000065

OCR Text: i
♦
BTRANA 4 — Jedlnstvo, 24. februara, 1967.
KANADSKE VIJESTI I KOMENTAR]
0 0 0 0.0-000- 0 000 0 00 0 0Ж0-0-000~00-0000гЈГ- 00 0 0-- 0 000 0 0 00 0-00Z0Z00~00-
:00 00 000 0 00 0 000000000 0 0 000
iledna prica o dolarskom
imperijalizmu
Sta Je "ekonomskl imperijalizam'"' Ne- -
kada se pod tlm pojmom podrazumljevalo
ortaStvo izmedju vlada bogatih drtava i
takvih privatnih koncerna kao Sto su
Anglo-Persia- n, Royal-Dutc- h Shell, United
Fruit 111 Standard Oil (Anglo-Perz- n, Rajal-Da- d
Sel, Junajtid Frut, Standard Ojl) —
stvoreno sa ciljem da se osvoje 1 eksploati-raj- u,
s vellklm profltlma, lzvorl sirovlnskl
bogatih all ekonomskl nerazvljenlh ze-mal- ja.
Danas ekonomskl lmperijalizam moze
bltl mnogo raflniranljl 1 suptilniji. Uzml-m- o
kao primjer Kanadu. Kanada ima iz-vanre- dno
slozene odnose sa SJed. Drtava-m- a.
Amerikanci lmaju u Kanadl basno-slov- ne
investlclje preko kojih doslovno
kontrollraju kanadske industrije automo-bll- a,
naftinlh derivata, ruda, elektronike
1 papira. Posve je prlrodno da je Kanada
osjetljiva na ameridki prltlsak. Posljed-njl- h
tjedana jedan naoko mall slucaj "Jen-kljevsk- e"
poslovne poduzetnostl prerastao
Je u krupnu svadju i pravl pravcatl sukob
— kojl bi mogao lako dovestl do ozblljnog
mijesanja same ameridke vlade u kanad-sk- u
privredu 1 vanjsku politiku.
Godlne 1963. glgantska amerldka banka
First National City Bank of New York
(Ferst NeSnel Sltl Benk of Njujork) kupila
Je montrealsku Mercatile Bank (Mer-kant- ll
Benk) — Jedan mall koncern u nl-zozemsk- om
vlasnistvu kojl Je poslovao na
temelju licence kanadske vlade koja je blla
posve nalik na llcencu po kojoj posluje
sedam ostalih kanadsklh trgovacklh bana-k- a.
Americka banka nadala se da de ubriz-gavanje- m
kapltala proslriti djelatnost
Mercantile mozda u takvim razmjerima da
ce se ona modi ravnopravno "nositi" s
Royal Bank of Canada 1 Canadian Impe-rial
Bank (Rajal Benk of Kanada, Kene-dlje- n
Imperijcl Benk) — od kojih svaka
ima kapltal od blizu sedam mllijarda do-lar-a,
samo za tri milljarde nlzl od nju-JorS- ke
banke.
Takva krupna banka, koja bl blla u
stopostotnom americkom vlasnistvu, mogla
bl efektivno dominirati u nekollko krup-ni- h
novih grana kanadske privrede. Ona
bl dak mogla ugrozlti ostatke kanadske
prlvredne samostalnostl. Kanadska vlada
uvidjela Je tu opasnost. TadaSnJl mlnistar
flnanclja Walter (Volter) Gordon upo-zor- io
Je generalnog dlrcktora njuJorSke
banke Jamesa Rockefellera (Dzejms Ro-ckefel-er)
da de Kanada donljeti specijalne
zakonske proplse kojlma ce se eflkasno
sprijeditl ekspanzlja Mercantile Bank. Me-djutl- m,
Rockefeller Je ipak kuplo tu banku,
nadajudl se da ce se kanadska vlada predo-mtsll- ti.
ProSle su otada tri godlne. Iako je ame-rlCka
vlada (koju Je na to poticao Rocke-feller)
vrSila vedi i tezl dlplomatskl
prltlsak, kanadska vlada nlje popuStala i
nije uzmicala. Podetkom mjeseca novem-br- a
proSle godlne kanadska Je vlada prl-ml- la
najostrlju od nlza diplomatsklh nota
u kojoj Washington (VaSlngton) dao
jasno na znanje da ce ameridki Kongres,
ako Kanadjanl dolsta donesu te zakone,
tionljetl svoje zakone za odmazdu. U Stam-- pi
su se pojavile.glaslne (nekollko puta
demantlrane) da ameridki dlplomati u
Kanadl dlrektno kontaktlraju kanadske
bankare i nagovaraju ih stanu na stra-n- u
njujorske banke u njenom sporu s
kanadskom vladom.
Navodno Je podetkom deccmbra americkl
ambasador u Kanadl Walton Butterworth
(Volton Batervort) oStro napao kanadsku
vladu i njenog mlnlstra flnanclja na Jed-no- m
tajnom seminaru amerldkih vladlnlh
funkclonara 1 blznlsmena u Washlngtonu.
Govori se da Je optuzlo kanadsku vladu
bog "pakosti" 1 osporlo Gordonovu verzi-J- u
o tome sta je on, Gordon, prije tri go-dlne
rekao Rockefelleru. Vodja kanadske
opozlcije John Dlefenbaker (Dzon Difen- -
U MINE-MIL- L JEDNODUSNO ZA
JEDINSTVO I SURADNJU SA
UNITED STEELWORKERS
Edmonton — Na upravo
aavrSenom sastanku. dlanovl
Naclonalnog odbora Mine-Mi- ll unije Jednoglasno su se
sloiili da se nastavi daljnjlm
raagovorima sa predstavnlci-m- a United Steelworkers po
pltanju njihova Jedlnstva.
Razgovor na ovom sastan-ku
vodlo se na osnovl nedav-n- o
stvorenog sporazuma o
zabranl "raldlnga" 1 medju-sobno- g
pomaganja dlanova
Mine-Mi- ll 1 Steelworkers uni-je
u metalnoj industrijl.
Slijededl sastanak Izmedju
sluzbenlh predetavnika ove
. г ,„ №.&ај£, --УГадЈЈЧГјД ifeS
0~-- 0 00
sve
Je
da
bejker) rekao je u parlamentu da se ame-rickl
ambasador "mljeSa u unutraSnje po-slo- ve
Kanade" i zatrazio od premljera
Pearsona (Pirson) da "jasno i glasno kaze
smije 11 gospodln ambasador da se upuSta
u takve kritlke". Pearson Je dlplomatskl
odgovorio: "VaSlngtonskl sastanak odrzao
se Iza zatvorenlh vrata, pa ga zato ne mo-g- u
komentlratl. Medjutlm, da su te stvarl
redene javno nastuplla bl nezgodna sltua-clja- ".
Druglm rijeclma Pearson Je diplo-matski- m
Jezikom upozorio Butterwortha i
njegove pretpostavljene da paze Sto rade.
Ako Kanada ustraje u svom otporu zdru-zeno- m
pritlsku ameridke vlade i privatnog
biznlsa, njujorskoj band ostat de na vratu
mala, nevazna 1 po svoj prilicl nerentabll-n- a
kanadska banka. Medjutlm, ako ame-rickl
Kongres i predsjednlk Johnson
(D2onson) poduzmu protiv Kanade zakon-sk- e
1 ekonomske represalije, odnosl Izme-dju
ova dva vellka i prlsna prljatelja 1 da-IJ- e
de se zaoStravati.
OvaJ Incident ima dvlje zanlmljlve im-pllkac- lje.
U prvom se redu postavlja plta-nj- e
da 11 Je ambasador Buttreworth govo-rl- o
u ime americke vlade ill u ime privatne
njuJorSke banke 111 u ime Jednog i drugog?
Jer, ako Je tadno prvo i trece, onda se mo-ze
mime duSe red! da SJed. Drzave vode
protiv Kanade politiku ekonomskog lmpe-rijallzm- a.
U drugom redu postavlja se pltanje: ka-k- o
Je daleko Washington spreman da lde
u svom pritisku na Kanadu. Unatoc tome
Sto su ekonomlje dvlju zemalja tako pri-sn- o
povezane i tako gusto lsprepletene,
Washington posljednjlh godlna gleda prl-jeki- m
okom na vanjsku politiku svoga su-sje- da
i smatra da Je ona previSe nezavl-sn- a.
Kanada uporno odblja da poSalJe svo-je
trupe u Vijetnam iako su to od nje ne-kollko
puta izrlclto zatrazill i predsjednlk
Johnson 1 mlnistar vanjsklh poslova Rusk
(Rask). Oslm toga Kanada prodaje velike
kollclne zltarlca NR Klni I sprema se da u
najskorije vrijeme razmjcnl ambasadore
s Pekingom.
Drugi americkl saveznlcl uradlll bi pa-met- no
da promatraju Sta se dogadja u ve-- zl
s ovim slucajem. Jedan mladl kanadskl
bankar rekao ml Je ovlh dana s oditom
strepnjom: "Ako Amerikanci idu tako da-leko
u JednoJ tako sporednoj stvarl kao
Sto Je sludaj Mercantile Bank, upravo se
namede pltanje Sto bi uradili, ako bl do-S- lo
do kakvog dolsta krnpnog razmlmoila-гепја- ,
uzmlmo na polju vodjenja vanjske
polltike?!"
JOHN DAVID HAMILTON
"New Statesman", London
dvlje unije odrzati de se doj-dud- eg mjeseca u Torontu.
Glavna tema razgovora biti
de daljnje zblizavanje i su-radn- ja, kao 1 pltanje auto-noml- je ovlh unija, dljl su
glavnl uredl u Sjed. Drta-vam- a.
Sumlrajudl rezultate dosa-danj- lh
pregovora izmedju
predstavnika oblh unija, ka-nadskl
nacionalnl predsjed-nlk
Mine-Mi- ll unlje, Ken
Smith Je rekao, da su u to-me
pojadanl 1 JoS viSe udvrS-de- nl najvlSl radnidki princl-p- l
— sloga 1 suradnja. Poslo- -
davcl u metalnoj industrijl
moraju da shvate, da se sa-da
suoduju sasvlm novom
sltuacljom, drugdljom od one
koja Je blla u proSlih osam
godlna zbog nesloge u unij-sko- m
pokretu metalne indu-strije.
KRNJA KOMISIJA
Imenovana je driavna
komisija da proufi status
icna u Kanadl.
2ene zauzimlju vaino
mjesto u all u ko-mis- iji
nema predstavnika
tredunijskog pokreta. Ka-nadskl
radnlfkl kongres
(CLC) je uuloiio protest.
Policijskom njus--
kalu nema mje--
sta u trednijskom
pokretu
Javljaju lz Vancouvera da
Je Pat O'Nell podnlo ostav-k- u
na dlanstvu u egzekutlvl
Federaclje rada Britanske
KolumbiJe. To je uradlo na
zahtjev unija koje ulaze u
sastav Federaclje.
O'Nell Je predvodlo uniju
radnlka kojl su zaposlenl u
tvornlcama pulpa i papira.
Glavno vodstvo unlje nalazi
se u SJed. LoSe Je
radilo i dlanstvo u B.C. Je
postalo nezadovoljno, toliko
nezadovoljno da su nekl od
njih formlrall novu unlju.
O'Nell Je unajmlo neke pri-vatne
dektetive da potajno
rekordiraju govore na osnl-vadk- oj
konvenciji nove unlje.
Tvrdl se da je u tome sudje-lova- la
1 tajna pollcija
(RCMP). Kad Je to otkrive-no- ,
reaglranje javnosti bilo
Je takvo da je provincljalna
iz
Organiziranjc
Istocnoj
Neke ribarske kompanlje
lz ove provinclje pred tri
godine podele su slatl po 2 i
3 broda u istodne predjele
Kanade da love hering. Ka-k- o
je ovdje modernijl nadln
rlbanja, sa svakim brodom
iSla su tri dovjeka, a ostalu
posadu broda uzlmall su iz
lstodnlh provlnclja. Ova tri
dovjeka iSli su da pokazu
boljl 1 lakSi nadin ribarenja.
U lstodnlm provlncijama
rlbarska industrlja nije or-ganizlr- ana nlkako. U podctku
ljeta proSle godlne detiri
predstavnika ribarske unije
(slndlkata) iz Vancouvera,
Homer Stevens, Glenn Mc-Eache- rn, Carl Liden 1 Nick
Carr proveli su Sest lndustrl-j- l.
I ustanovill su da rade po
sasvlm nisklm i
pladi.
ProSlog augusta business
agent (poslovodja) naSe unl-je,
Jack Nlcol pilsustvovao
je konvenciji Newfoundland
Federation of Labor u St.
John's i konvenciji Canadian
Seafood Workers Union u
Halifax.
NaSi predstavnlcl dall su
raport, da su plade u ribar-sk- oj industrijl J ako nlske,
radl se duge ure, bez da so
platf vise za prekovremenl
rad. Ziveinc namlrnlce nlsu
JefUnlje nego ovdje, a neg--
(Karikatura Telegrama MercanHle Bank afore i
privrcdi,
Drzavama.
SUnVENCIKAXJE
STKANIH KOMPANIJA
Kako pise list The Finan-cial
Post, Kanada troii 30
milijuna dolara godlsnjc na
subvenciranje industrijskog
istraiivanja i pronalazenja.
PredvidJeno Je povedanje na
60 mill] una. All dobar dlo
toga novca odlazl podruznl-cam- a
ameridkih korporaclja.
Vlada Je sada odludlla da de
u budude subvenclonlratl
samo one kompanlje koje
dadu garanclju da de
bltl korlStenl prije
svega u Kanadl.
194.743 useljenika
ProSle godlne u Kanadu
je uselilo 194.743 lica, Sto je
za 33 posto vise nego u
predhodnoj godini.
Iz Velike Britanije uselilo
je G3.291 lice, Italije 31.625,
Sjcd. Driava 17.514, Zapad-n- e
Njemadke 9.872, I'ortu-gal- a
7.930, Francuske 7.872
ltd.
Ore podatke objavio je
federalni mlnistar imigra-cij- e
Jean Marchand.
rOMORCI TRA2E
40-SAT- NI TJEDAN
Unlja pomoraca, koja u
Kanadl ima 14.000 dlanova,
namjerava za trail t poveda-nj- e
plade za 17 posto 1 skra-dlvan- je
radnog vremena na
40 satl. Pomorcl sada pone-ka- d
rade po 56 sati. Prego-vo- rl
de podetf 1. marta.
vlada blla prlsiljena lmeno-va- tl
posebnu sudsku koml-slj- u
da provede Istragu.
Istraga je joS u toku.
Uijesfi Vancouvera
ribarske indu-strije
u Kanadl
cljenama
povodom
prona-las- cl
dje su l skuplje.
Jack Nlcol Je raportirao da
muSkarci Shoreworkers (o-bal- nl radnicl) u Newfound-land
lmaju najvlSe 95 centi
na sat, u Hallfaxu $1.54. To
se ovdje u B.C. plada $2.61.
All ovdje unlja Ima kontrakt
sa poslodavcima.
NaSi prestavnicl izjavill su
da su svagdje po radnicima
lljepo dodekani, kao i kod
unija drugih industrlja. I
svagdje im Je redeno, da je
potrebno da se organizlra
rlbarska industrlja. Prestav-nicl
drugih unija trazilt su
da poSaljemo organlzatore i
da de im oni pomodi kollko
budu mogll. I rlbarska unlja
iz ove provinclje (United
Fishermen and Allied Wor-kers
Union) Je sada zaklju-dll- a
da ovog ljeta poSalje dva
organlzatora za organtzira-nj- e
ribarske industrije u
lstodnom dljelu Kanade.
Student! traie viSc
za prosvjctu
Nedavno je 2.500 studena-t- a
sa UJ1.C. SveudillSte
Britanske KolumbiJe demon-strira- lo
pred Parliament
building (sabornom zgra-do- m)
ove provinclje u Vlk-torij- i.
DoSli su da podnesu
svoje zahtjeve vladl.
JoS prije nego su studentl
zakljudlll da podju na de- -
monstraclju, predsjednlk
U.B.C. John Macdonald izja
vlo Je da tri univerzlteta ove
provinclje trebaju za arugu
godinu 66 mlllona dolara od
governmenta. Premljer W.-A.- C. Bennett brzo Je odgo-vorio
da unlverzitetl nede
dobitl Sto traze.
Studentska demonstraclja
bio Je odgovor governmentu
kojl nede da prlzna da Je po-treb- na veda pomod za bolju
prosvjetu u svlma Skolama
ove provinclje.
Studentl su donljell spisak
od univerzlteta, vlSlh Skola,
tehnldklh Skola i bolnldarka.
Trazlll su ukldanje uplsnlne
(koja Je Jako prevellka) ve-d- u
pomod studentlma koja
dolaze lzvan grada, vise no-va- ca
za Unlverzitete 1 sve
Skole, uvodjenje novlh meto-d- a
udenja, pravljenje vise
Skola, proSlrenJe library
(knjlznlce) i druga kretanja
u tehnidkom zavodu. Rekll
su da treba promjenitl si-ste- m usposobljavanja bolnld-ко- д
osoblja.
Studentlma je govorlo vo-dja
Nove demokratske partl-j- e,
Robert Strachan (koji Je
takodjer vodja opozlcije u
parlamentu); kazao im Je da
se on i njegova partija pot-pu- no
slaZu sa njlhovim za-htjevl- ma, jer su opravdanl
Vodja Llberalne partlje u
B.C. Ray Perrault branlo je
federalnu vladu.
Mlnistar prosvjete Peter-son,
najprije je odbio da iza-d- le
irovorlti studentlma, all
Je DOsllJe nromjenlo mlslje--
n]e 1 govorlo. On Je rekao da
se on ne slaze sa ovakvlm
marSlranJem 1 krltlzlrao je
vodju opozlcije, Sto Je podu-pra- o studentske zahtjeve jer
ih Je nemogude lspunltl. Je-dan
od studenata rekao je:
-- Kollko demo ml dugo slu-Sa- tl
ovakve glupostl? Ml ho-de- mo znati Sto Bennettov go- vernment mede ispred pro-svjete?"
Nekl su studentl
htjeli da udju u Javnu gale-rlj- u,
all im nlu dozvolili.
Where do we stand ?
When you see those pictures of women anil children
being burned alive in Vietnam remember that Canada is
supposed to be neutral but last year we sold to the United
Slates $300 million vorth of military equipment, which in-includ-ed
chemicals.
This keeps our balance of payments; but uhy is it tliat
ne hate demonstrations by students, professors, ministers
and other clergymen, )et one element is missing — organ-ized
labour . . .
With ery few exceptions, the trade union movement,
which should be out in the forefront against war, has to take
a back seat because George Meany supports the U.S. war
against the people of Vietnam.
The government of Canada can point to $300-millio- n
sales to the United States. Docs that mahc us part of the
war against the people of Vietnam?
This is a war against civilians, men, women and Chil-dren.
This is Genocide! Never in history has the use of
terror been so openly acknowledged and practised by a big
nation and ve in the trade union movement are cry con-spicuous
in our absence in the great demonstrations against
this.
This is our Centennial Year, with the emblem of Expo
as man's development from barbarism to what is called civi-lization,
yet our government supplies murder weapons. Of
course, officialy we are not putting any obstacles in the way
of sending medicines that the Quakers havr to smuggle into
Canada and ship in a round about way to the people of
Vietnam and much is made of the fact in the House of Com-mons
that we arc not placing obstacles in the way. BUT
we are shipping the war materials that make these medicines
necessary!
The Toronto Star of January 27th, puts the matter rather
nicely we thought when they said ". . . wc cannot deal in
weapons of death and then try to assume the moral position
that they really ought not to be used to hill people."
We support that, and besides that we call on the Govern-ment
of this country to follow the example of the Svscdish
Government an stop the shipmen of ANY war material to
the United States.
Futher we call on the entire labour movement of this
country to do something to show that they are not in fact
prisoners of the Meany pro-wa- r policy of the head of CIO-AF- L. It is high time.
MINE.MILL HERALD, Toronto.
TRAGEDIJA I STRAH
Smrt se grdevito drii u
mjcstancu St. Laurence u
Newfoundland koje ima
2000 stanovnika. Ona se na-mjcs- tila
u ovdaSnjim rudni-cim- a
i nilko se do sada ni-je
naSao da bi ju otjerao.
Medju stanovniSlvom op-deni- to,
a medju rudarima
narocito ona jc prouzrodila
tragediju i strah. Od 75 ru-da- ra
nl jedan od njih nije
u posljednjlh 15 godina pro-§- ao
u grob naravnom smrcu,
sve je ona pokosila.
Ovdje se proiivodl specijal-n- a
rudaca, koju aluminijskc
kompanlje unotrcbljavaju
kao jedan od sastavnih dljc-lo- va
u svojoj proizvodnji.
Uudnici su ispunjeni silikom
i flouridnom maglom u ci-je- m
sastavu je I radijacije.
Flouridna magla pogotovo
jc oStra i opasna tamo, gdje
u radnike prodire voda kroz
naslagc uranijuma. Sve to
nagriza i trujc ljudskc orga-n- e,
pogotovo pluda.
Neki dan je provincljalna
vlada poslala u ovo mjesto
svoj specijalni komltet da
ispita opasnu situaciju 1 mo-gudno- sti
da se njczini uzroci
odstranc. IspitavSi rudare
kojl su tu uposleni po 10 ill
20 godina, vladin komltet jc
ustanovio, da su irtvc ove
opasne okolnosti svi radnici
koji su u rudnicima po 15 i
vi5e godina. Neke od njih bo.
lest pogodl joS u njihovoj trl-dese- toj
godini. Oni umiru od
suSiee, ali najviSe od raka na
plucima, ovisi o tome kollko
jc koji izloien radijaciji 1 si.
likon praSini.
StanovnKtvo ovog mjesta
se zafudilo kad se doznalo
da je doao vladin komltet
da ispita situaciju. Vec se du-go
ofekuje da nctko dodje I
odstrani uzrokc opasnostl.
Mall broj studenata uspio
Je da udje u parlamentarnu
agradu 1 da kratko vrijeme
razgovara sa premljerom
Bennettom. All nlsu dobili
nikakvo obedanje. Jedan od
njih Je rekao: "On (Bennett)
Je laskav i leden, on nemarl
za nas 1 kako mo2cS neSto
postldl sa ovakvlm dovje-kom- ?"
Studentl su bill nezado-volj- nl
sa odgovorom koga su
doblll, pa Je bilo vike 1 buke.
Ova tragidna situacija je ved
odavna poznata svakomc —
rekao je Keniiic Slancy, je-dan
od onih koji 20 godina
radi u rudniku. Narod jc dc-moralizl- ran,
zabrinut i ustra-Se- n
— nadodao je Slancy. Л
kako i nede, kad rcdovito
oboljavaju i pogibaju ne sa-mo
stariji, nego 1 mladi.
Upravo sada ima njih 13 od-rasl- ih,
koji su iivi, all nisu
u stanju da se kredu i privrc-djuj- u, jer ih jc oncsposobila
radijacija. Oni, doduSe, pH-ma- ju driavnu potporu (otl
Workmen's Componsation
Boarda), ali Sto im vrijcdi
potpora, kad ncmaju zdrav-Ij- a
i normalnog iivota.
Ovi rudnici su do sada bili
pod upravom ameridkih kom-panij- a.
Sada su vlasniStvo
Aluminium Company of Ca-nada.
Kompanlje su iz ovlh
rudnika izvuklc milijunc do-ia- ra profita; rudari su izvuk-- li
i joS uvijek izvlade bolest
i smrt.
Istraga vladinog odbora
zavrSila se obidnim izvjcSta-je- m
pred provincijalnim par-lamcnto- m,
gdje je "ustanov-Ijeno- "
da jc to nacionalna
nesreca i prcma tome odgo-vorno- st
fedcralnc vlade.
Prcdstavnik provincijalnog
odjcljcnja zdravlja jc pak
izjavio da to nije baS ni na-cionalna
nesreda, nego obid-n- a
lokalna stvar.
Stanovnici ovog mjestan-c- a
pak smatraju da jc na-cionalna
i provincljalna sra-mo- ta
kad sc tako jednostav-n- o
prelazi preko ovako tra-gid- nc
sittiacije. Zadada jc
vlasti i kompanija da u ovoj
ncsrccl neposredno poduzmu
odgovarajuce mjere i odstra-nc
opasnost situacijc putem
vcntilacijc i drugih odgova-rajud- ih
mjera.
Jedan od vodja rekao Je: Ml
saml ne moiemo mnogo po-stldl,
publlka (narod) treba
da zna, da Je kriza u prosvje-t- l. I mora se napraviti prltl-sak
na Bennetta, ako de on
napraviti nekl napredak.
Studentl su lmall dobm
pomod sa svlh viSlh Skola u
Vlktorlji. Vodje studenata
sad diskusiraju kakve de
akclje dalje poduzetl.
joso ounsKovie