| Note |
OCR Text: љча--ј тттШМШТМШШ ш!штштттшЛмшШтШшШШШШ ШШШШкшшш ШтШ '"TTTrl'T"" witOrtlTW— hhrihn rw "-'-f- ir— дамМММЈЈп
STRANA 2 — Jedinstvo, 6. Marta, 1964.
KANADA
Slijcdedi dlanak prenosimo iz mjesednika "Canadian
Jewish Outlook", gdje je objavljen pod naslovom
CONFUSION AND Napi-sa- o
ga je George Lewis.
Po cijeloj zemljl vrSe se prl-pre- me
za proslavu 100-godlS-nj- ice
Ali
nlkada u toku skoro Jednog
stoljeda koliko Je proteklo od
1867. godlne naSa zemlja nije
blla tollko uznemlrena supro--
tnim 1 konfuznlm idejama,
zahtjevima i bezprimjerno na-sllnl- m
akcljama kao danas, a
sve to direktno potjede od
"partnerstva" zapocetog Jed-ni- m
zakonom britanskog par-lamen- ta
prlje sto godlna, za-ko- na
o Brltanskoj sjevernoj
Americi (The British North
America Act).
Kad se kriza konfederaclje
oslcbodi mnoglh kompllclra-til- h
sporednlh pltanja, stvar
Je Jednostavna. Ml zlvemo u
dobl naclonalnog oslobodje-nj- a,
u vremcnu kad narodi
odbacuju oclnsku brlgu 1 ope-tova- no
dokazuju da su odlud-- nl
vladatl saml sobom. Afrlka
nam pruza najboljl primjcr
Sta se dogadja. U veoma krat-ko- m
periodu neklh 50 zema- -
IJa su dobile nezavlsnost i
prlmljene u organlzaclju UN.
Zaostall narodi uvidjaju da
ме moraju osloboditl stranog
gospodstva da bl napredovall.
Francuskl Kanadjanl, kojl
broje bllzu Sest mllljuna i ug-lavn- om
nascljavaju terltorlj
aada poznat kao provlnclja
Quebec, lmaju svoj vlastltl
Jezlk, vjeru, kulturne tradlcl-j- e
1 mnoge posebne ekonoms-k- e
problemc i NESUMNJIVO
sadlnjavaju Jedan NAROD.
Bez razllke Sto misle
Kanadjanl u Na-nalm- u,
Glace Bay 111 Port
Credltu, Francuskl Kanadjanl
(oelm ludjaka)
Jele da ostanu u kanadskoj
konfederacljl, all smatraju da
to treba bltl konfederaclja
DVAJU NARODA A NE
DESET PRO-VINCIJ- A.
Onl znadu da govo-- rl
o Jednakostl dvaju uteme-ljadk- ih
naroda nede znadltl
mnogo tako dugo dok Quebec
bude Jedna od deset provlnc-lja.
Rastudl pritlsak Francuskih
Kanadjana da lm se prizna
status NARODA UNUTAR
Pearsonova
vlada Je suocila u duhu "naj-bolj- lh
tradiclja"
Ova zemlja godina-m- a
patl od prokletstva Jedne
wtanove nazvane KRALJEV-SK- A
KOMISIJA (ROYAL
Svaki put kad
lsblje nekl problem a vlada
aell da ga zaobldje 1 istovre-men- o
stvara utlsak da se ne-S- to
radl, lmenuje se kraljev-sk- a
komlslja. Tvrdl se da Je
to dobar demokratskl nadln za
proudavanje nastalog proble-m- a,
all Je istina da prodju
godinc dok komisije obavc
svoj zadatak. I kad one pod-nc- su
opsirnc izvjcStaje, vladc
nisu obavezanc da prlhvatc
ucinjcnc prcporuke.
Jedna od mjera Pearsonove
yiade u periodu "Sewleset da-n- a
odludlvanja", blla Je lme-nova- nje
Kraljevske komisije
o billnguallamu 1 blkultura-Hem- u
(Royal Commlslon on
Bilineuallsm and Blcultura- -
Item). Komlslji Je stavljeno u
zadatak "da Ispita I izvjesti
o stanju bilingualizma i bi-kulturali- zma
u Kanadi i prc-poru- di
kakve mjere treba po-duz- eti
da se kanadska kon-federaclja
razvija na bazi je-dnak- og
partnerstva dviju
rasa".
I sam uvod direktlvama
1 DuntonovoJ
komlslji (Laurendeau 1 Dun-to- n
su predsjednicl komisije)
Je nejasan. Svaki dobar Ka-nadja- nln
de pozdravit prizna-vanj- e
da Je par-tnerst- vo
dvaju Jednaklh na-roda
— 1
francuskih Kanadjana. All
treba pozallt lzraz "dvlje
rase" umjesto dva
naroda.
OvaJ uvod Je s pravom kri-tizir- an
u
broju Bullctina Kanad- -
skog Jevrejskog kongresa, koji
ukazuje da Je upo treba rljedl
rase ne samo pogresna nego
zaudara po raslzmu 1 Ilcrrcn- -
folk (izabrani narod) pojmu.
Nema opravdanja za upo- -
trebu rljedl rase u bilo kom
drugom smlslu oslm etnolosko
naudnog pojma dljeljenja lju-dst- va
u mall broj kategorlja
na bazl vldnlh oblljezja.
Braln-truste- rl u Ottawl bl
morall znati da, naudno govo-red- l,
Englezl i Francuzi, u Ka-nadi
1 drugdje, lsto kao N1-Jem- ci,
Ukrajlncl, Jevrejl 1 dru-g- l,
prlpadaju Jednoj rasl —
KAVKASKOJ RASI. Da 11 bl
gosp. Pearson, kojl se predsta-vlj- a
za prlstallcu UN, nazvao
RASAMA 111 drzava-dlanic- a
UN?
Pa i sntn nri7iv trnml&Hf
(Komlslja za blllngualizam
stvara kon-fuzlj- u.
Svaki demokratskl Ka-nadjanln
de pozdravit uvldja-nj- e
da francuskl Jezlk treba
blti vlSe u pos--
lovanju federalne vlastl. Ml
opravdano 1 za-kaSnJ- elo
promlcanje francus-kih
Kanadjana na odgovorne
polozaje u vladl, a ponegdje
1 u lndustrljl.
All svodltl KARDINALNO
PITANJE KAKO OVA DVA
NARODA MOGU 2IVJETI ZA-JEDNO
U JEDNOJ DR2AVI,
STO JE PRAVI SMISAO
NA SPOREDNO
PITANJE PODRUCJA DVAJU
JEZIKA I KULTURE M02E
SAMO POVECATI KONFUZI-J- U
I ZBRKU.
Pogledajmo Sto se sve do-gadja
po naSo] zemljl. U Que
becu, u periodu od trl tjedna,
napadnute su tri vojne kosar- -
ne i odnijeto oruzja dovoljno
za opremu Jednog vojnog od- -
reda, moida vedeg od onoga
koji Je sudjelovao u gradjan-sko- m
ratu 1837. godlne. U Ot-tawl,
gradskl odvjetnik prog-laSa- va
da su svi Javnl natplsl
u dva Jeaika nezakonltl, us-prk- os
toga Sto se u Ottawi 1
u susjednom Hullu nalazl ve- -
llkl broj Francuza. U Toron-t- u,
Jedan predstavnlk Fran-cus- ke
Kanade prillkom posje-t- e
trail da svl urednlcl vell-ki- h
dnevnlka u
Kanadi naude fran-cuskl.
U Quebecu, Liberalna
stranka usvaja resoluclju da
se Quebec smatra drtavom
a ne provlncljom.
Poslanik Nove demokratske
partije za Port Arthur, gosp.
Fisher, poveo Je anketu da
utvrdi koliko Je proSlreno
prema Francuzi --
ma. U Zapadnoj Kanadi, zbog
Komisije o billnguallzmu i
siri se msljenje
da Francuzi hode da prlslle
sve Kanadjane da naude
francuskl — a tamo Je kon-fuzl- ja
podj arena i tredom sl- -
lom, Ukra-Jlnclm- a,
kojl Izjavljuju, da
ako de pored engleskog bltl
JoS Jedan Jezlk, onda onl traze
da to bude, ukollko se Ukra-jlna- ca
tide, ukrajlnskl Jezlk.
Osmog februara Macleans
magazine Je lzdao specljalno
izdanje. Sadrzaj tog lzdanja
na koricama Je predstavljen
kao portret jednog naroda za
stolom.
Tu Je nabacano svega 1 sva--
Sta i pitanje DVAJU NARODA
U JEDNOJ DR2AVI se uopde
ne vldl.
Mi Kanadjanl lzvan Quebe- -
ca treba da shvatlmo, da se
noSa francuska brada ne Sale.
Quebec Je postao vlsoko indu-stry
allzlran. Tredunijskl pok-r- et
je porastao 1 vodl kampa-nj- u
protlv u
pladama. Ml trebamo znati
da Je dohodak u Quebecu po
glavl stanovnika Jos uvljek 14
posto nizl od kanadskog pro-sje- ka
1 za 27 posto nizl od
prosjeka u Ontarlu.
Quebec marSlra naprljed.
Uskoro de bltl usvojen zakon
kojl — po prvl put u hlstorijl
francuskog naroda sjeverne
Amerlke — razdvaja Skolu od
crkve. Jedan drugl zakon prl-zna- je
Jednakost zena u Que-becu.
Kakve vellko promjene su
nastale u Quebecu mozemo
udlti po prljedlozima opden
skih vljeda lz kotara Lake St.
John 1 Chicoutlml KebeSkoJ
kraljevskoj komlslji o porezl-m- a,
da se uvede sveopdl,
porez, pri-mjenl- jlv
1 na crkvu i vjerska
lmanja.
f 1 1 4fllHi'Lln1!vJv
Hibarsko mjesto
scena
dvije pa po- -
tollko
pred
vcrnera
skandiralo:
Demonstranti su time pro-tcstir- ali
ime 250 tisuda lju-dl
iz Chicaga —
SAD — kojl
danas iivc od pola dolara
za sirotinju.
Otto zakljudlo da
every in Serbo-CroatU- n
and languages, by
479 Queen Street West,
2B, EM
Editor Mioi. Ivan Stimae.
rates: IG.00 per year. USA and other 7.00.
Afcwie as Second Class Mail, Poet Office Dept., and for ровК
wr
DRZAVA, DVA NARODA
Frcmcuzi su za Konfederaciju ali hoce
da im se prava
"CON-FEDERATION
COSEQUENCES".
KONFEDERACIJE.
engles-ko-govore- cl
scparatlstlckih
KON-FEDERACI- JA
KO-NFEDERACIJE,
parlamentar-n- e
prokrastrinacije (odugo-vlacenja- ).
CO-MMISSION).
u-temeljav- ajudih
Laurendeauovoj
konfederaclja
englesko-govorec- ih
ute-meljavaj- ude
utemeljavajuda
Januarsko-februar-sko- m
bikulturalizam)
upotrebljavan
pozdravljamo
KON-FEDERACIJE,
engleeko-go-vored- oj
X%AVW4VOtVk.XV-%3WV%a£3KVVV%V-W iiiiiTV©
JEDNA
priznaju nacionalna
ne-prljatelj- stvo
bl-kulturall-zmu,
naclonallstldklm
pregovaradkim
dlskrlmlnaclje
ne-dlskrlmlnlt- orski
jos ncma svoje I U toku
udinjeno je hiljade prijedloga za
predloienih odraiava jedinstvo naroda,
od najboljih vidi sc na ovoj slid. Kanadskoj
i kao i se pobornici "anglosakson-sk- e
superiornosti", jer onl vise ne bi bili "superiorni" ako
bi sc drugima priznalo sto pripada.
Kad Je predsjednlk
zadudjen prljedlo-zim- a
sastavljenlh od
da II
se s tlm slazu svi de-legac- lje,
odgovorlo mu Je
i proradanskl Louis O-vi- de
Bouchard, upra-vlte- lj
Lake St.
koji
"Ako su neke svari
godinama, to nc znadi da nc
mogu bit! promjenutc."
Quebeca hode federalnog (u-promj- enu
uzoj sredl- -
iudltavoj POTREB-s- u peticlja-N- A
JE USTAVOTVORNA'ma za dvojezidne
KONVENCIJA DA ZACRTA
PUT NAPRIJED PRIHVATA-NJE- M
USTAVA.
O BRITANSKOJ SJE-VERNOJ
AMERICI
BITI PROPISNO POKOPAN
SE
STOGODISNJICA. Nije u pl-tan- ju
samo Jezik I
Francuskl Jezlk 1 su
I KULTURA FRAN-CUSKOG
NARODA i ostall
Kanadjanl bl treball, ako I- -
u !
odigra-is- c previse driavnog novca
la se u SAD: troSI za siromaSne, je
da Jcsada
u pratnji zena i ona najnila u
strlralo je urcdom gu- - njenim Driavama. Za pola
Illinois
"2elImo hrane!"
u
drugog po
vcliCinl grada u
dnevne pomodi
Guverner driave Illinois
Kcrner je
Published Friday,
Slovenian Jedinstvo Pub-lishing
Company,
Toronto Ontario, Canada; telephone
3-16-
42.
Stjcpan Dusmcse Manager
Subscript --m countries
OtUwa, payment of
Kanada zastave himne. godlna
kanadsku zastavu. Vcdina
zastava dvaju a
jedna zastavi
himni, ustavu, protive
ill
komisi-je,
takvlm
vljeda
samlh katollka upltao,
dlanovi
po-tvrd- no
glavnl
vljeda kotora
John, Je rekao:
trajalc
Uncvno mote se u али
samo kavc i
u najjeftini-je- m
radnidkom restoranu.
broj porodica koje
zavisc od te pomodi, hrane se
samo grahovom ill rl-io- ni.
Demonstranti pred guver-nerovi- m
su —
ali bezuspjesno — da sc neke
od amcridkih zaliha
viska podijele siromaJnima,
da bi sc sprijedilo gladovanje.
Lijednici koji rade u ne- -
siromaSnim dctvrtlma
upuduju izvjcstaje o
pacljentima koji se izgladnjc-1- 1
oncsvjeSduju u njihovim
ambuiantama. "U toku
scdam od
H
maju
1 upoznatl tu kulturu,
kao brada u
naS zajednidkl zi-v- ot
de bltl konstruk-tlvnlj- l,
ako druge dobro
Narod zalsta bilingualizma
i svojoj potrcbe dvaju Jezlka). Onl
nl zemljl. hladnl prema
dekove
NOVOQ ZA-KON
TREBA
PRIJE NEGO NAVRSI
kultura.
kultura
JEZIK
istodnoj Kanadi.
Ncvjerojatna
nedavno
stotine smanjio
djece demon- - ditavim
driave lldolara
kupiti salica ko-mad- id
kobasice
Najvcdi
juhom
uredom traiili
golcmih
opisivo
Chicaga
pro-Jlo- g
mjeseca mojih
prillku nauditl francus-kl
poSto
Jednoj zemljl, Je-dnoj
drzavl,
mnogo
Jednl
poznajemo.
Teznje mlade Francuske
Kanade lzrazio Je profesor
Montrealskog unlverzlteta Mi-chael
Brunet ovim rijedlma:
"Omladina odeklva od svojlh
starljlh vlSe krusade u prilog
ill promjenu imena na ne- -
kom hotclu. Oni ielc da sli-je- de
primjcr omladinc Azije,
Afrike i Kubc, koja nastoji da
odstrani vjckovno ropstvo svo-jlh
naroda."
Ovom pltanju treba prldl
ozbiljno ako se Sell oduvatl
suverenitet, zaustavlt porast
ameridke kontrole kanadske
lndustrlje. Problem kojl nas
suodava mora bltl rJeSen ako
hodemo da postanemo Jadl 1
slozniji i Izbjegnemo apsorbo-vanj- e
koje se sve otvorenlje
propaglra u SJed. Drzavama.
I'OSTIGNUCC
Ameridkl mlnlstar ratne
mornarlce Paul II. Nltze Je lz-Ja- vlo
da Jedanaest amerldkih
Polaris podmornlca mogu u-b- itl
25 do 35 molijuna ljudl
u nuklearnom ratu.
ProSle godlne u SAD je za-blljez- eno
3400 Strajkova, pre-ma
3614 u 1962. godinl. Pro-
Sle godlne Strajkalo je 1,030.-00- 0
radnlka, a 1962. godlne
1,230.000.
pacijenata oncsvljcstilo sc u
ambulantl zbog gladi", rekao
mi jc jedan lijednik iz siro- -
dikaske detvrti. "Pozl -
I vao sam policijska kola da Ih
ouvczu kuci-- .
novdanu pomod ugroicnlma.
Mnoga djeca boluju
stalne ncishranjenostl.
tave porodice jedu samo
mail dnevno.
nemaju ni dctkice
GLAS
Istaknuta francusko-kanads- ka spisateljica Solange
Chaput-Rollan- d polemlSe Kanadjanlma kojl pate od
"engleske superiornosti"; ona kale:
". . . Ja JoS smatram da Quebec dlo Kanade, vezan
sa drugim provincljama bolesnlm ugovorom Konfederacl-je.
. .
"Za mene "demokratskl" znadl da svaki gradjanln lma
pravo da igra ulogu u parlamentu, all moje tumadenje en-gleske
rljecJ "demokraclja" znadl ono Sto Je Konstltucljom
nametnuto ovoj zemljl: vlast vedlne nad manjlnom. . . "Kad vaSl plscl ill polltidari kazu da Francuskl Kana-djanl
ne poStuJu demokraclju zbog toga Sto se naSa pro-vlnclja
nalazl u pandzama svedenstva, ml mozemo samo od-govo- riti
da vl hodete demokraclju samo za svoje polltidare,
financijere i Industrljallste.
"Vi nedete vam se "namede" francuskl jezik; ml
nedemo da budemo obaveznl uftltl engleski da bi mogll 41-v- jeti
i u svojoj francuskoj provlncljl.
"Da blsmo otvorill put naclonalnom Jedinstvu, trebalo
bl usvojlti zakon da jednl druge vlSe proudavamo u Skola-m- a,
unlverzitetlma 1 u parlamentu. . . "
Gospodja Solange Chaput-Rollan- d dalje kaze da nl
jednl nl drugl Kanadjanl nlsu spremnl da "prime bogats-tv- o
druge kulture" tj. da englesko-govore- di Kanadjanl pri-me
ono Sto Je u kulturl francuskih Kanadjana, a ovl
nlsu spremnl da prime ono Sto Je u kulturl prvlh.
To Je, po njezinu mlSlJenju, zato Sto su i Jednl 1 drug! "pro-pust-lli
prlmjenltl demokratske principe svoje kulture".
I Jednl 1 drugl su opteredenl "brojnlm kompleksima"
jer lzbjegavaju "odgovornost hlstorije". U nekim Engles-kl- m
Kanadjanlma JoS 21ve duh "pobjede (kad su
Englezl pobljedlli Francuze i postall gospodari Kanade).
Tako Je Jedan polltidar nedavno Francuzlma porudlo da
"ne zaborave tko doblo bltku na ravnlcl Abrahama" (kod
Quebeca), a mladl francusko-kanads- kl ekstremlstl odgo-vara- ju
da Engleze treba protjerat lz Quebeca.
Dalje kaze da se Englezl 1 Francuzi stoljedima preplru
o svojlm etnldklm i drugim razllkama. Medjutlm, Quebec
"ima hrabrosti da pogleda od dega boluje, da lspltuje svoje
pogreSke, da proudava uzroke svoje ekonomske slabostl".
Bllo bl dobro kad bl Engleski Kanadjanl, umjesto Sto
"sa nasladom" traze slabe strane Francuskih Kanadjana,
pogledaju svoj vlastltl "kompleks superiornosti" 1 nadju
put "humanljem drzanju prema svojlm zemljaclma."
Gospodja Solange Chaput-Rollan- d nastavlja:
Kao Francuskl Kanadjanln 1964. godlne, ja pra-vo
da zivem u slobodl koju ml daje engleska vlast.
"Kao Francuskl Kanadjanln od 1967., Ja zellm da pro-Slrl- m
svoje bratstvo, svoju Jednakost i svoju slobodu, da
dozlvljujem ovo trojstvo demokracije. Za mene ved vri-Je- me
da zivem u svojoj zemljl, vlSe nedu da samo opstojlm
za nju."
Sta bl trebalo uradlti da Francuskl Kanadjanl podnu
zlvjetl u svojoj zemljl umjesto Sto samo opstoje za nju?
Plsac kaze da treba "izmjenltl zakone", treba prelspl-ta- tl
sadaSnjl federalnl slstcm poreza, treba lzmjenitl us-t- av
(konstituclju). Zatlm nastavlja:
Kanada dc postatl driava dvaju naroda ill node bltl.
(NaS naglasak — "J."). JurlsdlkcIJa koegzlstcnclje dvaju
naroda Je Jedina garanclja Jedlnstva; tako nl jedna pro-vlnclja
nede dlktlratl devetorlcl, a devet nede lmatl pravo
da dave Jednu.
"Na drugu ruku, ni Jedan Francuskl Kanadjanln ne
2ell da mu nekl Engleski Kanadjanln laskavo kaze, da ako
blsmo se ml odcjeplll od ostale Kanade, onda bl SJed. Dr-za- ve
progutale ostale provlnclje.
'Ako smo ml tollko va2nt za vaS opstanak, zoSto nas
ne tretlrate malo bolje? Ako smo vaznl za vaSu kulturu,
zaSto podlzete galamu svaki put kad treba praktlclratl
blllngualizam? ZaSto vl nebl snoslll troSkove udenja fran-cuskog
jezlka 111 da malo posluSate francuskl CBC (radio
i televlzlju) u svojoj sredinl, umjesto Sto pozlvate "na oru-zj- e"
svaki put kad su vaSl poreznlcl suodenl lstlm obave-za- ma
koje imaju Francuskl Kanadjanl kojl zlvc izvan
Quebeca? Mollmo vas, budite poStenl prema sebl 1 prema
nama. Sta ml hodemo? Ml hodemo da pokuSate razumjetl
Quebec kao da ste vi Francuskl Kanadjanln kojl zlve pod
englesklm gospodstvom.
"Ja bi voljela znati kako bl gospodln Dlefenbaker rea-glr- ao
na zagovaranje Une Commission Canadlennc sur
L'unllinqulsme et L'unlculturallsme au Canada.
"Promlslite o tome; mozda se dosjctlte S-t-o Quebec
hode." iromasna Amerika
gnjevnlhAmcrikanacalmod
mt
LHVxVIHfliBBLSr
FRANCUSKE-KANADJAN- KE
zubc! Ovoj socijalno ugroinoj pismenost
djecl preostaje samo da stojc domovima
na uglovima ulica i prosjade, Tekuda
dok sc dio javnosti "zgraia" a vlada
zbog povedanog broja zatru- - braSno
U torn gradu u kojem je ca- - na.
rcvao gangster Л1 Caponc Prcclsjcdnik Johnson koji
prosirujc sc nova vrsta krimi-j- e nedavno najavio "beskom-nal- a
nazvana "grabci rudka". promisni rat protiv siromast-SiromaS- na
skolska djeca pri- - va", procijenio jc da jedna
jete noicvima manjoj djcci i pctina ameridkog stanovniSt-otimaj- u
im novae za dorudak.va — oko 9,300.000 porodica
i njihovc sendvidc. Stampa'— ilvi u siromastvu. Najva-pi§- e
da zatvorcnici u driav- - iniji razlog siromaStva je ne-ni- m
popravnlm zavodima jc- - zaposlcnost. Nczaposlcno jc
du bolje nego postcnl siroma- - oko 4,500.000 Amcrikanaea, a
si. Sa svih strana povedava milijuni ne zaradjuju dovolj-s- c
pritisak na guverncra Kcr-- no da bi mogli izdrzavati
I njegova direktora za porodice.
javnu pomod da povedaju ! V Appalachiji, Iiopisnom
od
a di- -
je-dan
obrok Dje-ca
dak za
sa
Je
da
dlsatl
dobro
dobro
1759."
Je
Imam
Je
jc
svo-ne- ra
je
,'4"" ччч"" " - ."- -
predjclu koji se prostire na
preko 160.000 cetvornui muja
SAD, od driave Alabamc na
jugu do Ohia na sjeveru, po-stot- ak
nezaposlenih je 45 iz-n- ad
ameridkog prosjeka. Nc- -
i bolcsti haraju u
till stanovnika.
voda jc tamo luksuz,
bcsplatno dljcll grab,
i salo.
U San Franciscu 1500 ljudi
stoji svakog jutra u redu —
medju njima mnogo icna I
djece — dekajudi na besplat-n- l
topli rudak. Inogima je to
jedini topli obrok u danu.
Kad smo prlje dva mjeseca
posjetili tvornicu automobila
u South Hindu, driava Indi-ana,
7000 radnika jc bilo bez
posla. Najvedl broj medju nji-ma
ne moic se nadati drugom
zaposienju u torn gradu. "Jc-di- no
ima poslova za strudnc
radnike, kao sto su crtadi, in-ienj- eri
1 tehnidari", rekao
nam jc dinovnik iz urcda za
posredovanjc rada.
To jc druga Amerika.
The Sunday Express,
London
fii
|
