| Note |
OCR Text: STRANA 2 — Jedliutvo, 7. februara, 1964.
U Moskvi smairaju da je klima
za nove napore na polju osiguranja
mira povoljna
Moskva, (Tanjuk) — U
Wokvi se ietido da je sovjet-S- k
vlada uvijek demonstri-lal- a
energidnu diplomatsku
lnlcljatlvu u pltanjima udvr-Sden- ja mira 1 sigurnostl na-roda,
all da 'ne mlsll da lma
nekakav "polltldkl monopol"
U pltanjima mira, novlh in-fcirume- nata za mir i novlh
norml mlroljublve koegzis-tenclje- ".
Ovo Je izneeeno u redakclj-sko- m dlanku dasoplaa "Ko-lnunis- t"
poevedenom posljed-nji- m sovjeteklm inlcljativa-in- a
u okvlru opie borbe za
talr i medjunarodnu slgur-noe- t.
Casopls podvladl da bl
sovjetska vlada "rado dode-ka- la
1 pozdravlla takvu dlplo-mate- ku lnlcljatlvu druglh
zemalja".
Iako se ovdje veoma cljene
konetruktlvne lnicljatlve svlh
druglh zemalja, nema sum-nj- e da postoji posebno inte-reaira- nje za akclje Washing-ton- a.
U Moskvl se uvllek is- -
tlcalo da sovjetsko-amerld- kl odnosi predstavljaju znada-ja- n
problem u uspostavlja-J- u trajne mlroljublve koeg-zlstencl- je u svljetu 1 da od
razvoja ekonomsklh, polltid-l;l- h
1 kulturnlh odnosa izme-dj- u
SSSR 1 SAD u mnogome
zavisi sudblna mlroljublve
koegzistenclje, kao praktidne
oenove za odnose medju dr-zava-va s razlldltim druStve-nl- m slstemlma.
Detaljno pradenje polltid-kl- h kretanja na Zapadu do-vc- lo Je ovdaSnJe promatrade
do zakljudka da Je "zdrav ra-zu- m na Zapadu postepeno po- -
podupire prijedlog Hruscova o iskljocenju
sile u rjesavanju teriforijalii i graoicii
Mokva. — Predsjednik Re-publl- ke
Joeip Broi Ttlto od-govo- rlo
Je na poruku predsje-dnlk- a
svojeteke vlade N. S.
HruSdova od 31. decembra pro-M- e
godirie. Odgovor predsjed-nlk- a
Tita predao je Jugosla-vene- kl
ambasador u Moekvl
Cvljetln Mljatovld sovjetekom
mmtetru vanjeklh poslova A.
A. Gromiku.
U porucl prwnljera HruWo-- v
iovori se o krupnlm 1 ana-fejni- m
pltanjima kao Ito su
teritocijalni l granidnt sporo-v- l
1 predlafu nadinl za njlho--w rjeiavanje.
JugoslavenskR vlada Je —
Ш&е м u odgovoru predejed-iil- k Tlta — avrttrano 1 a iaJvom pftinjom proueila
ixwuku 1 prljedtog sovtfetakog
jwemljera.
"Duboko smo uvjerenl —
kale se dalje u odgovoru pred-sjdnl- ka Tlta — da bl prihva-tanj- e
takvlh prljedloga mog-l- o
matno da unaprijedl stvar
wlra 1 da umanjl nepovjere-ац- е
koje Jo uvijek poetojl u
kTlJetv. Zbog toga je. kao Ito
Yam je vjerovatno poznato,
vlada SFR Jugoelavije. preko
svog predstavnika na konfe-l-eftcl- jl
za itampu, dala od-та- ћ
punu podriku Vasem prl-Jdlo- gu
1 istakla njegov ша-C- aj
жл poboijlanje medjuna-xottal- h
odnosa".
"Ml u potpunosti' dljelimo
Vale ubjedjwije da upotreba
nil radl rjeiavanja teritori-Jalnl- h
sporova ne odgovara ln-terea- lma
nljednog naroda. Do-sadas- nja
praksa u medjuna-rodrnl- m
odnoslma pokazala je
da se takva pltanja nijesu
mogla rljeslti prljetnjama, a
Joi manje dlrektnom prlmje-ио- т
slle. Svako pribjegavanje
sill u rjesavanju ovih sporova
nlibJetno Je dovodilo do opa-atn- og
zaostravanja rdjuna-nodni- h
odnosa 1. a " m sml- -
deo da prevladava nad dog-ma- ma antikomunlstldke pro-pagand- e"
1 da se ton trezve-nljl- h
zapadnlh politldara 1
stampe prema sovjeteklm ini-cljatlva- ma
podeo mljenjatl.
Posebno Je sa zadovoljstvom
konstatlrano da mnogl u SAD,
medju kojima 1 letaknutl po-lltida- rl, smatraju da Je ne-!opho- dno trazltl putove ka u-Izaja- mnom razumljevanju,
poeuzanju sporazuma 1 mlr-no- m regullranju nerljeSenlh
problema.
Ove mlsll naSle su odraza 1 u spomenutom dlanku "Ko-munlst- a" u kome se podvladi
da je SSSR spreman da raz-mo- trl svakl prljedloe koll bl
mogao prldonljetl uspostav- -
Uanju dobrosusledskih odno- - sa sa SAD. 'Ako naporl dvlje
zemije l druglh drzava budu
ujedlnjenl u lnteresu mira
— dodaje dasopis — ova go-di- na mogla bl bez sumnje
postatl godlnom odludnoe
preokreta na bolje u cjelo- -
kupnoj medjunarodnog sltu- -
aciji.
Kllma za poduzlmanje o-vak- vlh napora Je, kako se
ovdje smatra, povoljna 1 nju bl neodlozno trebalo lskorls-tl- tl za daljnje proSlrlvanJe
oblastl suglasnostl lzmedju Istoka 1 Zapada. Zbog toga se
ne smatra da predstojedl
predsjcdnidkl lzborl u sad
predstavljaju dovoljan razlog
7a eventualno usporavanje 111 pak uzdrzavanje SAD od zna-dajnlj- lh vanlskoDolltldkih лк- - clja na linlJl nrlbllzavantfi
gledlsta Istok—Zapad. U Mos- kvl postoji naprotlv sasvlm
suprotno uvjerenje.
Tito
sporova
slu, Je dlrektnu
opasnost za svjetskl mlr."
"Zbog toga bl
sporazum o dosljednom od-baclva- nju
upotrebe svakog o-bl- lka
slle kao sredstva za rje- -
Savanje terltorljalnlh sporova
1 pltanja gTanlca, koje VI pre- -
dlazete predstavljalo konkre- -
tlzaclju princlpa Povelje Uje-dlnjen- lh
nacija 1 krupan do-prin- os
daljem pozltlvnom ra-zvo- ju
prakse
koja aflrmlra mlroljublva sre-dat- va
sa rjeaavanje otvorenlh
pltanja 1 ml- -
roljublvu uop- -
ite".
U odgovoru se dalje podvla-£- 1
da je vlada SFR Jugosla-vlj- e
uvijek blla dosljedan po- -
bornik tlh princlpa u medju- -
narodnlm odnoelma 1 sagleda-l- a
ovaj problem u njegovoj
punoj vaznostl. "Ona smatra
— kale se u odgovoru — da
prljedlozl sadrtanl u Valoj po-rucl,
naroclto u cetirl glavna
stava, predstavljaju korlsnu
1 oenovu sa
poatlsanje
sporasuma o odbaoivanju slle
od strane drtava kao sredstva
za rjelavanje terltorljalnlh
sporova 111 pltanja granica".
"Uvjeren sam — istiee se
na kraju poruke — da te 1
ova Vasa konstruktivna kil-cljati- va
naidl na povoljan od-je- k
u svljetu 1 da te omogu-cl- ti
da se predusmu daljl ko-ra- cl
ka udvrldenju mira, Ito
Je danas duboka elja svlh
naroda".
INDIJA rODUriRE
HRUSCOVA
Medju zemljama koje su
dosad poduprle sovjeteki pri-jedlog
o mlroljublvom rjeia-vanj- u
granlCnlh 1 terltorljal-nlh
problema medju drzava-m- a
nalaze se Indlja 1 Finska.
iVX4VX4.VVWVAX%VVWVAX J
predstavljalo
medjunarod-n- l
medjunarodne
medjunarodnlh
koegatotenolju
opsteprihvatljlvu
medjunarodnog
iraiiTTO
,1
3-- 1 b4Z.
WK
V ijesti i'komentari
Polozaj i duznosti
Kanadjana koji nisu
britanskog i francuslcog
porijekia
Zaoitravanje kanadskog naclonalnog
problema postavlja 1 pltanje Kanadja-na
slavenskog, talljanskog, njemadkog,
holandskog, skandinavskog, madjarskog,
Japanskog ltd. porijekia: kakav Je njl-ho- v
poloiaj 1 kako treba da se drze u
sadaSnJoj sltuacljl.
Ono Sto se dosad culo lz redova ovlh
grupa nlje nlmalo pozltlvno — ne do-prln- oel
гјебепЈи problema nego ga stvar-n- o
zamrSava. Mlsllmo na tetupanja
predstaTilka neklh ukrajlnsklh organl-zaclj- a
kojl kazu da su Ukrajlncl "jedna-ki- "
s Francuzlma 1 da lh prlpadaju ieta
prava. Izgleda da njlh ne intereelra gdje
spadaju 1 Jednl i drugl (Ukrajlncl 1
Francuzl) u odnosu na KanadJane bri-tanskog
porijekia.
KanadJanl ukrajlnskog, njemackog,
talljanskog ltd. porijekia nlsu Jednakl
s kanadsklm Francuzlma 1 ne mogu po-statl.
Francuzl su formlran narod, koga
povezuju ne samo zaJednlCkl jezlk 1 kul-tur- a,
nego 1 zaJednlCkl teritorlj, odnos-n- o
lmaju sve naclonalne oseblne 1 sve
uslove za samostalan opstanak. OvdaS-n- jl
Ukrajlncl oslm Jezlka 1 neklh eleme-nat- a
kulture nemaju druglh naclonalnlh
oseblna; ono sto lmaju ne samo da nlje
dovoljno da postanu pun narod, nego
nlje dovoljno nl da sprljefil njlhovo ras-pada- nje
1 utapanje u opdem (englesko-govorede- m)
narodu kojl se razvlja na
bazl brltanske vedlne.
Naclonalnl osjedajl Kanadjana ukra-jlnskog,
njemadkog, talljanskog, Jugo-slavensk- og
(srpskog, hrvatskog 1 sloven-sko- g)
porijekia ltd. su razumljlvi, to Je
normalna, u lzvjesnom pogledu dak 1
pozltlvna pojava (Jer predstavlja pro-tute- zu
anglosaksonlzmu 1 tako oslgura-v- a
pravllnljl razvltak englesko-govore-de- g
kanadskog naroda). All Je pogresno
ove Kanadjane 1 njlhove druStvene za-Jedn- lce
predstavljatl onlm Sto nlsu 1
trazltl ono Sto lh ne prlpada.
Tadno Je da je poslljeratnl val dose-ljavan- ja
(preko dva mllljuna ljudl) do-n- lo
lzvjesno pojadanje naclonalnlh gru-pa.
Na prlmjer, nas Jugoslavena lma
75.000 — 80.000 prema 30.000 — 35.-0- 00
prlje rata. All Je u torn perlodu ubr-za- n
1 proces lntegraclje njlhovlh dlano-v- a
u opdu kanadsku naclonalnu zajed-nlc- u.
Novo doseljevanje de slgurno pro-dul- lti
vljek naclonalnlh grupa, all lh
nede spasitl od konadnog raspadanja.
Sasvlm je pravllno za Kanadjane sla-venskog,
talljanskog, njemadkog, skan-dinavskog,
holandskog ltd. porijekia da
trate pravo da se slule evojim materln-skb- n
Jesikom 1 da organizlraju 1 provo-d- e
kulturnu 1 drugu druitvenu djelat-no- st
tako dugo dok mogu 1 iele, all Je
nepravilno suprostavljatl lh Francusl-m- a
1 njihovim opravdanlm zahtjevima;
dlnltl to znadl pomagati reakciotTarnlm
kapltalisticko-monopolistidki- m krugovl-- m
koji iele da odrle sadasnje stanje
ne samo u Quebecu nego cijeloj Kant-d- l,
jer to naj bolje odgovara njihovim
seblnlm interesima. .
Pripftdnicl naclonalnlh grupa trebaju
blti svljesnl svoga pololaja 1 svojih za-data- ka.
U lnteresu je svlh Kanadjana da
se Francusima prima J u njlhova nacio-naln- a
prava. Treba shvatitl da je sada-ij- e
stanje naclonalnlh odnosa u Ka-na- di
poetalo neodrlivo 1 ona moraju
bltl postavljenl na novu oenovu, onako
kako to odgovara najboljim intereskna
svlh, 1 danas 1 u bududnoetl.
Francuskl separaMsam je needrava
pojava, a terorlsam Jo gora, all oni su
samo odgovor na nepravilno drianje
vladajudih kapltaltetidko-monopolleil-ek- ih
krugova prema francuskom naro-du.
Treba tratiti da se sasove konetltual-n- a
skuptlna 1 doneeo novl ustav, kojl
de odrediti polotej 1 prava Francuza P
svlh ostallh Kanadjana, ukljudlv Ukra-Jinc- e,
Nijemce, Talijeme ltd.
Published every Friday, in Serbo-Croat- Un and Slovenian languages, by Jedinstvo Pub-liahi- ng Company, 479 Queen Street Wert,
Toronto 2D, Ontario, Canada; telephone EM.
Editor Stjepan Miosif. Duslnese Manager Ivan atimae.
Subscription rates: $6.00 per year. USA and otber countries $7.00.
Authorized as Second Tasj Mail, Tost Office Dept, Ottawa, and for payment of postage in cash.
-- 1
Antisemitizam — na
smijemo biti ravnodusni!
Vrijeme Je da se neSto poduzme pro-tl- v
Slrenja antisemltekog smeda u Ka- -'
nadl, koje nlje upereno samo protlv Je-vre- ja,
nego Kanade, Jer sloga medju
njeainim gradjanlma razllditog porijek-l- a
Je Jedan od uvjeta njezlne bududno-st- l.
Antisemitizam de tesko bltl iskorije-nl- ti
dok se dovjedanstvo ne preporodl
кгол socijallzam, all kad se zna do dega
Je antisemitizam dovodio u proslostl, o-so- bito
u proslom ratu, svaka civllizlra-n- a
zemlja trebala bl ga proglasltl 1 tre-tir- ati
kao zlodin.
U Kanadl ne samo da to nlje sludaj
nego lmamo 1 ravnoduS-nos- t vlastl pre-ma
toj pojavi, a ne samo vlastl, nego 1
Stampe 1 svlh druglh faktora danaSnjeg
dru;5tva.
Postanske vlastl kazu da ne mogu
nlSta uradlti da zaustave clrkullsanje
antisemitskog smeda putem poste. ZaS-t- o
ne mogu? Mozda bl pravilnlje bilo
redi da nede?
Casopls "Canadian Jewish Weekly"
piSe: "Ml ne mozemo 1 ne smijemo pri-hva- tlt
izjavu mlnlstarstva poSta da se
niSta ne moze uradlti da se zaustavl clr-kullsanje
nacistidkog smeda putem poS-t- e.
Mi smo sigurni da bl dobro organi-zlra- nl
mosovnl lraz volje svlh demokrat-ski- h
ljudi пабе zemije potakao mlnls-tr- a
posta da potrazl i nadje nadlna da
raslstlma uskrati poStansku pomod".
Druglm rljedima, mlnlstra posta tre-ba
poplavitl zahtjevima da Slriteljima
mr2nje uskrati poStanske privlleglje.
To Je zadatak svakog Kanadjanlna
koji zell bolju bududnost svoje zemije.
Gdje stoji Douglas Fisher?
Napredne ljude nlje zadudlla vljest
da je konzervatlvac Dlefenbaker prisu-stvov- ao
proslavi "dana ukrajlnske ne-zavisno- stl"
u Torontu, all de ih slgurno
zadudltl da je poslanlk Nove demokrat-sk- e
partlje Douglas Fisher prisustvovao
slldnoj proslavi u Port Arthuru.
Sta je Fishera navelo na taj korak?
Zar on ne zna da je "nezavlsna Ukra-Jln- a"
blla stvorena po njemadklm na-padadl- ma?
Zar ne shvada tko 1 s kak-vo- m
svrhom danas organialra takvc
proslave? Zar nije svljesan ito za Novu
demokrataku partiju znadi njegovo so-lkiaris- anje
sa antisovjetsklm harange-rim- a
: zagovaradima rata?
Danas u Kanadi nema jednog oebilj-no- g
dovjeka kojl bl rekao da treba pre-kin- uti
odnose sa Sovjeteklm Savesom.
Na protiv, na svestrane se liraiava le-l- ja
da te odnose treba slriti, jer iskus-tv- o
pokaauje da Je kodsno. All kako
itko ocbiljan mole da podupire akelje
koje su na to usmjerene?
Douglasa Fishera su u parlamenat
blrali radnl ljudl Port Arthura zato Mo
su vjerovall da su on 1 njegova parti-j- a
za mlr i dobre odnose sa svim naro-dlm- a
u evljetu. Svojhn postupkom Fi-sher
Je kod njih stvorlo sumnju gdje
on danas stoji — nije li mozda promje-ni- o
mlMJenJe — pa im je duian dati ob-Jainje- nje.
Zasto revolucije?
U svom govoru u KallnJInu 16. janua-r- a
sovjeteki premljer Hruicov Je rekao:
"Nekl ljudl koji sebe naslvaju komu-niatim- a
krltlalraju nas ito ml hodemo
da naSa zemlja bude bogata, da ljudl
bolje zive. cudna je logika u takvlh kri-tldara- Oni
proeudjuju ovako: to sov-jeteki
ljudl budu Sivjell bolje, tim de
veda bit! opasnost da se poburtoase.
A ml govorimo: Ako dovjek ima Jedno
odljelo, daj boe d bl imao dva, a po-to- m
1 tri. Da se svi ljudl dobro hrane,
da sva djeca ude, da bl svl ljudl mogli
potpuno zadovoljitl svoje potrebe — to
je naSa maftta koja poetaje zblljom.
Revoluclonari kojl su 1111 na roblju, u
smrt, dlzall su revoluciju dobro znajudi
da Je revolucija za to da se stvorl bolji
2ivot naroda. Zato Je narod 1 podriavao
revolucionare 1 ISao za njlma u revolu-ciju.
To Je glavno".
Gangsterski napad na sluzbenika
jugoslavenskog konzuiata
u Cliicagu
U proslom broju smo javlll
da Je u Chicagu gangsterski
napadnut sluzbenik Jugosla-venskog
konzuiata Venceslav
Vukovid; ovdje prenoslmo cl-J- ell
lzvjesta] "Narodnog Glas-nik- a"
o torn dogadjaju:
FaSlstldki zlodincl, izgledno
od srpske detnidke grupe,
gangsterski su napall Ven-cesla- va
Vukovida, sluzbenika
jugoslavenskog konzuiata u
Chicago.
Kad je 15ao kudl 1 stlgao na
tamnl predjel ulice u 10:30 po
nodi, dvojlca su ga zaskodila
od zada, prltegla za vrat i
podela gusitl, a tredl Je lzisao
iz automoblla 1 pltao ga da 11
Je Vukovid i da 11 zna srpskl.
Kad im Je dao flktlvno ime,
zbunill su se, mlsledl da nlsu
uhvatlli dovjeka na kojeg su
lz zasjede vreball, pa su mu
rekll da ako Je on Vukovid,
oni de to pronadl 1 drugi put
kad ga zateknu ublt de ga.
Ovo nlje prvi gangsterski,
zlodinadkl napad na konzu-larn- e,
dlplomatske 1 druge
predstavnike Jugoslavije po
Drzanie prema Kini -- vazno
pitanje danasnjice
Clnjenicu da postoji Jedna
Klna i da se njezina vlada
nalazl u Peklngu danas priz-na- je
47 drzava, od kojlh su
43 dlanlce UN, a 5 lh Je ud-lanje- no
u NATO; to su slije- -
dede drtave:
Afganlstan, Albanlja, Alzlr,
Bjeloruska SSR, Britanlja, Bu.
garska, Burma, Burundi, Cej-lo- n,
Cehoslovadka, Danska,
Finska, Francuska, Gana, Gvl-nej- a,
Indlja, Indonezija, Irak,
Izrael, Jemen, Jugoslavlja,
Kambod2a, Kenlja, DR Kore-J- a,
Kuba, Madjarska, Repub-llk- a
Mall, Maroko, Mongollja,
Nepal, Nizozemska, DR NJe-mad- ka,
Norveeka, Pakistan,
Poljska, Rumunjska, Somali-J- a,
SSSR, Sudan, Svedska, Svl-care- ka,
Tunis, Uganda, UJedl-nje- na
Arapska Republlka, Uk-rajlns- ka
SSR, DR Vljetaam 1
Zanzibar.
Rexim na Tajvanu pricna-J- u:
Argentina, Australlja, Be-Igi- ja,
Bollvlja, Brazil, Clpar,
Cile, Domlnikanska Republl
Jos jedan ncuspjeh GIA.
Propao Je pokusaj Sjed. Dr-ia- va
da uvjere zapadne "sa-veanl- ke"
da ne daju dugoro-d- nl
kredlt Sovjetekom Savesu,
pile "Christian Science Moni-tor"
Is Bostona.
Jedan od najvedih amerid-kl- h
pothvata u torn pravcu
bio je irvjestaj ameridke oba- -
vjeMajne sluibe (CIA) o "te- -
ikom" stanju sovjetske prlv- -
rede. Medju listovima koji su
to ocjenili kao uzaludan ko-rak
naiad se uplivnl kanad- -
skl tjednlk "Financial Post".
Proiirenje trgovine sa soclja-listldkl- m
zemljama je potre-b- a
kapitalistidkih zemalja, pi
se spomenuti list.
Nadelnlk sovjetske statistl-dk- e
sluibe Stariovskl lajavlo
Je da su podacl CIA potpuno
lwnltljenl.
Stariovskl kale da se "pro-li- e
kao i prijalnjih godlna in-dust- rija
SSSR rasvijala briim
tempom od lndustrije SAD".
Opeeg sovjetske lndustrljske
proizvodnjc isnosio je 1963.
godine oko dvlje tredinc opse-g- a
proizvodnje SAD, prema
47 poeto u 1057. 1 33 poeto u
1953. godini.
Sovjeteki SaveiE, nadovesuje
M!, prolzvodl viic od SAD 1 za-uii- ma
prvo mjeeto u svljetu i
detnidkim i ustaeklm zlodln-clm- a.
Ovl krlmlnalci se otvoreno
hvale u svojoj Stampl kako
izvadjaju gangsterske napa-pad- e,
likuju nad dinovima
zlodinstva u druglm zemlja-ma,
kao u Zapadnoj Nje-madk- oj.
Na to su po svoj prl-ll- cl
ponukani Sto su vlastl —
gradske, drzavne 1 federalne
— preblage prema njlma ka-d- a
podlne kojl gangsterski
napad, sve pod firmomom
antlkomunlzma.
Od vlastl treba trazltl da
kozne faslstldke hullgane 1
zlodince kada podlne kojl
zlodin, a ne puStatl lh kroz
prste pod izgovorom da tu
postoji sloboda piketovanja.
Mlrno noslti nekl plakat je
jedna stvar, krlmlnalno na-pad- ati
ljude, s najavljenlm
clljem da ih ubiju, Je sasma
druga stvar.
Pored toga, sve one koji su
podlnlll zlodlne u Jugoslavljl,
1 vlada Jugoslavije Je trazlla
njlhovu ekstradlciju, trebalo
bl poslatl da Im se po zasluzl
sudl.
ka, Ekvador, Flllplnl, Fran-cuska,
Grdka, Guatemala, Ha-iti,
Honduras, Iran, Itallja, Ja-pan,
Jordan, Juznoafridka Re-publlka,
Kamerun, Kanada,
Kolumblja, Kongo (Brazzavil-le),
Kongo (Leopoldvllle), Re-publlka
Juzna Koreja, Kosta-rlk- a,
Laos, Libanon, Llberija,
Liblja, Luksemburg, Madagas-ka- r,
Meksiko, Novl Zeland, Ni-karag- va,
Savezna Republlka
NJemadka, Panama, Paragvaj,
Peru, Portugallja, SAD, Sal-vador,
Saudijska Arablja, Se-negal,
Spanjolska, Tajland,
Togo, Tureka, Urugvaj, Vene-zuela
i Republlka Juznl Vije-na- m.
Nemaju odnose nl s NR KI-no- m
nl sa cang Kaj Sekom:
Aiwtrija, Centralnoafrldka Re-publlka,
Cad, DahomeJ, Etto-pij- a,
Gabon, Irska, Island,
Malellja, Niger, Nlgerlja, Oba.
la Slonovade 1 Gornja Volta.
Francuska trenutno prlwia-j- e
i vladu u Peklngu 1 retim
na Tajvanu.
u ukupnoj produkclji nlza pro-izvo- da
kao Ito su leljesna ru-da- da,
ugljen, koks, lsvjeene
vrste strojeva, cement, proso-rsk- o
staklo, armlranl beton,
drvo, drvna 1 resana gradja,
vunene tkanine, mast, iecer 1
nekl drugl artlkll.
Prosle godine — navodl se
dalje u livjeitaju Centralne
statistidke uprave o resultatl-m- a
i ispunjavanju drtavnog
plana razvoja narodne prlvre-d- e
SSSR u 1M3. godini — u
Sovjetekom Savezu proisvede-n- o
je samo 20 poeto manje
delika nego u SAD. Godine
1957. ta je raslika iznoeila 51
poeto, a 1953. cak 73 poeto u
korist SAD. I dalje: ako se
usporedjuje s proizvodnjom u
SAD, u Sovjetskom Savezu Je
1963. godine proizvedeno ce-me- nta
104 posto, prema 58
poeto u 1957. 1 35 poeto u 19-5- 3.
godini.
StatistKkl odgovor 1c Moi
kve, kojl Je ujedno 1 dinjenK- -
ni demanti podataka CIA, za
kljuduje se konetataeljom da
Je"u poeljednjem decenlju u-ku- pna
indueirijska proisvod-nj- a
po stanovnlku poraela u
Sovjetekom Savesu 128 poeto,
dok u SAD te povedanje tenosi
svega 15 poeto.
|
