000039

OCR Text: Iч
J
1
4
STRANA 3 — Jedinstvo. 9 februara, 1968. Tucnjava u crkvi
U TUCNJAVI U CRKVI SV. SAVE U PARMA, OHIO, UPOTREB-LJAVAN- E
SU STOLICE I N02EVI — UREDOVALA POUCIJA
SA LOVACKIM PUSKAMA — CRKVA ZATVORENA.
"Narodni Glasnik" (Chicago)
donos!:
Prlmili smo izrezak iz deve-tandsk- e
novine, The Geveland
Plain Dealer, o novoj tudnjavi
u Srpskoj Pravoslavnoj Crkvi
Sveti Sava, u Parma, predgra-dj- e
Clevelanda, Ohio.
Za sada moiemo javiti sa-m- o
sustinu onoga sto je bito
objavljeno u toj novini, kofo je
donjelo glavni naslov preko di-ta- ve
stranice u broju od 18.
januara, 1968. o kome se
kaze:
"Pesnice u udarale i stolice
lefjete u svadji u (crkvi) Svetog
Save",
Vilest kaze da je "izbila tuc-njava"
u akvi Svetog Save, ko-la
nije bila stiiana sve dok
polidja nije doSIa s lovadkim
puikama.
Crkva je bila ispraznjena u
15 minuta, veil se u toj vije-sf- l,
po policiji, koja je nekima
2aprijetita da de pucati o njih
ako se ne pokore njezinim na-lozlm- a.
Kad je crkva bila isprainje-na- ,
policija je zabravila crkvu,
akvenu dvoranu i crkvenu iko-tu- ,
zamijenivii sfare brave s
novima. Policijska straza je bi-la
postavljena.
Tucnjava je bila izmedju
raskolnika i pristaia crkvenog
vodstva u Beogradu, a izbila
je nakon najnovije odluke su-d- a
o korporacijskoj strani stva-r- i,
dajudi kontrolu raskolnicima.
Na slici, koja je bila done-sen- a,
vidi se jednog dovjeka $
noiem u ruci, a drugi ga je za-drzava- o.
U to vrijeme, redeno
je u vijesti, doila je policija,
I jedan policajac je zaviknuo
na onoga s noiem u ruci da
ispusti noz iz ruke ili de puca-ti,
na ito je noz bio ispuifen.
"Plain Dealer" veli da naj-novi- ja
sudbena odluka nije
konajni rezultat suda, jer joi
jedna parnica predstoji na
vjerskoj stvari, te misli da de
pristaie crkvenog vodstva u
Beogradu dobiti tu parnicu.
Gradonacelnik Parma, John
Petruska, dao je nalog da se
crkva zabravi, i u rijedima Plain
Dealera rekao da ona pred-stavlj- a
smefnju koja ugroiava
slgurnost stanovnika ("Police
then padlocked the church on
Priredba slavenske
solidarnosti
Joi od vremeno rata napred-n- i
stavenskt Kanodjani odrza
vaju prfredbe slavenske soli-darnosti,
da izraze svoje ielje
za mir i prijateljstvo naroda.
Te priredbe se odriavaju sva-k- e
godine u mjeseeu januoru
ill podetkom februara, koo Jto
je bilo proile subote u Torontu.
Na ovu tradicionalnu prired-b- u
pozivaju se diplomatski
predstavntei slavenskih driava.
Ove godine su prisustvovali
sovjetske i bugarske ambasa-d- e
u Otawi. Ostali pozvani ni-su
mogli da dodju, ali su po-stal!
pismene pozdrave, medju
njtma i generalni konzul SFRJ u
Torontu Mitko Catovski. Tele-grafs- ki
pozdravi primljen! su
GOSPODJA
Helen Weir, predsjednik Ka-nodsk- og
kongresa zena otputo-vaJ- a
je u New York, gdje ce
sudjelovati na zasiedanj
UNESCO korniii.e id s?avs
orders of Mayor John Petruska
as a common nuisance endan-gering
the safety of the su-burb's
residence".)
U vrijeme tudnjave u Srpskoj
Pravoslavnoj Okvi Sveti Sava
u Parma, Ohio, je izbila tudnja-v- a
i u jednoj Ukrajinskoj Pra-voslavnoj
Crkvi u Chicagu, all
iz sasma raztidfih razloga. Dok
je u Srpskoj Pravoslavnoj Crkvi
spor bio otvoreno politidkl, kod
Ukrojinaca u redenoj crkvi, koji
su ivi izgledno anti-sovjef- skl
nastrojeni, neposredni povod je
bila promjena kalendara od
Julianskog na Gregoriaski. Sam
blskup u Chicagu je dao na-log
za promjenu, ali jedan dio
parohijana se nije slozlo. Oni
su racunali s batinamo promje-nit- i
bitkupovu odluku, koji tvr- -
'PODIVLJAIOST"
"Glas Kanadskih Srba" u
broju od 25. januara u opSir-no- m
dlanku pod naslovom
"Podivljalosf" pise o dogadja-jim- a
u Parmi, izmedju osfalog:
"Pred crkvom i u suterenu
Crkvenog doma bio se iskupio
prilidan broj Srba iz obeju gru-p- a.
Zaoitrenost je bila velika.
Kad se oko pola pet popodne
dulo da raskolnici zele da u
oltaru izvrie neke promene,
odnosno da svetosavci nede da
predadu crkvu raskolnicima,
uzbudjenost je dostigla vrhu-na- c.
Tuda, divlja, zapodela je
u suterenu. Tu su se dva cove-k- a
uzela da guraju. Priskodili
su ljudi sa strane, i nastala je
opita guzva. Jedan sto je iz-vrn- ut,
stolice su letele kroz vaz-du- h,
sevnuli su nozevi, guianje
je postalo opife. Sve je buknu-l- o
kuo kad Sibica dodje u do-d- ir
s gasom. (The Plain Dealer:
"It was like throwing a match
In a gas tank".) Dojurilo je
odeljenje policije pod Ilemom,
s puikama na gotovs. Jednom
doveku koji se guiao i vitlao
nozem, policajac je podvik-nuo- :
"Bacaj noz ili pucam".
Bacio je noi i pobegao. Jed-na
grupica je htela svadju $
policijom. Odgovor je bio kra-ta- k:
"Na levo krug J napolje!
Inade du pucati u glavu!" Raz-bez- ali
su se.
Svi su morali da napuste I
od Slavenskog kemifeta Bugar-ske
Stovenskog komlteta Ce
hoslovolke.
Poslije pozdrava mkidi jugo-slavens- ki
pjesnik Mitenko Po-pov- K
redtirao je svofj pjemu
"Sfevwnka solidarnost". Bio je
burno pozdravljen. (Vidi jos
na strani 6).
ProJitona je i usvoieno de-klaraci- ja,
u kojoj se upozorava
na opasnost neo-naciz- ma u
Zap. Njemoikoj i traii od ka-nads- ke vlade da se ogradi od
amerijkog rata u Vijetnamu.
Poslije su prikazani doku-mentar- ni
filmovi iz Cehoslovac
ke, Jugoslavije i SovjeHkog
Saveza.
WEIR U UN
zena.
Gospodja Veir ce na torn za-sjedan- ju
zastupati medjuna-rodn- u
demokratsku federaciju
zena
5JEDINSTW0 UNITY6
PVibTishHt rerr ГгИау, in Serbo-Croatia- n and Slorenian langua!, i--
9t.'.jrr rar.a4iirn Pub'.lchec. 479 Quf~n £trM Weil
ToranK 2--B, Ontorlo. СашжгОаз Iclrphon 3CJ-I- S. Editor EUpWn Mioale, Butlnau Umag Iran SUasoe.
Subvert pnm fetof W per таг. USA and ©Ar eouotrt J3 00. AuthorlMd a Bc?nd Clasi Mali. Port CXhco Dpl, Cwe, ard lor рт]гтпап ol poe'ag In cah
di da go ogromna vecina po-dupir- e,
ali nistavna manjina je
zapodela svadju, gdje je i je-dan
svedenik dobio stolicom
po gtavi, no rezultat je ostao
isti.
Sudeci po nome Sto e bilo
prikazna na televiziji, oni koji
su dolli da s bstinama natje-raj- u
biskupa da promjeni svo-- u
crkvenu odluku izgledali su
jako zafucanl I nevjerovatno
glupl.
U podetku dolaska bijelaca
u Ameriku urodjeni Indijanci
se nisu mogli naduditi kako bi
se netko i radi vjere iiao tudi.
Tudnjave su onda bite izmedju
rimokatolika i protestanata.
Dakako, Indijanci nisu znali da
su vjerski sporovl bill samo
maika za politicke sporove.
suteren, i crkvu, i da se razidju.
Tada je vlasf (pretsednik opJtl-ne- ,
5ef policije) pozvala brava-r- a
da stavi katance, a neito
docnije da promeni brave na
akvi, domu, parohijskoj kudi.
To te sve ostati zatvoreno do
dalje odluke. Sef policije
Francois N. Szabo rekao je no-vinari- ma:
"Doilo mi je da za-plafe- m
Jto u mom gradu mo-ra
da se zatvori jedna crkva
zbog siledzijstval" Policijska
strala ostala je kraj crkve Sv.
Save. Niko nije uhopsen, all
novine dodaju da te se vero-vatn- o
povesti postupak protiv
obeju grupa.
Vest o toj divljoj tu?i, gde je
samo energidna intervencija
policije spredila krvoprolide,
dnevnik The Plain Dealer dono-s- i
na prvoj strani, a celu jed-n- u
stranu ispunili su snimd
raznih momenata tu2e. Odvrat-n- e
silediije, — koji su dosad
piketirali crkve, skrnavili svete
ikone mudkovima, i sliJno, —
poJinju da populariSu srpsko
ime u Americi na vrlo zalostan
nadin. U kulturnoj Americi oni
se podinju da ponaaju kao
zveri u diungli, kao lzbezum-tjen- l
divljad".
TRKA
Ministar vanjskih poslova
Paul Martin posietio je Van-couver
da traii potporu za svo-- u
kandidaturu za bududeg li-de-ra
Liberalne stranke {na-sljedn- ika
premijera Pearsona).
Medu onima koji su ga dode-kal- i
nalazita se i grupa mladih
ljudi, koji su doili da izraze
protivljenje kanadskoj ulozi u
Vipetnamskom ratu. Policija ih
nije puslila do Martina, ali on
je ipak primjefio njihove napl-s- e
i pokuiao da im odgovori.
Kako javlja agencija Cana
SIROM
STA CE
U Torontu ima oko 60.000
Imigrantske djece (iz Italije,
Portugala, Griike i drugih
zemalja).
Njihovo Skolovanje skop?e-n- o
je s posebnim teikocama:
najprije moraju da паисе
engleski jezik.
Medjutim, prema tvrdnjama
Skolskih vlasti, to nije slucaj,
i ova djeca su prisiljena da
vie engleski jezik uporedo s
drugim predmetima.
Jedno vrijeme postojala je
posebna ikola za imigronlsku
djecu, ali [e ukinuta zbog ne-dosta- tka
finandja.
Proilog tjedna ikolskl od-b- or
Toronto je uputio molbu
federalnom ministru imigraci-j-e
Marchandu da odobri mill-ju- n
dolara za ovu svrhu. Mar- -
SLABE
Kanada i Japan su sada naj-slabi- je
karike u novdanom si-sfe- mu
"slobodnog svljeta" I
mogle bi da "puknu", kao ne-dav- no
Britanija, na proljece.
To je miSljenje poznatog
ameriiikog financijera Jane-wa- y,
koji je jedno vrijeme bio
savjetnik predsjednika John-son- a.
U infervjuu na kanadstoj te-leviziji
(CBC) Janeway je ka-za- o
da je vijetnamski rat kriv
za financijsku krizu kapitali-stidko- g
svijeta, zapravo ame-ridk- a
polifika. Vijetnamski rat
je prvi rat kojega Sjed. Driave
vode koji ne potife razvitak
njihove privrede nego ju pot-kopav- a!
Amendka vlada na-sto- ji
da rijesi svoje teikode na
racun drugih zemalja, a poito
su Kanada i Japan najjace za-vis- ni
od Sjed. Driave, to ce te
dvije zemlje biti najprije I naj-tez- e
pogodjene.
Janeway je napisao knjigu
o dolazecoj ameridkoj "krizi".
Kad je predsjednik Johnson
pocetkom godine najavio mje-r- e
za ublazivanje ameriJkih fi-nancij-skih
feJkoda, kanadski
ministar financia Sharp je
MARTIN BRANI VLADINU POLITIKU
U VIJETNAMU
dian Pres, Martin je rekao da
Kanada niie "saudesnik u ame-ridko- m
zlodincu". Tadno je da
ona prodaje orulje Sjed. Dria-vam- a,
ali jo? vile kupuje od
njih. Zato su "pogreini oni ko-ji
tvrde da Kanada irna neku
drugu ulogu J Vefnamu osim
postizanja mira", rekao je
Martin.
kolega, ministar
transporta proSao je
u Vancouveru dosta loie; neko-lik- o
stotina mladih ga je
napadalo zbog jed-v- a
je uspio da kaie Sto ima.)
IM SKOLA!
chand je odbio. Predsjednik
ikolskog odbora izjavio je da
Marchand nije ni da
se potanje upozna s ovim pro-blemo- m.
Skolovanje doseljentfke dje-ce
predstavlja problem I u
drugim gradovima, premda
nije tako zamalan kao u To-rontu,
koji je glavno stjeciite
doseljenika (preko pola mill-jun- a).
Zalto se ministar Marchand
tako ponio prema molbi ikol-skog
odbora Toronto? Zbog
pomanjkanja novca? Ne spa-d- a
pod njegovu nadleinost?
Ili moida i on smatra da do-seljenic- ima
iz nekih zemalja
nije potrebno da mnogo zna-j- u
— glavno je da imaju jake
гтиШе!
KARIKE
uvjeravao Kanadjane da n&
trebaju biti zabrinuti. Ali samo
par dana kasnije, kanadski do-la- r
se poceo "tresH" i Sharp je
morao da moli Washington da
ne trazi od amerifkih
u Kanadi da Jalju sav svoj
profit u Sjed. Drzave. Pored to-ga
povedao je i kamate za je-dan
posto. Janeway smatra
da to nece mnogo pomodi. lako
ameridke kompanije u ovoj ze-ml- ji
nede slati sav profit u Sjed.
Driave, one ga sabiru, drze na
rukama, ne reinvestiraju, kao
Sto su dinile ranije. To je veli-ka
stvar kad se uzme polozaj
ameridkih kompanija u ovo ze-ml- ji
(da rontroliSu mnoge gra-n- e
kanadske privrede.)
je uvjeren da je
financijska kriza u Sjed. Drza-vam- a
neizbjeziva. Ali prije ne-go
se to dogodi pudi de "slabe
karike" u ditavom sistemu ko-ji- m
vlada ameridki dolar, a to
su Kanada i Japan.
To tvrdi, opef napominjemo,
bivSi Johnsonov savjetnik I je-dan
od najauforitativnijlh fi-nancij-skih
eksperafa u Sjed.
Driavama.
MINISTAR I INDIJANCI
Izgleda da se ministar Indi-jansk- ih
poslova Arthur Laing
ozbiljno zaratio $ Indijancima,
on napada njih a oni njega.
Indijanci fraie svoja prava;
Laing ih grubo odbija.
Zato je jedan od indijanskih
prvaka kazoo da Laing Indi-janc- e
ne smatra ljudskim bi-dim- a.
Ovo se u vrijeme
"velike debate" o konfedera-ciji- ,
koja treba da donese vai-n- e
promjene za sve Kanadja-ne,
ukljudiv Indijance.
ZA VODSTVO LIBERALNE PARTIJE
(Karikatura Donato-- a za TNS)
(Martinov
Helleyer
ljudi
Vijefnama,
pokuiao
kompa-nij- a
Janneway
dogadja
KANADE
SMIJTE SE UUDI, ILI PLAclTE. . .
Knundii je "kuinunistieku zi-inlja- "! Xc soci-jalistick- a,
nego pravo koinuni.stif-ka-! Totalno ko-inunistiu- ka!
Xiste to znali
Xista za to, ne zna to ni 20 milijuna drugih
Kanadjana.
To je velika tajna. Svakako zato Sto se "komu-nistick- i"
upravljaui zemlje kriju pod iinenom libe-ra- la
i konzervativaca. Znadcto kakvi su komu-nist- i.
. .
XTc radi so o 5ali.
Kanadu "komunistu'kom zemljoin" nije prog-lasi- o
ncki ])oimi('oni mozak, "izhjeglica" iz neke so-cijalisti- rke
zemlje, nego jedan visoko naohrazovan
eovjek, НјеГмнк, koji zauzima visoki drustveni po-loz- aj.
Njegovo j( ime Dr. W. J. S. Melvin i pred-sjednik
je ontarijskog drustva lijeenika (Ontario
Medical Association). Svoju tesku o])tu.l)ii izrekao
je na sastanku omladinske tvffovacke komore (.Ги-ni- or Uoard of Trade) u Torontu.
Xa cemu Dr. Melvin tetnelji svoju nptuzbu?
Cime je potkrcpljuje ?
Sve je to zbog zakona o lijecnickom osigui'anju
(Medicare). Mjera koju pored socijalistickih ze-malja
imaju i mnoge kapitalisticke zemlje, na pri- nter Velika Uritanija (jireinda je laburisticka
Wilsonova vlada jnu'ela da kljatri). Kanadska
liiberalna ]artija ga je obocala jos VJM). godine!
To je taj "komunizain"! Zbog toga je Kanada
"konnuiistieka" zendja!
("ovjeku dolazi da se smije. I jdace. . . Kakva buducnost feka kanadski narod ako no
smije da ima Medicare!
Sta ga ceka ako ljudi kao Sto je doktor Melvin
imaju odlucujucn rijec?
A iieinojmo se varati, njegova rijec znaci
mnogo.
1 nije on sam — takvili ima dota. Oni upiru
svim silama da sprije("e Medicare. Slu.e se sva-kakvi- m sredstvima. Izjava Dr. Melvina jtokazujc
dokle su spremni ii'i. STema granica. . .
ZaSto su jiroliv Medicare?
Zato sto je to korisno za radne ljude tj. oino-guci- lo
bi lije'Vnje i onima koji inace, zbog nedo-statk- a
novca, moraju da se pate ili prcrano umru.
Lijecnici su protiv toga jer so boje da ce biti
ogranicene njihove zarade. (Xc svi, ima i savjesnih
lijecnika!) Doje so oni kojima jo sticanjo novca
glavni cilj, a ]acijenti samo sredstvo do cilja.
Dr. lelvin govori u njihovo ime.
Kako jo vec poznato, lijecnicko osiguranje jo
usvojeno ])rosIe godine. Pod pritiskom udru.enja
lijecnika i osiguravajucih kompanija te nekih pro-vincijaln- ih
vlada bilo je odgodjeno do 1. jula ovo
godine. Sada hoce da ga opet odgode — i poko-laj-u!
XTa tome se pocijepala i sama federalna vlada
koja je zakon dala usvojiti.
(To pokazujo moc lijecnickih druStava i osigu-raajuc- ih
kompanija.)
Proslog tjedna ontarijski prcmijer Hobarts jo
izjavio da zakon o osiguranju neco biti primjenjen
u Ontariu za jos godinu dana, ako i onda.
U svom govoru Dr. Melvin je pohvalio Ho-bart- sa
za tu odluku. Kekao je da zdravstveno osi-guranje
za cijelu zeinlju treba biti onakvo kakvo je
danas u Ontariu, tj. da je dobrovoljno a ne obavoz-n- o
za sve gradjane, i da s njim upravljaju osigura-vajuc- e
komi)anije.
Prema ije.thna stampe, jirotivnifi Medicaro
u federalnoj vladi istupaju s argnmentom da co
])revise kostati i stvoriti novo financijske te.skoce.
Uranioci jak kazu da ne ce koStati mnogo vise ne-go
se danas trosi na lijecenje a to je neto preko
S00 milijuna dolara godiSnje (oko polovice svote
koja se trosi na vojne svrhe!)
Svojom izjavom Dr. Melvin je htjeo da po-dup- re
kampanju za odgadjanje Medicare. Medju-tim.
izgleda da je promasio cilj. Pretjerao je. I uz-bun- io
mnoge koje bi inace ostali ])asivni u borbi
koja se vodi oko ove potrebno dniNtvelie mjere.
Porba se nastavlja. . .
Pobjeda kod Chryslera
ZavrSen e Jtrajk radmka
uposlenih u tvorntcama Chry-sler
korporacije u Windsoru,
Ajaxu i Eetobkoke.
Novi ugovor izmedju unije
i kompanije odredjuje izjedna-denj- e
(paritet) ploda kanadskih
i ameridkih radnika.
Kompanija je joi proile go-dine
nadelno pristala na izjed-naden- je
pkita, ali je htjeia do
iskoristi priliku da uvede nove
radne norme, ukidojui kratke
periode odmora; drii se da je
zbog toga i doilo do ttrajka.
Kompanija je morala uzmak-nut- i.
Pored postepenog izjednodi- -
vana plada dobivena je i po-viii- ca
u iznosu od 3 posto, ito
iznosi od 9 do 16 centi na sat.
Povedanje vaii od 15. novenv
bra 1967. (kod je istekao stari
ugovor). Ugovor sadrii i od-red- bu
o nadoknadi za poskup-Ijenj- e
troikova iivota.
Chryslefovkn radnkima [e
takodjer zogarentkono puno
zoposlenje, zapravo zetada.
Dobivene su i razne druge
poboljJke (u pfnzionisanju
itd.)
OaVnah poslije pobjede kod
Chryslera, unija je donijeta
odluku da itrajkuje kod Gene-ral
Motors, glavnog rrofivnika
unijskih zahtjeva.