000055

OCR Text: I Pogledi i
. Od urednistva
J. Filipovicu
u Toronto
Va osvrt na dopis J.
Mahovlica iz Windscra ne
moztmo uvrxtiti. Ako ima
te nekih licnih racuna sa
Mahovlicem, uredite to
ami. Sto sc tire vaieg tu
macenja narodnooslobodl-lack- e
borbe, ono nije real
no ni objektivno. Ako ste
bill partizan, kako kazete
u ivom pismu, onda ste e
strahovito razocarali i iz-gub- ili orijentaciju, stvar-n- o
prihvatili tudje i nepri-jateljsk- e
teze.
Kazete da se slazete sa
Idejama "Jedinstva". Na-m- a
je drago cuti, ali mo-ra- mo
vas upozoriti, da je
narodnooslobodilacka bor-b- a
jedan od nasih najve-ci- h
ideala. To opet ne zna-c- i
amenovanje danainje
slu2bene jugoslavenske
politike.
Ako zelite, mozemo da
se uimeno porazgovorimo
o ovoj stvari.
Urednik.
Drug Sajatovic kazc da
pise onako kako jc vidio
U "Jedinstvu" od 12. fc-brua- ra
drug V. M. kaie da
ja tumadim 1 objasnjavam
prilikc u Jugoslaviji i polo-2- aj radnih ljudi sasma druk-dij- e
nego jesu. Ja nc govo-ri- m
Sto nisam vidio i 3to ni-sa- m
duo, nego snm govorio
sa dotidnim ljudima i Zena-m- a,
koji rado u tim tvorni-cam- a
I brodogradiliStima,
konobarima i distadima uli-c- a,
parkova itd. Ja no du rc-- di da je radniku u Jugosla-vij- i
dobro kao u Kanadi i
United States, to Je nemo-gud- c,
jo5 6c uzeti puno go-di- na da se to postigne, ali
mo2em roci, da so tamo gra-d- i
i podile. nidu novo tvor-nic- e, stnmbene zgrade. clek-trocontra- le, mostovi i ceste,
putovi i pnrkovi. dfedfa igra-Us- ta itd. Toga nije bilo za
kraljovine i monarhijo, dru-i- o
V. M.
B. Sajatovic,
Hamilton.
3IokIo c manjc
San Francisco. — Vidim u "Jedinstvu" da drug Grubid
iz Hamiltona trazi dlaku u jajetu. Ja mislim da nije trc-ba- lo toliko prostora zauzi-ma- ti odgovarajuci na ono Sto
sam ja napisao: moglo se
preko toga proci, ali izgle-d- a, drug Grubic hode da u-vi- jek bude u pravu. Hocu da
se zna da sam svijestan rad-- 1 nik t internacionalista i da,
ljubim svoj narod.
Slafcom se sa pisanjem
Jedinstva".
Stari prrt plat nik.
jo3 od -- nerb")
Nc mo2e se svakomc
udovoljiti
Dragi d ru go vi:
Kako mi pretplata izlazi
u listu Saljcm deset dolara,
to jo zn obnovu, jedan dolar
za kalendar i 3 dolara u
fond novine.
Sto se tide pisanja ili ure-djivan- ja.
sve je dosta u svom
redu, samo ima i toga sto se
mera preskoditi. jer kad bi
dovjek na svo pazio. nikad
na kraj ne W dosao. Citamo
vec u nekoliko brojeva o An-- ti Pavellc. Jto je sve radio.
Klali su HstaSe i detnkL Bilo
je ! ima rdjavih stvari u Ju-geslav-iji.
Dosta je tega iznie
brat BeHd iz Detroita. AH
sta dem. na svijetu netna
idealnth stvari. pa mora biti
nezadevoljstva i kritike. du-j- u
se razna miSljenja.
V. A„
Burlington. Ont.
DA LI
Poitovani druze urednide!
Straino je delovao Kruii-ce- v dlanak na nas mladice
i za to vas molimo dp uvrsti-t- e ovih nekoliko redi kao od-gov- or. Nas ima grupa mla-di-ca koji redovno ditamo
"Jedinstvo".
Drug Kru2id brani, odno- -
sno pobija ono Sto je napi-sa- o
I. Belid u "Jedinstvu"
od 29. januara ove godine.
Po demu Krufic zakljuduje
da to nije istina? A Sta bi on
udinio da je njegov sin pogi-nu- o
u NOB, a drugi, takodje
borac i nosioc Spomenice iz
1941 godine, muden"na Go-lo- m otoku?
Mozda je Belie razodaran
zbog sudbine svojih sinova,
pa je mozda malo vile govo-ri- o, ali, to je stariji dovek pa
su ga trebali u Jugvlaviji
razumeti zasto nije mogao
da se strpi, a treba da ga ra-zume- mo
i mi ovde.
Poznato mi je da je Kru-- .
zic saradnik "Jedinstva", ai
prije je bio urednik "Novo-- ;
sti", pa je i sam kriticki pi- -'
sao o prilikama u Jugosla--!
viji. Da li je i to bilo "nepri- - i jateljstvo protiv svog naro-- 1 da?"
Bilo bi lepo od njoga da
MOJI
No cu tvrditi da io svo
istina Sto jo napisao Belid iz
Detroita, ali znam da u Ju-gosla- viji
ima nevaljalih stva-ri.
NajviSe me tiSti to §to na
vodeda mjesta dolaze ljudi
dije je drianje za Tijemo
rata bilo oportunistidko, a
ponekad i protivnarodno, a
zapostavljaju oni koji su se
borili za slobodu i bolju bit-dudno- st. Govorim na teme-Ij- u
onoga Sto sam vidio u
momo solu i kraju. Moj otac
i stric su prvi otiSH u parti-zan- e, ali danas su posljed-nj- i,
a upravljaju oni koji su
u vrijeme rata "stajali na
plotu", da sc tako izrazim.
To se opravdava tim da pu-5k- u
molo nositi svatko. ali
za upravlfanje potrebno su
posebno Skolsko i nnobraz-bon- o kvalifikacijo. Medju-ti- m. mi znademo tko je kod
nas ranijo i?ao u vise §kolc.
Ja smatram da to nije u du- -
PkI ovlm nalovom pi nepo-xna- tl
pinac u MHrvatkom GUpu"
o Jugolavenk!m tvarima. Taj
dellja tzmeIu ostalojr kali: "Sve
do proSIe podine moglo e ollazit
u Jutroslaviju tko I kada je htio
ber da J# xato bilo potrebno pa-rant- no t!mo Ili neito draco . . ."
Ja kad нт traik ueljenie xa
Kanadu екао 9лт tlrl frodfse, a '
talto ne bl taj delija {ekao 3 mj-tec- a,
da ma konml da viru. od-ees- eo
nevl papert. Svaki onaj koji
e esje&i poHealm I rodo-ljubo- m
sro} dereevin, nema e zaJto bo-Ja- tJ
u veil top (rarantng Ивта.
Da bade Jaio. Jer тппр! to ne
zaaja. raSto Jejrotarnke via-t- l
to urele. potrebno fe xnat! i
ovo: St rani driarljeni jajrolaren-ke- c
porijekla. ranije u dolazHi U ( pojet te prelasiti kuda u onJ
htjeH. Ako Je preUrl© poStenl. i
onda nije bito na Jteta, ah
pretaziH i ludl. kao Ito Je ПеЛсе-та- е
Ix Cleveland, koji Je ponl a- -'
parat xa nimanje filmova i vlikao
po IIrvatkeJ naJaetaHJa mjetta
I predjefe. IteJkevae Je slikao lenu
ydje al prae a ajma, ргам Je
misljenja citaoca
JE TO ISTINA?
lidno poseti stari kraj i onda
bi imao pravo da pobija "ne-tac- ne navode." Kruiic pita,
kako to da su sa Belidem ta-k- o postupali. Postupali su za
to, Sto je on tamo otiSao kao
otac boraca od 1941 godine
i kritikovao je ono Sto ne va-lj- a. Neka prijatelj Kruiic,
kao bivai urednik radnidke j novine, malo realnije gleda
na stvar. A da li je njemu
poznato da "Jedinstvo" ne
dolazi u Jugoslaviju? Neka!
objasni zasto je to tako.
Kruzid veli da sumnja da
postoji Belid. Dobro. Ako
brat Kruiic 2eli, neka javi
svoju adresu i uhvatide vezu
sa starcem, ja ga poznajem
i znam da bi se on rado do-pisiv- ao
i sastao s Kruiidem.
Prema rezonovanju brata
Kruzica bilo bi stetno doz-voli- ti novim doseljenicima
da izraze svoje miSljenje,
jer bi s time "izjrubili stare
pretplatnike." Ja ne veru-je- m da je to tako, jer koliko
poznajem na3e starije dru-gov- e, ditaoce radnifke Stam-p- e, oni ne misle tako. Ali.
dozvolimo za volju argu-ment- a da je to ba tako, da
li se to poklapa sa demo-kratski- m principima kritikc
POGLEDI
hu marksistidko - lenjinistid-ko- g
udenja.
Pogreske se ne ispravljaju
ni onda kad se na njih uka-zuj- o.
Opet iznosim svoj slu-d.i- j.
Ja sam napustio zemlju
po nagovoru nekih otvorenih
antisocijalistidkih elemena-ta- ,
koji se bave Svercanjem
i drugim nevaljalim poslo-vim- a.
Ime jednog od njih jo
Drago Lucie iz Zagrcba. Taj
me je ubjedjivao kako du
morati da "diabe" sluiim
vojsku dvije-tr- i godine, da
je "bolje da odem u Njema-dku- ",
gdje du imati svo
mogudnostl za trpovinu
(Sverc), da dodjem do nova-c- a
itd. Taj Lucie ima jugo-slnvens- ku
putnicu i slobodno
prclazi granicu. Ja sam na
to upozorio jugoslavenske
vlasti, ali koliko mi je po-znato,
Lucie nastavlja svoj
posao.
Mont jo mnogo 2ao Sto ne- -
bflo uxremtreno i papc ma podera-- o
uknju. a KeJkovac Je tako po-dera- nu feljakinju natlikao i poka-ziva- o
ovdje u Vindoru da dokaie
kako Je narod bos 1 potrp in. I Joi .
mnogo gorih etvari. Na pr : Cetu
Je Hkao iz Stica a Rude, ра J to
pokazao xa Rlavnu cents Jastre-barko- —
SoSce. A taj pololaj Ix-me- dju Stica i Rada nije podan
ni za koxe, a ne xa aatetnebiV I
trekove.
I made puno takvta ttrari Sto
"rodoJJebi" likaju a dotnevini
rfonesti Bobom. pa ovdje krez ве-prijateljf- ke
Bdvtne. kao ito
-- Hrvatski Glaw. -- Павеаи. -А- ше-rikawki
Srbobran". "Glas Kanad-ki- h Srba. ©bjavtjuje. pilu nepri-jteljk- e
Hanke ix rroflh poHticih I
metiva, pretir iva5e tare demovi-n- e.
Zato treba pohvaHtl tamoJnJe vlatl da ne puitaja evakve IJde
bez paranelje i da e ne bi xnakt
njihovo kretanje. '
U demovina e vako Jebodno
vrati tko nije aprljao voje rake
na Steto xaJednJce nalib naroda.
To Je xnak ta paranclja da u toj
The Canadian Labor Congress executive, headed
by PresJdeat Claude Jodoin. has again presented its
annual brief to the Diefenbaker government, setting
ferth labor's legislative and other urgent needs. It re-ceived
a ceel reception.
The "premising - fellow - John' Tory exuberance
of pre-electi- on days are gone. In its stead a cold cal-culation,
expressed in terms of Why, cracked
Dief. it would take a king's ransom to meet your de-mands,
or words to that effect.
l samokritike, tli je to ubija-nj- e morala mladjim ljudi- ma? Kad bi ljudi kao Kru- iic mogli ziviti stotinu i vile
podina, onda bi mladji bili
u polozaju onog doba kad je
otac prosio za sina devojku
a da ovaj nije o ienidbi bio
ni obavesten.
Stari doseljenici su tako-dje
zainteresovani za doga-djaj- e
u starom kraju i oni se
nece sloiiti s Kruzicem, oso-bit- o sa njegovim stavom u
odnosu na mlade ljude. Ka-ko
izgleda on ne poznaje za-ko- ne prirode da na mladji-m- a svet ostaje.
Voleo bi se sastati sa pri-jateljo- m Kruzidem pa da se
u s m e n o razgovorimo. Po
mom miSljenju, on progoni
omladinu i ometa pristup
mladjim ljudima da se oku-p- e
oko "Jedinstva". Ima na
stotine mladjih ljudi koji se
slazu sa radnidkim idejama.
Radnidki pokret. SJK i "Je-dinstvo",
treba da im prui
moralnu pomoc i oni co ma-sov- no stupiti u redove tog
jedinog istinskog narodnog
pokreta.
Sveta Solic,
Windsor, Ont.
ki dopisnici svaku pa i naj-man- ju kritiku danaSnje ju-goslaven- ske vlado tumade
kao napadaj na zemlju i na-rod.
Ja iarko ljubim svoj
narod, ali zbog te ljubavi ne
mogu da prcSutim ono Sto
po mome shvadanju nije ka--
f ko bi trebalo biti. Ba5 obr- -
nuto, mislim da mi ljubav za
svoj narod nalaie da vodim
brigu u svemu Sto se radi i
da kritiziram ono Sto nije
dobro, sa ciljem da bi se
uklonilo. Vjerujem da tako
isto misle svi oni koji sc kri-tid- ki izraiavaju.
NaSa novina je demokrat-ska- ,
i ja sam za to da mi,
njezini pretplatnici i podupi-rad- i,
u njoj diskuslramo ju-goslavenske
prilike, all da
diskusiramo objektivno i
drugarski, priznavajudi jo-d- an
drugom iskreno namje-ro- .
K. G.
zemljt nrtko pazi na tekovlne
N O R. i da oaki apenti ne ce
uupjeti orujit njezin ugled.
Ne znafl to ako pisac smatra da
e nomoglo domovini u raxnom '
materljalu miliJunVe rrijednotl,
da vile ne treba I da Je dosta eJI-- ,
njeao, a da aada na to sve Ito je
aslozeno elobodno pljune, cvatko
( tamo dodje.
Druie, tebl se prizna xa eve Sto
ci opinio a evoju damovlna. all t!
# e dorvoljeva da tamo dedJeS
i rriU Ipijenaiu, pa kad se vrati!
u ova zemlju radii prljave ftvari
na Itetu avetra naroda. Ako si
inkren Jebodno tl Je kada ltil, all
ako Pi doeao da "biljeiU i ulikai"
neel debro ргосЧ.
Ja b! e lelto povratltl. ali nema
tko bi za mn garantirae. pa ram
e pomirio da Je to ispravno. Oni
tamo ne trebaju 2pektanata, pro-pagandk- ta, a niti Hkara. I zato
kad budel pinao. i pitaJ prije kako
tvari toje. a nemej emit Ji?o-la~en- kl narod.
M. L.LIft
Wind or. Ont
0 PUTOVANJU U JUGOSLAVIA
CANADIAN
"cost."
ZA BRAT5TV0
, Sloimo brace. Srbt i Hr4ti,
ftdma bos je poroJtU euti.
I tttmofte girJ&i ma rjere,
Dj earn Juttman пЛа tsuht SJere.
ffemo brate stijtJa fJStzam,
Jer fjZizxm strara ierittizim.
Dei je meat пл глтепи ghtu,
Berilu se za raJnifta prjrj.
RdJit trtba, J $ tim te ponosim,
Ali uettt ерглгЈи Ja tnosim.
— DUgeje.
Kako je prodan Hrvatski
don u Norandi
Radi povijesti treba da
bude todno u pogledu Hrvat-sko- g
doma u Norandi. Ovaj
dom je napravljen pod upra-vo- m
IISS, ali su radili i po-mag- ali
i drugi, najviSe dru-go- vi
Primorci. U pravilima
je bilo da svaki Hrvat moio
biti dlan doma, bez razlike
na politidkc nazore. Za vri-jeme
rata dom je uzela ka-nads- ka
vojska i placala rcn-t- u.
Poslijo rata vojska je
predala dom i dala 1300 do-la- ra
da se urodi, Sto je i ura-djen- o.
I tako je doSao na celo do-ma
gosp. Ivan Kranjdevic —
Pop. On je ved onda imao
namjeru da dom proda. Do-Sl- o jc oko 20 mladica da se
upiSu u dom, ali Kranjdevic
nije dao, tvrdcdi da su par-tizan- i.
I tako jc doSlo do
prodaje. Pri ruci Kranjdcvi-d- u
su bili Jerko Bebek, J.
Corak i јоб neki.
Ovo toliko da se zna tko
jo odgovoran za ncstanak
ovo hrvatske narodne ustn-nov- e.
Grgur Senjan,
Пауоп, Quebec.
PROROcANSTVO
(U slavu poglavnika)
I'o prorocima piano bijale l'rokleto od Iloga (a a)
Stii ce %ач i luge vaSe
I'oradi grijeha all
At ih po£inile. (e e)
liiti ete prognanl
Od doma, roda n%o]eg
Zemlje ao)e
I naroda o]eg. (a a)
I na izagnatTti
liiti ete kalnjenl. (I i)
I'nput hahilonaea
Ato htjedoe vrh kule nvoje I'ldii do neba Ca a a)
I netae medju njima
Katliitl jrzici
Da e nrmogaie razumjrti (I i)
Vodje %ae prokletTO
SUil e ргте fe e)
I pWi le a ovoea iivijeta
I tnuke pakla fa a a)
Pri dolaku njihoru
Luifer a tVtar.t UTojlm
I ognju pakla. C a a)
I'odravit te I'lbge odahrane. (e)
I prijatelji nilnorl
Л luse Roije fe e)
I'ohitae ca njima
Sa oroga oi]eta. (a)
Da ih IzhaTe
Od mnka pakla fa a a)
Mava ie?na njima
Na nnome nvijeta (a u)
Oganj pakla
Svijetlit e im na Jeke. (e e)
— A. P.
PAPERS SAY
We have no way of knowing just what a "king's
ransom would amount to in tory calculations, bat we
do know that the $2 billion or so annually poured down
the drain on armament and other war preparations by
the Diefenbaker government, would not only bail out
several kings, but better still would put the Canadian
econemy on a prosperous peacetime basis, and would
be much more than enough to meet every requirement
set forth in the CLC brief.
— PACIFIC TRIBUNE
(Vancouver)
STRAWA 3
TKO J E BIO ANTE PAVELIC
NDH - KRVAVA OzUNGLA BEZAKONJA
I TERORA
(Nastavak)
XDH je nastala kao torc-vin- a llitlerove i Mussolmije-v- e
racunice. a Ante Pavelic
doao na vlast dvostrukom
izdajom, u ulozi dvostrukog
sluge najvedih neprijatelja
lmatskog i srpskog naroda :
njemadkog i talijanskog im-perijaliz- ma. Imajudi za so-bo- m
zaStitu dviju tadasnjih
najjadih evropskih sila. Pa-velic
se osjetio dovoljno јл-ki- m,
da odmah zapodne
ostvarivanjem svoga "pro-gram- a"
Sto ga je dvanaest
godina izradjivao u Italiji i
dotjerivao prema "iskustvi-ma- "
njemadkog i talijanskog
faSizma.
Cim je doSao u Zagreb
imenovao je svoju prvu vla-d- u.
u koju je okupio naj-istaknuti- jc ustaSke funkcio-nnr- e.
Sam je preuzeo pred- -
sjedniStvo vlade i ministar--
stvo vanjskih polova. Slav--
kn Kvaternika je imenovao
"zamjenikom poglavnika.
vojskovodjom i ministrom
vofsko. za ministra unutraS-nfi- h
poslova postavio je dra
Andriju Artukovida, za mi-nistra
nastavo i bogo5tovlja
dra MHu Budaka. za mini-stra
narodnog gospodarstva
dra 1лти SuSica itd. N'eSto
kasnije je ovu vladu popu-ni- o strudniacima, pa je za
ministra financijn postavio
dra Vladimira Ko.?aka, a
Marijana Simida za ministra
trgovine, kojegn je kasnije
7amijenio madekovac dr.
Dragutin Toth. Da pridobije
Muslimane Bosne i Hercego-vin- e,
Pavelic je za podprcd-sjednik- a
vlado postavio naj-pri- je
Osmann Kulenovida, a
zatim bega dra D?.afera Ku-lenovida,
predsjednika Spa-hin- o
JMO (Jugoslavenske
Muslimansko Organizacijc).
Istoga dana kad jo imeno-vao
prvu vladu, postavio jc
i na ostalo vodeco poloiajo
svoje najpovjcrljivijo ljude.
Za, §efa svih policijskih sna- -
ga u NDH postavio jo zlo- - , glasnog Eugona Kvaternika
— Didu. koji so sa svojim
кгл-olo.stvo- m mogao takmi-di- ti
s Himmlerom, za Sofa
policije u Zagrobu Bo2u Co-rovsk- og,
a za Sofa policijo u
Karlovcu Eriha Lisaka. Za
zapovjednika ustaSke vojni-c- o
postavio jo poznatog div- - '
ljaka i kr-olok- n Jucu Ruka-vin- u.
U Bosnu jo poslao Ju-- ,
ru Francetica, u Hercogovi-- 1
nu svirepog Ivu Ilerendida, I
u Liku Ivana Devdida-Pivc- a
i tako dalje.
Organiziravsi tako vlast,
Pav lid jo odmah pristupio
IzvrScnju svog starog pro--
Sudovi — sistcm
Pavelideva NDH je zem-U- a.
u kojoj se za vrijeme
ovoga rata najvUe ubijalo.
Ako so ima u vidu, da je
NDH imala svoga oko mi-liju- na stanovnika, a da jo
u njoj ubijeno preko 800.000
ljudi (od kojih ogroman broj
zona i djece), onda sc ona
zaista no moze usporediti
nego s divljom diunglom, po
kojoj su kr-olodn- o ustalke
zvijeri — na delu s Antom
Pavelicem, Andrijom Artu-kovice- m, Didom Kvaterni-ko-m, Maksom Luburicem i
drugima — radili u historiji
nevldjone stvari.
Bilo jo He formi masov-ne-g
ubijanja.
Jedna od njih je Pavelice-v- o sdstvo. To je bila legal-n- a forma ubijanja. sa svr-ho-m.
ne samo da se uniSte
protivnici reiima (a protiv-niko- m
se smatrao svatko tko
nije slijepo slusao i izvria- -
Pjc.nik P. Ncrada pozdra
Vetik] ;ileanli pjenik Pablo
Nemda, koji j avjtki gla te-k- ao tm poemoin "4Tanto Ge-neral
nata!om ra лЈегота pro-ro- na
n deba diktatara Gonnra-Ie- a
Vidle. apntio Je tratveni
apel jTnotl latinkeamerifkih
remalja. a torn kale da je dol-n- ot
vakog tanovnika Jeine
Amerike da titi I bran! repe- -
grama uiitavanju S r b a,
2idova i opozicionih Hrvata.
1 sam lidno i nj ego vi ministri
i pouzdantci podeli su siste-mats- ku propagandnu hajku
protiv Srba i 2ido-a- . U toj
hajci osobito su se isticali
ministri Mile Budak. dr.
Puk, dr. Andrija Artukovic,
ing. Ivica Frkovid. Loto Su-S- id
i drugi. koji su trebali
duhovno priprcmiti i mobi-lizira- ti hr'atski narod u ko-Ijad- ki
pohod protiv Srba i
iidova, dok ce samo fizidko
klanje provoditi ustaSki apa-r- at
na delu s Didom Kvatcr-niko- m,
Vilkom Pednikarom,
Rafaelom Bobanom, Vjeko-slavo- m
Luburidem - Maksom
i tako dalje.
Postavlja sc pitanje zaSto
je Pavelid povco takvu zlo-dinad- ku
i u pravo ludjadku
politiku prema Srbima i 2i-dovi- ma?
Ima tome viJe raz-log- a.
Prvo, "kao dobar sluga
loAih gospodara", Pavelid jc
tim pokoljima provodio per-fid- nu
politiku Berlina i Ri-m- a.
koji su oduvijek nasto-ja-li
da bratoubiladkom bor-bo- m
izmedju Srba i Hrvata
5to viSe oslabe, pa dak i istri-jeb- o
jedne i dnige i tako ko-nad- no
osiguraju ovaj dio
Balkana za se. Drugu stranu
te politike trebali su izvrSiti
druge sluge Rima i Berlina
— detnici Praze Mihajlovi-d- a,
pokoljem Hi-at- a. Dalj-n- ji
razlog je stara Pavelide-va
mrfcnja na Srbe, u kojoj
je proveo sav svoj vijek i od-gaj- ao
svoje ustaSe, a koja jo
kasnije pod utjecajem faSi-stid- ko
ideologije proSirena i
na iidove. Trece, znao je da
ce hr-atsk- i narod osudjivati
njegovu politiku prodaje
Dalmncije, Hrvatskog Pri-morj- a,
Gorskog Kotara i
Medjimurja, pa jo htio po-zorn- ost naroda svratiti s tih
pitanja na unutra.snje obra-dunavan- jo
sa Srbima i fcido-vim- a.
Cctvrto, radunao je da
ce stavljanjem Srba i ?.idova
izvan zakona i otimanjem
njihovo svojine. ojadati svo-je
ekonomsko stanjo. htio jo
da ubijanjem i protjeriva-nje- m Srba i Itlova rijesi
"socijalno pitanje", to jest
da nascli Ilrvato na srpsko
zemlje i time ih jade vozo
uza se. I last but not least
lidna Pavelideva patoIoSka
zlodinadka psihologija, kao
i njegovc 2eno Mare. I Pa-velid
i njegova iJena Mara
bili su porvcrzni sadiste, koji
nisu mogli zivjeti bez krvi,
torora i u2asa, koji su naj-vec- u sladoslast doiivljavall
u krvi i muknma drugtb.
masovno ubijanja
vao ili bar prividno odobra-va- o
sva naredjenja i mjero
te krvave klike), nego da so
njima ustraei narod i dr2i u
punoj pokornosti. Zato je u
NDH postojao ditav niz spe-cijaln- ih sdova, viSo nego 1
u jednoj zemlji. Postoja-l- o Je:
deaet izvaaredalh earodnih
vodeva, det prilekih Ndova,
draaaett pokretaih prijekih
udeva I
dra veJika Izvaaredaa narodna
ada.
Svi su ti sudovi bili aktiv-n- i
t. j. uredovali su kroz sve
1 godine postojanja NDH.
Osnivali su se na temelju
t.zv. Zakonske odredbe za
obranu naroda i driave. ko-ja
je 17. travnja (t. j. drugi
dan po dolasku u Zagreb)
izdao i pot pie o Ante Pa-velid.
fNastavit 6c se)
vlja kuhanku rco!ucijt:
blila Ka bo. koja je ada nada
itare ftinke Amerike. Г
rom apela t'abl Nernda po-xdra- tlja
kabanki nand I njerw
ve reoloeiio. te ma obWaJe, da
le e kako on. tako I vi n'eiori
xemljaci I napredni ljedi vi]eta
wim fnifimt boritl ж keban-k- a
prava i loboda.
--т