| Note |
OCR Text: P" TifTfljg ess: j#' ' ч'mf'm jy " '
WRANA 2 DISKUSIJA O "JEDINSTVU"
U proilom dlanku smo
konstantirali da je d&kusija
pokazala da se ditaoci slaiu
sa oeaovnom politidkom H-nij- om "Jedinstva", ali traie
xiSe vijesti i informacija,
lakSe Stivo te vedu jasnodu
i jednosiavBost u pisanju.
Ovdje demo razmotriti
nekoje kritidke primjedbe
(ako se tako uopde mogu na-zva- ti)
i prijedloge udesnika i diskusije. i
Jedan od drugova se izja-sni- o
za "ogranidenje politi-ke- ".
Drugi je pak trazio
"izbjegavanje starokrajske
politike". Moze li se to shva-tit- i
kao nesuglasnost sa fun-damentaln- om politi6kom li-nij- om lista? Mislimo da ne
mole. Osobito kad se uzmu
njihove druge napomene.
Drug koji je za "ograni-denje
politike", takodjer je
zahtijevao, da se donosi viSe
vijesti. "ViSe i Sto viSe vije- -
sti iz cijelog svijeta a
vise iz Kanade i Jugosla-vije- ",
pisao je on. "To de
doista naSem svijetu biti za-nimljiv- o". Na pitanje "da
li bi trebalo viSe obradjivati
pitanja i probleme iz zivota
naSeg naroda u Kanadi, po-seb- no organizacije SJK",
on je odgovorio potvrdno. A
sto znadi zahtjev za "obra-djivan- je pitanja i problema
iivota" radnih ljudi? To je
najpolitidkija stvar 5to je
mo2e biti. "iivotni proble-mi- "
— to je suStina politike.
Znadi, da dotidni drug ne
misli na "ogranidenje poli-tike"
uopde, ved je protiv us
kog strandarstva, sitnidarc-nja- ,
polcmike, zadjevica i
tome slidno. Takvih je stvari
svakako bilo. Medjutim, ne
smijc se zaboravit da su i
, polemike i rasprave, nckada
i one najsitnije. sastavni dio
pretresanja "fivotnih pita-nja
i problema" naroda.
Urcdnistvo izjavljuje da
ce ono nnstojati da -- u svim
slucajevima bude principi-jeln- o
i objektlvno, cla izbje-gav- a
beskorisne zadjcvico i
rasp-av- e. n osobito lidne na-pada- je
i uvretle. To je je-dan
od temcljnih principa
naSeg lista.
Sto se pak tide same "sta-rokrajske
politike,", drug
koji je trazio oprdznost ta-kodjer
, je nnpomcnuo: "Isti-n- a.
; vazni politidki doga-djaji- ,
i kao na primjer pre-daj-a grada Trsta Italiji i sli-dno
tome, ne moze se igno-risati- ".
Moida jc kod nas pos-ljcdnjih
godina zaista i bilo
previSe "starokrajske poli-tike"
t. j. previSe painje se
posvedavalo jugoslavenskim
dogadjajima. Medjutim, tre-ba
imati u vidu da je to i za
nas ovdje bilo centralno po-litid- ko pitanje. Nije se tu
radilo samo o putu Jugo-slavi- je
i jugoslavenskih na-roda,
nego i naSe emigra- -
. n Tv'nnnrii t a nHnimoinic
moglo ignorisati, i da smo to
pokuSali. slobodno se moze
redi, da bi bili propali. (Po-gledaj- mo
samo Sto se dogo-dil- o
s onima koji eu poSli
stramputicom!) Nas je spa--
sio samo odrijeSit stav i od
ludna borba protiv burioas- - j kog nacionalizma i za rad- - '
njih promatrati i ocjenjivati
dogadjaje, kako u Jugosla-viji- ,
tako i Kanadi i svijetu
op5enito.
Ovo ne istidemo zato, Sto
, se razilazimo sa zahtjevom
! za manje "starokrajske po-- I
Htike'. Stvari sa se u Jugo-slavi-ji
u toku posljednje go-di- ne dana promjenile, oso-bit- o
u vanjskoj politici (po--
boljSanje odnosa sa So vjot-ski- m Savezom i zemljama
narodne demokracije, istu-pan- je za osiguranje mira na
bazi koegzistencije itd.)
Osim toga, za nas je od oso-bi-te vaznosti to Sto su pora-ie- ni
i propali svi pokuSaji
upercni na razbijanje na§eg
prdgresivnog pokreta ovdje.
Obzirom na sve to mi danas
moiemo drukdije pisati o
Jugoslaviji. To ali ne znadi
napuStanje kritidkog stava
prema danasnjem rezimu.
Kao odani sinovi svog naro-da- ,
mi demo pozdravit svaki
i svaku pojavu koja
je po nalem shvacanju ko-risn- a
za Jugoslaviju i njezi-n- o narode, bez obzira od
kuda ona dolazila, a isto ta-ko
kritikovat demo i osudit
sve ono, Sto je Stetno za na-ro- d
i njegovu bududnost. To
je naS tomeljni princip.
U toku diskusije ogromna
vecina ditaoca se izjasnila
za to da se posveti veda pa-in- ja Kanadi t. j. ovdaSnjim
dogadjajima, problemima
itd. Zahtjev je potpuno op-ravda- n,
i mi demo to diniti
koliko najvise budemo mo-gl- i.
Xeki ditaoci su izrazili
miSljenje da pi5e Mcdinstvo
"previ§e" o Sovjetskom Sa-vez- u.
Medjutim, drugi su
trazili da se donosi joJ viSe
materijala iz Sovjetskog Sa-vez- a.
Drugovi iz Vancouve-r- a
su nas easvim opravdano
kritikovali zbog nckih pro-pus- ta
u torn poglcdu.
Xa§e glediSte je ovo: Od-n- os
prema Sovjetskom Sa-vez- u
jo glavno mjerilo
progrosivne svijesti svih po--
jedinaca, svih organizacijn
i ustanova. Neprijntelji mi
ra, demokracije i ljudskog
nnpredka stnlno nnstoje da
laino prikaiu dogndjaje u
Sovjetskom Savezu, osobito
njegov odnos prema drugim
narodima i zemljama. To se
dini 2ato Sto je Sovjetski Sa--
vez predstavlja glavnu
smetnju nasrtaju reakcije
na radno dovjedanstvo, po-seb- no smetnju ameridkim
imperijalietima u njihovom
pohodu za gospodstvo svije-ta,
i jer sluii kao primjer na-rodima
svih zemalja u borbi
za stvaranje boljeg druStve-no- g
poredka.Duinost jesvih
progresivnih ljudi, osobito
progresivne Stampe, da ras-krinkava
antisovjetske lali
I klevete. da narodima po- -
da saznaju istinu.
NaS Uit "Jedinstvo" to
mole diniti ne donoSenjem
manje dopisa i dlanaka o So-vjetskom
Savezu. nego viSe.
lako vedina ditalaca trail
popularnije Stivo, nekolicina
e izjasnila protiv romana, i j
Na
iJeSSiStvO
Pcb'.:h?d TuUt ar.d F'daT
In 5rro-CrratIa- n and (njraar.
Vr Jedintrt rubl'ehlr.ir Сч 4"9 Јзкг-- . St We_ Tercr.e 2-- R Ontario Canada
TeL EMpIr -- 12 E£ter Stipan MleS.
Martapr Iran Stintae. nte %SXf pr rar J4Le в meetlkf
USA othr ceentriee A.00 per yar. AatlMr a clas тавП
ГвЛ Office DrpartiReat. Ottawa
je svakako stvar lidnog uku
sa i prohtijeva, ali mi se s
tim ne moiemo sloiiti. I u
bajkama ima poudnog. dak
i u Salama. Nam a svega to-ga
fali. Posit smo nesto na-prije- d
u posljednjoj godini
dana, ah joS ne koliko bi
trebalo.
Nama se dini da su ocjene
"Krijesa" suviSe jednostra- -
ne. Za jedne je veoma inte- - J resantan, i ohi ne vide nika-- 1 kve nedostatke, druge pak
niti interesira, niti u njemu
nalaze ilta dobroga. Roman
svakako nije na visini kojoj
bi trebao biti, ali on veoma
jednostavno i dosta uvjer-Ijiv-o raskrinkava mradnja-Stv- o
i neznanje (u tome mu
je glavna vrijednost). Cita-ocim- a je osobito prrvladiv
zato Sto slika njima poznati
seoski iivot.
Usput napominjemo, da
je "Krijes" pri kraju, a joS
nismo na§li drugog romana.
Mozda ditaoci imaju nekih
eugestija?
Citaoci se takodjer slaiu
sa donoSenjem historijskih
materijala. Pregled "Jedin-stva"
posljcdnjih godina po-kazu- je da je prilidno toga
objavljeno historije hrvat-sko- g
i srpskog naroda, a
vrlo malo iz historije Slove-nac- a, Crnogoraca i Makedo-nac- a.
No glavni je nedosta-ta- k
u objavljivanju mate-rijala
iz historije Kanade.
Tome se u budude mora po-sveti- ti glavnu paznju.
Tu je takodjer dolazi u
obzir i historija naSeg pro-gresivnog
pokreta. U vezi
toga treba napomenuti da
se idude godino navrSava
25-godiSnji- ca naSeg lista, pa
bi ved sada trebalo podeti
prikupljanjem materijala iz '
historijc naSe Stampe, koji
do se koristit prilikom pro-slav- e
25-godi§nji- ce.
Kad govorimo o pobolj-Sanj- u
naSeg lista ondn trcba
imati u naSe mogudno-st- i.
Ima mnogo dobrih ideja
prij0dloga, ali su prosto
neizvedivi u Iistu od dctiri
stranice.
U diskusiji je pao prijed-lo- g da se list poveca na
G stranica. Mi smo za to.
Medjutim, moramo napome-nuti
da to niji mogude os-tvar- iti
samo povedanjem
cijene prcplate za jedan do-l- ar
(sa 5 na G dolara). kako
to predlozeno. Izvanredni
izdaci, koji bi time nastali.
ne bi se mogli podmiriti svo-to- m dobivenim odpovedanja
cijene pretplate. Glavni
uvjet- - za povedanje broja
stranica je povedanje cirku-lacij- c, broja pretplata.
Diskusija o engleskom
Stivu nije dala mnogo. Dru-govi
se nekako preko volje
s tim slaiu. Mnogi misle da
ne bi bilo velike koristi. Pi-tanje
engleskog Stiva je pi-tanje
omladine A u sadaS- -
njoj diskusiji nije duo niti
jedan omladinski glas. Pre- -
ma tome ovo pitanje ostaje
i dalje gdje je bilo. Njegevo
Na kraju felimo kazati da
dwkus4ja nije bila si S4roka
Ti dubeka koliko bisme ie-Ije- li.
ДН sprkos ©graHlde-nes- ti
ena je dala dobrih re-zuka- ta. Idece nedjelje (27
febrHara) ©driava se kofe-renij- a
"Jedinstva". gdje de
sva eva pitanja Wti temelii-tlj- e
prediSdeaa. a adame
se da de konferencija dati i
novih stvari
nidki internactonalizam. te ne samo "Krijesa". nego ' rje?nje zahtjeva mnogo si-ti- m
pozicijama demo dvrsto epdenite. Jedan drug je re-- i ru dvkusiju i napere ditave
stajati i u budude. i samo sa kao . da su te "bajke". To erganizacije.
Sarr.an
Bertn
SwbgTk'tfer rr and I
џ+cond
iz
vldu
je
e
NOYIM KANADJANIMA
-- OD NOVIH RANADIANA
Mi, grupa noih doseljf ruka. preartni la-zim- a kao 1 м saim, kako od domace reakcije
tako i one izvana napustili smo svoj dom, mile
i drage, te se sada nalaztmo u nasoj novoj do-raovi- ni Kanadi. Tragidno po nas, umjesto da
smo naSli bolje mi smo (mada u najbogatijoj
zemlji na svijetu) паЗН vece zlo nego Sto smo
htjeli vjerovati da na svijetu uopde postoji.
Razocarani stvarnosdu mnogi od nas novih
doseljenika bez straha i stida odbacili smo krii, te stupili na pravi put pristupom u orga-nizacij- u SAVEZA JUGOSLAVENSKIH KA-NADJAN- A.
U isto Tijeme opravdavanio sve ranijo di-rekt- ne
ili indirektne, svjesne ili nesvjesne, svo-jevolj- ne
ili pod pritiskom date izjave protiv
naroda i vlasti u zemljama narodne demokra-cije.
Mi pozivamo sve nove doseljenike da bez
straha i stida udine to isto i sigurni smo da do
vas dlanovi ved davno osnovane organizacije
Saveza Jugoslavenskih Kanadjana rado primiti
u svoju sredinu.
Mi se nadamo, da do svi novi doseljcnici
(izuzev nekoliko ratnih zlodinaca) u skoroj
bududnosti stupiti na pravi put kojim ide svaki
svjesni radnik Kanade i svijeta uopde.
VaSi za mir i pobjedu pravde nad neprav-dom- ,
nad grubom silom.
NOVI DOSELJENICI
Hamilton, Ontario,
1G februara, 1955.
DOPISI I
"Toronto nccc proci tako
lako u natjecanju"
— Windsor
Windsor, Ont. — Drugovi
na uredniStvu "Jedinstva",
sa ovim listom Saljem vam
$50.00 i to za sledede: 7
obnova, 1 novu, za kalen-dar- e
$9.00 i za fond novine
$1.00.
Ne znamo hode li ovo
"uSutkati" malo naSeg tak- -
maca — veliki Toronto. Ali
znamo jenno a xo je: 10-ron- to
node ргоЛ baS tako
lako s nama i ako se mnogo
"kodoperi".
Na proSloj naSoj dlanskoj
sednici, oni dlanovi koji su
do sad manjo uradili, obc-cn- li
su ispuniti svoja obo-dnhj- a
do kraja kampanjo.
pa so nadamo da demo To-ron- tu
pokazati da ec "sta-rac- "
Windsor ovaj put ne
Sali.
Drugarski pozdrav.
Odbor kampanje.
1 pretplate iz Port
Arthura
Port Arthur, Ont. — Po-Stova- ni
drugovi, evo Saljemo
520.00 za 4 godiSnje obnove.
Kao i svake godine, tako
i ovo mi demo naJu kvotu
ispuniti. Pretplate obnav- -
Ijamo redom — odnosno !
kad isteku. Nekoliko smo
novih dobili, a nadamo se
dobiti joS nekoliko i novih.
Mnogo drugarskih pozdra-va- ,
Odbor kampanje.
IZVJESTAJI
"Zadovoljni smo sa kam-panjo- m"
— Vancouver
Vancouver, B. C. — Dragi
drugovi, prilozemo u listu
vam Saljem $75.00 — G ob-nova
$30.00 i u fond "Jedin-stva"
$15.00.
Radimo na obnovama do-br- o. Uvjeren sam da demo ih
sve pokupiti za kratko vrije-m- e.
Za ovaj put Saljcmo samo
G obnova. Mogude iduce au-bo- te
de biti koja nova. Za-dovoljni
smo sa ovogodiS-njo- m
knmpanjom. Napisati
demo dlanak o kampanji dim
nam vrijeme dozvoli, mozda
iduci tjedan.
Drugarski vam pozdrav.
Za odbor kampanje:
M. Dragicevic, tajnik.
Opet jedna nova iz
Ilamiltona
Hamilton, Ont. — Dragi
drugovi. Saljemo vam $27.00
za slijedede: 2 godisnjo
obnove, jedna nova i $12.00
u fond.
Kampanja prilidno na-predju- je. Sa obnovama smo
pri kraju, odnosno kako is-teku.
onako ih po redu ob-navlja-mo.
I sa novim se pri-midem- o k meti. Kad bi dru
govi svi ispunili svoja obe-danj- a za nove pretplate,
Welland bi ostao prilidno
otraga Cudno nam je 5to se
V e 1 1 a n d tako rijetko
javlja. Moida de najedam
put "ruknuti" I sve naSe re
zultate zasjeniti.
Primite moj drugarski ! pozdrav,
Lazar.
NIKOLA
KOLUMBIC
(I Z "P
Jedneg dana stig4e nam je iz Amenke attlevo ptsmo. Pisao je.
da rut se zalelk v4jeti i da de uskoro dodi. Cir mfesec dana bfi
иво u bripama. Wake demo ga dodekati Badudi da nw je te bio brat,
teji je sada poa© getfodm, otac je htio da пм se prifmm najHfia
sefea. To fe brfa efa, sto gleda na frw. i u kefsf prepMhufg sme
ki fedm rafsH na pod. DM м mu i mepi рочеЈјв. B4a jc nafsta-БАмј- а
u num. am Ц iwi ialte We ite rodnfjrti za mega trica
jer tufekn — deU a Amerflec. OstarHi me ma i etmar, еЦ je
Mac kwfie faciei setri za mtraz. Sve se ran te Sft zate. neka mm
hmie Hfepo i neka тШ. da £ pefhsfsne. a en denama wt zvrattti
пебт ed svea amcrftumkoga debra.
I fedfiejN perdnera. kad м detazili Ц& s'psjetrfoJa. pe)ce
am swfed. kefi fe ердоо &o a sada: ~Vec e se. srettta ebi-tel- fi e van dekzi Amerikanac! Ved je fekrsj criWe" Mi mm i
peskecMi od veselfa. aJi nas je etac Wtstae: ~Stn#e. мгаеме aajyorw
eJfedx. neks ri&i nale stfeeaJtrer" V o d§ Mi sme rri olft'eai
pe edevoi naredbi etac fe fevae as sefei bbde. kefe fe neie. kad к
o na kepanje i kofarfa poktdaaSi rameaa . raajka fe nawkl neke
STRfttlE
I' proiiora f?r - Јс.-теп-л
e 61 prctplita i u- - doUr
fond j, ukupno prcrpljja 669.
ukupno fonda 52,11-00- . Od
cilja oas dijeb 321 prttptOd
i 86 doUra. To treha postidi
u rol--a od malo vtSe od racscc
dana.
Evo kako stojc poyalioa
mjesta:
Varuouvrr ima 116 obnora
i 12 novih pretplata — svtpi
128. Da ispoaj Tfcrota txeiu ma
22 pretplate. Novdana krotu
c prckoralio za 4) dolara.
Toronto ima 58 obnora i 7
novih — vcga 65 pretplata.
Do i spun j en) a kvote treba 20
pretplata. Fonda ima 355 do-lara
— rrunjku mu 45 dolara.
Hamilton ima H obnove i
9 novih pretplata — svega 42.
Do ispunjenja kvote treba mo
samo 8. Fonda ima 150 dola-ra—
manjka mu 125 dolara do
'npunjenja kvote.
W" e I I a n J ima 21
obnovu i 7 novih — vega 28
pretplata. Do ispunjenja kvote
trcba mu 17. Fonda ima 102
dolara — do ispunjenja kvote
treba mu 173 dolara.
Usput napominjemo : ITV-U- nJ
se tti trt tjfjiia uopte
nije jJiio. MjJo luJna sltstr
клЈ se ima u иЈм kalo je Jo-br- o
radio u potetku. Sta je
drugovi?
Windsor ima 32 obnove i
5 novih pretplata — svega 37.
Trcba mu joS 23. Tonda ima
37 dolara da ispuni kvotu tre-ba
mu jot 213 dolara.
Sudburj ima 18 obnova, 1
novu pretplatu — "ega 19.-Ko- ta
mu jc 45 Treba joS
dobiti 26 pretplata. Medjutim,
Sudbury je u cijclosti ispunio
novdanu kvotu (250 dolara).
Kirkland l~tke ima 24 ob--
o
Hi RIJEGI
Primili arno "Ucljenicki
Kalendnr", ito ca jo izda-l- a. Matica Iseljenika
Hrvatike, aa sjediitem u
Zagrcbu, a uredio ga, Sime
Balen.
U kalcndaru se nalazi
nekoliko clanaka o iselje-nicim- a
u Sjedinjenim Dr-Zavam- a, zatim clanci o i-selje-nicima
- u raznim ze- mljama Latinske Amerike
(Cile, Urugvaj, Argenti-na.
Bolivija), clanci o ise-ljenici- ma
u Belgiji, Au-trali- ji,
Novoj Zelandiji,
Juznoj Africi — avim ze-mljama
gdje Jugoilarena
ima. sJedino au izostavlje-n- i
iseljenici u Kanadi. A
ma ni jedne rijeci o nji-ma,
samo jedna slika, ko-jo- m je iluatriran clanak
"Americki Hrvati i na- -
R I C A N J A
кнтрнпл
no e t aa ca 2 Г.
t reba mu %xmo prctplata
Fonda tnu 140 dobra — dz
tspuni kvotu treba 60 dolara.
Sthtamacber-Timeu- nt mx 30
obnova i 7 novih pretplata —
nrega 37. Da uptzni kvotu
treba joS 18. Foada ima 174
dolara — manjka mu joi"
tamo 26 dolara.
Psrt Arthur tea 13 obnova
i 2 .novo pretplate — vega
15. JoS treba dobiti 15. Fonda
ima 121 dolar. Treba mu joS
79 dolara.
Montreal ima 10 pretplata,
treba joi 10. Fonda ima tamo
1 dolar.
Ukupno prva grupa ima
353 obnova i 51 novu, te
51875 dohra fonda.
Kao zaostatak u ovoj grupi
moga $e smatrati novdanc
kvote Windsora i Montreala.
Medjutim, Windsor se pripre-n- u
za veliku priredbu pod
konac marta. Sigumo jc da de
l Montreal udiniti svoje.
U drugoj grupi Port Col-born- e
je ved ispunio kvotu
pretplata. Coal Branch ima 18
od 25, Thorotd 6 od 10,
Creighton Mine 5 od 9, Cal-gary
5 od 10. Vancouver
Island 9 od 15. Druga grupa
je ukupno dobi la 53 bbnove,
a trcba dobiti 79.
Iz SAD dobivene su 64
obnove i 3 nove pretplate, a
iz raznih mjesta u Kanadi
142 obnoe i 1 nova. Iz raz-nih
mjesta u Kanadi treba se
jof dobiti 119 pretplata, a iz
USA 23.
Ova kampanja se ne odli-kuj- c
"senzacijama", ali se
stalno ide naprijed jednim
odmjercnim tempom, i ako se
tako nastavi uspjch je siguran
R
0 KANADI
rodno-oslobidalac- ka bor-ba"
.
Nas ovo prilidno intere-sira.
Rado bi znati zaito
kanadtka cmigracija nije
zasluiila ni jedne rijeci o
'Iseljenickom kalendaru'?
Je li' mogude da nije imao
tko napisati takav dla-nak?
A zaito u "Matici"
sjede toliki bivii Kana-djani- ?
I zaito ih je odli-koval- a Titova vlada?
Mozda su pak po sri-je- di neki drugi razlozi?
' Mozda se narocito htjelo
omalovaziti Kanadu. Ako
je to namјега, o n d a
mi moiemo reel, da to re
flektira na uredjivace i
izdavace kalendara, a ne
na kanadsku emigraciju.
Zaiata, malo se u dana-nj- oj Jugoslaviji drzi do
kanadske emigracije . . .
J U R J I N A
D O C E K
ponjave. koje nikada joi msam i4io. Djcca su i onako ved bila napola
gsU, sestra y рокграпеј hatni. a ja u hialama ©d vrede i aro
trencrkL
I eve ti sc na drsrHnim vratima pofivio neki ca4fk a bifelom
©difekt, s vdtkiffl klebtdcera i ztakaMera kravatem. 7tXxio se i
pramatrae ns. Mi sme se svi nekake eaMdene ruumaB. etac fe pefete vea bra. SfcoSe je I zaftSe g. Stric fe pze. da me
se ne zaffifa edtfele. Zte sme ga mi etS fexdr#i k pedalje
Kad sme Ш tt kudtt. mtt i seatra pocek su yoslaBraH strka.
a en fe zafttae: "Oada. kake se Vi4m. ne stefite bl пфођсГ.
"A ite del, snalae se etac. rat nas fe emee. posNe tees ncite fcolerf
i take tt se sada mnoeo nwfiroo, da-biw-oo
pfrfivfeii- .- Katnife fe etac
ifrtae stfka- - "Gdfe tt fe prtJjipa?" Ostavie sam fe u gradu~, oifgo
vers trie a ttc de mu: "Hoc'ef K. da pesedim nekeffke mu4a SaAe
de nam m tade dati kad dufe. da su za tebe ~N. ne treba. Sutra ru
ia pe6 i jurttn de mi pomodT. edfeveri ttrk sa MHifett-or- a i pekaie
na raene ' Aha. sigumo dete uzrti teremi auto domhli se теј etac
|
