6L AH mi cemo setra ta-jedn- o
radHi! Sta ce od toga tpasti? E, onda
stuiaj: Mi nemamo Ka da dijeiimo. Tt I ja smo
raditiei. Ako tl Je naia stvar mttija od srega
dat M mi iapu 1 od sutra cemo bill dregevi. A
ako sve te burgije ne ttbaeH iz gtave I podjei
utrtem staiom, onda feme ee zbog svaksg ne
espjeha u peshi koji se zbog toga bude degedfe,
boriti bijesne, Evo ti ruka, dok je to dragarska
ruka.
VeMklm zadoveljetvom osjeti Koreagki na
svora dlanu 2voraste prste Cvetajeva.
ProMa Je nedjeija dana. U rajkompartu
(rajoftikl partijski komitet) rad se privodio kra K U odjeijefena UMna. AM Tokarev jei nije od-lazi- e,
SUrac Je ejedio u nastonjafu I pailjivo ti- -
tao najnoviji materijal Netko pokuea na vrata.
— Naprijed, odgovori Tokarev.
Udje Koriagin 1 stavl pred sekretara dva k-punj-ena
lista.
— Sta Je toT
— To je oe, Kkvidaeija neodgovernostL
MWim da Je vrijeme. Ako si Meg ШЈепЈа, on-d- a te motim za podriku.
Tokarev pogleda nasiov, zatim, peto Je ne- koliko sekundi proraatrao mladiea, mirno use pe-r- o u ruku. I u rubrki o partotaiu (partijskl
stai) u kojoj su bile fepisane rije koje prepo-rueuj- u druga K-eagi- Ba Pavla Andrejevia za
kandidata VKP (b) odlufno napW "199S godi-na- "
1 twporedo s tim svoj Jednortavan potpk.
— Na sinko. Vjerujem da nikada ne eei
ooramotHi moju sijedu glavu.
U soU J saguMjivo i lebdi same Jeda mi se: "Da ml Je da Mo prije budem tamo, u leja
ma keMeaova na Sofemeakl, kod Wjwrffk U-lee.- H
— ZavrimvaJ, Pavka, nemam xU age, —
motto Je Cvetajev sav ојап. Kaeufc, a a вјт i drugi poduprijeie ga.
Koreagin zatvori knjigu. Krusok avrii tvJ rad.
Kada su se svi u gomlll podigW, na zidu ne
mirno otkuea start "Eriksen". Trudeci se da nad
viee one Mo su razgovarall u sobi, Cvetajev po
vede pregovore.
Poito objeei lulu, okrene se Kor&ginu.
— Na peronu stoje dva diplomatska vagona poljkog konzulata. U njima se ugasila svjetloet,
vlak kreie kroz Jedan sat, treba da se popral In
sUlaciJa. Uz.nl, Pavle, sanduk s materijalem I
otidji onamo. Posao Je hltan.
Dva sjajna vagona za medjunarodnl saob-radaj
etajala su na prvom koiosijeku stanlce. Sa-lon-vag- on sa Mrokim prozorima bio Je Jako ©svi-JetlJe- n, all Je susjedni bio u mraku.
Tavle pridje ratkobiom pulmanu (vagon za
spavanje) 1 uhvatl se rukom za priruJje sprema-Ju- 5i
se da udje.
Od stanltnog zida brzo se odvoji jfevjek i
uhvatl ga za rame.
— Kuda gradjanine?
Glas mu je poznat Pavle se okrene. Koinl
kaput, iirok Itit na kspi, tanak orlovskl nos I
oprezan, nepovjerljiv poglod.
Atjuhim tek sada poznade Pavla, ruka mu
pade s ramena, izras Ilea poetade blall, all upi-ta- n
pogted ostade na sanduku.
— Kud si potao?
Pavle mu ukratko objasnl. Iz vagona pojavl
se druga prilika.
— Odmah u pozvatl njihova sprovodnika.
U salon-vagon- u, u koji udje Korfagin sa
sprovodnikom, sjedilo Je nekoliko ljudi elegantno
obuJenih u putnlfka odljeia. Za stolom pokrive-ni- m svilenim stolnjakom s rufama, ledjima okre-nut- a vratima sjedila Je Jfdna lena. Kada Korfa-gi- n
udje, ona Je razgovarala s visoklm oficirom
koji Je stajao prema njoj. Cim Instalater udje,
razgovor se prekide.
Poito brzo razgleda iice koje su vodile od
posljednje svjetiljke u hodnik i poito Je vidio da
tu ispravne, KorJagin Izidje iz alon-vage- na na-stavljaj- uji da trail kvar. Za njim Je u korak
Hao debeli sprovodnik, bokserskog vrata, u unl
forml s mnogo veiikih dugmadl S Jednoglavim
orlom.
— Prijedjimo u drugi vagon, ovdje Je eve is-prav-no,
akumulater radl Kvar je svakako tamo.
Sprovodnik okrene kljuS u vratima 1 onl
udjole u mracan hodnik. Osvjetljujuci iku eiek
trienom svjetiljkom, Pavle ubrzo nadje mjesto
kratkog epoja. Kroz nekoliko minuta sinu pna
sijaliea u hodniku I osvjetll ga mlljefnoblijedom
svjctloicu.
— Treba da s stvori odjeijak, tamo moraju
da se promijene svjetiljke, one su prtgerjele, — -- obratl se Koreagm sveme suputniku.
— Onda moramo potvati goopodju, kod nje
Je kljut — I sprovodnik povede Koreagina a
eobsm, jer nije ielie da ga eotavi samog.
U odjeljak prvo udje iena, a sa njom Kor-eagin.
Sprovodnik sastane na vratima satvorivei
№ svojim tijelom. Pavfa padoie u eel dva fma
koveega u mreiama, svHeni ogrtae nemamo ba-e- n
na divan, boelea mirioa 1 mak pvdrijera od
makhMa na stoKeu pored pretera. Zona sjede
u kt divana i pepravijajwei svojv kosu kmene
boj, promatraie rad motaVatera.
— Moiim gospedo, da me sa tremtak ooie-bodH- e;
major iH Medneg pfva, — ponizno re-ee
soFovednlk teeko aavijajnei pri Menjanju svoj
utovijeni vrat
Zena ratmaieno prigoveri:
— Moiete Т.
Ilatgovor ee vedio na poijokom Jeoiku.
Traka svjetlostl is hodnika padata Je na ie-ni- no
rame. Eiegantna od najfmije lionske srnV,
saMvena kod prvoklasnih parkkih majotora, nje
na haljina je ostavljala goia ramena I rake. U
malom uhu, ptamsajuei I svjetlueajufi. njmao se
kao kaptjiea okrugH briljant. Koreagin je vidio
samo ienino rame i ruke kao hkleeane Iz siene-v- e
kosti. Lke joj je bHo u sJenL Brzo radeei
odvijaeem Pavle je premjenio na stropu leiiote
iarulje i kroz mkmtu se u odjeljku pojavi svjet-los- t.
Ostalo mu Je da razgleda drugu sijaKeu k
nad divana na kerne je sjedfta iena.
— Moram da fokuJam evu taruiju, — refe
Koreagin poMo stade kpred nje.
— Ah, da, pa ja vam smetam, — na Notom
ruokom jeziku odgovori gospodja; lake se dHe
i divana i stade gotovo tik va Koreagina. Sada
ju je vidio svu. Peenate su mu streiaste Mntje
obrva i napadno stmnute uene. Nije megie bHI
swnnje: pred njim je stajaia NeH LeMnoka.
Adrokatova kH nije mogla a da ne zapazi njegev
aaeedjeni pegted. AH ako ju Je Koreagin I po-zna-o,
LeMinska ipak nije primjeiMa da je mta-late- r
koji Je krastao u toku ovih nekoMko go-dm- a,
njen bivM nemirwl stanar.
(Nastavit fe ee)