000070

OCR Text: # ' I
ERcSPSEW
штштшшжтшшШШ . . т :улл к :: к н л. шш т .-
Established In 1931. -. : п. JUGOSLAVENSKO-KANADSK- I
Published Every Friday TJEDNIK
No.
March
9 (1363)
3,
Vol.
1967.
XIX JEDINSTVU UKIIY YUGOSLAV-CANADIA- N
479 Queen Street West WEEKLY 1867 U 1967
Toronto, Ontario
F. . , , . .-V-Г-
ЛГ. ftW4"4WW#AV.VAVW'' AW7..W V .. кчЈ9£9Вшл
ИИНкЈ2ИИЈД14љЕ1ИИНВ13Клм8Вм1вишиви
POLICIJA ZNA TKO SU BOMBASI;
OCEKUJU S
Iagleda da Je policlja usia
u trag Izvrtlteljlma zlodi-nadk- og
napada na diplomat-sk- a
1 konzularna predstav-niStv- a
Jugoslavije u Sjed.
Drtavama i Kanadl. Vljestl
lz Washingtona ka2u da Jo
pollcljska lstraga svedena
(narrowed down) na grupu
detnika. Prema plsanju to-ronts- kog
lista Telegram to-ronts- ka
policlja zna tko Jo
izvrSio napad na konzulat u
Torontu all ima potcSkoda da
prlkupl dokaze potrebne da
IzvrSl hapSenJe.
Torontska policlja Je ta-kod- jer
ispitala optu2be ured-nlk- a
"Jedinstva" da Je kod
mjesta Oakvllle postojala
kempa za treniranje ustaS-ki- h
terorista; policlja Je zai-s- ta
pronaSla neku farmu all
kafce da nema doka„a da Je
upotrebljavana za treniranje
terorista. Medjutim, stav
RCMP (drtavne policije) o
tome Je neodredjen.
U Hamiltonu Je zabranjen
cetnlcki radio sat (radio
stanica CIIIQ) i vodl se
lstraga da 11 su rukovodioci
istog znall i indlrektno na-Jav- ili
terorlstidkc napade.
Saznaje se da Je 1 u Chi-cago
zabranjen tamoSnJl
detnldki radio program.
Klupko se pocelo odmota-va- ti
proSlog tjedna kad Je
u Toronto doputovao specl-Jal- nl
doplsnik lista Washing-ton
Post, posto Je doznao da
Je RCFP ispltivala dvojlcu
torontskih detnika o kradjl
vede kolicine dinamita u
Hamiltonu 29. dccembra
1966. Na povratku u Wa-shlngto- nu
ovaj doplsnik Je
Izvjestio da Je policijsko tra-gan- je
za zlocincima u Sjed.
Drtavama i Kanadi dovelo
do neke detnldke grupe.
IzvJeStaj ovog dopisnlka
potakao Je neke torontske
novlnare (kojl su dosad spa-val- i)
da se o tome propitaju
kod policije. Isto Jc bilo 1 u
Hamiltonu. I tako Je Javnost
doznala da Je policlja vodlla
istragu o detnldkom radio
satu u Hamiltonu, da Je istl
zabranjen, i da Je torontska
policlja u bllzinl mjesta
Oakvllle pronaSla ustaSku
farmu.
Novlne plSu da Je Cetnlcki
radio sat u Hamiltonu zabra-njen
po nalogu odbora za
brodkestovanje (Board of
Governors), 1 to nakon nedl-Je- g
protesta.
Citaoce "Jedinstva" potje-dam- o
da Je 1 Savez Jugosla-vensk- ih
KanadJana u Hamil-tonu
u svom pismu premije-r- u
Pearsonu (vldl prosll broj
"Jedinstva") ukazao na iz-Ja- ve
na torn programu.
Kako pise hamiltonu list
"Spectator", u istrazl tog
programa sudjelovall su
predstavnlci torontske 1 ha-mllton- ske
policije 1 RCMP;
pregledanl su svi plsanl go-vo- ri
u posljednja dva mje-sec- a.
Medjutim, upravitelj
stanlce Jack Schoome Je
piiznao da Je splker Branko
Stanojevid lz Toronta (brat
organlzatora ekstremistidke
Srpske Narodne Obrane, Ko-st- e
Stanojevida) rekao 1 ne-s- to
Sto nlje bilo napisano, a
to je ncmoguce uatanovitl
poito stanica nlje "teplrala"
(snimlla na magnetofonsku
E SKORA HAPSENJA
U HAMILTONU ZABRANJEN CETNICKI НЛШО SAT; I)VA CETXIKA
ISI'ITIVANA O UKKADENOM DINAMITU; I'OLICIJA PRONASLA FARMU
GDJE SU SE, PREMA NEKIM INFORMACIJAMA, TRENIRALI USTASE
vrpcu) programe koji su da-va- ni
u posljednja dva mje-sec- a,
a to nlje uradila navod-n- o
zato Sto se presellla. Scho-ome
Je rekao da su rukovo-dioci
ovog programa prekrSl-1- 1
politiku (policy) stanlce.
On je prlznao da su pre-krse- na
opda pravila za brod-kestovanje
koje Jc lzdao od-b- or
za brodkestovanje.
Rukovodioci ovog progra-ma
tvrde da onl nisu naja-vil- l
(hinted) bombardlranje,
all su ga pozdravlll. Tako Je
neki Ray Momcllovich, kojl
Je zapoceo program lzjavlo:
"Ja sam llcno bio obrado-va- n
(happy) bombardlra-njem- ,
ne zato'Sto sam u tome
imao udeSda, nego zato Sto
ml prlclnja zadovoljstvo kad
vldim da se netko oduplre
komunlstlma".
Poslije lzvjestaja o zabra-n- l
spomenutog radio progra-ma
torontski list Telegram
Je naplsao (cltiramo u orl-ginal- u):
"Metro (Toronto) police,
who have offered a $2.000
reward for the capture of
the Toronto bombers, said
yesterday they have a good
Idea who was responsible but
are having difficulty col-lecting
enough evidence to
make arrests.
"He said there is no reason
to believe Toronto was a
RATNIM ZLOCINCIMA
2cneva — Fitanja kai-njavan- ja
ratnih ilocinaca
i osoba koje su livrsllc prl-jestu- pe
protiv dovjedanstva,
borbe protiv raslzma, rasne
diskrimlnacije i apartheida
nalaze se medju centralnim
pitanjima na dnevnom redu
zasjedanja Komisije UN za
ljudska prava 20. februara.
OCckujc se da de zasje-dan- je
te komisije, koja jc
organ Ekonomsko-socljal-no- g
vljcda UN, trajali pet
tjedana.
Komisija le razmatrati
mjcre za 5to skorije provo-djen- jc
dcklaracije UN o H-kvidi-ranju
svih vrsta rasne
diskrimlnacij-- , nastaviti rad
na izradi niza mrdjunarod-ni- h
konvencl'a za zaStitu
prava i dostojanstva fovje- -
planning centre for the I
bombing.
"A Washington report !
Saturday said investigation
has indicated a militantly
anti-Communi- st Serbian
group here is suspected of
mastering the bombings.
"Mcanwhille, Brotherhood
(Bratstvo), a monthly Ser-bian
newspaper published
here, said in its February
issue Serbian immigrants
have no reason to separate
themselves from the attacks
because they draw the
attention of the free world
to the crimes of Tito".
U svom IzvjeStaJu hamil-tons- kl
"Spectator" kaze da
Je tamoSnja policlja povela
Istragu na zahtjev torontske
policije 1 RCMP. Pollcijskl
porudnik Michael Pauloskl
Je lzjavlo da de predsjednlk
Jugoslavije Tito posjetlt
Svjetsku lzlozbu (Expo) u
Montrealu 1 da policlja hode
da zna "antltltovske grupe".
"Spectator" kaze da Je
cetnlcka organlzaclja samo
jedna od takvlh organlzacl-ja.
Spomlnje nekakvo "Jugo-slavens- ko
kraljevsko boracko
udruzenje", koje izgradjuje
nekakav "spomen-park- " Dra-2- 1
Mthajlovidu. Predstavnlk
Udruzenja Roy Baklch Je lz-javlo
da ne vjeruje da su
bombardlranje lzvrSlli detnl- -
ka, razmatrati pitanja rop-st- va
I trgovine robljem, slo.
bode informacija i priprema
za proglasenje idude godine
medjunarodnom godinom
borbe za ljudska prava.
1'redvidja sc takodjer di-skus- ija
o eventualnom ime-novan- ju
visokog komesara
UN za ljudska prava.
U TORONTU III JE ГЕТ!
U Torontu sc nalazi pet
ratnih zlocinaca iz Latvije.
Ovo je izjavio predstav-ni- k
Kanadskog jevrejskog
kongrcsa parlamentarnom
odboru za imigraciju.
Neki od ovih zlocinaca su
dobili kanadsko driavljan-stv- o,
rekao je predstavnlk
Kongrcsa.
Bombardirani jugoslavenskl konzulat u Torontu
O U 2ENEVI
ci, jer ih Je malo.
"Spectator" navodl da se
u Hamiltonu nalaze i dvije
hrvatske organizaclje koje
hoce da Hrvatsku proglase
"nezavlsnom". Predstavnlk
(Nastavak na st 3)
— Ovi njihovl nisu naJim bombarderima.
IZVJESTAJ KUSSELLOVE
KOMISIJE ZA KATNA
ZLOCINSTVA
London — Ankctna gru-p- a
Kusseliova (Basel) me.
djunarodnog suda za istra-iivan- je
ratnih zlofina u
Vijetnamu, koja je boravila
24 dana u DR Vijetnamu,
saopdila jc da njeni nalazi
potvrdjuju da su amcrifkl
avion! bombardirall podruC-j- a
u kojima nema vojnih
ciljeva, vec bolnica, tvorni-c- a,
pagoda, stambenih zgra-d- a
i brana na rijekama.
NOVE OPTU2BE
PROTIV CIA
Washington — Poznatl
americkl komentator Walter
Llppmann (Volter Lipman)
plSe da je CIA zbaclla vlade
u Iranu 1 Gvatemall, orga-nlzira- la
invaziju na Kubu 1
mijeSala se u izbore u Fran-cusk- oj
1 Itallji intervenlra-juc- l
novcem.
Lippmann dodaje da Je
CIA takodjer subvencionlra-l- a
aktlvnost u lnozemstvu
studenata, ucenjaka, novlna-r- a,
svedenlka i slndlkallsta.
Iako su te aktlvnostl bile do-volj- no
otvorene, one su fl-nancl- rane
tajno. Ta tajan-stvenos- t,
u stvarl, briSe gra-nlc- u
izmedju saznanja Sto je
stvarno CIA radlla 1 onoga
Sto joj se priplsuje — istlce
Llppmann.
NJezlnoJ tajnoj aktlvnostl
u lnozemstvu pridonijele su
vellke sume tajno lz-glas- ane
od Kongresa za koje
javnost ne zna kollko iznose.
Poznati komentator iznosl
mlsljenje da problem koji je
ovih dana toliko uznemlrlo
americku Javnost ne mo2e
bitl rljeSen dok se potpuno
ne odvoji obavjestajna dje-latno- st
CIA od "dlste propa-gand- e,
lntervenclje i prljavlh
trikova". Lippmann smatra
da je 1 Kennedy (Kenedi) bio
zaveden od strane CIA prill-ko- m
invazlje na Kubi 1 da Je
njegova greSka Sto ved tada
(Nastavak na st. 4)
Amr-nf-k- a vo.ma komanda
poduzela je nove ratne ope-raci- je
protiv Sjevernog Vijet-nam- a.
Pored 2estokog bom-bardlran- ja
lz zraka otvorena
je 1 masovna topovska vatra
sa americklh ratnih brodova.
Posljednjlh dana prouzrodene
su ogromne stete na obalnlm
predjellma Sjevernog Vijet-nam- a,
gdje su unlStavanl na-selje- ni
predjeli 1 stvorene
mnogobrojne
- I— — HW—" нгц-т-- п ir- -l
lovel dorasli
novca
2rtve
HO "DO KONAgNE POBJEDE"
Hanoj — "Bez obzira na
trajanje rata I vclidinu na-S- ih
patnji 1 irtava, rijeSenl
smo da se borimo do kona-dn- e
pobjede", izjavio je
predsjednlk DR Vijetnama
Ho Si Min, u intervjuu spe-cijaln- om
doplsniku madjar-sko- g
lista "Magyar Ncmzet"
(.Madjar Ncmzet) u Hano.
ju, Tiboru Varkonj iju (Var-konji- ).
"Morat demo pogledati u
lice nekim teSkodama 1 pri- -
NOVI P0REZN9 SISTEM: TEK SE
R0DI0 VEC GA SAHRANJAJU!
Predlozen je novl poreznl
slstem za Kanadu, temeljen
na prlnclpu
pladanja", odnosno da boga-t- l
pladaju vlSe, slromaSnl
manje. All teSko da de bltl
usvojen.
Prlje detirl 1 pol godine on-daS- nja
federalna (konzerva-tlvn- a
vlada na delu sa Dle-fenbaker- om)
lmenovala Je
komlsiju od Sest dlanova da
proudl poreznl slstem. Za
komlsiju Je radllo 150 strud-njak- a.
UtroSena su 3 1 pol
mllljuna dolara. Komisija Je
pripremlla izvJeStaj kojl zau-zlm- a
2.600 stranlca i sadrtl
brojne preporuke.
Glavnl Je zakljudak komi-sije
da Je dosadaSnjl porez-nl
slstem nepravedan, Jer Je
porezno breme svaljleao na
ledja malog dovjeka, a bo-gata- Si
I velike korporacije
nisu pladali dovoljno. Nov!
slstem bl donekle lspravlo tu
nepravdu.
Jedna Je preporuka komi-sije
da se lzmjenl porez na
dohodak (Income tax). Dosad
Je ovaj porez pladao svatko
tko Je zaradjlvao vlSe od hi-lja- du
dolara godlSnJe. U bu-du- de
porez bl se radunao na
U novoj taktici nasilja pro-tiv
Sjevernog Vijetnama,
Amerlkanci su pofeli minira-t- i
plovne rijeke, racunajudl
da te time oslablt otpor
narodnlh slla.
U naredbl za proSirenJe
rata u SJevernom Vijetnamu,
predsjednlk Johnson Je cl-nlc- kl
lzjavlo da se to dlni
zbog "brzog svrSetka rata i
uspostavljanja mira". On i
si Ml№
"mogudnostl
oslobodlladklh
stati na mnogc irtve. All,
nama pomaiu bratske soci-jalistid- kc
zemlje. Svi narodl,
i mnoge vlade, stojc na na-S- oj
stranl", rekao je sjevcr-novijctnams- kl
predsjednlk.
PoSto je dodao da je ra-zumlj- ivo
da mnogc vlade,
koje su reakcionarne, ne
pomaiu DR Vijctnam, Ho Si
Mln je izjavio: "Pored ame-ricklh
Impcrijalista, naSl ve-li- ki
neprljatelji jesu vlade
Japana i Zapadne Njc
temelju dohodka ditave po-rodlc- e.
Za dohodke do deset
hlljada dolara porezna stopa
bl blla smanjena, a za do-hodke
lznad te svote pove-dan- a.
Komisija preporuda uvo-djen- je
poreza na kapltalnu
dobit. Porez na korporacije
bl bio lzmjenjen. Bile bl odu-zet- e
porezne olakSice koje
sada uzlvaju neke kompanl-Je- ;
time bl narodito bile po-godje- ne
strane kompanije
i strani ulagadi. Nov! sistem
korporacljskih poreza donlo
bl u drtavnu blagajnu 532
mllljuna dolara vise nego
dolazi sada.
Predloiene promjene su
nalSle na oduSevljenu po-drS- ku
Javnostl, osim, razu-mi- je
se, onlh kojl bi mora-1- 1
pladati vise.
Veliko Je pltanje da li de
novl poreznl sistem bltl
usvojen.
Neki su ved otvoreno lstu-pi- ll
protiv poreza na kapl-talnu
dobit, tvrdedl da de to
usporiti ekonomski rast.
IzvJeStaj Je parlamentu
podnlo mlnlstar financlja
Mitchael Sharp, all Je dao
znati da s njlm nlje oduSev-lje- n.
Sharp Je kazao da pri- -
nipcova vluda i vojna ko-man- da
jos uvijek ne mogu
shvatiti opetovane izjave re-publlka- nske
vlade Sjevernog
Vijetnama da lh nlkakva slla
i nlkakvo uniStavanJe 1 eska-lacl- ja
nede prislllti na kapt-tulacl- ju
pred Amerlkancima.
Novl potezl Amerikanaca
u Vijetnamu nalSll su na
zgraJenJe i Jestoku osudu
demokratskih ljudi u svljetu.
Sovjetska Stampa okarakterl-sal- a
Je ponovnu eskalaclju u
Vijetnamu kao daljnje "lu-dil- o"
Amerikanaca u ublja-nj- u
neduinih 2ena, djece 1
staraca u toj napadenoj
zemljl.
Nl najnovije bombardlra-nje
nlje kanadsku vladu ma-kl- o
lz njezlnog paslvnog gle-dan- ja
na dogadjaje u Vijet-namu.
Mlnlstar vanjsklh po-slo- va,
Paul Martin ne usudl
se redl nl jedne rijedl protiv
amerldklh ratnih pustolovlna
i opasnostl od daljnjeg pro-Slre- nja
rata, koji bi mogao
prouzrodltl svjetsku kata-strof- u.
On kaze da Kanada
treba podrtavatl svoj sadas-n- jl
stav zbog njezlne toboz-n- je
uloge u posredovanju za
mir i mlrne pregovore izme-dju
Amerikanaca 1 vlade u
Hanoju. Medjutim, kanadskl-naro- d
sve viSc 1 odludnije
trail da vlada u Ottawi zau-z- me
dvrsti 1 odludnl stav za
sprijedavanje daljnjeg pro-Slre-nja
rata 1 mlr u Vijet-namu.
A
madke".
Na pltanje madjarskog
dopisnlka kakav bi stav vla-da
DR Vijetnama zauzela
ako hi Sjed. Driavc obusta-vil- c
bombardlranje njegove
zemlje, Ho Si Min jc rekao
da nema nista dodatl ranl-ji- m
izjavama predsjednika
vlade Fain Van Donga i ml-nist- ra
vanjsklh poslova
Ngujcn Trina.
jedloge komisije najprlje
treba dobro prouditi (to da
traje vlSe mjesecl). Bio bl
uspostavljen parlamentarnl
odbor da ga on proudl 1 da
sasluSa argumente za i pro-tiv.
(Kio da to nije uradila
komisija; u vezi s tim va2no
Je napomenuti da Je komisi-ja
Javno zasjedala 99 dana I
da Je prlmlla 346 predstavkl
sadrtedl razna miSlJenJa 1
prljedloge). Zadatak parla-mentarn- og
odbora bl bio da
stvori preporuke za vladu.
Tek poslije toga vlada bl
odludlla Sta da uradl t.J. da
11 da predloSi usvajanje pri-Jedlo- ga
u cjelini ill djelo-mldn- o.
U vezi s tim va2no Je napo-menuti
da Je komisija nagla-sil- a
da novl poreznl slstem
vrijedl samo ako bude usvo-jen
u cjelini, bez lkakvlh
promjena.
Sharpov prijedlog znadl da
bl usvajanje prljedloga bilo
odgodjeno za du2i period
vremena i da bl bio razvo-dje- n.
Mora se zakljuditi da.
se Sharpu vise dopada sadas-n- jl
slstem deradine malog
dovjeka u korist bogataSa L
velikih korporacija.