000068

OCR Text: И tKg_——.
JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI LIST
VOL. IX. — NO. 17 (739) Kanadom
"elita" od
t?0 -- 0 0-- 0 000000000Џ0
Zasto hi nclko potrosio
23,000 dolara da dobijc
polozaj sa platom od
10.000 dolara?
U Torontu ft odriana Aonfe-renctj- a
unionist a, tlanota CCF.
Jedan od govormka je tsprtlao
tako fe u neJainim dopunslim
izborima n jeJnom federalnom
izbornom okrugu jtdan IandtJat
potroVo $.000 da bi bio iza-bra- n.
"ZJito bi on utroYto 25.000
Jolara da dobste polozaj sa pla-tom
oJ 10.000 dolara goJilnje?
— rekao je govornik. Rod se
tu o nefemu krupnijetn od ;eJ-nostavn- og
izbora kandidata."
00 0 0.0 0000000000
Ncma novih kuca za poro- - dice sa dohodkom ispod
5.000 dolara
Udruienje gradjevinara
zntrazilo je od federalne
vlndc la financira izgradnju
stanova za porodice sa do-hodkom
tspod 5.000 dolara
godisnje.
lz izlaganja Udruicnja
proizlazi da u danasnje vri-jem- e
novo kudo mogu kupo-va- ti
i otplndivati snmo poro-dice
eijl dohodak prelazi
5.000 dolara godisnje.
U mjesccu januaru u сцс-l- oj zcmlji zapodcta jo izgra- - dnja samo 251 kuca kojo fl
nancira federalna ngencija
Central Housing and Mort-gage
Corporation. U janua-ru
proSlc zodino zapodeto jc
1.245 kuda.
u
U
je vodja
situacije
Ollenhauer je ovdje do-putov- ao
iz Sjcdinjcnih Dr-zav- a. gdje je bio da objasni
politiku amerfdkoj
vladi kako ona bi inter-venisa- la
u prilog Adenauc-r- a
u dolazeim
izborima. Ollen-hauer
je ovdje sastao pre-mije- ra St. Laurenta i flano-v- e vlade. CCF poslanic-- ; su
mu priredili rucak. na kom.- -
Istina je da je Adam
bidevic pocinio
je javio
"Windsor Daily Star" (vidi
isjecak).
"Gla Kanadskih SrbaM
poavetio je gotovo dvije
stranice Pribicevlcu, "A.
Srbobran neSto manje. ali
jedne Hjeci o da je
pocinio amoubojstvo. Za-ito- ?
stvar za
njih, nerna. ta.
Njihove suze za Pribice-vice- m
su krokodiUke suze.
Da su oni do njega driali
ne bi bill dozvolili spad-n- e
tap —— ta
on je bio jedan od Draiinih
чррвчивиирчицрКИИ in i mi ццд.лилЈОТРШВРВНШРРУВМРМНЧННМ
DEMOKRATSKI
TORONTO. FRIDAY. MARCH 1. 1957
Kanadom gospodan ?rupa od ne'kih 20J bogatasa,
piSe profesor C. A. Ashley u broju dasopisn
"Canadian Journal of Economics and Political Science".
Profesor Ashley spori dlanak objavljen u istom ca-sopi- su
u maju 195G., u koine je izmedju ostalog receno
da se grupa koja kontroliSe ekonomski zivot zemlje sa-sto- ji od 022 osobe.
povezanost
banakn i velikih kompanija
profesor Ashley dolazi do
zakljudkn da "ekonomsku
elitu" sacinjnva jedna gru-p- a
od manjc od 200 ljudi,
koji drze polozaj direkto-r- a
u pet velikih banaka.
Tako 30 direktora Rank of
Montreal drze 220 direk-torski- h polozaja u takvim
kao Ato su A-lumini- um. Asbestos, Bell
Telephone, Life, Con-solidated
Mining & Smelt-ing
itd. ; 25 direktora Royal
Bank of Canada drze 210
direktorskih polozaja u
drugim 22 di-rektora
Canadian Bank of
Commerce drze joi 225 di-rektorskih
polozaja, a 20
direktora Bank of Nova
Scotia drze jos 220 direk-torskih
Ta direktorska vrhuska
jo stvarnn "ekonomska eli-ta- " Kannde, kaic profesor
Ashley.
Njihova okonomskn mod
omogucnva im da odrcdju-j- e
i unutraSnju i vanjsku
politiku zemlje, jer
— niti jo bilo do danas —
vlatle koja ne bi izvrSavala
njihove zelje.
je vodja CCF Coldwell lz-raz- io ielju za zblizenje
CCF i
Ollenhauer je rekao da
dosadainji pokuiaji za ob-no- vu nacistickog pokreta
nisu uspjeli. all oni se nas-tavljaj- u. U tome je aktivan
i Kurt Meyer, koji je bio
osudjen u Kanadi kao ratni
zlocinac
dojzlavnika! Sakupljene su
stotine hiljada dolara za
"srpsku borbu" i "borce".
ali Pribicevic je gladovao,
dok su "vojvode kupovale
hotele i sticate bogastvo.
Pribicevicevo srbovanje je
bilo neito drukcije od
i zato rhu je tako
bilo.
Moze se vjerovati da je
Pribicevica na taj ocaj-nic- ki
din najvise natjerao
cubitak nade u proznjenu
politickog-- stanja u Jugosla-viju,
ito je bio cilj njegove
djelatnostu Uvidio je uza-ludno- st
"bor-be- "
i ocekivanja americke
OTTAWA. — Zapadnoj Njemaekoj moze vrlo
lako da se razvije pokret slican nacizmu,
izjnvio Eric Ollenhauer.
partije Zapadne Njemadkc. Do toga moze doci u slucaju
pogorsanja ekonomske ili ako su suvi§e zategne
ujcdinjenje Njemadke.
svoja
ne
PrU
aamoubij-tvo- .
O tome
a
n! tome
Neugodna
da
na prosjacki
i.i. in
e
Sun
polozaja.
ncma
"voj-vod- a"
gos
IZJAVA PROFESORA
februarskom
Analizirajuci
kompanijnma
poduzecima,
sociatdomakrata.
emigrantske
Opasnosi Zapadnoj Njemackoj
nacionalistidki
Socijaldemokratske
zapadnonje-madki- m
иирицршцртишшкарцррчрмрЧИ
JEDNOG
zapadnonjemadkih
nacizma
podari
povecanjem
cijena ako se ne
smanje takse
Kako smo javili u proSlom
broju, ontarijska vlada je
povedala takse na pivo.
E. P. Taylor, koji kontro-Ш- е
vecinu pivovara ne samo
u Ontariu, ved i ostalim dije-lovi- ma zemlje, izjavio je, da
odekuje da ce federalna vla-da
smanjiti federalnu taksu
na pivo, a ako to ne qdini,
onda ce cijene pivu biti po-vidone
iduci mjesec.
Kako se vidi, Taylor ne ce
dozvoliti da porezi smanje
njegove profite, vec ce ih
prebaciti na ledja potrosada.
Mogudo da cijene poveda i
za neto viSo nego su pove- -
cani porezi, kao §to se to o-bi- dno radi.
U proSle tri godine Taylo-ro- v profit od pi .i prelazi 2C
milijuna dolara.
ЛЧс od 10.000 ncznpo-slcni- h
ii Windsorti
Krajem pi-05lo-g
tjedna u
Windsoru je bilo 10.401 ne-zaposle- nih
ili 1.L81 vi§e ne-go
tjedan dana ranjje, jav-lj- a "Windsor Daily Star".
Porast broja nczaposlcnih
u Torontu
U Torontu se povecao broj
nezaposlenih za 1.190. Kon- -
cem tjedna bilo ih je 42.124.
Gcorpc Cuvalo sc boksa
u poncdjcljak
Mladi hrratuki boka2 С.ттцс
Cuvalo fr urrti amrrifkoK
bokaca Walt Hafrra iducre po
nrdjrljka uvefrr, u Maple Leaf
Garden, Toronto,
Ovo Jr Seti prorr-.innal- ni
natup 19-godUnj-
-K bekaaa.
I'ohijrdio je Hiri puta. a Jrdan
mri je Upao neodredjeno.
intervencije, to mu je na-roci- to postalo jasno poslije
Madjarske i americkog po
tzriuvlaosTt ittue. O"pnoljietickuepoznao emi-gracije'- % cija 'poIiticka
borba nije bila nista dru-S- O
nego prazno naklapanje
i jagma za pozicijama i do-lari- ma. I I upoznavii ive to
on je dosao do zakljucka
da se ubije. To mu je mno-g-o postenije nego da je na-stav- io raditi i podupirati o-- no to zna da ne valja. Pri-bicevic
je tako postupio, ali
ne ce "vojvode — oni ce nastavit da varaju i obma-njuj- u dok budu imali koga.
PRICE 5 PER COPY
ljudi
000000000 0 0 0 0 0-- 0 0 I
Coldwcll bolcstan
fr
Obolio je od srlane bolestt M.
J. Colduttl, nauonalni toJja
CCP. Xatazi e u bolnni u Ot~
taut. Alui se da oio zuati Lonac
njegoie polttilke larijere. CCF
potlanifi u jedtralnom parla-ment- u
nisu se mogli iloiii tlo
da tb prediodt u odsustiu Cold-uella- .
Glatn pretenderi na po-loi- aj rode su Stanley Knoule
i Clarence Gtilis. Kao lorn pro-mis- ni landidat apominje se Ha
zen Argue.
0'0 00000000000001
Drzavne ustanove
rasizam
Komitet za ljudska prava
pri Radniekom vijecu To-ron- tn (Labor Council) za- - traiio je od National Em-- 1 ployment Serice da u mol-benica- ma za uposlenje ispu-s- ti pitanja o rasnom porije-kl- u
i vjerskoj pripadnosti
molioca. To predstavlja po-Te-du zakona o pravidnom
uposlivanju.
Isti zahtjev upuccn je
Bank of Canada, koji od mo- - j lioca za uposlenje trail da
navede gdje mu je rodjen
otac.
Umorslvo u Hnmiitonu
I U Hamiltonu je umorena Jelena Lazic, stara 33 godi-ne.
Ubojica jos nije uhvacen.
Osudjen na 5 godina
Na 5 godina ztstra cmidjen
fe u Terentu WiHwn SmkixU
star 25 god ma Pronadjen pe kn
Aim za rupadaj пл nckog N Pop
Lmskoj: Јипс jc ortr lot doUr
3t list ,, Pool r .PJa- - todZ ш .'!- -
gp.t-Seg- y
I' Unosan je to biznis.
Pribidevicev sluca j je pri-licn- o su
poucan za onoga tko
moze da misli vlastitom
glavom. ni
amoubojstvo Adama Pribicevica
О d Matica iscljcnika
POZIV NA PROSLAVU
ISELJENICKOG TJEDNA
Koordinju lorn .к!К.г th Mt
ca iscljcnika u Iu£n.iiii ixt
dzo je 29. јалидга u 2Li;rcbu i У
cbruara u Bcogradu i razmatrao
pitanja ornizixanja proilavc o-%-ogoJiJ- njeg
Iscljcnickog tjedna.
Na tim satancima jc utvrdjcno da
sc Iseljeni£kj tjedan odrii od. 8.
do IV jula i to po gtadovtma svih
narodnih rcpublika u Jugolavii,
dok ce gla-n- e
n-efano-ui
biti u
Skoplju i Ohridu.
Ktordinacioni odtor odluio je
da poxxjom odriavanja lclcni-ко- д
tjedna uputi jugoslavenskim
iscljenictma i iscljcniAim organi-udjam- a
slijededi poziv:
"Draga naSa brafo i sestre ise-Ijcni- ci,
lako ste u svojim novim domo-vinara- a
osnovali ivoje domove, i
nikada niste zaborarili stari rodni
kraj. VaSa pomoi staroj domovini,
vaJe zeljca njen ptocvat, vala
spremnost, kao i spremnost vaJe
mlade generacije, da kulturno i
ekonomski saradjujete sa starom
domovinom i da ic upoznaiete.
аиооко se, i iskreno ciicne i ro--
Jtuju medju svima narodima Ju- -
goslavije.
Jugoslavenski gradjani .$ veli-ki- m
odobravanjem i oduJcvIjc-nje- m
prihvatili su poduhvat Ma-tic- a
iscljcnika u Jugoslaviji za or-ganiziranj- em
pioslava Iscljcni-ko- g
tjedna. U tome oni vide znak
zahvalnosti iscljcnicima za ljubav
i pomod staroj domovini. U toku
Iscljenitkog tjedna na vidan i se-Iz- n
na6'n obnavljaju se uspomene
na samoprcgoran rad nalih isc-ljcnika
u cijclom svijetu za na-prcd- ak
njihovog starog kraja.
Ove godine bit dc organiziran
detvrti po redu IeljenicTci tjedan.
On fe trajati od 8. do IV jula. U
toku Iscljeniclcog tjedna odiiat c
se mnogobrojnc priredbe sa pre-davanji- ma
i kulturnim programom
u gradovima svih jugoslavcnskih
republika, a glavnc stcdanosti bit
('e u Skoplju i Ohridu u Makcdo-n- i
ji Na obalama Vardara i Ohrid-sko- g
jczera jugoIacnski gradjani
i iseljcnici jugoslavcnskog porije-kl- a
2ajednift;i e'e ucstvovati u
sveanostima ipunjenim raznmr- -
Preg-le-d
Trcba da sc povuku
SSSR i USA
SSSR spreman povuci svo-tru- pe
Je ako Sjed. Drzave
povuku svoje. — Americki
novinar Joseph Alson javlja
iz Moskve da ga je primio
na razgovor Nikita S. Hrui-co- v, prvi sekretar Komunisti-ek- e partije Sovjetskog Sa-vez- a.
Hruscov je Alsopu izme-dju
ostalog rekao da ce sov-jets- ke trupe biti povueene sa
teritorija svih drugih zema-lj- a, ito znaci i Njemacke,
ako Sjedinjene Drzave po-vuku
svoje trupe iz Evrope
i Azije i ako likvidiraju voj
ne baze na teritoriju drugih
zemlja.
Hru&dov je izrazio zelju
za poboljSenje sovjetsko-amerjdki- h
odnoea. On je re
kao da ti odrtosi trebaju biti
normalni za razliku "for- -
malno .normalnih", kakvi su i danas.
Madjarske izbjeglice u
Jugoslaviji. U Juj?oeIaviji
ma vile od 18.000 izbjcgli-c- a
iz Madjarske. U posljed-nj- e
vrijeme podeli su se vra-da- ti
kudi. Samo proiloj? tjed-na
otislo ih je 700. Izbjegli
ce predstavljaju dosta veliki te
problem za Jugoslavija. jr su pali potpuno na njezin te-- ]
ret. Zapadne driave ne sa-mo
da ne pomaiu. vec odW-iaj- u da prime Madjare koji
prebjegli u Jugoslaviju.
Tako su Sjed. Driave dosad
primile 28.000 Madjara. ali
jednog iz Jugoslavije.
snuro kul' mo umictnickim p.
gramnm i hiti na lxletmia u mc
stima, u коцтд sc nalaze spome-nic- i
naSe kulture. gdje tstaknuto
mjesto zauzima-drev- ni Olirid, kao
i u najljcpsmi tartsticlctm krajevi-m- a
poznatim po svojoj prirodnoj
Ijcpoti.
Koordinacioni odbor Matka
iscljcnika Jugoslavijc pozna ovim
putem iscljcnike lirvatskog. srp-sko- g,
slovenstog. makedonskog i
cmogorskog porijekb da $ud'it-luj- u
u proslavi ovogodiJnjeg Ise-Ijcnia- jg
tjedna.
Koordinacioni odbor una cast
da kao goste pozove na ovu pro-sbv- u
Iscljciiiclcog tjedna u Jugo-slaviji
j predttavnike iseljrnicih
organizadja.
Zclja je da svecanostima prise-stvuj- u
iseljcnici tz svih krajeva
svijeta.
Svima Ijudima dobre %-olj-e.
a
naroclto iseljenirima, naSa domo-vini
s toplinom otrara Siroko vra-t- a,
pozivajudi ih da je posjete i da
upoznaju njczinc prirodne Ijepotc,
njezin kulturni napredak i opca
dostignuda u njenim naporima za
bolji i IjepSi zivot. Prilikom po-sjete
staroj domovini naSi iseljc-nici
de prodi uspomenama soje
mladosti. poiioditi rodne domove,
bradu, sestre i rodjake, a nova —
mladja generacija najih iscljcni-ka,
rodjena u raznim zcmljama
svijeta, upoznat de zavicaj s-oj-ih
otaca.
Predstax-nic- i iscIjcnicTcih orga-nizadja,
kao i svi iseljcnici koji
zele da doputuju u Jugoslav iju
radi sudjclovanja u svecanostima
Iscljcnidkog tjedna trcba da o
svom sudjclovanju obavijeste jed-n- u
od Matica iscljcnika u Jugo-slaviji
najdalje do 15. maja ove
godine.
Organizadja Iseljenidkog tjed-na
ostgurava svima iseljenirima
koji de sudjclovati u svecanosti-ma.
putovanje od Zagreba do O-hrid- a
prcko Hcograda. Niia i
Skoplja. prenodiita i ishranu na
Ohridu. gdje ce btti zavrJni dio
svedanosti i izleti, kao i povratak
do Zagreba prcko Kosoa. Vrnja-flc- c
Danje. kroz zapadnu Srbiju
svjetskih dog-a-d jaja
a%- - ~ai" — — Tri
Гч 4 H't, To
Arapi znaju tko im je ne-prijat- elj. — Ameridki pred-sjedn- ik Eisenhower je upu-ti- o
poruku arapskim zemlja-m- a kako im prijeti "opae-no-st od komunizma" i kako
su Sjedinjene Driave spre-mn- e
da ih "spase". U ito
%-rije-me
objavljen je izvje- -
eiaj како jc samo jmina a- -
meridka kompanija uija pro--
ile godine iz Saudi Arabije
izvukla preko 300 milijuna , dolara profita. Kako ce on- da Arapi vjerovati da im je
komunizam neprijatelj. a
imperijalizam prijatelj.
Tko odredjuje ameridku
politiku? — Ameridki sena
ri Joseph C. O'Maheaey i
Estes Kefauver, obojlca dla- - j
novi demekratske partije,
izjavili su da politiku Eisen- - t
hower-DulIeso- ve vlade na I Srednjem Istoku odredjuju , amend ke L-nmiMB-i.. ulia i
koje nastoje da prigrabe bo-ga- te izvore ulja. To je svrha
"Eisenhowerove doktrine.
pa krjr Dosnu prcko Romaniie,
Saraca. Zcnue i Bania Luke
Patuje se udobnim autobustma
Usput ic sc posjetiod zadriati u
naredenim mjestima i razglcdati
historijske i kulturnc znamcnito-sti- ,
prirodne Ijepotc i ekonomske
ustanove. Go put (turncja) traje
12 dana a stoji (s prijexozom. is-hran- om
i prenodJtima) samo 0
dolara za svakog pojedinca. Ise-ljcnici
mogu uplacisati uovu tur-nej- u
uruprijed cckom na jednu
od spomcnutUi Matka icl)enika
i пал-est- i u pismu u kou jc to
svrtra, iti na dan polaska autohu-sim- a
iz Zagrcba 8. jula ujutro.
Polazak na rurneju je iz Zagrc-ba
8. jula u 7 sari ujutro isprcd
Maticc iseljcnfka Hrvarske u Ga-ier- oj
ulici 2-- A. Da bi se organizadja turneje
iscljcnika kroz Jugoslaviju prili-kom
odrzavanja Iseljenidkog tjed-na
sprovcla na nactn koji ce pru-iit- i
punu udobnost rvakom iscljc-niku-ucrsnik- u,
potrchno jc javiti
se jednoj od Matica iscljcnika do
krajnjeg roka. koji je И maja ove
godine.
U odekivanju vase posjete. mi
vas pozdrasljamo dobrodoSlicom
u vai rodni zavicaj i zasicaj vaSih
roditeija, koji vas bratski i toplo
odekuju".
Koordinacioni odbor
Matica iseljemla.
Adrese Matica iscljcnika su:
Matica iscljcnika Hrvatske,
Zagreb, Gajeva broj 2-- A,
Jugoslavia.
Matica iscljcnika Srbije,
Deograd, NuJidcva broj A,
Jugoslavija.
Sloxenska izseljcmka Matica
Ljubljana, Cankatje 51,
Jugoslavija.
Matica iscljcnika Bosne i Herce--
govtne,
Sarajevo. Djure Djakovida .
Jugoslavija.
Matica na iscJcnicitc od Makedn-nija- .
Skopje. Orcc Niknlova 90.
Jupulas ija
00Л
IzracI cc sc iiovuci
I'rema posljednjim vijestima
iz Washinjjtona, IzracI je pristao
da sc povudc iz Gaze i Akabe pod
uvjetom da tamo budu smje3tene
vojne jedinice UN. U tome smislu
Sjed. Driave su podnijele rezo-lucij- u Generalnoj skupStini UN.
Isto rjeSenje zagovarao je kanad-sk- i
ministar vanjskih poslova LB.
Pearson. Medjutim, sirijski i so-vjets- ki delegat su ponovno trazili
bezuvjetno povladenje Izraela.
je takodjer zatraiila konfe-rencij- a
arapskih drzava.
Arapi ne prihvacaju "Ei-senhower-ove
doktrinc" —
Konferenciji arapakih drza-va
u Kairu prieuetvovali su
predsjednik Egipta Nassrr.
kralj Saudi Arabije Saud
nredsjednik SriJe Kuwatlv
kralj Jordana nUMein. 0ni
Is diekueirali i "Eiaenhovve- -
'rovu doktrinu". Prihvatanje
iste je zagevarao saudi- -
arabijeki kralj, koji je neda- -
Vnn Kin it IVaihitifrfnnu Г.
tali su se usprotivili, osobito
Nasser i Kuwatly. U zajed
nidkoj ixjavi izdanoj na Rra-j- u razgovora "doktrina" se
uopce ne spominje, a nagla-jsav- a se edluenost arapskih
tsdlrozbaovdaudia nseazmaveisbnorasnt,e iszvvoajnu
svih stranih paktova. Kon-ferenc- ija je osudila britan- - ""V mJ t "
"- - ~"unwsi sa stizirci- - ma koji se bore za nacional- - au sJobodu.
(NasUvak na strani 3)