| Note |
OCR Text: J
Zopisi Oriane Fallaci iz Jilnog Vijetnam "Spremna sam
da se spalim"
Poznata talijanska novinarka Oriane F allaci posjetila je Juini Vijetnam. Preno-sim- o
odlomak iz njezine reportaie obja vljene u milanskom lisfu "L' Europeo".
Na terasi pagode To Ngien vidi se
crna izgorjela pjega u obliku ljudskog
tijela koje sjedi s ukritenim nogama.
Okrenuta je prema oltaru gdje sjedi ve-li- ki
Buda. Uzalud su je pokuiali isprati;
i kamen je izgrizen od vatre. Tu se pro-ile
godine spalila Huin Ti Mai, mlada
uditeljica iz Sajgona. Jedne Ijetne nedje-Ij- e
u pet ujutro, doila je o pagodu s kan-tor- n
benzina, s kutijom iibica i s koia-rico- m
voda. Nitko je nije primijetio. Ko
laricu s vodem stavila je uz noge Budi
— mango, banane, ananas — otvorila
je staklena vrata koja vode na terasu,
polila se benzinom i zapalila.
CASNA MAJKO, ZASTO STE PROTIV
AMERIKANACA?
Casna majka Nu Hue prida o torn do-gadja- ju
dvrstim glasom i oJima punim
bola. Nepomidna na stolcu izgleda kao
kraljica na prijestolju. Stara je 54 godi-ne
i monahinja je od svoje 35. godine.
Potjede iz jedne od najbogatijih obitelji
u centralnom Vijetnamu. Upravlja svim
budistidkim monahinjama u Vijetnamu
— ima ih oko Jest tisuda. Povezana je s
budistidkim vodjom Tri Kvangom, anti-amerikance- m,
gnjevnim pacifistom. Pri-j- e
nego ito je odgovarala na moja pita
nja proudila je tumada kako bi vidjela
da li je ipijun vlade. (Zar je?). Zatim
Je naredila jednoj monahinji da pazl na
izlaz.
— Jesam, jesmo. Pod Francuzima pro-il- i
smo bolno iskustvo i danas imamo
razloga bojazni, jer se Amerikand pona-iaj- u
kao i Francuzi. Njihovo ophodjenje
nikad nije prijateljsko, uvijek s nama
postupaju kao s nizim bidima. Mi zna
mo kako de svriifi, ako oni ne povuku
svoje trupe. 5to je okrutniji rat, to de w-ile
jadati komunizam, to ce vise jadati
ameridki kolonijalizam. Ne mozemo ih
voljeti, ne moiemo im biti zahvalni, jer
su oni glavni uzrok naioj nesredi. Mora-le
znati da vlada koju imamo u Juznom
Vijetnamu nije vlada koju je zelio na
rod. To je potpuno ameridka vlada 1 kon
troliraju je ljudi koji su bili s Francuzi-ma.
Ne zelimo tutorstvo od nikoga. A
Amerikanci se ponaiaju kao gazde. V-ijetnam
ne moze rijeiiti svoje problems
dok se Amerikanci ponaiaju kao gazde,
NIJE PRAVILNO DA MLADI UMIRU
— Casna majko, a ova samoubij-stva- ,
kako de dugo trajati?
— Koliko de biti potrebno. Ono ito vi
nazivate samoubojstvima trajat de sve
dok budu korisna. Jedini razlog ito se
uzdrzavamo da ih dopuitamo u vedem
broju jest nada da sada mozemo djelo
vati i pritiskom na vladu bez zrtvovanjq
zivota. "Samoubijstvo" je snalno orulje
za nas, najvrednije od svih, jer uzrokuje
samilost i zgraianje. Ne treba odbacitj
ovakvu kartu. Razlog vile ito zelimo
kontrolirati martirstvo jest ito "samo-ubojstvo- "
iele prije svega mladi. A nije
pravedno da oni umiru. Treba da to dine
stari, nadstojnice kao ito sam ja. Ja
mnogo patim kad se mladi spaljuju bez
dozvole.
— Casna majko, jeste li vl spremni da
se zrtvujete?
— Da, da, naravno. To je dio mo
jih zadataka. Ja sam u borbl od vreme-n- a
Dijema, kad sam radila zajedno s
Tid Tri Kvangom, tim tako pravednim do
viekom. A u borbu je ukljudeno I "samo-ubojstvo- ".
Konadno, umrijeti je bolje ne
go zivjeti loie. Da, spremna sam da za-pali- m
svoju odjedu. I molda du to usko
ro udiniti. Cim dodje pravl trenutak. Na
dajmo se da de to pomodi".
TKO JE CASNI OTAC TRI KVANG?
Neito dalje nalazi se pagoda Ksa
Loj, glavni stan budistidke opozicije. Tu
je i dasni otac Tri Kvang. U junu 1966.
domar pagode dasni otac Tijen Min par
kirao je svoj automobil ispred vratiju
pagode. Kad je iz njega iziiao eksplodi
rata je granata ispod njegova sjediita.
Sada iivi s umjetnim crijevima.
Okorjeli neprijatelj Kija I Amerikana-c- a
Tijen Min se borio protiv Francuza
rame uz rame s komunistima. Bio je
uhapien kao aktivist Vijetmina, a danas
ga optuzuju da kcristi pagode da bi dao
utodiite FNO. Mnogi su bili razodaranl
zbog nekompletnog efekta one granate
1966. Naravno, nije to bila granata
FNO.
Kad upitai: tko Je Tijen Min I ito se s
njim dogodilo, ljudi slijelu ramenima
i odgovaraju da ne znaju. Budisti vile
nisu u modi. U manje od detiri godine
sfigli su do slave kojoj se nisu nadali, a
zatim su krenuli u dekadenciju kojoj se
nisu nadali. Nemaju politidke tezine, uvi-jek
su gubili veliku priliku koju su im
sludaj ili povijest nudili: da preuzmu ulo-g- u
trede snage u Vijetnamu, da preuzmu
vlast kao, na primjer, katolici u mnogim
evropskim zemljama. Prazninu koju su
budisti ostavili sad je ispunio FNO. I
mnogi vjeruju da bez sudjelovanja Vijet-kong- a
u vrijeme Dijema budisti ne bi
bili nikoga zastraiili. Konadno, nikad ni-su
mnogo uradili. Uvijek ih je pratila
poslovica: "Nisu opasni, ne vrijede ni
ito".
ODNESITE PISMO PAPII
Razlczi su jednostavni. Vijetnam nije
bio budistidka zemlja. U Vijetnamu so
pocelo govoriti o budistima tefc u maju
1963. kada je jedan ambiciozan monah
Tri Kvang odrlao vatreni govor u svetom
gradu Hueu. I tako Je to pocelo. A kad
gledai budiste iz 1968. osjedai samo go-lem- u
ljudsku samilost, a ne uvijek I po-itovan-je.
Tri Kvang ved neko vrijeme ne razgo-var- a
s novinarima. Ali kad sam mu re-kl- a da sam Talijanka, odgovorio Je:
"Pa dobro, pod uvjetom da odnesete
jedno pismo papi. I napisao je pismo
pred mojim ojima na vijetnamskom je
ziku, ciji sadrzaj nikad nedu tadno znati.
— Casnl Tri Kvangu, u kojoj mjeri bu-disti
kao vi zele da predstaljaju trecu
snagu u Vijetnamu?
— U Vijetnamu mnogo ljudi ne vol!
kolonijaliste ni komuniste. Ja nisam ni s
jednima ni s drugima, ni s Amerikan-cim- a
ni sa FNO. Ja sam tredi od pet si-no- va a trojica od tih sinova borili su se
protiv Francuza. Od te trojice jedan sam
ja i to je moja legitimacija za kolonija-liste.
Stvarnost Vijetnama, naizgled
komplicirana, u biti je prilidno jednostav
na. S jedne strane su kolonijalisti, s dru
ge komunisti, a u sredinl izmucen narod,
a stojim uz narod, a to znadi da moram
biti neutralan.
ILI SUTRA ILI ZA GODINU DANA. . .
— Casni Tri Kvangu, vi mrzite Ame-rikance- ?
— Amerikanci su Amerikanci. Vladu
Kija ieljeli su i itite je Amerikanci, a to
nije vlada naroda. To je vlada koja se
rodila iz namjeitenih izbora, a narod ni-je
mogao cak ni protiviti se jer bi ga
strpali u zatvor. Lako Je shvatiti zaito
vijetnamski narod mrzi Amerikance. Iz
istih razloga zbog kojih je mrzio Fran-cuz- e.
No Amerikance mrzi joi viie nego
Francuze. 2alosno Je ito mladi Ameri-kanci
umiru, a da ne znaju zaito. Go-vo- re
im da umiru kako bi pobijedili ko-munizam.
Ali, je li to istina? Zar je efi-kasa- n
takava antikomunizam? S Ameri-kanci- ma
je Vijetnam doiao u sadainju
situaciju. Kad bi narod bio Slobodan da
bira, ova vlada ne bi ostala nl Jedan
dan. U maju proile godine Ki je uhap-si- o
5000 ljudi bez odredjene optuibe.
Diktatura Dijema nikad nije dostigla tu
mjeru.
— Spaljivanje budista se nastavlja.
Smatrate li da vrijedi na taj naJin Irfvo-va- ti
iivote?
— Spaljivanje budista c"e se nastaviti
sve dok se nastavlja pokolj naroda. I ja
sam spreman da se polijem benzinom
i spalim. Odmah, ako je potrebno ili bar
korisno. Ili sutra, ili za godinu dana.
Svaki budistrtki ief je spreman da se
spali: dvadeset litara benzina 1 pet mi-nu- ta
patnji je lako ako to sluzi u obranu
vjere inaroda.
(Napomena: Tri Kvang je uhapien
proslog tjedna. NOVI OCENAS
Javljaju iz Bonna:
Ucestalo i jednostrano tumacenje vijetnamskog rata u
crkvenim propovjedima dovelo je do novog komeianja u nje-maJk- oj
javnosti. NaroJifo su propovjedi hamburikog teologa
Tilike izazivale nelagodnost. Kad je, opet jednom pomenuo:
"Smiluj se bole zrtvama iz Vijetnama i izusti samo jednu rije2
da se talasi stiiajul" — iz redova prisutnih cule su se glasne
zamjerke da je to farisejstvo. UJitelja Nirta, koji je poslije ta-kv- e
propovjedi zatraiio javnu diskusiju o kridanstvu i Vijetna-mu,
pobozna pastva je salefjela povicima: "U koncentracioni
logor s njim!"
Poslije prve slicne propovjedi u novoj godini, u Mihaeli-sovo- j
crkvi u Hamburgu, student! su pozvali propovjednika da
dopusti diskusiju. Tilike je to odbio I da bi ucutkao studente,
dao znak crkvenom orguljaru 1 pobolnim vjernicima da "Hva-lim- o
te gospode" zasviraju i zapjevaju iz sve snage. Ni ponov-Ijen- l
pozivi studenata nisu naiili na odziv. Pred dvije I po hi-Ija- de
lica iskupljenih u crVvi nastalo je onda neobicno nad-nvtanj- e.
U trenutku kad je pop Tilike pred oltarom poceo da ia
olenai, iz redova prisutnih, kojima su student! u medjuvreme
nu razdjelili listide sa svojim tekstom, zacula se, poput horske
redtacHe, lijede&i parodija:
"Kapital nas. blazen e% na Zapadu
IZ SVIJETA
JTETA OD POTRESA
NA SICILIJI
Rim — Talijanski podsekre-t- ar
za javne radove procjenio
je ifetu koju je potres prouzro
kovao na zapadnoj Siciliji na
200 milijardi lira.
TODOR 2IVKOV
POSJETIT C£ TURSKU
Ankara — Agencija Frans
pres saznaje u dobro obavje-iteni- m
krugovima u Ankari da
ie predsjednik bugarske vlade
Todor Zivkov boraviti u zvanif-no- j
posjeti Turskoj od 20. do
26. marta. U Ankari se podsje-l- a
da je ovo prvi put poslije
drugog svjetskog rata da izme-dj- u
Turske I Bugarske dodje do
posjete na ovom nivou.
KONCENTRACIONI LOGORI
U GRCKOJ
U koncentracionim logorima
Laki i Partheni na otoku Leros
nalazi se 1.975 politikih za-tvoreni- ka.
Drugih 800 politic"-ki- h
zatvorenika, ukljuttv 240
zena, nalazi se na otoku Gya-ro- s.
Ove podatke iznio je grJki
novinar Gheorghoulos Beykos
na konferenciji za itampu u
Moskvi.
PODZEMNA 5TAMPA
Rim — List Unita Javlja da
se u Ateni pojavio drugi broj
organa EDE, ilegalni "Avgi".
Ovaj list izvjeitava o borbi
grckih snaga u ilegalnosti za
ponvono uspostavljanje slobo
de i demokracije u zemlji.
PRESUDE EGIPATSKIM
ZAVJERENICIMA
Kairo — Bivii komandant
egipatskih zraJnih snaga mar
ial Mohamed Sidki Mahmud
osudjen je na 15 godina zatvo-r- a,
a smijenjeni zrakoplovni
vice-admir- al Ismail Mohamed
Habib na 10 godina.
Vrhovni vojni sud oslobodio
je odgovornosti penzioniranog
zrakoplovnog mariala Gamala
Dina Mohameda Afifija i vice
mariala Abdela Hamida De-geidi- ja.
Sve te osobe bile su optuie-n- e
za sudjelovanje u priprema-nj- u
drlavnog udara proile go
dine u Ujedinjenoj AropskoJ
Republic!.
RIJESEN GRANICNI SPOR
INDUE I PAKISTANA
2eneva — Medjunarodni sud
u 2enevi rijeiio je dugogodii-nj- i
spor izmedju Indije i Paki
stana o pojasu teritorija u pu
sfinji KaJ na granici izmedju
dvije zemlje. Maja 1965. te
dvije zemlje vodile su i kratak
rat zbog tog pustinjskog po
jasa u kome, prema nekim
pretpostavkama, ima izvjesnih
zaliha nafte.
Poslije dvije godine rada,
sud je rijeiio da devet deseti- -
na spornog teritorija pripadne
Indiji, a jedna desetina Paki
stanu. Obje strane su ranije
saopc"ile da ie poitivati odlu-k- u
suda i predsjednik ih je po
zvao da je sad provedu.
da svetost tvoje investicije
da profiti budu tvoji,
da kursevi tvoji rastu, kako na
Volstritu tako i u Evropi.
Obrt nai nasuini daj nam danas
1 prolongiraj naie kredite,
kao i mi naiim povjerenicima,
i ne dovedi nas pod stecaj
no izbavi nas od sindikata,
jer rvoja je polovina svijeta, i vlast,
i bogatstvo od prije dvije hiljade godina,
Mamon".
I poito "mamon" nije samo oliJenje bogatstva nego I
vlasti ovozemaljske, teolog i propovjednik Tilike obratio se
hamburikom generalu Hermanu Vulfu — za vojnidku pomoc".
Ovaj je smjesta okupio svoje oficire i kadete i izlozio Im stra-tei- ki
plan: "Ko se osjeca pravim kricaninom, neka podje sa
mnom u crkvu!"
Razmjeiteni u razne uglove crkve, Ispred olfara I oko pre-dikaoni- ce,
presvufeni u civilna odijela, oficiri su cuvali teologa
Tilike da u propovjedi ne bude ometan od Ijevicarskih stude-nata.
Pred crkvenim ulazom strale su postavili policajci u unl-for- mi
i detektivi. I pop Tilike je poziv na diskusiju o miru u
Vijetnamu ucutkao opet muzikom na orgutjama. . .
RAT S KINOM NEIZBJE2AN
AKO SE NE POSTIGNE MIR
U VIJETNAMU
Washington — Senator
Wayne Morse (Vejn Mors), je-dan
od najoitrijih kriticara
Johnsonove politike u Vijetna
mu, upozorio je da je rat sa
Kinom neizbjezan sve dok Sjed.
Drzave ne postignu sporazum o
vijetnamskom konfliktu.
U govoru koji je odrzao na
jednom skupu u Atlanttic City,
Morse je kritikovao politiku
amerijkog predsjednika u Vi
jetnamu rekavii da ona tezi to-me
da protivnika primora na
predaju. Iz predaje ne£e nika-d- a
proiziii mir u Aziji, ve£ sa-mo
primirje — privremeni pe
riod dok ne izbije vec"i rat —
rekao je Morse.
Prema miiljenju senatora
Morse, Sjed. Drzave ne mogu
da pobjede u ratu "jer je vrl
jeme protiv nas kako sa pri-vredn- og
tako i sa humanog
glediita".
GLAD U INDONEZIJI
Prema izvjeitaju indonezan
ske agencije Antara, zbog ne-staii- ce
rize u Juznoj Sumatri
stanovniitvo umire od gtadi.
Agencija dodaje da su cijene
pirinca u Juznoj Sumatri udvo
struJene i da su izuzetno viso
ke i u velikim qradovima.
FRANCUSKA P5ENICA
ZA KINU
Pariz — Francuska ie pro
datl Kini pola milijuna tona
plenlce.
Americ"ki komentator Walter
Lippmann piie:
Citav niz nevolja uka-zu- je
na to da se pott- -
tika Johnsona i Ruska u
Aziji ruii. Ono ito se ruii, to je
misao da Sjed. Drzave mogu
vojnom silom odluftti o sudbini
azijskog kontinenta.
Nas su opominjali mnogi
ameriJkl vojnici i struc"njaci da
ne pokuiavamo ono ito je ne-mogu- c"e
u Aziji. Oni su nam
rekli da mi ne mozemo vriiti
invaziju i osvajanje, da ne mo-zemo
sprecfavati razvoj doga-djaja
opkoljavanjem i pritiskom
na mase azijskih seljaka.
Nije potrebno fitati kineskl
ili Sanskrit da bi se shvatile su-ifins- ke
istine o strategijskom
odnosu izmedju Amerike i Azl-j- e.
Dovoljno je samo pogledat!
na kartu i malo prouftti stati
stiku. Politika Johnsona i Ru-ska
u Aziji zasniva se na pret-postav- ci
da 200 milijuna Ame-rikana- ca
mogu, zato ito raspo
lazu jednom superiornom teh-nologij- om,
voditi i upravljati sa
dvije trecme ljudi koji nastanju-j- u
azijski kontinent. To ne mole
da bude postignuto.
Povriina Azije je suviie ve-lik- a.
Udaljenost od Amerike je
suviie velika. Nepovjerenje
prema upravi bijelog fovjeka
je suviie veliko. Nedovoljna
odludnost zapadnog bijelog io-vje- ka
da ide na sve ili niita i
da umire za te ciljeve u Aziji
Je suviie velika. Fundamenti
Proile godine sovjetsku
Ukrajinu posjetila je delegacija
kanadskih komunista, koju je
predvodio Tim Buck. Delegacija
Je o tome objavila izvjeitaj, ko-jeg- a
kanadska kapifalisticka
itampa pokuiava iskoristit za
antisovjetsku propagandu, tvr-de- di
da izvjeitaj potvrdjuje da
je Kom. partija Sovjetskog Sa-veza
odstupila od principle!
nog lenjinskog sfava u nacio-natno- m
pitanju i da sprovodi
politiku "rusifikacije" Ukrajine.
Centralni komifet Kom. par-tij- e
Kanade je objavio saopde-nj- e
u kome osudjuje krivo pri
kazivanje izvjeitaja delegacije.
U saopdenju se joi kale:
"Pobjeda socijalizma doni-Jel- a
Je I rascvat kulture svih
1=М1ј!
Jedinstvo, 1. marta, 1968. — STRANA 4
Pismo iz Rima
(Nastavak sa strane 1J
Posle promena koe su se desile u CehoslovaJkoj, novi
sekrefar portije u moskovskoj P r a v d i napisao je veliki
clanak o novom stanju u socijalnoj drzavi. On je rekao: "Naiq
pobeda u februaru (1948), nije se manifestovala samo vai-ni- m
izmenama u unutrainjoj strukturi zemlje i u njenoj eko-nomi- ji,
nego takodje i u naiim odnosima sa Sovjefskim Save-zo- m,
koji ostaju kao glavna baza nase spoljne politike". On
je takodje istakao znacaj dogadjaja u proilom ratu, a naroflto
znacaj oslobodilaJke uloge Sovjetskog Saveza. On je istakao
da prijateljski odnosi izmedju Sovjefa i Cehoslovacke pretstav-Ijaj- u neito viie od obicnih ugovora o alijansi izmedju dve
drzave, jer su oni bazirani joi i na ideoloikom i politidkom je-dinst- vu, kao i na medjusobnim osecajima bratstva". On je na
kraju rekao: "U momentu kada cehoslova£ki narod ulazi u no-vi
period pojacavanja narodne vlasti, radnici i Komunisticka
partija naie zemlje viie nego ikad imperativno osedaju potre-b- u
i vaznost radniJke medjunarodne solidarnosti i naiih odno
sa sa Sovjetima".
Danas se imperijalistifke snage organizuju na sve strane
da razaraju socijalisfiJke zemlje i da nanose itete njihovom
ugledu. One za to upotrebljavaju i vaznije centre naie emigra-cij- e,
a u prvom redu one ustaike, od kojih je jedan od naj-vainij- ih
onaj u Parizu, gde oni imaju i svoj organ. Ovih dana
je zato i moglo da dodje do onih eksplozija u Jugoslovenskoj
ambasadi u Parizu, a neito se slicVio desilo i sa Sovjetskom
ambasadom u Washingtonu. Eksplozije u Jugoslovenskoj amba
sadi donele su smrt jednom lieu, a ranile su njih oko trideset.
Vlada iz Beograda ulozila je odmah protest kod francuske
Vlade i zatrazila da francuske vlasti ito pre pronadju krivce,
koji se nalaze u krilu ustaike emigracije, i da ih kazne. Oni
su povezani sa mnogim destruktivnim elementima pa i onim
koji ne pripadaju ustaiama. Oni vec odavna unose zabunu
i pomoc neobaveitenih ljudi iz francuskih katolickih krugova
zaplidu intrige, mnoge denunciraju policiji i rade svim silama
da pogoriaju odnose Jugoslavije sa Francuskom. Zato je u
interesuje i nje i njenog ugteda da takvim akcijama stane na
put i da te destrukfivne sile onemogudi na svome teritoriju
da ih i dalje vrie.
U proilom pismu, u 13 redu odozgo, u brzini je izostav-Ijen- o
nekoliko reJi pa ta fitava recenica ima da glasi:
Ne moze biti u pitanju, niti it se o tome diskutovatl, da
se itd
XXX
Rusenje jedne politke
ovakve politike su nesigurni i
ona mora da se sruii.
"Pueblo" nas podsjeca na
ftnjenicu da kada pravimo
strategijsku greiku angaziranja
glavnine naiih vojnih snaga
na jednoj tacci, kao u Vijetna-mu,
neprijatelj ie reagirati I
probiti se na drugim taJSkama.
Rat se vec iiri u Laosu, Tajlan-du- ,
Kambodzi i Koreji. Mozda
ie se on proiiriti i na Kvemoj i
Macu, a moida i na Bliski
istok. Johnsonova i Ruskova
politika "zadriavanja" je Isto
ito i pokuiavati da se bure vo-de
sabije u jednu bocu.
Kardinalna greika Washing-ton- a
bila je, medjutim, ito je
propustio da shvati da Sovjet
ski Savez ne mole i nece do-zvol- iti
da mi pobijedimo u ra-tu
u Aziji. Ova oc"ita istina Je
nedavno bila potvrdjena od
predsjednika Kosigina u Inter
vjuu s dopisnikom "Life". On
je rekao: "Sjed. Drzave ne mo-gu
poraziti Vijetnam, a mi de-mo,
sa naie strane, uJiniti sve
ito mozemo da do toga ne
dodje".
Usprkos tome ito znamo da
komunisti imaju naviku da iz-razav-aju
krupne prijetnje, ovo
je u stvari jedna vrlo ozbiljnd
izjava, jer u ovom slucaju So-vjets- ki
Savez nema samo stvar
ne razloge da pomaie Vijet-nam,
nego ima i prakticne mo--
gucnosti i sposobnosti da uJinl
ono ito kale da ie utiniti. Mi
ne mozemo sprije&ti Sovjetski
KANADSKI KOMUNISTI I UKRAJINA
naroda Sovjetskog Saveza. To
ne znadi da se ne prave grijei
ke u izgradnji druitva u kome
nede biti izrabljivanja dovjeka
po dovjeku. Ali ne znadi ni to
da se grijeike ne ispravljaju i
da se ne prosiruje demo-kracij- a.
To je stalan de-mokrats- ki
proces prirodjen
druitvenom sistemu koji ra-spola- ze
sredstvima za svo-je
unapredjenje, rast i razvitak.
"Sadainja antisovjetska
kampanja nede uspjeti u lice
velikog napredka ukrajinskog
naroda, materijalno, u umjef-nos- ti,
kulturi nauci, a isto ta-ko
ni zbog dosljedne borbe So-vjetskog
Saveza za svjefski mir
I prijateljstvo medju narodi-m- a
.
Savez da opskrbljuje Sjeverni
Vijetnam i mozemo isto tako
biti sigurni da se Kina u torn
slucaju nece mijeiati.
Ali osim opskrbljivanja Ha-noj- a,
Sovjetski Savez moze da
pokrene ili izazove izbijanje
sukoba na dvanaestak drugih
mjesta od Koreje do Sredozem
Ija. Cak i najvedi slijepci me-dj- u
nama mogu vidjeti da
Sjed. Drzave, koje nemaju ni
jednog stvarnog prijatelja u
svijetu, ne mogu imati vojnu
nadmocViost na ditavom glo
busu.
Dok god se pogreine racu-ni- ce
naie sadainje politike ne
uvide, stvaranje jedne kon
sfruktivne politike na azijskom
kontinentu koji se budi, nece
biti moguce. Mi smo svjedoei
neuspjeha Jedne vojne politike.
Dokle god ne povuc"emo pouke
iz greiaka koje su dovele do
ovog neuspjeha, mi demo ima-ti
mali politidki utjecaj na do
gadjaje u Aziji.
NINTH WOULD FESTIVAL
OP YOUTH AND STUDENTS
The Ninth World Festival of
Youth and Students, July 28
— Aug. 6, 19C8, will bring 20,-00- 0
young people from all over the world together in Sophia,
Bulgaria.
The outline of the program reflects the broad interests of
today's youth.
A Students' Club апЛ a Work-ers'
Club will allow Canadian
youth to meet their Bulgarian
counterparts, visit schools and
factories, discuss specific ques- tions related to study and work,
and meet informally for relaxa-tion.
Other conferences, seminars
and meetings on a long list of
questions of interest to youth
are foreseen. Hobbyists, religi-ous
youth, athetel — every0"'
will find something of special
interest. Cultural and sports
programs with concerts, exhi-bitions,
eminars and competi-tions
will be an exciting part
of the festivities.
Canada will be there with 150
participants. The French-Cana-tna- n committee is planning to
sent 50 people, with 100 coming
from the rest of Canada.
The cost will be less than
ever before — approximately
$G50.00 will pay for return
travel from Montreal, 10 days
at the Festival, and 10-1- 2 days
of post-Festiv- al touring.
Festivals have been held in
Prague, Budapest, Berlin, War-saw,
Moscow, Vienna and Hel-sinki.
This summer, the action
is in Sophia.
For more information, write
to:
9th World Frethal Committee
Box 423, Station T', Toronto 5, Ontario.
1"ЗШГЦ#Ј §f шш± —
---
%$ jfrjgp1—?"
|
