000059

OCR Text: GOVOR HRUSCOVA
(Nastavak sa str. 1)
Hruscov je zatim osinuo
po onima koji tvrde da je
prioritet za te§ku industriju
bio nuzan tek u prvim eta-pa- ma sovjetskog ekonom-sko- jr
razvitka i sve Sto sada
treba je da se forsira razvi-ta- k
lake industrije.
On je rekao da samo ne-popravl- jivi
hvalisavci motru
zatvoriti o5i pred cinjeni-co- m
da SSSR јоб nije presti-sra- o
ekonomski najrazvije-nij- e
kapitalistidke driave i
da vi§i stupanj proizvodnje
jos nije na takvoj visini da
se moze osijjurati udoban
2ivot a1m clanovima dru-§tv- a,
da postoje mnojrf ne-dost- aci
i slaba orpanizacija
na ekonomskom i kulturnom
polju.
On je oStro kritikovao
"utopijske iluzije" i udario
po rukovodiocima koji mno-jr- o
trovore o moderniziranju
proizvodnje a niSta ne podu-zimlj- u.
Proizvodnja potrosackc
robe
HruScov je zatim rekao:
"Uporcdo sa podrzava-nje- m
visokog stupnja razvit-ka
teSke industrije u buduce
mi moiemo i moramo isto-vreme- no
proSirivati proiz-vodnj- u
potroSacke robe.
"Sada kad posjedujemo
tesku industriju, razvijenu u
svakom potfledu, mi smo u
stanju da povecamo proiz-vodn- ju
i sredstava proizvo-dnje
i potroSacko robe. Ne-k- a
bude dovoljno spomenuti
da ce u 19G0. proizvodnja
potrosaSke robe biti tri puta
veca nepo 1950.
"Partija cini i nastavit ce
da Cini sve mojruce da osiiru-r- n
zadovoljavanje potreba
sovjetskojr naroda. Ona to
smatra svojom prvom oba- -
vezom prema narodu. '
Snizavanjc radnop clana
Zr.tim je naveo niz mjera
koje je Centralni komitet
predvidio. Tu je uklju6eno
povecanje plata nisko pln-ceni- m radnicima i uvodjenje
reda u sistem plata odredju-juc- i
pravilni odnos u plata-m- a
raznih katejrorija rad-nik- a.
Zatim je rekao da CK
KPSS smatra da je doSlo
vrijeme za snilenje radnog
dana.
Jedan od prvi dekreta re-vohicion- arne vlasti bio je de-kr- et
o osam-satno- m radnom
danu. Pred Drupi svjetski
rat bili su poduzcti koraci
za daljnje skracivanje rad
nojr vremena, ali to jo spri-.Wi- o
rat.
"Mi sada imamo sve pre-duvje- te
da se povratimo na
ovo pitanjc i da ufcinimo ono
fto nije bilo mojfuce ranije.
"Centralni komitet saop-cav- a
konjrresu da je donio
ПгиЧот Je opiirno iroTorio o
ramim formama prrlaza n o-cijali- zam.
Ukazao } na mopi-no- t
koriSlenJa parlamrnata.
"Takar pat nije bio otrorni
rukim hoi jtrTiciraa. koji n prvi
ргатеП ova] prrlaz. Mrdjotim od
onda hl(oriika itnacija e te-melj- lto
izmjrnila to omocna-- a
noti prilaz orom pitanja.
5il Mtcijalirma I demokracije
a neizmjerno рога1е a Tijeta
a kapitalizam je olabio. Monl
taTmr wtdjalizma a ro}ih 900
miHjnna Manovnika rate i Jaa.
"Socijalizam ima elikn pri-vlac- na мап radnike. eijake
I intelektnalce' Tih remalja. Ide- -
odluku da se u toku sestog
petogodisnjeg plana zavede
sedam-sat- ni radni dan za
sve tvornicke radnike, na-mjesteni- ke
i druge radnike.
"Uvest ce se sest-sat- ni ra-dni
dan u ugljenokopa6koj i
metalsko-rudarsk-oj indu-strij- i.
kao i za mlade radni-k- a
izmedju 16 i 18 gddina "
Skracivanje radnog vre-mena
p'rovodit 6e se poste-pen-o,
najprije samo u ne-ki- m
a poslije u svim grana-m- a
industrije.
Ovo snizavanjc radnog
vremena ne ce biti poprace-n- o
snifavanjem plata.
Hru§cov je najavio revi-zij- u
sistema penzija tako da
se povise niske penzije a sni-z- e
previsoke. Biti ce podu-zet- e
i druge mjere za po- -
boljSanje ijvotnog poloiaja
starih osoba.
Kriza kapitalizma
Hruscov je робео izvjestaj
sa pregledom medjunarodne
situacije, pa je izmedju os-tal- og
rekao:
"Izlaz socijalizma izvan
granice jedne zemlje i nje-gov- o
pretvaranje u svjetski
sistem je glavna oznaka sa-daS- nje
epohe. Kapitalizam
se pokazao nemocan da spri- -
jeci ovaj proces od svjetsko-historijsko- g
гпабепја. Upo-redn- o
postojanje dvaju su-protn- ih svjetskih ekonom- -
akih sistema — kapitalistic- -
kog i socijalistiCkog — ra-zvijaj- uci
se po razliCitim
zakonima i u suprotnim pra- -
vcima je nepobitnn cinjeni- -
ca."
On je ukazao na nejed- -
naki razvitak kapitalistic-ko- g
svijeta i njezinu sve ve- -
cu nestabilnost. Od kad je
svrSio rat Sjedinjene Dria-ve,
glavna kapitalistidka ze-ml- ja,
doiivjela je tri zasto--
ja u proizvodnji. a ozbiljna
ekonomska kriza. zapo6eta
koncem 1918. sprijecena je
pojacanjem naoruzanja po-slije
izbijanja korejskog ra-ta.
Medju kapitalistickim dr-2nva- ma
se neprestano vodi
ekonomska borba i Sjedinje-n- e
Driave .se boje izgubiti
monopolisticki poloinj koga
sada uiivaju.
HruScov je zatim ukazao
na raspadanje imperijalisti-cko- g
kolonijalnog sistema,
od koga su se posljcdnjib
godina otrgle Indija, Burma,
Indonczija, Egipat. Sirija.
Lebanon i Sudan. Medjutim
veliki dio Afrike i niz zema-Ij- n
u Aziji i Latinskoj Ame-ri- ci
i dalje se nalazi u polo-Jaj- u
kolonija i polukolonija.
Horha za mir
Hruscov je kongresu ka-ra- o
da je inicijativa Sovje- -
skog Saveza postala jednim [ od najznafajnijih faktora u
borbi za mir. "Sovjetski Sa-v- ez
'
je ucinio mnogo da se ; zbli2e pozicije velikih sila".
rekao je on. "Sada zavisi od
Ja MKijaliztna sve lie zahvara
radno coTJefanttTo.
"V lto TTijerae sadainja I-ta-acija
отогисата radnUko]
klai niza kapilalistickih zema-lj- a
da njedini ocromna ecina
namda pd o]im rodtorn i
prenee опотпа redtTa proiz-vodnje
a rake naroda. Denicar-k- e
partlje i njihove vlade ve
vjie hankrotiraja.
"t" takrim ckotnmtitna rad- -
nWka kUa. oknpljajoci oko e-- I
he radno paantT, intelicen- - J
cijzt, Tf pat riot ke nace. i od- - ; lono vazbijajacl oportanitKke
.eletnente, rnoie da poht jedi re
akrionarne protirnike narodnih
interea. dobije Mabilnu теЛпа
Razliciti putevi
W "0S Л. чЗ
Џ:.~-- 4i l If! ~A
Ф": 'ш' Д
Nov! ploKodiinji plan SSSIt рчмтгиЈе vrliku painju automatizarijl i
mehanizaciji. Slika pokazuje automatfku protzvodnju kuglilnih Iriaja.
Sjed. Drzava, Л'еНке Brita-nij- e
i Francuske. Naravno
to ne zna6i da SSSR ne ce
nastaviti naporima za ubla-fenj- e
medjunarodne nape-tos- ti
i pojacanje mira. Na-proti- v.
Ali napori moraju
biti cinjeni i koncesije da-va- ne
sa obih strana. Prego-vo- ri
moraju postati jedini
metod u rjeSavanju medju-narodni- b
problema."
Situacija u kapitalisti£- -
kom svijetu je narocito za-oStre- na od kad su Zapadna
Njemacka i Japan, kao i
Britanijn i Francuska, po-vrat- ile svoje predratne po-zicije
na svjetskom triiStu.
One ne vole jedna drugu, a
sve imnju dovoljno razloga
da budu nezadovoljne sa
Sjed. Dr2avama.
"Kao i ranije", nastavio
je HruAcov. "glavni sukob je
izmedju Sjed. Drzava i Veli-k- e
Britanije. Anglo-ameriC-- ke suprotnosti zahvadaju ve-liki
broj pitanja. Pod lozin-ko- m "Atlantske suradnje"
transatlantski kompetitori
grabe glavne strategijske i
ekonomske pozicije Britan-sko- g carstva."
PoSto je analizirao pora.t
sila mira, demokracije i so-cijalizma.
kao i "politiku s
pozicije sile" koju provode
azpadne driave. Hrusfov
je kazao:
"U svijetu se pojavila ori- -'
jaSka zona mira, obuhvaca--
judi miroljubive driave. ka-k- o
socijali?ti6ke tako i neso-cijalisti5- ke.
u Evropi i Aziji.
Ova zona sada obuhvaca
predjelo sa skoro 1,500,000.-00- 0 stanovnika --7— vecinu
puCanstva svijeta."
Jedinstvo radnickc
klase
Hrucov je zatim ukazao
na potrebu jedinstva radni-ck-e klase.
Istakao je da su se komu--
u parlamcnta i pretTori itoir ic
осцапа bar2oake demokradje
a ilinki iiwttrnmenat narodne
Tolje. I takrom alntajn ота ns-tano- va moi da poVne orjta-no- m itinke demokracije, de-mokracije
жл radni narod.
"DobiranJe tabilne parla-mentar- ne
vecine podaprte po
maornom reTolucionarnom po-kreta
proleterijata i атека rad-no- c
naroda mole da Mvori za
radnicka klaa a nirn kapitali-tifki- h
remalja i bivJih koloni-jalni- h
remalja arjete
za ovtrarenje fandamentalnih
drotenih ргоглЈепа.
-- tr remljama zdje je kapitali-zam
JeS avijek jak i rapotaIe
nisti pokazali kao najaktiv-nij- i
i najdosljedniji borci
protiv rata i reakcije, zbog
cega su morali da podnesu
mnoge poteSkoce. Oni su ca-sn- o izdrialo sva iskuSenja.
Medjutim, protivnika rata
ima i u drugim dijelovimn
druStva. Efektivnost bor
be za mir bi bila mnogo veda
ako bi se moglo savladati
postojece razjedinjenje.
"Jedinstvo radnidke klase.
njezinih sindikata, jedinstvo
u akciji njezinih politiCkih
partija — komunista, soci-jalis- ta
i drugih radnickih
partija poprima sve vede
znacenje", rekao je Krus-Co- v.
"Mnoge nesrece koje da-n.- 4s
suodavaju svijet dolazc
otuda sto je radnidka klasa
u mnogim zemljamn pocje-pan- a
i njezine razlidite gru-p- e
no predstavljaju ujedi- -
njeni front. Danns postoje
dobri izgledi da ce se situa-cija
izmjeniti. fcivot jo po-stav- io
na dnevni red mnoga
pitanja koja ne samo da za-htjev- aju zbliienje i surad-nj- u
izmedju radnidkih par-tija,
vec takodjer stvarafu
mogudnost za suradnju. Sve
ovo stavlja historijsku od-govorn- ost
na sve vodje rad-nidk- og pokreta.
"Interesi borbe za mir za-htjev- aju da se nadju dodir-n- e
tocke i da se na njima po-dig- ne
tcmelj suradnji, od-bacuj- udi
u stranu svako me-djusob- no
optuiivanje. Sura-dnj- a
sa onim dijelovima so-cijalistid- kog pokreta koji se
s nama ne slain o formama
prelaza u socijalizam je ta-kodjer
moguda i nuina.
Mnogi socijaldemokrati se
aktivno bore protiv opasno-s- ti rata i militarizma. Mi ih
iskreno pozdravljamo 1 spre-m- ni
smo udiniti sve mogude
da se s njima ujedinimo u
borbi za mir i interese rad-nid- ke klase."
orijaSkim voJnUkim i poticij
kim aparatom, reakcionarne
ile e neizbjeiiro dati oitar
otpor. Tamo e prelaz a odja-liza- m
biti popracen Strom kla
inom reTtJneionarnom borhom.
"Bez obzira na forme prelaza
n ocia]tizam. odloajai i ne-opho- dni faktor je politiko m-kor- od to radnUke klae pred-Todje- ne
po rej avancardL lf
topa ne no} biti prelaza a so-cijalizam.
Mora џ troro nacla-it- i
da posrdniji avjeti ra po-bje-da
ocijalizma a drarim ze-mtja- ma
proizlaze otada to je
ocijalizam poWJedio n 5ejH-kor- a
Saveza I pobjedjaje a re-mljama
narodne demokracije".
u socijalizam
potrebne
CRIMC U
Pise: W. JZ. В.
DRHRSHJOd flmERICI
Postoji cudnovata i zagonetna kontrad.kcija u sa-da§nj- im izvjestajima o statusu crnaca u Sjedinjenim
Driavama. Na jednu ruku se govori da je njihov napre-da-k divan i sadanji status nadahnjujudi i da ce vrijeme
i strpljivost naskoro vidjeti crnce priznate po zakonu i
obicajima kao Amerikance, a svim pravima uf ivanim po
drugim Amerikancima.
U potporu oome glcdiStu citira
se sve vcfi broj crnaca plasjca i
omh koji podriivaju aTic polo-iaj- e;
netfa-n- e odlulvc Vrhovnog
Suda protiv scgrrgadje; i opfi stav
u naciji da sc prizna crnca kao pra- -
Jlinina.
KontraJfcirajucl oo Icdiitc
jest cinjcnica da crnacko jla$anjc
naprcduje, ali polagano i da su
f;Iasovi crnaca guJeni u mnop'm
driavama; da na jugu skoro niti
jedan crnac ne podriava javni po-Io£- a.
i da su umorstvo i bezako-nje- ,
ekonomski pritisak i neprav- -
da pred sudovima stalna sudbina
mdiona crnaca; da je scgrcpacija
u ikolama joJ na snazi u vecTni
juga, i da se rago vara potpuno
ponijtenje odluke Vrhovnop Suda.
Rjeienje ove kontradikcije left
u cinjenici da je istina da je pofa-v- a
americkih crnaca iz гор$гла u
1863. u djelomicnu slobodu na-ko- n
90 godina zapailjiva i puna
nade. Ali isto tako istmito je da
americki crnci nisu slobodni u us-pored- bi
sa radnim klasama zapad-no- g
svijeta ili Sovjetskog Sareza i
Kine; da je dijcljenje na kaste po
boji u nekim grupama i mjestima.
osobito na sje-er- u i zapadu, uvclikc
nestalo; i istinito je da je kao gru-p- a
crnac siromaSan. nazadan i ho-lesta- n.
usprkos njegoc borbe. On
ima poteSkoi'a dobiti namjeitenjc
i njegova plafa bez irnimke je is-p- od
razinc U mnogim dijelovima
Sjedinjenih Drzava, bez prctjeri- -
vanja, mole se kazati da se prema
crncu ima manje obzira nego pre
ma psu.
Kakva je seukupna situacija, u
cmjenicama i brojkama, nitko to-n- o
nezna i svak opJirno nagadja.
Sjedinjenc Driave kao nacija tvr-dokor- no
su odbijalc da provedu ili
potaknu znanstveno i potpuno pro-uavan- je
crnatkog stanovnittva jer
su sc bojale suoiti sa cinjenicama.
bez razlike da li bile dobre ili lo-se
Nacionalni popis otvoreno sa-kri- va
ukupnu sliku. Dva puta je
svcufiliite Atlanta predlo2ilo da
sc poduzme ovakovo proufas'anjc;
1896. do 191-1.- . i ponovno 1911-li- .
U nijednom slu6iju nije se
moglo dobiti dostatno suradnje.
Mnoga pojcdina&ia i grupna
prouavanja su prasljcna, zavrfa-s-aju- fl
u Gunnar Myrdalosai izvje-Jtaj- u
oil 1944., ali usprkos toga.
Na o .. tcmu bcogradska Bor
ha" pise:
Provalija izmedju industrijski
razvijenih i ekonomski zaoalih
zemalja tako jc vclka, da se nera-zvijen- a
pod rue j a svijet ne mogu
sama izvuci iz zaosUlostL New-mnj- it
jc najteii primjer te prova-lij- c
odnos izmedju Afrike i razvi-јспо- д
dijcla svijeta.
DanaJnja ekonomska zaovfakw
Afrike rooic c vidjti iujjaeijc
iz podataka o n-aoonk- om
dobo-tlc- a.
On je u Afrki najniii u svi-jeta.
Pomato je, da je vrlo nzk
u AziH, ali u Afrki jc je? nffi,
take da se moic gevorki e rdikkn
razKkama izmedj Azije i Afrike
u korist Azije.
Prema podacimi Ujcdinjemb
naroda. rucfonalfH debedak po
glavi stanovmfea izxuyd a Afrki
manfc od 50 ameritkib deUra. н
Azifi sc krece ©ko 85 amcricVib
dobra. u SAD isxi riSe ed bilja- -
;da doiara' Dehedtk 11 Afrki н,
J dakkr. dvadeset peta manfi ©d do-Ihot- ka
u SAD!
I U окти i evep womaiaag pr©-- 1
tfek--л od 5 анетк!к detara ima
! vdtkili dif?fep©rciH. U гммемв
podruclima Afrrkc dohodak te hoi
niii od 0 doiara V Eriopi') 00
, iznesi jedva ne&o tUc od 30 do- -'
lira, u Raanda Umndi on sc krec
DuBOIS, historical
nitko nemoic sa toAio&u kazati ka-k- o
brzo se cmaclci narod oslobadja
linije boje. Ovo je sramota za amc-rick-u
sodjalnu znanost, suoenu sa
ncobidnom mogucnoSu za labora-torijs- ki
pokus covjejeg ranoja, sa
selikom grupom tako odijeljenom
bojom tijela i sodjalnim uslovima
da ju se moze lagano posmatrati
i mjeriti, ova prilika je bila otvo-reno
i stalno ignorisana.
Sxmi crnci ne znaju svoje uslo-v- e.
Oni zivu u daleko odijeljcnim
i razlicitim predjelima i socijalnim
okolnosttma. Gdje god zivu i pod
bilo kakovim okolnostima, oni pra-v- e
despcratne pokuJaje, zaStitnim
izoliranjem i pailjivim potiva-nje-m
javnop mnijenja, da poluce
Isigurnost i zadovoljstvo.
Cmac u Atlanti Saljc svoju djc-c- u
u odijcljene Jkole. pohadja o- -
dijcljene crkvc, livi vecinom u
predjelima grada odijcljenim od
bjelaca. On slijedi ogranicena
i uvclikc odijeljenja zanimanja
i placen je niie za istu vrst rada
nego Sto je bijcli covjek. On ku-pu- jc
u du£anima ali pazi da ide u
one ducane gdje je dobro dosao. i
gdje ce s njimc isprano postupati.
Cak i u ovima on ncce pokuiati da
jedc ili da oproba cipclc ili sc?ir.
On ne ide u parkove Hi kazali?ta
osim u vrlo osobitim prilikama U
stvarnosti, on znc u svijetu scci-no- m
crnaflcom, ali tu mu nitko ne
zanovijeta i mofe imati udoban i
uspjclan livot. Ako je pitan, on
izjavljuje da nailazi na vrlo malo
Hi skoro nikakovu ranu netrpelji--os- t,
Sto je istina.
Gradka grupa crnaca je regru-tovan- a
sve vise prilivom iz seoskjh
prcdjcla. Ovo sclenje je tako vc-lik- o
i stalno da dok je 77 crna-cki- h
stanosnika bilo ruralno vi
19O0.. u 1950., samo 399? sc je
nalazilo u tim predjelima. Ovo
dovadja nove problemc gradskih
zloCina i dclinkvenrije. U rural-ni- m
naseljima i malim varoiima
nifcg juga, Sest miliona crnaca su
jo! blizu ropstva u mnogim predje-lima.
Oni bjeie u gradovc prosje-n- o
po 10.000 godiJnjc. Diskri-minacij- a
u nastambama, na sjeveru
i jugu, putcm rakona i odredaba.
proiircna je I jo! prcvladava us-prkos
sudbenih odredaba.
Na sjeseru crno iivu vetfinom u
oko 17 dntara, u Belgi)skrfn Kon-g- u
37 doiara. u Kemp 46 doiara.
u Sjcscrnoj Rodczii 10 doiara
Podaci o nacionalnom dohotku
po glavi stanovnika ne osvjctlja-vaj- u
sve strane vapijufe prosalije
izmedju razvijenih 1 zaotalih ze-malja,
jer $c U prosalija ne sastoji
samo u materijalnom pogledu, xc£
u ejetekupnern iivotu. u navikama.
ktAuri. obajima, odnou prwmi
radu, jednom rijWju. svetna, ko
izrasta iz odredjene raetcri jk
osnove.
Tefta zaostalost koja presUdava
na afrHkom kontinente predstav-Ij- a
takvu Zapreke, da jc AfrBca
sama bez pomoci ratvtjcn©g diicla
svijeta mjc u stanj ukloniti 11 do-gledn- ej
buda6osti. AK isto tako
je neospome, da tu zaprek ne mo-g- a
akleniti ni sama financifslca.
raatcrrjahta i nau&ro-tehrHfk- a red-stv- a
rarvifcnai remalja.
Za aktanjanjc ove vebTcc iapfekc
neefhodno jc potrefeoo i aktivno
tedjefevanje n-arod- a africkih zeraa-lja- .
Рнп aktmzaciia rareda jc ti-tan
evjet naprttka. wrfet bez fcee
nAaWa fknciika i mcrilm
redsrva iz имиипИи nc tMopa
pedici zeraJf № гавча4#ч4ж
Ta} faktor. feok© edfc©!
narodnih masa o naporima za lk-eiani- c zaotakt podizaotc
privredc rnoie sc z t a z it a [
stramo efilcasnoj rajcri samo o a--
STRAXA 3
vedim gradovima. 1 amo su ograni-ceni- a
I' rjedja, all ipak postoje. U
New Vorku njihove mogunostt
da zarade za iivot su posecane od
konca drugog svjetskog rata, ali
joS uvijek su ograniene; postoje
stanovita namjeJtenja koja oni ni-k- ada
ne traic; na zaposlcnjima
koja podriavaju rijrtko mogu-- olc-kiva- ti
vece place ili promaknuca.
Masa obinih radnika dm sc cfi-no- m
sama za scbe; oni ne idu u
vecim brojevima u dowitown ka-zaliJt- a,
restaurante Hi mjesta razo-nod- c;
rijctko idu u bijclc crkvc;
stupaju u malo javnib organizacija.
Vecinom zivu u crnacTcom sA-ijet-u
Dobrostojcci crnci sc krecu slo-bodnij- e,
ah nc na eccm obimu.
oni mogu ici u skuplje botelc; mo-gu
dobiti poslugu u vciini rcstau-ranat- a
ali nijcsu uvijek dobro doJli
i to shvafaju; bez razlike uikra-cuj- e
im sc prilaz na ljctovaliita,
razonodna srediita i mnoge javnc
skupStine. Niti jedan jedincati
crnac u gradu New Yorku nije po-sta- o
clan jednog priznatog sodjal-no- g
kluba, usprkos cinjenicc dx su
crnci u navratima postigli visoke
politickc poloiajc a mnogi posje-duj-u
bogatstvo i kulturu.
Oni su nedano postigli visoke
politickc poloiajc — jedan ede
ralni sudac; tri kolonijalna guvcr-ner- a;
kongrcsman i ministri u stra-n- c
zemlje; scnatori driava; grad-sk- i
vijenici, gradski sudci. Bo-rough
predsjednici u gradu New
Yorku. itd. Pa ipak u vecini slu-ajev- a,
oni pazc da se ne pojave na
socijalnim funkcijama gdje bi nji-hov- a
prisutnost bila nepoieljna.
Dilo je nckoliko instruktora na ve-i- m
svcuiliitima i nekolidna pro-fesor- a,
ali ne mnogo.
Crnci su naprcdovali u umjet-nost- i,
osobito u gbzbi; manje u
knjiievnosti; znatno u zninosti i
profesijama, iako su u posljcdnjcm
slufaju u praksi vecinom ograni-c"cn- i
na crncc.
Madjar.sld uspjchi
DudimpcJta. — Centralni stati- -
stickl biro objavio je in-jcJt- aj o
ispunjenju nacionalnog privrednog
plana u proJloj godini. u In- - e
istice, da jc u proJloj gdUun
strijska proizs-odnj- a u Madj-i- oj
povcana za 8,2 posto u odnosu na
1954 godinu. Najvece povecanjc
proizodnje od 11.99f zabiljczcno
je u lokalnoj industriji. zatim
10,8r u zanatskoj radinosti i
7.6 u vclikim indostrijskim po-duzci- ma.
jctima drta-n- e samostalnosti, koja
narodu pruia pcrpcktivu boljcg
iivota 1 moguOit svestranog ra-zvoj- a.
Moic se, daklc, g4vorki o dvije
strane jdnog istog domlrvantnog
problema danalnjc Afrike, njego-s-o- j
ckonormkoj i njegovoj politi-Ло- ј
straw. Bconoraskoj. u srrmlu
stvaranja matctijabMb predavjeta
za kori4enje on velk3i prirodnib
bots4ava kofa sc kriju u nfedrima
Afrike. IIrttflsoj. u smt$4a dria-%-n- e
metalneti, poKtitlc eman-cipadj- c
i nezavisnosti.
Podi'zanje Afril iz zaostalosti
nije amo stvar naroda Afrike. Ono
je и ito тггјете i stvar danainje
svijeta. a prije sveg--a njegovg naj-razvijenij- eg.
dijela. jer od zaosta-lost- i
Afrike razvijeni svijet rnoie
imati amo Jtetc Negatime posljc-dk- e
za indastrijski razrijene rc-тЦ-е
postat cr ioi tefc. ako bi sc
jel vise predebila provaHja izme-dj-a
razvijcnei i raostaHb oMasti
rreta. ProdaWrfnnfc te prevalijc
leefa fe ve danas vaprfWa. moglo
bi devesti do vrlo teVep potresa.
fcofi N e prwrn red potodio e-pr- av nakawfof? wnrfje Strar-n- a
pomoc' vrsek-orarrifem- h zemalja
Afrki u nfcmm naporima da sc
urntce iz zaostafcHti jest, daklc o--
ibavcza, koja sc pododara sa strar.
nim mrercsima rarrlrcnog dijela
'rr-fc- t
ZAOSTALOST AFRIKE