| Note |
OCR Text: KAMPANJA
Opet cemo se Javiti sa
novim pretplatama i
obnovama
StLumatbtr, Ont. — Kampanja
u ovora zlatnom poji$u prilicno
napreduje. Kad bi e clanst.o
Saveza uzek udeSda u radu za no--
J vinu. rezultati Oi raocu dhj veci.
, 1 Nadam se da ce ovo do
kampanje rad bid kokktivniji i
rezultati xA bolji oego 5to fa bill
do sada.
U Iistu prua&m $JO.OO za drtje
novc prrtplate i 4 obnowc. Nasko- -
ro cemo te op farOi m poSIj- -
kom, obnovama i novim pretplata- -
ma.
Drugovi a Windsor kafa, da
nas je Чшас Windsor dobro
"ispraSo", a za tu nagradu da im
cA i sada "dnguiemo zastavku.
Jest, drugovi bilo je "pobjeda" t
"poraza" na obe strane, priznaje-mo-.
Svc je to bilo u korist naSeg
pokreta i Stampe. Citajudi i raz-miiljaju- ci
o vaiem plana i raspo-red- u
rada u kampanji, raislio sam
"starac" se zbilja probudlo, all
rezultati radi u kampanjl (bar do
sada) pokazaju da -- starac" jo
drijema.
Sto se tide mjesta u tablici, Ш
uzbrdo ili nizbfdo, o tome demo
govoriti na koncu kampanje. Kako
meni izglcdaju rezultati mjesta do
sada. uprava ne postavlja mjesta
u tablici po procentima ved kako
su objavljena u prvoj tablici. Po
procentima de biti poredana u ko-nadn- oj
tablici, kao Sto je to bilo i
prolle kampanje. Kad bih sada'
racunali po procentima naie re-zulta- te,
bogami, Windsor bi gle-da- o
uzbrdo na Schumacher
Kaiete da vam nckada?nja naJa
pasivnost daje povoda da de nas
Kirkland Lake u ovoj kampanji
"potudi". Mi to ne nijeccmo. U
Kirkland Lake ima dobra grupa
drugova i drugarica, koji planski
rade ditavu godinu. Oni su se za
svoju novdanu kvotu jol Ijctos po-brtnu- li,
obnove im nisu problem,
a i novih pretplata se mole do-bi-ti
ako e aktivno poradi. I zbi-lja
je Kirkland Lake vrlo opasan
takmac. Pored svih tih mogudno-st- i
u Kirkland Lake, mi se nada-m- o
da de u ovogodHnjoj kam-panji
pobijediti Schumacher-Tim-mins- ,
naravski sa malo vise ko-Icktivnij-eg
i aktivnijeg politidkog
rada medju rudarima za nasu no--
vmu Jed in stvo.
At. Л.
Trcba prct plate na
vrijeme obnavljati
Rytreff, Alu. — Dragi drugmi,
u drugoj polovici o%tg mjeseca,
pretplata mi istjeCe. Po tocnom
ottnavljanju pretpiate mjeri se po--
кол-ап- е prema nasoj radnoj noviH
ni. koja jcdino ovisi o naJoj ma-terijaln- cf
i moralnoj pomodi.
U list prilaiem 57.00, a to je
za obnovu 55.00, fend 51.00 i za
kalcndar 51.00. 2Hm dobar tsfi-pj- eh
kampanji "Jedinstra".
Primite bratski pozdrar. ai
start prrtpJataTk,
. M.
f6&& vtie outline 11 sme
"JEDINSTVA'
Nasii kvotu cemo
ispuniti i premasiti
KhklanJ Lake, Uat. — Dragi
drugovi, priloicno dete nadi u Iistu
dek od $100.00 i to 533.00 za 7
godiin'ih obnova i 565.00 u fond
novine. Pa kako dete primjetiti mi
jsmo vise od pokmce nate kvote
premaSili u prerplatama i fond Jos'
nam preostaje draga polovica vrc- -
mena za ispunm ostaio. лко cemo
se driati kao i do da, a izgleda
6a hoceroo, naJu kvotu ne sarao
da demo ispuniti ved 1 premafti.
To se i nadamo.
Pro?lu nedjelju imo odrlali
naiu redovitu mjesedno sjednicu.
Na njoj so napravili plan za
ispunjenje novdane kvote i zaklju-dff- i,
da se bacimo na rad ia dobi-ranj- e
oovflj pretplata ia koje ved
imamo neke radnike u vido.
Schumacher-Timmin- s ove godine
aktivno radi. To pokazuje tablica
kampanje. Samo naprtjed, drugo- -
vt, sa radom za nasu novinu je--
dinstA-o"- ! All to sve ne znacl da
ce oni pobijediti Kirkland Lake
Protfe godine, odnijeli su pchar
na okrulnom izletu, all ove godine
mogli bih im vratiti milo za drago
— najprije pobjediti u kampanji
novine, a poslije na okrulnom iz-letu.
U toliko drugovi vama do zna-nj- a
da se Kirkland Lake dobro
drJi i napreduje.
Drugarski pozdrav.
Tajnik kantpanjf.
Jos S obnova iz
Vancouvcra
Vancouver, B. C. — Drag!
drUKOvi, priloicno u ovom
listu Saljem $10.00 za 8 go-diSn- jih pretplata, odnosno
obnova.
To jo svc za ovaj put. Si-ffur- no druga 6c poJiljka biti
bopatija.
Marijan.
Neugodna doba
U one straSnc danc,
Kad je duimantn navalio
Sa svake bjeic strane.
Za vladiku Kada doba
On slovenskom rodu kaza:
Da u duga doba vidi.
Onu dokaz onog doba,
Dicna ima svjedofanstva
Slovenskog dok je roda.
On cijeloga s%-og- a doba
Za slogu i jedinstvo
Slovcnskoga radi roda.
Otvorio glavne staze,
S kojima na{a brfa
Na sastanak da dolaze.
Sad uzele korak drugi,
Neka Tita i Djilasa
Liudski karakter sudi.
Kada se slavoljupct %lade prime
Oni zasluinima izmta!jaju !mc.
Veliki su nedostad
Sto ih pero izmtavlja.
Pa ih uvijek zaboravlja.
Ja nijam za to spreman
Da te pogreilce tipravljam.
All vidjet nettmijem
Sto ih pero izestavL
M. At. Lm6f#.
Vancouver. B C
(Nastavak sa strane 2 )
fcljtrn, savesucVi t aati, uki su stvarno velrke napore
ib $f$e obojjrfa Jjec- - JeAtn sWaj e'en avifek estati a
sifeAfa. Jetim en Dekevke itgufeHa je i pefe4fr
dijrte a evef tfidemiyl Tfeje djeee uptbUt fe raAffc u
Veftna fomoiaog oobsja a feolakaaat, ni5lo
lP.VrtfaRMfEarficKT3 PWC 9Ш И5С jiAlfA1a. lBUiLfi№lCV KlfC ИВ MJ sft9 АДдХла
р-ЕД-- Ов 1
tataaslBVhk. шл Ш 4£jL-at- a SttAriaW аавАвк Bt&
Mi ffiWua
Pjesme ceznje
U Ш S&uM je stnriao ftree pwi гапем i poee
Medj unarodni zivot
UKRATKO
Francuska --je joi Uvijek
bez vlade. Vladu su uzalud-n- o
pokuSali sastaviti bivSi
premijer Pinay i repubhka-na- c
Pflimlin. Sada poku§a-v- a
desni socijalista Chrtstian
Pineau.
U VVaahington se po
vratio sovjetski ambasador
Zarubin. Na pitanje nowna-r- a
da li postoji raogucnost
da covjetski ministar obrane
±ukov posjeti SAD. kao gost
predsjednika Eisenhowei ..
Zarubin je kazao, da on ne
zna. Zatim je dodao: "Za§to
ne?" Eisenhower je proSH
tjedan izjavio, da je zukov
veliki vojskovodja i da su
njih dvojica dobri prijatelji.
Svjetsko vijece crkava
sa sjediStem u zenevi istu-pil- o
je protiv "jednostrane
akcije" na Formozi t za
"sporazum u okviru opce
svjetske situacije". To jo
indirektna osuda атепбке
politike.
U Pekingu se nalazi ja-pans- ka trgovinska delega-cija- .
Japanska viada je iz-da- la
dozvolu kineskoj trgo-vinsk- oj delegaciji za dola-za- k
u Tokijo.
Kanadsk! izvoz u Japan
u 1961. godini iznosio je 96
miliona dolara ili 30 miliona
manje nego u 1953.
Turska itampa oStro
napada Gr6ku zbog Cipra.
Neki listovi optuiuju da
GriSka kriomiari oruije i
priprema "partizanski gra-djans- ki raf.
U BeogVadu su otpo6ell
pregovori izmedju rumunj-ski- h
i jugoslavenskih pred-stavnik- a
o reiimu granicnih
voda. Kako se saznaje, na
ovlm pregovorima rasprav--
ljat ce se i o zajcdni6kim
mjerama za za§titu pogra-n!6ni- h
podrucja od poplava.
Javlja se !x Turake, da
su neka sovjetska poduzeca
ponudila turskoj vladi da
sudjeluju u izgradnjl triju
predlonfca pamuka. Sovjet-ska
poduzeca su predloiila
da stave na raspolaganje
dugorocne kredito i potreb-n- u
opremu.
Kongresu ovjetakih ki-rur- ga
u Moskvi sudjeluju
jugoslavenski kirurzi profe-so- r
dr. Voja Todorovid i
profesor dr. Blagoje Kova-evi- d.
Proile godine Velika
Britanija izgubila je zbog
§trajkova 2,470.000 radnih
dana. To je najvecH broj iz
gubljenih radnih dana u
jednoj godini u poslijerat-no- m
periodu.
Na Rodiinjoj skupStini
monarhistteke organlzacije
Saveza austrijskih patriota
u Bedu doSlo je do sukoba
izmedju gradjana i udesnika
konferencije. Јоб prije po-2et- ku sastanka grupa de
'monstranata — radnika po- -
U EL SHATTU PRIJE
ii
U
to vlSc
u
za
ona
na put
to bilo
na
Zar ove
su
u ne
pro
su u
u
na
kao
da
Г%
do
s za
iivot. davaU
o — o borbi, o dJ-res- ti
i i
bUe м se i iz
El i je Pje I
тЛој betfei. B4o je tapfM kad hi naS jer ?tfc awtra Hatte
SBaatS вШРав1Шк "'а'ввШ млшШЛ ШЛФЛЛШ I
m se ©б ii£m bfok i baf. kae
I SC tl Sfc-lttl- t. Клил. NOW
--ale ifte ш Ј jrf
eo ©e konca line i % feMt пв%с паЈи
Jrna sa vr wo-- j maJt i ni taj nacjo
tt casovc
уЛЛ,И.Д1 '[I.HHHf p 11ЦМЦВ ' " 44B4!U.14L.IJ+1J 4ИИ1
Л 3
lull IHkHkB Mi V ИИИШНННННИВ?ГННИНИМћ. I a i"MH ctScSfSM
1ов1к9ивввввввввввввввжввввввввввнНвввв ejABBBMflBEaBBMETrSHtfSFBSS-SaBBflPaBP- e 1
! М&иетиДИИРИИИРииДИЖгТ'.' . ЈЈРЈИОгГ! . L-i- n НИИДдВИјДИ IHflBBBBBBBBVVaABBBBBBBBBVBBBBKflBBBBBBBl
9 Т -- +. л_л i &!.-- 5 Ж лЧШ. Г х % --
~ Т ТПТЈ-дттијТи-
! Л i ЈтљАЖ4. КВГ. П1 f.f ,ut.j ..s&...'
Sorrtki Sarr je prvi u vijetu napravio rlektrifnu na
atomaki posoru To je aopeno jo u julu proile godine. Stanira ima
5.000 kiloTati.
u broju od 23 januara je Rornje In like e
elektrifnoj na atomski popon. Trva lika lijrra na deno)
zgradu u kojoj e etanica Drugs lika
SITUACUA U AZiJl
GOVOUA SOVJETSKOG MINISTRA VANJSKIH
V. M. MOLOTOVA NA ZASJEDANJU VRHOVNOG SOVJETA
Aziji je takodjer nastu-pll- a
nova situacija. Pucan-stv- o
iznosi okruglo 1,400,-000.00- 0,
n je od po-lovi- ne
puCnnstva cijelog
svijeta.
Sada u Aziji ne5to manje
od polovice pu6anstva iivi
zemljama narodne demo-kracij- e,
koje su napustile
tabor kapitalizma i uzcle
svoj izgradnju socija-lizm- a.
Dovoljno je redi, da
ista Kina, koja je do
nedavna predstavljala polu-kolonijal- nu zemlju uveliko
zavisnu od imperijalisti6kih
fsila i koja nije imala mogu- -
dnosti da o5uva jcuinstvo
driavnog tcritorija, sada je
ujodinjena u veliku
koja je stupila sve--
stranog poleta nacionalne
ikulturc i privrede.
Divna je Cinjcnica da Je
mogude tek onda,
kad je vodstvo kinesko
driave doSla KomunistfCkn
partfja.
duboki
preobrazaji koji zapoceti
Koreji i Vijetnnmu
svjedoce o radiknlnim
mjenama koje izvrScne
Aziji?
I Medjutim, promjene koje
jsu se dogodile Aziji nisu
ograni2enc gore spome-inut- e
zcmlje.
j
autoritet ,
I vile novi vaJni
cela pjeva slobodarske
pjesme i uzvikuje parole
"Neka 2ivi Republika
"Ne ielimo povratak Hab- -
sburgovaca". Demonstranti
su zatim doprli i
razdcrali crnoiutu zastavu
! monarhistidki znak
strukog orla. inter--
policijskih organa,
raspuSten.
dinamike, pomiieian nveroatnom ceiniom domo-vino- m.
Pjesma ipunavaia svakidatoii
etaa, govonla nelavne} proffosti
bu4cnesti. NajemifeKfe najpopwiamife pfesme
m ieffevMM. do4ak oJka4o
Shafts. Presmern raJom n4.klfta pirtinja.
)кјгрв pjevc1d
peJ agHnojC арвЛв
1аМе. Рјечм
9C9#PA EI LJfeCJI ©eWHwl.
#ев гтгтЛпкл ивШцшмпл агаДјеааш
Sateffcee
ttnmtle tlecafavaics
nafoftena dornovinu. eooseca %е4гц tmume
fXt-A-Jf
Ж Ш"Ц vJVVBHV
tanicu
Travda"
ktanici
pokaxuje nalazi. pokazuje
POSLOVA
cilj
drzavu
Cinjenicc
nnrodn!
tribine
dvo-- 1
Mee§r vtt.
SSSR-- a 8 FEBRUARA
faktor u stvari u£vr§denja
'mira i prijateljstva medju
Inarodima.
Uporedo s Indijom zba-6e- n
kolonijalni re2im u
Indoneziji i Burmi. Nadaj-m- o
so da i narodi Paki-stan- a
i Cejlona i ostali na-rodi
Azije nadi svoj put
istinskoj nacionalnoj slobodi
i ekonomskom ozivljenju . . .
Borbu izmedju dviju su-protn- ih kurseva vanjske po-litike
treba pozaliti. Dok
miroljubivi kurs sovjetske
vanjske politike nailazi na
vedu podrSku u demo-kratsko- m taboru i demo-kratsk- ih dijelova pudanstva
svih zemalja, ngresivni kurs
ameridko vanjske politike
se temelji na stvaranju no-vih
agresivnih vojnih bloko-v- a
i grupacija i dolazi
izraza u otvorenoj propa-gan- di
i pripromama za rat.
Sta znadi politika popu-Stanj- a
napetosti u medju-narodni- m odnosima? To se
suditi dinjonicama.
Kako proSlogodiSnji doga-djaj- i, tako i danaSnji mogu
da posluie za primjer.
Rcrlinska konferencija
Berlinska konferencija,
uz ministra vanjskih
poslova Francuske, Brita- -
nije, SAD i odriana
19ol.
Na toj konferenciji mi
smo nastojali se donesu
odluke koje dovesti
znatnog ublaienja medju-narodn- e
napetosti. Mi smo traiil i da sve dctiri
drfave oStro osude planove
za obnovu njemadkog mili-tarizm- a. Takodjer smo na-stojali
da se sazovc
rencija za smanjivanje nao- -
ruianja. Predstavnici SAD,
Britanije i Francuske nisu
nam izaSli u susret.
Ki ш fetoag 4im
fefiePtflr'WBC ffA@Afet.
Od vcltkog historijskog na insistlranje bovjet-jzna6a- ja
je dinjenica postoji skog Saveza, od konca janu
Indijska republika. Medju- - do polovice februara
IndiJe svo
raste,
je da
Poslije
vencije
sastanak je
PfeMwem
sittom
тЛШФЉ-- Л
J' Mai
objavila
1Z
jo
6c
sve
do
po
ибеЗсе
SSSR-- a
da
6e do
konfe--
jc,
ara
10 GODINA
cekanjA na povratak u svoj a seta i gradove. Djeea su bt(a
naireda na&i bnjja. ah i najvtsfe vesei} i ra4et
El Shaft ntfe bio оо£ал zbfeg. To je bilo ersai--
lufiaA ilf i lift g~l i t?a "a'Vtata - --- --' CflaUIII I K%f Vm ШквПКПаТКГ.- Ч4ГмВМГОкЧШШ1 ШWаШtTгЛTЕЛl
fimltcieotrafii o4 fxwg Ja. priziuti i kontroKrani oA
fsae4a. Pofatiaji da se i vtatt ni. raabqeni s vdikkn
fre%CifcWlf€f3 Aftf&CHa iVOjC fC Ш etrB МввИ%в1 Owe DdLTDCtVCl
анагајво. To je bit veHk роЦеЈа, кој se potitaU it
weflS ii#e(4 ИвС рУШЦ.УаЦ --Ni I eJWfl Sa№€eftfCl. 5w©
Mt М9 Шт шшжКЛЛ eWWBalaHBa-- . IiRv HylC ВИгР 'ЧВИв рЧРРС И
fe i --
M-falc
ЖШЛШвС iC fvJ2
moze
llltmrv,
— -- - - шлшЛ Да & - h#-4fhhaL- A ftJ--i MtWalttMi f
a-- k ta-Sf-tS
ШаЛМ taaalth--
Ee. rec" je deset jgodwia — eJ &. ka-- J je pecVe ti
iiw Jofoslavma pmtMiji.
AtATE BARBtC.
velitfnu "reaktora' koji prai atomtku en tRiJu koja pokrte turbine
koje proiivode elektricitet Na treoj lid %idi kontrolno odje-Ijenj- e, odakle e upravlja eiiatom operacijom
Proizvodena elektrifna energiia e korieii u mdustrtji i poljo-prire- di
u okoliri elektricne stance, piie TraTda".
I tzgradnji itu tanice jo еек kapaciteta.
Usprkos toga Berlinska
konferencija jo odigrala
vainu pozitivnu ulogu. Va-2no- st Bcrlinsko konfe-rencije
sastoji se, na prvom
mjostu, u dinjenici da su
obnovljcni sastanci vclikih
driava poslije prolaza od G
godina, 5to je od velike va-zno- sti
za regulisanje pre§-ni-h
medjunarodnth proble-m- a.
Sto so tide odluke do-nese- ne
u Berlinu o sazivu
jedne druge konferencije,
koja je kasnije odrfana u
zenevi, poznato je da je od-lu- ka donijela pozitivne re-zulta- tc.
2cncvska konferencija
Kako fito je poznato, po- red Francuske, Britanije,
Sjed. Drzave i Sovjotskog
Saveza, na zenevskoj konfe-renciji
je udestvovala N. 11.
Kina, kao i predstavnici
drugih zemalja zaintereso-vani- h
za гјебепје korejskog
i vijetnamskog pita-nj- a.
Ako je odluka o sazivu
zenevske konferencije — u
kojoj je usprkos protivljenja
SAD sudjelovalo pet velikih
drzava, ukljudiv N. R. Kinu
— uspjch Berlinsko konfe-rencije,
onda su pozitivni
rezultati Zenevske konferen-cije
potvrdili koliko je bilo
potrebno udeSco Kine u toj
konferenciji.
zone v ska konferencija
nije u cijelosti izvela svoje
zadatkc, posto nije niSta
postigla u rjeSenju korej-skog
pitanja. Medjutim, na
konferenciji je postignut
sporazum o obustavljanju
vatre u Indokini.
Sjed. Drzave su otvoreno
pokusavale da sprijede po-stignu- de
sporazuma o uspo-sta- vi mira u Indokini
Cim je zenevska konfe--
rencija zavr§ena, ameridki
driavnl sekretar Dulles je
sazvao svoju vlastitu konxe-rencij-u
u ManilL Konferen-cija
je sazvana sa odevidnim
namjerom da se onemogudl
izvodjenje odluke zenev-ske
konferencije Na Dulle-sov- oj konferenciji u Manili
potpisan je ugovor o tako-zvan- oj "kolektivnoj obrani
Jugoistodne Azije".
Ovaj ugovor je Sspreple-te- n
ieljom da e ugwie na
cienalno-oslebodilad- k! p-kr- eti
u Aziji i prvenetvefto
je Hperen pretiv NarodHe
RepWike Kle, dlji j in
djunarodni aetritet, м#г-k- e epei raztti r#ak
ritHHirnih jmt je, v e e ra a
WBOR© рОГЛвЛО M P"1 ГтвИв 2жесе kenfereedj.
O еи sve ee iwveri?
Gveri da 8 s4ftijlm wfo--
vima svakf korak prale
na sraanfenie mdjeBardii€
natHtoti nailazi na razno--
vrsnu opoziciju najatrresiv- -
nijih krugova koji nisu za-interesir- ani
u popultanje
napetosti.
Sada se na Dalekom Isto-k- u
odigravaju dogadjaji
koji svjedode o novim poku-iajim- n
agresivnih sila da se
nktiviziraju, kako bi sprije-di- li
nonustanjo napetosti u
medjunarodnim odnosima
O demu, ako ne o tome go-vo- re dogadjaji na podrudju
Tajvana (Formoza) i dru-gih
kineskih otoka? Da li je
moguce nadi sramotnijih 6i-njen- ica
u historiji imperijn-listidk- e
agrcslje od onih
koje su se dogodile u toku
posljednjih nekoliko godina
u ovom podrudju?
Otok Taj van i otoci Pes-cadores,
a da se i ne govori
o otocima uz samu obalu
Kine, stvarno pripadaju
Kinl. Ovo je narodito priz-nat- o
u Kairskoj deklaraciji
od 1943, a kasnije u Post-damsk- oj deklaraciji 1945,
koje su potpisale i Sjed.
Dr2ave i Britanija. To je
dnljo potvrdjeno aktom pre-- j
daje Japana, koji je kon- -
ccm devetnaestog stoljedn
i osvojio te otoke. all ih jo
i po odredbama akta o kapi- -
tulnciji predao Kini.
Usprkos svegn toga, te
otoke su sada prisvojile
Sjed. Dr2ave, koje tamo
drie, na svoj troSak, zlodi-nadk- u
bandu Cang Kaj Sc-k- a
koja je istjerana iz KInc,
pripremajudi uz pomod njo-gov- ih unajmljenlh sila nn-pad- aj
na Kinu.
Nedavno su stv'ari oti§Io
tako daleko, da su se pred-sjedn- ik
i kongres SAD to-liko
zanijcli svojotn politi-ko- m
silo, da su podeli otvo-reno
prijetiti ratom kinc-sko- m narodu, koji stiti svojn
prava i brani nacionalnu
dast i suvcrenitet protiv
agresora.
Stanoviftte Sovjetskog Sa-veza
u torn pitanju je jasno
i dobro poznato. Mi sma-tram- o
da je pitanje Tajvana
unutraSnja stvar Kine. dok
agrosivna djela Sjed. l).5a- -
va i njezine prijetnje ratom
smairamo agresijom koju
Ujedinjene Kaclje moraju
bezuvjetno osuditi. ako ci--
i jene svoj autoritet.
I Gledte da se N. R. Kini
ne mogu povratiti njezina
zakohita prava u Ujedinje-ni- m
Nacijama zbog otpora
Sied. Drfave vi. -- e ne mole
trpjeti. Sjed Driave mo-rals
povudi sa Taj'ans i
Taivanskotr tfesnaea sve
svoje oruiane sile. akliudiv
voino-pemors- ke i aviiacfia
Onda d vofne akciip na Da-leko- -n
IrfokH preetatl i za-vtftdf- tt!
mir.
Dok stAWiviite S#d. Dr-iava
н pitesm Talvana stfra eow- -t evanl
mlrj i Tet"#-d-a B#t#t u
ra#dHirfrtdnfm оЈплгпа,
itaiwvt ivlftek Se-- 'ra H tnm в1 eHt%-Jii-- a ltiTa pf?nl we--
dinnrrdn# aPto4i i н- -
pravlfefm l a ew'-Tra- je
mira na Dalekom Istoku.,
|
