| Note |
OCR Text: STRANA 7 — Jedinstvo, 16. februara, 1968.
POVIJESTI I MOTIVI
SVE JE POcELO PRIJE 6000 GODINA
MAIO PONAVLJANJE HISTORIJE HAPSBURZI U PAPUCAMA
KALENDARA
Svl mi poznamo i potpuno
smo navikli na ove podatke:
godina na Zemlji ima 365 da-na,
5 sati, 48 minuta i 46 se-kun- di.
To je razlog zbog kojeg
imamo i prestupnih godina.
Sve je podelo prije 6000 godi-na.
Bilo je to u vrijeme kad su
egipatski i bobilonski astrono-m- i
poceli dosta dobro zamje-ava- ti
krefanje Sunca, Mjeseca
i zvijezda. Oni su radunali da
Sunce obidje Zemlju jedanput
u 365 dana, pa su godinu po-dijel- ili
o 12 lunarnih mjeseci,
svaki sa 30 dana. Pet dana su
ostavili kao "rezervu" za svet-kovin- e
i praznike.
No, kako se Zemlja u stvari
okrede oko Sunca, i to neSto
duze od 365 dana, katendarska
i suncana godina postepeno su
se kroz stoljeda sve viSe razl-lazil- e.
U vrijeme Julija Cesara
razlika je ved iznosila 90 da-na,
a za poljoprivredu su na-sta- le
teSkode kad su proljetne
svetkovine pale 3 mjeseca pri-je
dolaska proljeda. Zato je
Julije Cesar prihvatio najbolji
prijedlog kojim je tada raspo-laga- o
— od Sosigenesa, alek-sandrijsk- og
astronoma. Sosige
nes je izradunao da godina ima
365 dana i 6 sati. Cesar je za-to
izvrSlo znatne izmjene u ka-lendar- u,
dodao je 67 dana go-di- ni
46. prije naSe ere (pozna-t- a
je kao "godina konfuzije"),
kako bi pomogao da se uskla-d- )
kalendar. Prvi januara 45.
godine stare ere bio je prvi dan
julijanskog kalendara koji je
bio zasnovan na suncanoj go-din- i,
sa 12 mjeseci, ne uzima-yd- i
u obzir lunarne mjesece.
Svaka godina imala je 365 da-na
s time da joj se svake de-tvr- te
godine dodaje joS po je- -
NEVINI A KRIVI
Pedagog Sir Alek Kleg uzi-ma
u odbranu omladinu od
kritike starijih:
"Nije lepo ni poSteno za sve
kriviti omladinu. Jer to smo ml
koji smo je napravili takvom
odnosno nismo umeli da spre-dim- o
da ne bude takva kakva
je. . .
IMA PEH
Jedan stanovnik New Yorka
skoro je dobio zivdani slom ka-d- a
mu se rodila i jedanaesta
kderka. Naime, radi se o
ogromnom nasledju koje izno-s- i
preko 60 miliona dotara i
koje de modi da nasledi samo
onda ako mu se rodi sin. Oda-ja- n
je zato Sto se u njihovoj
porodici ved 197 godina radja-j- u
samo kderke te ni on nema
mnogo nade da de se njemu
ukazati ta sreda da mu se rodi
sin!
ISLI 0
dan dan. To je bio podetak pre-stupn- e
godine.
Julijanski kalendar je veoma
dobro funkcionirao, izuzev Sto
je Sosigenes donekle precijenio
duzinu godine — za nesto viSe
od 1 1 minuta. Zbog te greSke
julijanski kalendar ne poktapa
se s kretanjem Sunca, i to za
1 dan u toku svakih 128 go-dina.
U XVI sfoljecu kalendar je
ved bio u raskoraku sa kreta-njem
Sunca za 10 dana. Za-to
je papa Grgur XIII u martu
1582. naredio da se te godine
deset dana izbaci i 5. oktobra
1582. pretvoren je u 15. okto-bra
1582. Da bi se ubudude
izbjegla takva greSka, gregori-jansk- i
kalendar je predvodio
da se po jedan dan izbaci sva-kih
sto godina, izuzev onih ko-j- e
se mogu podijeliti sa 4: ta-k- o
je 1600. bila prestupna,
1700, 1800. i 1900. nisu bile.
Godina 2000. takodjer bi bila
prestupna. Na taj nadin danas
imamo manje-viS- e tacan ka-lendar.
Naime, sa glediSta ap-solut- ne
tadnosti gregorijanska
godina joS je za nekoliko se-kun- di
preduga, da bi bila sa-svi- m
facna morat de se 4000.
godine ispustiti prestupna go-dina.
Novi gregorijanski kalendar
stupio je na snagu 1582. ali
samo u zemljama rimokatolid-k- e
vjeroispovijesti — prote-stants- ka
i pravoslavna crkva
nisu htjele prihvatiti papinu
"zavjeru da im oduzme 10 da-na".
Zato su narodi pravoslav-n- e
vjeroispovijesti zadrzali sta-r- i
kalendar.
Postepeno je u cijelom svije-t- u
prihvaden gregorijanski ka-lendar.
DUHOVI DOBROVOUCI
Vlasnici starih francuskih
dvoraca sakupili su se nedav-n- o
i zakljudili da njihovi dvorci
nisu tako poznati kao engleski,
jer se kod njih ne pojavljuju
"duhovi". Radi toga su odlu-di- li
da u londonskom listu ob-ja- ve
oglas u kome traze duho-ve-dobrovolj-ce.
Naravno, oni
bi se moral) preseliti u Francu-sk- u.
Uspeh je bio vedi nego Sto
su se nadali — javilo se 75
kandidata. Zato je nedavno u
"Timesu" objavljen mali dla-n- ak
u kome se vlasnici francu-skih
dvoraca zahvaljuju suviS-ni- m
"duhovima". U Engleskoj
je sve ovo naiSlo na veoma
sarkastidne komentare jer, ka-ko
izgleda, ni Englezi viSe ne-ma- ju
smisla za takvu "roman-tiku- "
osim ako je u pitanju do-br- a
zaradal
SENGI
Po meni, komedija je kada se Sefu nasmejem u brk. A tra- -
gedija je, opet po meni, kada on da nema brkove.
♦
Dobro je kad su nam glediSta bliska. Samo ne toliko bli- -
ska da bi se — utapala jedna u drugu.
On uvek razmiSIja tudjom glavom. Sem kad treba lupitl
glavom u zid. Tada razmiSIja svojom a lupa — tudjom.
Zakljudak medjunarodnog udruzenja za bon-ton- : "Kava-Ijerstv- o
naglo odumire". Naravno, uvek — sededi.
Glava bez jezika je vrlo pametna glava. Medjutim, dale--
ko je pametnija ona glava koja uspesno koordinira s jezikom.
Ljudi podsedaju na biljke. Zato crv sumnje uvek trazi 'ja- -
buku razdora" ba$ u doveku.
Sve se viSe vremena poklanja pitanju: Kako ubiti vreme?
Tu bar ne treba. Zbog nekih svojih ubica, vreme de vreme--
nem ved I samo izvrsiti — samoubistvo.
Njegov zivotni roman: Prolog — dijalog, epilog — mono-lo- g.
San nekih naudnika su pilule za — uspavljivanje savesti.
I kad deveta rupa na svirali preko nodi postane prva ona
uvek ostaje — rupa. A drugl duva.
Tocno Je: mcda se uvek vrtl u krug. ! uvek za isti krug.
Svoja poziciona svetta on uvek drli ugaSena. I uvek zbog
njih neko drugi dolivljava sudare.
Ptra Srtdkovid
Dvanaest godina sanjala je
ameridka historidarka Dorothy
Gies McGuigan (Doroti Giz
Mekgigen) u svojoj beckoj spa-vad- oj
sobi o carevima, kralje-vim- a
i knezevima, o njihovim
zenama i metresama, o splet-kam- a
I ljubakanjima. Dvana-est
godina iSIa je ona tragom
jednom mocne evropske via-darsk- e
loze Habsburga.
Kad se vratila kudi, u Ann
Arbor (An Arbor) u ameridkoj
drzavl Micigen, napisala je na
456 stranica djelo o kojemu iz-dav- ad
zanosno tvrdi da je
"obiteljski roman distode Ito
nadmaluje sve Buddenbrooko-ve- ,
Barringse i Forsythe".
Sto je s toliko izdavadke
hvale ispaljeno u literarne vi- -
STOLJETNA SJENA NAD
Havana — Kuba je najveci
otok u Velikim Antilima s
ukupnom povrSinom od oko
110.000 cetvornih kilometara.
Otok je uzak 1 dug — oko
1200 km od svojeg zapadnog
do istodnog dijela. Zbog zna-dajno- g
geografskog polozaja
— oko 160 kilometara jufno
od Floride i oko 200 kilometara
od Meksika — Spanjolci su ga
cvrsto drzali u rukama sve do
kraja proSlog stoljeda.
Otok lezi odmah ispod sje-ver- ne
obratnice, ali je njegova
klima viSe suptropska nego
tropska. Prosjedna je Ijetna
CRNO MORE ISPOD MOSKVE
Na dubini od nekoliko stoti-n- a
metara ispod tla na kome
je sagradjena Moskva otkrive-n- e
su velike rezerve vode zasi-den- e
jodom, bromom, natriju-mo- m
i kalcijumom. Hemijski
sastav ove vode vrlo je slidan
hemijskom sastavu vode Crnoa,
mora. Ogromne crpke usisavo-d- e
vodu iz zemljinih dubina i
njime puniti mnoge bazene i
plivaliSta Moskve. Povodom
proslave pedesetogodiSnjice
Oktobarske tevolucije, veliki
olimpijski bazen plivaliSta Mo-skva
u centru grada napunjen
je "morskom" vodom iz ze-mljinih
dubina.
ATOMI PROTIV LOPOVA
Atomska se energija ved svu-d- a
primenjuje, pa de uskoro
pomagati i policiji. Jedna fran-cus- ka
banka je odludila da
kola, u kojima se prenose ve-d- e
sume novca, zapraSi radio-aktivno- m
praSinom. Eventualni
napadadi nede znati da za so-bo- m
ostavljaju trag koji [e si-gur- niji
nego da su stali u ulje-n- u
boju. Policajac treba samo
da uzme u ruku gajgerov bro-ja- d,
koji pokazuje gde ima
radioaktivnog zradenja, I on de
ga odvesti tadno na mesto gde
se kriju lopovi.
JACl NEPRIJATEU
Engleski vojskovodja iz pro-Slo- g
rota marSal lord Montgo-mery
kaze u izjavi povodom
nove godine:
"Veliki deo zivota ja sam
proveo boredi se protiv Nema-c- a
i politidara. Bogami, sve
viSe dolazim do zakljudka da
je lakSe boriti se protiv Ne-maca-
".
ZACINJENA DEMOKRATIJA
Udestale demonstracije stu-dena- ta
u Zap. Nemadkoj ne
zadaju brige ministru za kul-fur- u
Fricu Holthofu. On kale:
"Demonstracije su zadinl ko-ji
daju ukus orulnom jestivu
Sto se zove parlamentarna de-mokratij- a".
sine otkrilo se uskoro kao in-tim- ni
k. u. k. dvorski izvjestaj,
mjeSavina literature i cmjenica,
no amizantno I prisno, tako da
zbunjuje zapadnjacke istrazi-vac- e
povijesti.
Tako autorica prikazuje car-sk- e
krunidbe kao veliki "show"
("Najveci evropski show"). Za
Dorothy McGuigan Marija Te-rezi- ja
'jedna je od onih luka-vi- h,
destitih austrijskih domadi-c- a
kod kojih kudne pomodnice
ostaju dozivotno". O Karlu V,
caru Svetog rimskog carstva
njemadkog naroda, autorica
kaze: imao je "dvije lijepe
ravne noge koje ni poslije go-dina
provedenih u sedlu nisu
postale krive, Sto se inace de-Sava- lo
i aristokratskim noga-ma- ".
SU UVIJEK BILE ZAINTERESIRANE ZA
I KROZ POVIJEST PRONALAZILE KAKO
DA OSIGURAJU SVOJU NA
temperatura 24 stupnja Celzija.
Premda je vlaga i zimi i Ijeti
znatna, ublazavaju je ugodni
vjetrovi s mora. Ponekad se
pretvaraju u ciklone koji uniS-tavaj- u
sve pred sobom. Me-djutim,
(kampezi-njo- )
— seljak — ne mora se
bojati hladnode, koja ponekad
zahvafi Floridu i Kaliforniju.
Otkako su Sjed. Drzave po-stale
drzava, [e sjena
pala na Kubu. Podetkom 19.
stoleda ameridka je vlada sma-tral- a
da [e jednoga da-na
postati dio teritorija Sjed.
Drzava. Do tada — razmiSljali
su u Washingtonu — bolje je
da ostane Spanjolska kolonija,
jer ako bi prebrzo stekla neza-visnos- t,
mogli bi je zazeljeti
Britanci. Britanci su, medju-tim,
slidno mislili: dok Kuba,
bude Spanjolska kolonija, ne-de
je uzeti Amerikanci. Samo se
tako moze objasniti da veliki
oslobodiladki vat, na dijem je
vrhu jahao Simon Bolivar I
drugi osloboditelji Latinske
Amerike od Spanjolskog kolo-nijalno- g
gospodstva, nije za-pljusn- uo
kubanske obale.
PLJESAK SENATORU
Sjed. Drzave se nisu nikad
odrekle Kube. Amerikanci su
Spanjolskoj nudili novae da
kupe otok, ali je Madrid to uvi-j- ek
odbijao. Sv! su pljeskali
senatoru Douglasu (Daglas) ko-ji
je 1858. rekao u New Orle-ansu- s
"Sudjeno nam je da do-bije- mo
Kubu i glupost je pre-pira- ti
se o tome. Po prirodi ona
pripada ameridkom kontinen-tu"- .
su, medjutim, sma-tra- li
da bi Kuba morala posta-ti
nezavisna, kubanska. Podeo
je otpor protiv Spanjolske via
sti. Druga polovica proSlog
stoljeda puna je takvih krva-vi- h
pokuSaja, medju kojima je
najkrvaviji bio ustanak za ne-zavisn- ost
koji je podeo 1868.
Rat je trajao deset godina, u
njemu je palo 80.000 Spanjol-ski- h
vojnika, a sukob je stajao
Spanjolsku dvije milijarde do-tara.
Zemlja je bila opustoSena,
a farmeri uniSteni — bila je
povoljna prilika da se na oto-k- u
ugnijezdi ameridki kapital.
Ameridki su trgovci, po veoma
povoljnim cijenama, otkupljiva-l- i
posjede na kojima je
Sederna trska. U posljednja dva
decenija proSlog stoljeda ame
OUR TOWN
Autorica rado boravi u hab-sburski- m
spavacim sobama,
pripovijeda o bradnim nodima
i djedjim krevetima, citira go-vorka-nja
i pisma kakva je ca-ric- a
Marija Ludovika pisala
svome suprugu Franji II o nje-gov- oj
"ljubavnici Sto su mu je
preporucivali lijecnid" "Jesl li
je opet morao posjetitl, be-krijo- ?"
Historidarka McGuigan zen-s- ki
oplakuje nesretne habsbur-Sk- e
kderl Sto su bile "zabade-ne- "
u evropskim prijestolnica-m- a,
kderi kojima je ostavljena
jedna jedina zadada: da ra-dja- ju
djecu za zenidbenu trgo-vin- u
porodice.
Prema Dorothy McGuigan ni-j- e
bila rijetkost ni to da su se
SJED. DR2AVE SNA2NO
KUBU RAZLICITE NACINE
DOMINACIJU OTOKU.
campesino
njihova
Kuba
Kubanci
rasla
ridki je kapital podeo pritjecati
u zemlju. Proizvodnja Sedera
podela je naglo rasti. Ameri-kanci
su investirali i u rudnike
i u nasade duhana.
Kuba je joS bila Spanjolska
kolonija. Kubance je ohrabri-va- o
Jose Marti i 1895. oni su
se opet pobunili. Marti je sam
krenuo u borbu i pao. Danas
je Jose Marti karika u lancu
borbe za nezavisnost koji Ca-stro- va
revolucija kuje u smislu
neprekinutosti kubanskog osa-mostaljivan- ja.
FAMOZNI PLATTOV
AMANDMAN
Ustanak je trajao do 1899.
kad su posljednji SpanjolskI
vojnici napustili otok. Posre-doval- e
su Sjed. Drzave koje su
pobijedile Spanjolsku u Karip-sko- m
moru i Pacifiku. Prije to-ga,
ameridki je Kongres prihva-tio
rezoludju u kojoj je izjavio
da Kuba mora biti nezavisna,
da se Spanjolskoj mora povudi
s otoka i da se "Sjed. Drzave
odridu svake namjere ili zelje
da provedu suverenost, juris-dikc- iju
ili nadzor nad otokom".
To je zvudalo lijepo i nesebidno,
iako Sjed. Drzave nisu posre-doval- e
badava: dobile su Por--
Nepromodivi pesak, koji se
proizvodi u Velikoj Britaniji,
mogao bi da posluzi da se pu-stinje
pretvore u plodno zemlji-Ste- .
UsavrSen je metod za obla-ganj- e
zrna peska tankim slo-je- m
silikona, koji odbija vodu.
U tome viSe ne postoje teSkode,
a metod je jevtin i jednostavan.
Radovi de sada biti usred-sredje- nl
na teren i ispitivanje
mogudnosti primene na velikim
prostranstvima. Na primer, ne-promodivi
pesak bi se mogao
posuti po povrSinl pustinjskog
terena da bi slivao vodu, koja
se uvek nalazi u atmosferi —
u rezervoare. Mogao bi se ta-kod- je
postaviti oko vegetacije
u suSnim predelima da sliva
vodu na odredjeno mesto i
odrzava vodke I poveda njiho-v- u
produktivnost. Moze se ko-risti- fi
i sa nekim vezivnim sred- -
OF COURSE I TAVE ANvJ ( t LISTEN TO
UKTERESTlMOUtl NATIONAL EVERYTHING THE )
AFFAIQS. S CANDIDATE HAS Тч
dinasticki inferesi Habsburgo-vac- a
podudarali s licnim zelja-m- a.
No u "divnom baldahin-sko- m
krevetu Marije Terezi-je- .
. . sukobile su se njezine
sklonosti i svecana bracna duz-no-st
prema caru". Autorica
govori o Sesnaestoro djece Sto
ih je rodila Marija Terezija kao
o cinjenici da je "ta bludna
zajednidka spavada soba u car-sko- m
dvorcu. . . postala po-ma- lo
mucionica".
Kad je Marija Terezija otkri-l- a
prijevare svoga Francta,
formirala je komlsiju za ispl-tiva- nje
nevinosti.
Kakvl su Habsburzi bill mu-Skar- ci
otkrila je autorica iz sta-ri- h
zbcnika i dnevnika. Tako
je Maksimilijan I pokazao
KUB0M
torico u Karibima i Guam i Fili
pine na Pacifiku.
Ameridka nesebicnost nije
dugo trajala. Prekinuo ju Je tzv.
Plattov amandman: kubanska
vlada priznaje ameridkoj vladi
pravo na intervenciju "zbog
oduvanja nezavisnosti Kube"
i pravo na pomorske baze da
bi "Sjed. Drzave mogle Stiti
nezavisnost Kube, branitl nje-zin- o
stanovniStvo i u isto vri-jeme
osigurati vlastitu obra-nu- ".
Glasanjem 12. jula 1901.
Plattov je amandman ukljuden
u kubanski ustav. Za amand-man
je glasao 17 poslanika, a
11 bilo je protiv. Unatod sluz
benim ameridkim garancijama
da Plattov amandman ne zna-- di
ameridku intervenciju na Ku-b- i,
ameridke su snage upravo
na temelju tog amandmana
prvi put intervenirale 1906,
drugi put 1912, I tredi put
1917. Tri godine kasnije Wa-shington
je poslao na Kubu
viSe politidkih i financijskih
"savjetnika" koji su nadzirali
otok bez prisutnosti vojske.
Medjutim, ona je bila u pri-pravn- osti.
B. Pahor
stvom za oblaganje vododerinu
u cilju zauitavljanja erozije.
Postavljen na povrSini zemlje,
mogao bi da spredi isparava-nj- e
vode iz donjeg sloja tere-na.
Prilikom laboratorijskih
opita sloj peska sa samo 5 od-st- o
tako hemijski obradjenih
zrnaca smanjio je isparavanje
za 75 odsto. Kod eksperimena-t- a
u aerodinamidnim tunelima
isparavanje se na neobradje-ni-m
povrSinama znatno pove-dat- o,
dok su na obradjenim po-vrSinama
jedva uodene pro-me- ne.
Sloj nepromodivog peska po-stavljen
Ispod povrSine zemlje
mogao bi da osigura korenju
biljaka dovoljno vode, dok pri
torn isparavanje ostaje umere-no- .
Na taj nadin bi se moglo
sprediti I preveliko natapanje
kultura vodom, a Irigacione
1 GO TO POLITICAL
v MEETINGS TO HECKLE ГЛТ
VCANDIDATES FOR FLN if - #
"plodnim i pravim muSkar-cem- "
, dok je Karlo VI poslije
prve bracne nodi zapisao u svoj
dnevnik: "Drazesna nod s kra-Ijicom- ".
2ena kralja Fitipa I Johanna
od Spanjolske bila je umorna
od "iscrpljujuce strasti" posli-je
bracne nodi, dok ju je suprug
Filip mogao krotiti jedino tako
da joj "uskrati bradni krevet".
I Johanin brat Juan (Huan),
"puten kao i sestra", umro je
18 mjeseci poslije vjendanja,
premda je njegova majka opo-menu- la
snahu neka "prema
muzu bude povueena kako nje-gova
snaga ne bi prebrzo sa-gorjel- a".
Smrt ljubavnika Juana bila
je prva u nizu smrtnih studaje-v- a
Sto su u habsubrSkoj zenid-ben- oj
trgovini donosili dobif.
Historicarka kaze da su svj
Habsburgovci, carevi i kraljevl,
pokazivali veliku spretnost u
spletanju rodbinskih veza, dak
kad bradni partner joS nije bio
ni rodjen.
Na primjer, kad je car Mak-similijan
I pokuSao s pomodu
bradnog kreveta osvojiti Ma-djars- ku,
zarudio je svoju neda-kinj- u
Mariju, koja je sama jos
bila dojende, s djetefom ma-djars- ke
kraljice Sto ga je tek
nosila.
Dorothy McGuigon kaie da
su Habsubrgovci potpuno za-kaz- ali
na podrudju vaznom za
svaku Amerikanku: u zasluii
vanju novaca. Historidarka ne-god- uje
da je Maksimilijanova
supruga Bianca Sforza morala
za vrijeme nekoga putovanja
zaloziti vlastito rublje kako bi
mogla kupiti ziveJne namirnice.
"Der Spiegel"
{Hamburg)
"Nepromocivi pesak"
ozivljuje pustinje
PONUDA KRAUU
Jordanski kralj Husein po
stao je u poslednje vreme po-pular-an
medju Amerikankama.
To potvrdjuje i jedno pismo
prispelo na adresu jordanske
ambasade u Washingtonu I
upudeno kralju. Ono je glast-lo- :
"Ja sam iz Tulse, Teksas.
Udovica sam, milijarderka.
Spremna sam da za vaSe kra-Ijevst- vo
kupim svu zemlju koju
zelife".
vode bi se mnogo efikasnije
koristile. Takodje se vrSe ekspe
rimenti s podzemnim branama
gde se postavljaju nepromodi-vi
vertikalni slojevi. Pored pe-ska,
proizveden je i nepromo-di- v
letedi pepeo — fini pepeo
iz termocentrala u kojima se
kao gorivo koristi praSina. U
laboratoriji je sloj od 12,7 mm
takvog pepela zadrzao stub
vode od 3,7 m. Takav materi-ja- l
bi se buSenjem mogao uba-ci- ti
u zemljiSte da bi stvorio
barijere koje de zadrzavati vo-du.
To je sve tek podetak Isfra-zivan- ja
u koju se sve svrhu
ovakvi materijati mogu upo-trebi- ti
i koje bi koristi doneli,
a pesak je samo jedan od re-zult- ata
dvogodiSnjeg rada na
proSirenju I istrazivanju prime
na silikona.
THEN I VOTE FOR THE MAN
TlHi OUtV3t3'3 T "=
INTECfESTS OF
DOMESTIC
f Л "Ч КГ.ЛГ11 I'.w'
lb
|
