| Note |
OCR Text: 'ј£?Љ Лм „££&,&-_-—
TIRANA 4 — Jedinsfvo, 1. marta 1963.
Sluzbenici postaju
Albert Brock-Ufn- e, stalni
dopisnik norveikog "Dagbla-deta- "
iz Sjedinjenih Driava,
opisuje prodiranje elektrons-ki- h
strojeva u americke u re-de
i banke koje nije ostalo
bez uzbudljivih reperkusija.
Prenosimo njegov dopis u iz-vodi-ma.
Prema jednoj nedavno prove-den- oj
anketi, proile 1962. go-din- e
u SAD je izgubilo namje-itenj- e
oko milijun uredskih slu-j- j
ibenika — zbog uvodjenja e- -
1f lektronskih strojeva i proiirene
primjene automatizocije. Ali
з itvarni pad broja namjeitenih
I mnogo je vedi jer se tisude mla- -
! dih koji su zavrsili Skolovonje
I ne mogu zaposliti u zvanju za
koje su se ikelovali. Zahvalju-jud- i
neobidno povoljnoj proizvo-dno- j
godini u automobilekoj i u
nekim drugim industnjama, taj
broj nije kafastrofalan, jer je ve-- 6
broj mladih ljudi koji su na-mjerav- ali
da se zaposle u uredi-m- a
dobio posao u tim industrij-ski- m
granama. Takodjer je
mnogo starijih cinovnika preba- -
cen© na rad u tvornice er se po-kaza- lo
da su sposobni rukovati
predznim novouvedenim stro-jevim- a.
„
Utprkos tome, u SAD se sve
deide postavlja pitanje: ne odu-mir- e
li mozda sluzbenidko zva-nje- ?
Novi automatski strojevi
tako su efektivni da su, doslo-vc- e
redeno, kadri da preuzmu
veliku vecinu sluzbenidkog pos-la- .
Knjigovodstvo se svakodne-vn- o
vodi — strojevima, pisma
se piiu automatski i na isti na-din
sortiraju. Pojedini strojevi
rade upravo nevjerojatne poslo-ve- .
Evo nekoliko primjera:
Banke danas posjeduju stro-jev- e
koji "ditaju", udaraju iigo-v- e
i razvrstavaju i do 90 tisuca
bankovnih dokumenata na sat.
Jednom prilikom vidio sam ta-ka- v
stroj u "Security-Mutua- l
Bank and Trust Company" u St.
louisu. Jedan sluibenik samo
[e "hranio" dudesni stroj tisuda-m- a
'ekova, depozitnih potvrda
i ostalih dokumenata, a stroj je
sve potrebne operacije obavljao
brie nego ito je to ljudski pog-le- d
mogao slijediti. Dokumenti
su izlazili podijeljeni u grupe I
sortironi abecednim redom, a
nakon toga su — opet sasvim
automatski — sortirani u odre-dje- n
orhivske pretince.
Americki porezni organi so-da
takodjei uvode takve stroje-yt- .
Svaki gradjanin Sjed. Drza- - Put
Joi prije 300 godma dva
ooia oovjeka put ova la su u da-tek- u
Moskvu i o utiscima i doii-vfjojMr- a
na putu kroz Rusiju iza
vwbe ostaviki pisane dokumen-te- .
Jedan od tih naiili zemljaka
bio je poznati mislikx i ideolog
slavenofilstva onog vremena
r- - Jwoj Kriionid. On je 1658.,
doiovii u sukob s Jeronimtkim
zavodom u Rimu, kreouo preko
ВДа, lavova i Ukrojin — u
Moskvu.
A tri godine ranije, 27. VI
1655., drugi noi manje poznati
zemJjok, sin velikog dubrovod-ko- g
pjesnika Ivana Gundulica
— Franc Gondulid, takodjer pu-t- uj
preko velike Rusije u Mos-kvu.
Mirko Deonovid u svom
nouinom radu "Frono Diive
Gundvlid i njegov put u Mosk-vu
1655." (Storine Jozu, 1948.)
pii iscrpno o torn pjosnikovu
sinu, po strud oficiru, i o nje-oov- u
putu u Moskvu, istidudi
da su se ova nasa dva oovjeka:
Frono Gvndute i Jwroj Kriianii
nwgjia kojrm sW&aje.n i susreti
u Btu, jer im je u bllzem vre- -
suvisni?
a dobit ce svo posebm bro
prema kojem ce se obradjivati i
izradunavati sav njegov prihod.
Citav taj postupak ud izracuna-van- a
porezne stope do kontro-l- e
i pisana postanskih obavjes-nic- a
— sve ce biti automatizira- -
no. Strojevi ce dak "ljubazno"
opominjati porezne organe koji
gradjanin joi nije platio i koliko
je zakasnio s uplatom poreza.
Prema nedavno objavljenim in-formacija- ma,
ti strojevi treba da
stupe u upotrebu ove godine.
I posta u Sjed. Drzavama na- -
mjerava uskoro uvesti automat-sk- o
razvrstavonje pisama. Citav
teritorij Sjed. Drzave bit te podi-jelje- n
u posebne "brojdane po-vriine- ",
a strojevi te ispisivati i
sortirati pisma. Smatra se da te
se uskoro i adrese na pismima,
pisane pisadim strojevima, raz-vrstav- ati
automatski. Isfovreme-men- o
se radi na tome da se ra-zvi- ju
strojevi za "telefonsku"
poitu, to jest, poiiljalac ce u
"davad" predoditi original pis-ma
koji te se istovremeno re- -
producirati na "primadu".
Za americki si stem penzionog
i zdravstvenog osiguranja koji
obuhvaca viie od sto milijuna
dlanova potrebna je ditava voj-sk- a
sluzbenika. Sada ta usta-nov- a
gradi stroj koji ce golemi
posao oko polica, uplata i is- -
plata premija obavljati sasvim
automatski.
Dosad se primjena elektron-ski- h
strojeva prakticirala uglav-no- m
u vedim poduzecima i in- -
stituoiiama, ali strojevi danas 1
prodiru i u manja poduzeca. I
to zbog tri razloga: prvo, proiz-vodnj- a
elektronskih strojeva
zbog racionalizacije i procesu
nphove proizvodnje pojettinila
je 5to je omogudilo i manjim fir-ma-ma
da se upuste u kupnju
elektronskih strojeva. Drugo,
tvornice koje proizvode takve
1 strojeve imaju posebni servis za
posudbu na odredjeno vrijeme
i trede, vise manjih poduzeca u-dru- zuje
se i zajednidki iznaj-mljuj- e
ili kupuje takve strojeve
za svoje potrebe.
U Cbicagu sam posjetio ured
u kojem jedan elektronski stroj
obavlja posao za 130 poduze-ca.
Osim posla koji pojedine fir-m- e
smatraju tajnim i izvode ga
na iznajmljenim strojevima di-ta- v
ostali standardm posao o-bav- lja
se na torn zajednidkom
stroju. On se sastoji od 80 au-tomats- kih
pisa6h strojeva, bez
daktilografkinja, i pise ditave
rijeke sluzbenih pisama. Donek- -
menskom rasponu ova istt grad
bio polazna tadka za dugi i na-por- m
put do ondainje ruske ca-rsk- e
prijestolnice.
Frano Gundulid bio je najsta-rij- i
sin pjesnika "Osmana" i
"Dubravke". Rodio se u drev
nom Dubrovniku 1630. godine.
Kad je navriio 20 godina, pos-to- o
je dlan Velikog vijeca rod-no- g,
slobodnog groda Dubrov-nik- a,
ali se uskoro otputio u
itroki svijet, da se vise nikad ne
vrati u zavidoj. Kao profesional-n- i
vojni k sudjelovoo je u
ratu. Ved
1655. Frono postaje kopotan
carske vojske u Bedu, u doba
poznotog ra-ta.
Joi je u Dubrovniku kao pie-midk- o
dijete stekoo humanistid-k- o
obrozovonje sa solidnim
znanjem latinskoga, ' u on© vri-jeme
sluibenoga jika u Evro-p- i.
Od 1655. do 1657. Frono
Gundulid proveo je na putu koo
dten diplomatskog izaslanstva,
koje vkada cara Ferdinanda III
ialje u Moskvu k ruskom caru
Alekseju Mihojlovidu, ocu Petra
le je zastrasujuce zaviriti u tu
prostoriju gdje zaglusno klopa-raj- u
strojevi, a u blizini nema
covjeka.
Kakva je reakcija americkih
sluzbenika na sve iiru upotre-bu
tih strojeva? Naravno, opce-nit- o
se smatra da to omogucuje
laganije i brze odvijanje svako-dnnvni- h
poslova, ali se sve dei-de
dizu protest! u vezi sa sve a-kutni- jim
problemom nezaposle-nost- i.
Sindikati postavljaju za-htje- ve
za skracivanjem radnog
vremena u uvjerenu aa di io
moglo rijeiiti problem, a itrud-nja- ci
koji zastupaju interese po-slodava- ca
tvrde da to nede do-ves- ti
ni do kakvog reienja.
("Dagbladet", Oslo)
.......♦....i %- --
Ukratko
M ' I 'I i
New York. — I pored oStrog
amerldkog protlvljenja, Spe- -
IcIJalnl fond UN za tehnlCku
ротоб odludlo Je da pruil po-m- od
za razvoj kubanske po-ljoprlvr- ede.
OvaJ organ UN
dodljellt te Kubi najprije
100.00 dolara, a kasnlje 1,2
milijuna dolara.
Moskva. — Odluke Trece
konferenclje solldarnostl na-ro- da
Azlje i Afrlke, koja Je
upravo zavrSena u gradu Mo-S- i,
u Tanganjlkl, pozdravljene
su u Moskvl, kao doprlnos Ja-can- ju
Jedinstva zemalja Azlje
Afrlke u njlhovoj borbl pro-tl- v
kolonljallzma, a za mlr 1
mlroljubivu koegzlstenclju. U
uvodnlku "Pravde" se govorl o
znadaju Slroke podrSke na ko-J- u
Je na ovoj konferencljl
nalsla ldeja o organskoj vezl
lzmedju naclonalnlh oslobodl-laCkl- h
pokreta, borbe za mlr
mlroljublve koegzlstenclje.
Johancsburg. — U rudnlku
zlata Hartebeesfontelnu do-S- lo
Je do teSke nesrede u ko-J- oJ
Je poglnuo 21 rudar. Me-dj- u
mnoglm povrljedjenlma,
trl rudara se nalaze u teskom
stanju. Svl rudarl su Afrlkan-c- i.
Do nesrcde Je doSlo, kada
Je dlzallca pala s vlslne od
preko 2000 metara.
VarSava. — Ovlh se dana
upravo zavrSllo zasjedanje
predstavnlka soclJallstlCklh
zemalja — Bugarske, Madjar-sk- e,
Rumunjske, Poljske, NJe-mad- ke
D.R., Cehoslovadke 1
Sovjetekog Saveza, koji su
Velikoga. Naime, u ondainjem
sukobu izmedju Rusije i Poljske,
Austnja e bila neutralna. Au-strijs- ki
car posreduje izmedju
dviju slavenskih zemalja i ialje
posebnu delegaciju u Moskvu.
Nije bez razloga odludeno da
delegaciu predvodi Dubrovda-ni- n
Allegretto Allegretti, austrij-sk- i
diplomat. Drugi izaslanik je
Johan Theodor Lorboch, tako-djer
diplomat, a vojnidki zapo-vjedni- k
prat nje bio je kapetan
Frano Diive Gundulid. Pretpos-tavljal- o
se da ce Siaveni sa Sla-venlm- a
lakie ostvariti zamiilje-n- i
sporaxum i posreaovanje.
Na ovom putu Frono Gundu-lid
piie svoj dnevnik na talijan-sko- m
jeziku. Iz ovih nevjeitih
zopisa odiie outorov ponos ito
moie s Rusima govoriti kao s
brooom, svojim jezikom. Mada
je bio dubrovadki vkistelin, car- -
ski oficir i konzervativni katolik,
Gundulid na ruski narod gleda
sa simpatijama.
Austrijska dipfematska dele-gocij- a
sastojala se od 24 dlana
(2 diplorrrata, 4 ofWra," 1 8 pi-sar- a,
vofnika i podvornika). Za- -
u Moskvu
Frane Gundulica godine 1655.
spa-njotsko-portugalsk-om
tridesetogodiinjeg
Partizani
U nepristupacnoj planinskoj
oblasti Venezuele, u brdima Co-re
u saveznoj drzavi falcon, vec
vise od mjesec dana traje gole- -
ma operacija "cildenja" koju
provode desetak tisuca vojnika
i policajaca kao i velik broj Io-vad- kih
aviona i bombardera.
Vladine oruzane snage nastoje
posto poto obracunati s parti-zanski- m
pokretom lo se tu siri
od prosle godine sve brze i ja-de.
Ali, kako tvrde odevici i so
ma venezuelanska Stampa, je- -
dino Sto je sva ta sila dosad po
stigla jeste spaljivanje prostra- -
nih kompleksa suma napalm
bombama i unistenje nekoliko
biiednih sela bombama velike
razorne snage. Uhapsen je ta
kodjer znatan broj seljakc koje
vojnici, a osobito policajci, pod-vrgava- ju
mudenjima da bi oda-l- i
"tajne" koje ili neznaju ili ne-t- e
da otkriju.
U brdima Coro bori se od-rd- d
"Oruzanih snaga nacional-no- g
oslobodjenja" (FALN) koji
nosi ime "Jose Leonardo Chiri-nos- ",
a na delu mu stoje Doug-las
Bravo i dr Marino.
Komanda oslobodilackih sna-ga
objavila je podatke koji svje-dod- e
o sudjelovanju sjeverno- -
razmotrill 1 savjetovall se po
pltanju proizvodnje lndustrlj-skl- h
uzoraka zaJednlCklh za
razvoj ove djelatnostl u spo-menut- im
zemljama. Tako-djer
Je razmotrena moguc-no- st
da se poJaCa suradnja
tlh zemalja kako u stvaranju
novih uzoraka 1 modela, tako
1 u brzem prelasku modela na
serljsku proizvodnju za trtl-St- e.
Moskva. — Trinaesta godlS- -
njlca potplslvanja sovjetsko-klnesko- g
ugovora o prljatelj- -
stvu, savezu 1 uzajamnoj po- -
mod oblljezcna Je u moskov-sk- oj
Stampl prlgodnlm clancl-m- a
u kojlma se ukazuje na
"golemo znadenje koje za raz-vit- ak
oblju zemalja 1 za cljell
tok svjetskog razvltka lma
daljnje Jacanje 1 razvljanje
prljateljstva 1 Jedinstva lzme-dju
dvlju zemalja". U Clancl-m- a
se IstlCe da Je Oktobarska
revoluclja unljela ldeje mark-slzma-lenjlniz- ma
u KinI, da
Je pobjeda SSSR u drugom
svjetskom ratu ubrzala pobje-d- u
klneskog naroda nad sna-gu- ma
reakclje i da Je klneskl
narod, oslanjajucl se u prvom
redu na pomoc Sovjetekog
Saveza, ubraao razvoj posllje
pobjede.
nimljivo je da delegaciju pred-vodi
dubrovodki pudanin Alle-gretti,
a potdinjeni mu je vlaste-li- n
Gundulid. Delegacija je kre-nu- la
27. VI 1955. iz Beda do
Praga, a odatle po Vlfavi i Labi
preko Dresdena, Magdeburga
do Hamburga, pa kopnom do
luke Lubeck, a zatim opet la-djo- m
preko Baltidkog mora sve
do estonske luke Tallinin (Re-vol- ).
Put dalje vodi u Narvu; tu
delegacija ulazi u Rusiju i zatim
preko Novgoroda i Tvera (Ka-linji- n)
gotovo nakon pola godi-ne
putovanja stize u Moskvu.
Iz Gundulideva dnevnika vi-- di
se da je delegacija u pogra-nidno- m
ruskom mjestu Jami de-v- et
dana dekala na nccelnika
Novogordske gubernije. Ovdje
su se Gundulidu svidjeli lijepi
konji zopovjednika posade i ku-pan- je
nagih zena pod vedrim
nebom. U mjestu Njeiidki dele- -
gaaju su dodekali Moskpvljani,
koji su im iziili u susret, s bo-gati- m
ceremonijalom. Pedeset
konjanika pratilo je goste tri
dana na putu kroz iume do No
ve Ruse. Gundulid biljeii da se
u soianama uz obalu lljemens-ko- g
jezera dobiva so bijela koo
snijeg. Delegaciji je takodjer
priredjen srdadan dodek u Nov
gorodu, za koji Gundulid kale
da je velika i lijepa varoi sa
300 crkava i 170 mostova. Joi
ladjama i blatnfavim iumskim
putovima delegacija putuje tri
u Venezueli
americkih vojnih osoba u ope-racija- ma
venezuelanskih oruza-nih
snaga protiv partizana. Uz
svaku komandu dete, upotreb-Ijen- u
u drzavi Falcon, nalaze se
oficiri Sjed. Drzava kao "vojni
savjetnici"; akcija protiv parti-zana
opskrbljena je oruzjem iz-rav- no
iz Sjed. Drzava; u glav-no- m
gradu drzave Falcon bo-ra- ve
misije FBI-- a vojne i oboa-vjestajn- e
sluzbe Sjed. Drzava
sa zadatkom da organiziraju i
koordiniraju akciju Venezuelan- -
ske vojske i policije,-- strane pe-trolejs-ke
kompanije vlasnistvo
kapitala Sjed. Drzava, odlucile
su da pruze punu i otvorenu fi-nanci-jsku
podrJku borbi vlade
protiv partizana. Vjerojatno ce
se sada o tome razgovarati na
sastanku Kennedy — Betan-cour- t.
Unatoc svemu tome komanda
Oruzanih snaga nacionalnog o-slobodj- enja
izrazila je prije ne-koliko
dana u sluzbenom saop-denj- u
svoju odludnost da vodi
borbu protiv rezima predsjed-nik- a
Betancourta do pobjedo-nosno- g
kraja. U analizi dosada-Inji- h
operacija istaknuto je da
je iskustvo iz 1962. godine u
potpunosti potvrdilo oblike par-tizans- ke
borbe. No komanda
naglasava takodjer da ona nije
jednostrano orijentirana samo
na oruzanu borbu i da prihva-d- a
oblike parlamentarne bor-be,
ali odbija da sudjeluje u iz-bor- noj
farsi koju organizira re-zi- m
predsjednika Betancourta.
SLABI USPJEH MEDJU
STRANORODJENIM
Toronto. — Jack Pickersgill,
jedan od vodedih liberala i mi
nistar emigracije u bivJoj libe- -
ralnoj vladi bio je ovih dana u
Torontu u vezi sa predizbornom
kampanjom.
Njega je na prvom mjestu za-nima- lo
Sto misle o liberalima
stranorodjeni i koliko na njih
mogu radunati za dobivanje
glasova, pa je prije svega po-sjetio
nekoje vodje nacionalnih
grupa i mclio da mu pomognu
sazvati svoje sljedbenike na sa-stana- k.
Odrzana su tri ovakva sasta-nk- a.
Na sastanku Ukrajinaca
prisustvovalo je 17, na sastan-ku
Talijana 21, i nasastanku
Nijemaca 35 osoba.
Ni na ove koji su sc odazvali
Pickersgill nije ostavio neki na-rod- iti
utisak. Govorio je kako su
liberali "bolji" od sviju drugih,
tjedna i u Moskvu stile 17. X
1655. godine. U predgradju su
ih dodekala dva komesara s ve-liko- m
pratnjom od 2500 konja-nika.u- z
trublje i bubneve.
Odmah po dolasku delegaci-ja
je smjeitena u lijepo namjei-ten- u
kudu nedaleko od Kremlja,
ali je morala dva mjeseca, do
20. XII, dekati carev povratak
s bopita. Taj dan Gundulid o-pis- uje
zivim koloritom: U susret
caru Alekseju iziiao je narod,
siromasi mu pruzaju so i kruh,
a bogataii skupocjene darove
— srebro, krzna, bariun, sablje.
Car se zahvaljuje, darovatelji
mu ruke ljube, a Aleksej ih po-ziv- a
u goste na dvor. Tu je Gu-ndulid
zapazio i znamenitog
poglavara vske crkve Nikona,
reformatora akve i njenih knji-g- a,
koji je taaa bio lidni prija- -
telj carev. Na torn dodeku Ale
ksej je zapazio austrijsku dele
gaciju i pozdravio se s njenim
dlanovima. Zatim su doili care-v- i
komesari i prenijeli njegove
poruke, da mu je veoma milo
ito se u deiegociji nalaze dva
Dubrovcanina s kojima de se
modi sporazumjeti ruski.
Car Aleksej primto je delega-ciju,
koja mu je predala pozd-rav- e i
i darove cara Ferdinanda
— dva zlatna vrda, sat sa zrca-lor- n,
brokate, svilen pokrivod. i
Od konaka delegadje do Krem- -
llUf IrU LUIU WWywlli WfV'V UfU 14- 1-
lometra, s obje strane bili su
caj, kava i kakao
lopu napitak, narocito zimi.
ima odredjeno fizioloiko djelo-vanj- e
na organtzam. On olak-5- a
va organizmu da savlada ra-zli- ke
izmedju vanjske i tjelesne
temperature, a izvjesne supstan-c- e
toplih napitaka imaju spe-cifidn- o
djelovanje na rad srca,
krvotok i cirkulaciju krvi, zivda-n- i
sistem, na promet materija u
organizmu itd.
Medjutim, i u pogledu hran-Ijivos- ti
i u pogledu njihova fi-ziolo-skog
djelovanja medju nji-m- a
postoje 'prilidne razlike. Dok
hranljiva vrijednosf kave i caja
ovisi o tome kako ih i koliko u-zim- amo,
dotle je kakao neobid-n- o
vrijedna namirnica koja s
mlijekom i Sederom dobiva izu-zet- nu
hranljivu vrijednost, mno-go
vedu od one koju imaju ka-va
i caj.
Bududi da pojedini od tih na-pitaka
sadrze dosta kofeina
(kava), teina (daj) i teobromina
KANADA a OVE GODINE
BROJITI 19 MILIJUNA
Ottawa. — Federalnl biro
statlstlke objavlo Je ovlh da-na
podatke o ukupnom broju
kanadskog stanovnlstva 1 po-seb- no
o broju stanovnlstva u
pojedlnoj provlncljl.
Kanada danas broji 18.728.-00- 0
stanovnlka. Tempo sada-nje- g
porasta predkazuje da te
do konca godine broj stanov-nlka
porasti, a mozda i preci
19 milijuna.
Pojedlna provlnclja lma sll-Jed- edl
broj stanovnlka:
Ontario, 6.401.000; Quebec,
5.430.000; British Columbia,
1.684.000; Alberta, 1.394.000;
Manitoba, 940.000 Saskatche-wan,
930.000; Nova Scotia,
750.000; New Brunswick, 611.-00- 0;
Newfoundland, 477.000 1
Prince Edward Island, 107.000.
Opazeno Je da Je tempo po-rasta
stanovnlstva kroz pro-Sl- u
godlnu bio najvecl u pro-vlncljl
Quebec. Statistical biro
to priplsuje Clnjenici Sto se u
ovu provlnclju dosello stano- -
vltl broj osoba lz Ontario 1 ne
kin Istocnlh provlnclja.
same je iteta u tome ito stra-norodjeni
nezaboravljaju kako
su uvijek izlozeni diskriminodji.
bilo prije pod libefalnom ili sa-da
pod torijevskom vlaaom.
poredani vojnici kod je delega-cija
iila caru na prima nje. U
blistavim prostorijama goste su
dodekali boljari, a u prijestolnoj
dvorani sam car s krunom na
glavi i zezlom u ruci, okruzen
najviiim dostojanstvenicima.
Dva dana kasnije Aleksej je pri- -
mio delegaciju u manjoj dvora-ni,
opet okruzen boljarima.
Diplomatska delegacija iz
Beda prisustvovalo je i proslavi
Svijednice, na kojoj je u procesi-j- i
iiao i car s dvorom. Idudi pje-ik- e
car je za sobom vodio ma-garc- a,
na kome jaie patrijarh
na zenski nadin, dok vojnici
prostiru sukno putem kojim car
prolazi.
Diplomatski razgovori izme-dju
delegacije i corevih pred-stavnik- a
obavljeni su i posla n
je izvjeita u Bed. Medjutim car
nije mogao dekati odqovor iz
Beda, koji dugo nije stizao, pa
se spremio da ponovo id na
bojiite. Prije odlaska car je
delegaciju pozvao na rudak ko-ji
je priredjen u prijettolnoj
dvorani punoj boljara. Sudelice
Alekseju bio je stol sa 60 siro
maha, kojima je car neprestano
sloo po glavnim boljarima jekj
pica sa svoga stoki, ito Gun-dulid
biljeii s divljenjem. Za
vrijeme rufka car je nazdravljao
Ferdinandu, nazivajufi ga
"drag'wn bratom", a delegaciju
je nudio ipanjolskim vinom; svi
su se opili osim Gundulica, te
dobra ali opasna pica
(kakao), to se oni ne mogu u-zi- mati
u neogranicenim kolici-nam- a.
Osim godiJnjeg doba i
vanjske temperature, mora se
voditi raduna i o nekim drugim
faktorima kao Ito su godine,
stanje organizma, rad kojim se
bavimo, nadin zivofa, ishrana
uopce itd.
Specifidno fizioloiko djelova-nje
caja potjece od teina koji je
po kemijskom sastavu slidan
kofeinu. Ako se topli caj uzima
umjereno (najviJe 3 do 4 puta
dnevno uobidajena salica daja),
djelovanje te biti povoljno —
osvjezavojude, okrepljujude i sti-mulati-vno
za mozdani centar.
Ali, ako se duze vrijeme pretje-rav- a,
u organizmu mogu nastu-pit- i
izvjesni poremedaji kao ito
su razdrazljivost, nesanica, gub-Ijenj- e
teka povedanje krvnog
prifiska, lupanja srca (dak i do
200 udaracal i poviiena tjeles-n- a
temperatura. Zbog toga sve
starije osobe s povedanim krv-ni- m
tlakomi irdanim manama
ma moraju izbjegavati vede ko-lidi- ne
tekudine, pa prema tome
i topli daj.
S kavom obidno unosimo u
organizam samo ekstraktivne
tj. u vodi otopive materije, dok
ostatak (talog) bacamo. Zbog
toga hranljiva vrijednost kave
ostaje gotovo neiskoriitena, o-si- m
iecera koji se takodjer ota
pa u vodi. Povoljno djelovanje
tople kave odituje se u pojada-no- m
radu srca, regulaciji krvo-tok- a,
izvjesnom porastu tjele-sne
topline; topla kava poveca-v- a
snagu koncentracije, odnosi
osjedaj umora i pridonosi ras-polozen- ju.
Sve se to pripisuje
specifidnoj supstanci — kofeinu.
Nervozne osobe i osobe s pove-danim
krvnim tlakom i srdanim
bolestima treba da izbjegavaju
pravu kavu.
Kakao u prahu sadrzi vede
kolidine hranljivih materija —
bjelandevina, masti, ugljidnih
hidrata i drugih supstanca koje
se za razliku od kave i daja u-no- se
u organizam i iskonitava-ju- .
Specifican sastojak proizvo- -
da kaaa uopde je teobromih.
Njegovo je djelovanje slidno
kofeinu i teinu, ali je, kako se
danas smatra, mnogo blaze i
manje opasno za nervozne i
starije osobe. Za teobromin je,
medjutim, karakteristidno da ga
organizam nekih osoba ne pod-no- si
jer izaziva alergiju u vidu
svraba i crvenih plikova po ti-je- lu.
Dr V. I.
ga je car Aleksej pozvao k sebi,
s njim duie razgovarao i na
kraju ga pohvalio i darovao.
Na povratku iz Moskve, neo-bavlje- na
posla delegacija se
pcnovo susrela s carem u gra-du
Polocku, gdje se naila i po-Ijs- ka
istovetna delegacija. U tim
razgovorima sudjelovao je Fra-no
Gundulid kao fumad izmedju
cara i austrijske delegacije. Ale-ksej
je pristao na pregovore s
Poljskom jer ]e to izmirenje po-mo- glo
Rusiji i Austriji da zajed-nid- ki
udare na Svedsku diji je
Karlo Gustav bio ved zauzeo
Variavu i Krakov.
Neito izmijenfenim putem a-ustri- jska
delegacija vreda se u
Bed tek podtkoml967. godine.
lako povrini, Gundulidevi zapisi
o torn dugom i nopornom puto-vanj- u
zonimljtvi su u prvom re
du koo dokumenf o jednom na-ie- m
covjeku'koji je polovinom
XVII stolfeoa boravio u Moskvi
u vainoj diplomatskoj sluibi.
N. F.
511.000 icspolcnili
Sredinom januara u Kartodi
je bilo 541.000 betftoslerrih ra-dnik- a.
U usporedbi sa detem-bro- m,
broj besposlenih u jenuo-r- u
je porastao za 127 .000. Pre-ma
brojkama koje je objavto
Federalni statistid1.i biro, bez
posla je svakl dva-naest- i radnik.
,
|
