| Note |
OCR Text: STRANA 6 — Jedln&tvo, 19. februara, 1905.
uinuunmiiwi'iiii ишш тткшмим i
UKRATKO IZ JUGOSLAVIJE
ШШШМШ!!!™!!™
Ilaspisanl izbori za SkupStinu: Rasplsanl su Iz-bori
za poslanlke svih vljeca Savezne narodne skup-Stl- ne
kojlma prestaje mandat. Izbori de se odrzati
4. 1 18. aprila.
C Kongrcs filmskih radnika: U SkopljU Je odrSan
kongres fllmskih radnika Jugoslavije. Prema pisanju
Stampe, najvlSe se govorilo o organlzacljl 1 flnanclra-nj- u
filmske proizvodnje. IdeoloSkoj stranl nlje posvede-n- o
dovoljno painje.
Grdki prcmijer u JugoIaviji: Grdkl premijer Ge-orgio- s
Papandreau udlnio je sluzbeni posjet Jugoslavlji.
Prema sluzbenom saopdenju, razgovori koje Je Papen-drea- u
vodio sa jugoslavenskim predstavniclma "pridonl-Je-li
su boljem medjusobnom upoznavanju, razvoju prija-teljsk- ih
i dobrosusjedsklh odnosa izmedju dviju zema-lja.
Pokazalo se da su gledlSta o nlzu medjunarodnlh i
bilatcralnih tema veoma bliska."
I'orrcanjc trgovine sa Kubotn: U Havanl su za-vrS- enl
jugoslavensko-kubans- kl pregovori o trgovadkoj
razmjcnl u 1965. godinl. Potplsanl ugovor predvidja po-veda- nje
robne razmjene prema 1964. Seder Je 1 dalje ba-za
kubanskih Isporuka, dok se llsta jugoslavenskog Iz-vo- za znatno proSiruje.
O Turizam na Kvarneru: ProSle godlne Kvarner-sk- u
rivijeru posjetllo Je oko 650.000 domadlh 1 stranih
turista. Ostvareno je 5,220.000 nodenja od cega 2,950.000
nodenja stranih turista dime Kvarnerska rivijera po
broju nocenja stranih turista u republlel sudjeluje sa
39 posto, dok njezinih 28 mllijuna ostvarenog deviz-no- g
priliva iznosi 30 posto ukupnog deviznog priliva
od turizma u zemljl.
Tvornica u sclu Ilcdici: U selu Redid kod Kar-lov- ca
podldl de se tvornica celuloze. Tvornicu de graditi
poduzede Ingra. Predvidja se da de koStati 45 milijardl
dinara. Njezin kapacltet iznosit de 166.000 tona celuloze
i kartona.
Jadranski "feribot": Sredinom mjeseca Jula iz-medju
Zadra i Ancone u Itallji podet de saobradati "feri-bot"
"Liburnija", koji se izgradjuje u NizozemskoJ. Pre-la- z
preko Jadrana trajat de sedam sati.
O Saobracaj na Dunavu: U Vojvodlni de se ove go-dlne,
kako se predvidja, investiratl oko 400 milijuna di-nara
za unapredjenje rijednog saobradaja. Najveda srcd-stv- a
utroSlt de se u izgradnju prlstanlSta na Dunavu
kod Novog Sada 1 Apatina.
Stodarski planovi u Vojvodlni: Vojvodjanskl sto-da- ri treba ove godlne da utove u druStveno organizl-ran- oj
proizvodnjl dva milijuna svlnja i 160.000 grla
goveda. Racionalnljom prehranom stoke i potpunijim
koriStcnjem domadih izvora protelnske hrane stodari na-stoj- e da postignu Sto vedl prirast i Sto bolju kvalitetu
mesa za domade trziste i Izvoz.
ф Skupo mlijcko: Cijene mlljeka u Splltu sada iz-no- se
130 dinara litra To je 20 dinara vise od dosadaS-nj- e
cijene ill dak 50 dinara od cijene u aprilu profile godlne.
9 800.000 janjaca za IriiStc: Jugoistodna Srblja s
nekollko izrazitlh stodarskih rajona, kao Sto su svrlJISki
1 plrotski, dat de ovog proljeda trtlStu oko 800 000 Janjadl. 9 Izdaci za zdravsttcuu sluibii u Hrvatskoj prosle
godlne porasll su za 21 posto.
O liom marina u ciektranl: Podetkom januara u
Jednom turbo-Kol- u ludrocentrale Perudica u Cmoj Gon
doSlo Je do loma. Pregledom Je ustanovljeno da je svih
doset turbo-kol- a pretrpilo ostedenje. Hldrocentrala sa-da
radi samo sa dva agregata i proizvodl dnevno 1,600.000
umjesto 4,300.000 kilovat satl. Dlrektna Steta iznosi
480 milijuna dinara.
Naftovod Hakar— Sisak: Organl radnidkog samo-upravljan- ja Udruzenc industrije nafte (INA) u Zagrebu
donljeli su nadclnu odluku o izgradnji magistralnog na-ftovo- da Bakar—Sisak u duzlnl 170 kllometara, na koji
bl sc prlkljudio i tranzitni naftovod u pravcu podravskog
bazena nafte, koji bi bio dug oko stotinu kllometara.
Nalazista nafte i plinovodi n Vojvodini
Nov Sad, (Tanug) — Na na
ftonosnim pol ma u Banatj u
January e dobieno preko 53.-00- 0
tona nafte $ro predsrala
vedu kolidinu od proizvodnjo u
prvim tromjesefima prijainiih
godina. Na to e utjecala veda
eksploataoja nalaziita i povoi-{n- e
wemenske prilike za trans
port nafte u ximskom periodu.
U kombmatu "Naf togas ' isti-- &
e da de "crno zlafo" ove
godlne potedi i iz busotina u
novom eksploatacionom reviru
Kikinda — VaroS, koji de dati
vise od 50.000 tona. Istovreme-n- o
de se povedati i proizvodna
zemnog plma za 50 milijuna
ikubiSnih metara, kako bi se za-dovotj- ile rostude potrebe p'ivre-d- e
i jiroke porrosnje. U izgrad-nji
se natazi plinovod izmedju
Elemira i Gospodinaca, koji de
se produziti do Novog Sada i Beocina. Ova novi plinovod bit
de gofov idude godine, kad ce
u plinovodnu mreiu biti ukju-cn- a
iodustrijska postrojenja u
nekim mjestima Badke i Srema.
Vodene prepreke bit de njeiene
potav4onjem plinovoda preko
Zabaljsog mosta na Tisi i be-tonsk-og
mosta na Dunavu kod
Novog Sada.
Pored partfevaike azota'u i
industrije stakla kao i potroia-c- a v Vricu, ove godine de ze-n- wi
plin koristiti i tvornica "Ni-kola
ТевкГ u Panievu, levao-nk- n
zetjeza i tempera i podu-zec- e "Toza Markovid ' u Kikm-d- l, a u 1966. godini industnj-sk- a
poduzeca u Zrenjaninu i Novom Sadu.
IHtopna ovogodisVfja uiagu-n}- a u osposobljavanie za eks
pleotociju otknvenih nalaz.ifa
nafte i plina o Boiko) i Banafu
koo i dalja istrazivanja nede
btl monja od 25 mtlijardi dina-ra.
Transport i stokirane sirove
OTKUP
M AGARACA
Oonji Zemunik. — Ovih
dana je zadruga "Budunosl"
u Donjem Zemuniku otkupila
osamdeset i sedam magaru-c- a
za talijanske trgovce. Ol-ku- p
je vrien u Donjem Zemu-niku,
Galovcu i Gorici. Ol-kup- ne
cijene su se kretale od
1500 do 5000 dinara.
nafte i dale ce, medutim, o
stati usko grlo u ovo gran
pnvrede koa, kako istidu u
Naftagasu , ushjed nekih c ,e-n- a
te sirovine, nema sredstava
m za prostu reprodukciju. To
istovremeno onemogudava po-duzima- re opseinih isfraiiva-nj- a
na podru5ju uze Srbije —
u zapadnomoravskom i veliko-moravsko- m
bazenu, £e geo-loSk- e
formaaje nagovje5tavau
posfojane nafte i plina.
U "Naftagasu" e saopceno da je poela izgradnja rafiren-j- e nafte u Pancevu koa troba
da bude gotova 1968. godine
-- '. KMETEd
oe) o#o Rudno blaqo 2UMBERCANI CE PREUZETI Kosova i Metohije btLU b U K IN J I U L J A INI l
"Vjesnik" donosl:
Prlje desetak godina do-sel- lo
Je u Gornjl Uljanik
prvl 2umbercanln. Od on-d- a
pa do danas doselllo se
iz tog kraja osam porodl-c- a.
U tlhoj 1 neprlmjetnoj
seobl JoS petnaest kuda
promljenllo Je vlasnlke.
Gotovo polovica doma-dlnsta- va
od devedesetak
kollko lh Ima u torn selu
najavila Je prodaju kuda
i posjeda. Gotovo dnevno
se sklapaju kupoprodajni
ugoori, daje se kapara, a
kamloni u razne gradove
odvoze blvse stanovnlke
tog sela. Selo napuStaju
u
Moskva. — Primjer Jugo-slavije
pokazuje da se odno-- sl
Izmedju Savjeta za uza-Jam- nu ekonomsku pomod
(SEV) i drugih socijallstld-kl- h
zemalja mogu razvijatl
na elastldnoj osnovl, ako se
vodl raduna o njlhovlm oso-bltostlm- a
i interesima. Pri-mjer
Jugoslavije takodjer
svjedodl o tome da su vrata
SEV-- a otvorena za sve ze-m- lje koje 2ele proslrltl rav-noprav- ne ekonomske odnose s
kupcl,
da
Odnosl Izmedju
еко
sjecajuci radu
po- - mogu da sudjeluju ze-sljedn- jem uglednog nlsu dlanlce ove
vjetskog casopisa "Mezduna- - organizacije,
isovjetskl da ved
Sovjetskl dasopls godina or-J-e
lskustvo Jugoslavije SEV sudjeluju
nlcl DR Koreje, DR Vi-na
da Jctnama Republike Kube.
proSle go-- l dio dlanka
dine sporazum dosad
ne-lpostl- gla or-kl- h SEV, do- - ganizaclja. Opseg
pri- - i SEV
rodnl rezultat uspjesnog raz-- 1 porastao od do
dru- - codlne 3,9 puta,
korisnlh eko-'n- je dlanica SEV-- a
veza Izmedju prolz- -
dlanica SEV posljcdnjlh vodnjl gotovo 1
I Bllo lzvodi- - I u duo kakve zakljudke su- radnji Jugoslavije i SEV, —
list, all "potpuno odl-gled- na prlncipijelna razllka
JzmedJu karaktera
SFRJ SEV-o- m 1 suradnje
"ZMAJEVA NAGRADA"
MILANU DENINCU
Novi Sod. U Matici stp-sk- oj
Novom Sadu saopce-no
da tradicionalna
"Zmajeva nagrada" za 1964.
dodijeljena knjizevniku Mi!a-n- u
Oedincu.
Nagrada koju Dedinac
za svoje pjesniiko dje
povodom zbirke
"Iz dnevnika
broj 60211".
XK JHDXO DKUGO
PraSkl list
tesl Jednog politl-dar- a:
"Ne odajavaj: ako nisi po-st- ao
svjetledl uzor moieS JoS
uvljek postaneS
primjer".
U vrijeme plan,
vjeito smlSljen. Ozni
Je odludeno da se ko-mlt- etu u Salcburgu poSalje "izvJeS-taj- "
u kome se saopdllo da u
Mariboru osnovan Gradski nacional-n- l
komltet Kraljevlne
ovog komlteta
"izabran" u Oznl:
— nitko do Janez.
odnosno — "gospodln Janez". OnaJ
Lstl oflclr Ozne prldoblo
Anltu.
U lzvJeStaJu je iznljeta ielja Ko-mlteta
da uspostavl vezu sa svim
organizacljama u okollci 1 "voj-sko- m koja operlra terenu".
Komltet, odnosno njegov
kraju ovog
mollo "Centar 101" Sto prlje
uputl lz preko granlce spo-sobn- og dovjeka Slroklm
OvaJ dovjek trebao se pri-hva- ti rukovodstva svim ilegalnim
u zemljl.
Anita prihvada zadatak
A tko lzvjeStaJem da pri-Jedj- e preko
Posllje
odluka: salcburSkl Na-eiona- lnl komltet treba da otputuje
Anita.
posljcdnjl
— Ponovno vaS Anita. . . IzvjcStaJ lz
Salcburg.
— A
— Prlkazat im Sto uvjerljlvije
beznadeznu sltuaciju zemljl.
preteino mladje porodice
koje u gradovima
starije oeobe
nesposobne za priredjiva-nj- e.
Kako domadlnstva prije
no Sto kudu
zgrade i okudnicu
prvo prodaju zemlju u dru-stveno
vlasnlstvo pa
relativno nlske svote
kupuju kudu i okudnicu.
Tako se-la
omogudllo mnoglm po-rodica- ma
Iz pasdvnlh kra-je- va
2umberka, Hrvatskog
zagorja i druglh zasnu-j- u
2ivot u novom kraju i
novlm prillkama.
Sudjelovanje Jugoslavije SEV-- u
nlza zemalja koje pristu-pll- e
"zajednidkom evropskom
trtistu". Jugo-slavije
1 SEV temelje se na
potpuno ravnopravnoj i zaja-mn- o suradnji.
Sudjelovanje u SEV-- u ne
vodl k tome — istide daso-p- ls
— da se zemlje — dlanl-c- e
izollraju ostalog svije- -
ta, Samo otkri
sioooau u oareajivaniu nomske i trgovlnske polltlke
prema tredlm Pod- -
te organizacije. Te da u organa
su u SEV
broju so- - mlje koje
meajunaroane
zlzn". dasopls pise
plSe na
"pri- - gana predstav-mje- r
na ugled". Podsjedajudl Kine,
to Je Jugoslavenska 1
vlada u Dobar posveden
zakljudlla o Je rezultatima koje Je
sudjelovanju SFRJ u radu ta medjunarodna
organa dasopls lndustrljske
daje "Taj sporazum je proizvodnje u zemljama
Je 1950. 1963.
voja robnog prometa 1 a
uzajamno zemalja u
nomsklh SFRJ svjetskoj lndustrljskoj
1 od 18 na 31
godina". Posto.
bl preuranjeno
o
plSe Je
suradnje
sa
—
u
je je
je
dobio
lo pjesama
zarobljenika
ЛКО —
humoristldkl
"Dikobraz"
da
7)
to izradjen je
U mariborskoj
Naclonalnom
bl Je
Jugoslavije.
I predsjednlk Je
Odludeno Je da
to bude drug!
koji Je
sa
na
"pred-sjednlk",
na izvJeStaJa
Je da
Austrlje
sa ovlaSte-njlm- a.
bl da
organizacljama
sa ovlm
granlce?
svestranog razmatranja do-nlj- eta
Je u
I dogovor:
zadatak,
— Marlbora prenljet
du tajno preko u
zatlm?
du
u
se zapo-Sljava- ju
ill
prodaju go-spodar- ske
za
je raslojavanje
su
korisnoj
od
zemljama.
dlanlcama
konstataclje
sudjelova-gi- h
spadaju
kllometara,
prosperltet dljelom
Rezultatl
ogranldava njihovu 'klvanja. ugljena
iznljete
rodnaja da'nlz zasjedanju
septembru
zastrasu-Jud- l
granicc
mlno-ralno- g
istrazlva-nj- e
ugljeni
kon-tlnulra- ne
ZA
— pnpremu proslave
i akademlje
umjetnostl Zagrebu odludio je godinu 196G.
Jubllarnom proslava ovog
u novembru 190G.
navrSava ove
Institucije strane
Radkog
Akademlje.
Na sastanku odbora prlpremu ove prosla-ve,
Grga
da Je akadcmlja znanostl umjet-nostl
u tudjlnskog gospodstva Hrvat- -
u uslovlma svim
Akademlja Je preuzela zada- -
da naudne mlsll dostlgnu- -
dokaze narodnog
sposobnost
saznaje akademlja znanostl
umjetnostl pripremit ovu proslavu iz-da- nje
svom stoljetnom
— A po demu bl tre-ba- lo da bude "beznade2an"'
— Redl im da je kucnuo nas
Da Je do naroc . Jugoslavlji
protlv nove vlastl. Da svl koji su
osjetlll "crvenl teror" jedva dekaju
povratak.
— A Sta dcte lm JoS saopditi?
— Da "naSlh" medju
onlma koji su toboze opredljelill
vlast. Da je, stvari,
veoma malo onih koji u presud-no- m
dasu nede biti na "naSoJ"
— Da 11 Je to sve?
— Sve, rekla Je Anita.
— Da 11 nlste zaboravill
neSto vazno?
— nlsam zaboravila.
— A ono o "sposobnom organlza-toru"- ?
da! Redl Im da "naSl"
lljepo mole u Salc-burgu
da Sto prlje uputl Marlbor
sposobnog za Prenljet
du lm da "marlborski komltet"
svjestan toga polltldke akclje
ne mogu uspJeSno provesti bez do-vjeka
koji se ne razumlje i u vojne
poslove, s tlm da lh organlzlra u
dogovoru "Centrom 101".
A'odslvo je oduSeljcno
Istlna, Anita Je tek tada
svjesna u kakvu opasnu igru se
upustlla kako Je klizavo tie
se naSla.
Ipak, u Je odlldno lz- -
povjerenl Joj zadatak Izvan- -
redno "konferirala" s "nacionalnim
komltetom".
Emlgrantsko vodstvo u
101" sasluSalo Je Anitu
Pristina. (Tanjug) — Jedna
ttudlja, nedaTio zavrSena po-kazuje
da Kosovo i Metohlja
rljetka podrucja,
koja po koncentracljl
bogatstva predstavlja-J- u
Izuzetak u svljetu.
Na prostoru od nepunih
11.000 kvadratnlh
skoncentrlrane su goleme ko-lldl- ne
preko 25 vrsti drago-cjenl- h
mlnerala.
To podrudje Je po rudnom
blagu poznato JoS u sta-ro- m
vijeku, dok Je srednje-vjekov- na
srpska drzava svoj
najvedim
temeljlla rudnom bogat-stv- u
tog podrudja. I pored
toga, rudarstvo tu JoS nl
daleka nlje razvIJeno u od-no- su
na nelscrpne rezerve 1
Imetala i nemetala.
Suvremena eksploatacija ru-de
u ovom kraju podela Je
tek prije 35 godina, a Inten--
zlvno 1 slstemateko
rudnog bogatstva obavlja
se od prije desetak godina.
dosadaSnjlh istrazl-vanj- a
pripremlll su sva
nitl
je od deset mili-jardl
tona, 1 on se eksplo-atlr- a
povrSlnsklm kopom. Ta-ko
Je kosovskl bazen
zauzeo jedno od vodedih mje-st- a
u Jugoslavenskom ener-getsko- m
potencljalu.
Trepdlnl rudnlcl olova 1
clnka raspolaiu s polovicom
ukupnih Jugoslavensklh rezer-- vl
tlh metala. I pored
1 obilne eksploata-clj- e,
rezerve olova 1 clnka
osjetno rastu lz gcdlne u go-dln- u.
Slldna Je sltuacija 1 s
magnezltom, manganom, kro-mo- m.
PRIPREME PROSLAVU 100-GODlS-NJ-ICE
JUGOSLAVENSKE AKADEMIJE
Zagreb Odbm .a stogodiSnjI-c- e
postojanja rada Jugoslavenske znanostl
1 u da pro-gla- si
godlnom Glavna zna-dajn- og dogadjaja bit de odrtana kada
se stogodiSnJlca imenovanja pn'lh Clanova
od Hrvatskog sabora i izbora Joslpa
Jurja Strossmayera za pokrovitelja, a Franje za
predsjednika
prvom za
kome Je predsjedavao akademik Novak, istak-nut-o
Je Jugoslavenska i
nastala vrijeme nad
skom 1 ncprijateljskog pritlska nad
Jugoslavenskim zemljama.
razvijanjem i umjetnidklm
dlma svljetu velldlnu naSeg duha 1 zl- -
votnu naSeg naroda.
Kako se Jugoslavenska
i de za svedano
o radu.
ovaj polozaj
du
das.
kraljev
Ima ljudi i
se
za sadaSnJu u
stranl.
mozda
NISta
— Ah, du
ljudi vodstvo
u
oficlra vezu.
Je
da se
sa
postala
i na
kome
Salcburgu
vrSlla i
"Ccntru
sa neskrlve- -
u
bllo
na
lz
ode- -
veno vise
ved
tak
Б-9-Л s Bfl
nlm oduSevljenjem StaviSe, neki su
povodom "povoljnlh" vljcstl lz do-movl-ne
tako red skakall od radosti.
Sta lm Je to Anita
Prema njenom "izvjeStaju", narod-n- a vlast u Jugoslavlji da bu-de
oborena za svega nekollko tjeda-n- a. Inlcljatlva za ovu akciju sada
nlje vlSe samo u rukama vodstva u
Salcburgu 1 vrhovnog rukovodstva u
RImu, Jer Je u pltanju Slrokl pokret,
koji se ne moze vise zaustaviti, pa
bile protlv njega 1 sve raspolo2ive
divizije KNOJ.
Ove "sjajne" vijestl lz Jugoslavi-je
proslavill su zatlm uz vino I
muzlku.
Potpukovnik Andrej Gaber bio Je
narodito zadovoljan. Zaljubljen u
sebe, trljao Je ruke i kad Je doSlo
vrijeme da Anita vrati u Maribor
nlje mogao a da sam sebe ne pohvali.
Zaslugu za takvu sltuaciju na te-renu
kako Ju Je prikazala Anita, pri-plslva- o je svojlm brlljantnim oba-vJeStaJn- lm
1 organlzatorsklm sposob-nostlm- a.
I JoS neSto Je rekao:
On, potpukovnik Gaber, nlkad ne
zaboravlja svoje prljatelje.
Razmatrajudi Anitin IzvJeStaJ, pot-pukovnik
Andrej Gaber Je zaklju-Cl- o da Je gospodln Janez, njemu
nepoznatl predsjednlk Nacionalnog
komlteta u Mariboru, Izvanredno
sposoban organizator. Zbog toga Je
odludio da prihvatl njegovu molbu 1 da poSalje Salcburga preko gra- nlce mladog 1 Inteligentnog porud-nlk- a
sa slroklm ovlaStenjlma.
"Centar 101" Je tada odrzavao
BO v njizevno;
J6ZSK0
Prema pisanu stampe pocetkom godine predane su o
Jtampy prve dvie kn; ge od ukupno lest knjiga Rjecniko
hrvatskosrpsiiog (id srpskohrvatskog) knizevnog jezika. Pojava
ovog rjeanika je znatejan dogadjoj u kulturnom razvitku nalih
naroda.
Povodom toga u listu "Telegram" izaSao je Slanak pro-fesor- a
Ljodevita Jorvke, iz kojeg prenosimo:
"Rieaiik hrvatskosrpikoga knjiievnog jezika" kojemu su
upravo nojavljene prve dvije krige, a za preosfale cetiri ra-duna
se da de biti zavrJene do g. 1970, zadovol-ji- t ce u dogle-dn- o
vrijeme pofrebu o kojoj sam u pocerku govorio. Kao prak-ticn- o
zami5len rjecnik on de dati cifaocu sve potrebne podatke
o pojedinim njecima i njihovoj frazelogip, all de biti oslobo-dje- n
mnogih nauenh potankosti koje nisu potrebne o svaki-dasnj- oj
upotrebi. U prve dvie knjige obuhvatit de gradju od
slova do K. Ah osim toga on je u punom smislu rijeci osobit
rjecnik medju svim .nosmi rjeJnicima: on na podjednak nafin
prikazuje rjednicko blago hrvatske I erpske knjizevnosti 19.
i 20. stoJjeca, s tezistem upravo na 20. stoHecu. On je nadalje,
kao i Pravopis, nastao na temelu dogovora srpskih i hrvat-ski- h
knjizevmka i Imgvisfa o Novom Sadu g. 1954, dakle
na osnovu novosadskog dogovora od prije 10 godina, kad
e konstatirano da je njegova izrada prijeka potreba naJe da-nasn- je
kulture. Bngu o njegovoj izradi preuzete su Matica
hrvatska i Matica srpska, pa su tako formirane dvije redakcije.
edna u Beogradu i druga u Zagrebu, u kopma rade jezicnl
strucnjaci sa zagrebackog, beogradskog i sarajevskog Filozof-sko- g
fakultefa i iz Akademijinih instituta za jezik u Beogradu
i Zagrebu. Svaka je redakcija ispisala rjednicko blago iz trista
knjiga, beogradska iz trista knjiga srpskih pisaca, a zagre-back- a
iz trista knjiga hrvatskih pisaca, all ispisivana je gra-d- a
ne samo iz narodne i umjetnicke knjizevnosti nego I iz pu-blicistik- e,
iz strucnih i naucnih prirucnika, iz radnog i zaba-vno- g
zivota, pa dakako i iz razmh sportova, tako da de u
rjeoniku biti obradjeno qelokupno recnidko blago koje danas
zivi. Gradju obradjuju obje redakcije po jednakim I dogovomo
utvrdjenim strucnim principima, a znaajno je za fu obradu
da ce u oba izdanja rjednika, i u onom latinlckom i ijekav-sko- m
u Zagrebu, i u onom diolskom i ekavskom u Beogradu,
biti prikazana i fjekavska i ekavska jezicna gradja. Ijekavske
rijeii bit de u jekavskom lotmidkom izdanu profumacene na
onom mjestu kamo po abecedi pnpadaju, a ekavske de se nadi
takodjer na svojem abecednom mjestu, all ce za tumo&nje
biti opudene na i-jeka-vsku
odrednicu. Obrnuto je clrilskom
ekavskom izdanjg: njeii de biti profumacene pri ekavskorn
obliku, a ijekavke de ►{' biti opudene na tumai uz ekavsku
odrednicu. To prakfiiki znaii 6a e Ctaocu dovotjno da Ima
samo jedno izdanje, latinidko ili dmltko, jer de u svakome
modi nadi jednake podatke za oba govora. Tekstovi ce po
sadrzaju i po primjerima iz pisaca biti identidm, a osobtro
se pazilo da dokumentacia iz pisaca bude podjednako hr-vatska
i srpska. Redmk de protumaditi oko 150.000 гЧеб, dok
Karadiid i Ivekovid tumade somo oko 50.000 rijefi.
Vidi se dakle po svemu da pojavu toga rjecnika, koji de
se u 6rilsJcoj verziii zvafi "Recnik srpskohrvatskoga knjizevnog
ijezika", treba s radoidu odekivati jer de popuniti oJet!jrvu pra-zni- nu
koja se dosad kod nas i predugo osjedala. A ja sam
licno ovjeren da de se pojavom toga rjecnika ojaeatt I nasa
opda briga o jeziku i da de se to povoljno odrazltl I tm no5lm
ifampanim teksfovima.
U SJED. DRZAVAMA IZDANA GRAMATIKA
SRPSKOHRVATSKOG
Najveda izdavadka kuca SAD
"Mcgraw Hill" izdala je gia-matik- u
hrvatskosrpskog ez.ka.
Pisac te gramatike je Momko
Partridge.
naprldala?
treba
se
lz
ve
A
Gramatika e sastavljena ta-ko
da de dobro dodi i onima
koi podinu uditi hrvatskosrpski
i omma koji su u tome ved
znatno napredovah. (Tanjug) 'Ceil tar lOl9 j@ ueutao
zu s nekim gestapovsklm agentom
koji se krio od narodne vlasti. OvaJ
agent je prema uputama iz Salc-burga,
organlzlrao u Marlbora gru-plc- u
blvSih suradnika naclsta, me-dju
kojlma Je bio i nekl gostlonidar.
Kad Je blvSl gestapovac prilikom
Jednog prelaska granlce ubljen, go-stlonld- ar Je izgubio kurlrsku vezu
sa Salcburgom. "Centar 101" Je ta-da
odredlo novu vezu — Anltu.
Smatrao Je da su Naclonalnl kom-ltet
u Mariboru i organizaclja ovog
gostionldara Jedno te lsto.
Naravno, gostlonidar je bio lzne-nadj- en kad se iznenada naSao pred
oficuima Ozne. Bez ustezanja Je ta-da
"ustuplo" svoju funkciju pred-sjednika
ilegalne organizacije kojom
Je rukovodlo — gospodlnu Janezu,
oflclru Ozne.
Zato Je vljest da je "Centar 101"
odludio da Salje mladog porudnlka
u Oznl primljena kao veoma povolj-n- a. Ona Je znadila da de "gospodln Janez" modi uspostavlti dlrektnl
kontakt s emigrantsklm centrom u
Salcburgu.
Aktirnost band! se pojadava
DoSlo Je proljede 1946, i Pohorje
Je ozelenjclo. ProSla Je godinu dana
otkako Je svljet odahnuo od rata.
All, na podrudju oko Drave i na
drugim mjestlma JoS Je trajala
borba.
Jelenova banda operlrala Je tada
na podrudju Pohorja. Svake nodi Je
pljadkala, mudki napadala pa dak 1 ubijala ljude, koji su suradjlvall s
narodnom vlaSdu.
(Nastavlt de se)
|
