| Note |
OCR Text: fcw £!. тА "--
J ЏШтлАа ј&л g д- - _A4jgg-it- f д ЈУ-ПјЈДЈЈЈјјјМШЈЦШД-
ШЈЈ
6TRANA 4 — Jedlnstvo, 20. januara, 1967. WIJESTI I KOMEiTARg
i iiiiiiiiiiiini nun iiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiii nun iiiiiiiiiiiiiiiiiiiiniiii iiiiiii шиипшпшпшшпишшшшппшшшмншшпип iiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiii iiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiii
OLAS UMJETNIKA
VKIJE.ME JE DA RASKRINKAMO
PARAZITE I VARALICE
Bruna Gcrussia (Bruno Gerusi) danas smatraju naj-bolji- m
kanadskim glumccm. On ima glavnu rijc6 u kaza-IiSno- m
komadu "BRECHT ON BRECHT" (Breht o Hrehtu)
koji se sada daje u malom lorontskom kazaliStu Hydro
(College 1 University); to nije onaj prai Brecht, komu-nis- t,
humanist i pracdnik, ali ipak je vrijedno da sc vidi.
Gerussieo vlastito misljcnjc o Brcchtu (objavljcno u
torontskom Iistu Telegram) je slijedece:
Bertolt Brecht, koji je napisao ove redke, jc jedan od
najvccih dramaliCara i pjesnika naSeg doba. Sa vclikom
pronicljivoScu, odvainoScu, saialjcnjem, ujcdljivim hu-mor- om
i plcmcnilocu duha, on je zauzco protivno sta-novi- Slc
i govorio istinu kako ju je vidio. On je lirabro
napadao Ijudsku nepradvdu i palnju, bez obzira bila vc-Ji- ka
ili malena ili otkuda potjecc.
Ja smatram da svi mi moramo zauzeti stanoviSte, i
prijc nego bude kasno, pofcti iskreno govoriti ono Sto mi-sli- mo
i osjecamo. Prcstanimo stalnim opravdanjima, ra-cionalizira- njem,
izgovaranjem i pretendiranjem. Prcsta-nimo
pokuSajima da uvjerimo sebe i drugc da je sve dobro
— da tako mora bitl. Stvari nisu takve od sebe — one su
kakve ih napravimo! Jednog dana naSi sitni kompromisi
te sc nagomilati i onda £cmo upoznati da se nalazimo u
golcmoj hrpi kompromisne balcgc.
Mi trebamo jedni drugima red! Sto stvarno mislimo I
osjecamo i prcstanimo pokrivati ono §to goorimo nasla-gam- a
ugladjcnosti da sc nikomc nc zamjerimo.
Gdje god Ijudi gladuju; gdje god jc nctko objcSen,
gdjc god ljudi i Stakori i Ijudi dijele iste stambene zgradc;
gdje god sc sruSi neki most; gdje god propadnc ncka fi-nanci-jska
ustanova; gdje god su zagadjcnl zrak, voda i ze-ml- ja;
gdjc god sc spali neka knjiga; gdjc god odrasli iigu-S- c
kurizitct I oduscljcnje nckog djcteta; gdje god ncka
nacija nasrec na drugu — gdjc god i kad god se orakc
stvari dogadjaju, nctko vara.
One stvari sc nc dogadjaju sIu6ajno. Nctko jc kriv.
Vrijcme jc da raskrinkamo parazitc i varalice medju
nama, da ih raskrinkamo bcz razlikc kakve polozajc zau-zimlj- u:
politicare, vojnieke, vjcrskc, akademskc ili umjet-nlfk- e.
Vrijemc jc da ispitamo Sto stvaraju oi toboznji mil-dra- ci
i samoimenovani cuvari naSeg miSljenja.
Ova bijedna stvorrnja izrugivaju i trctiraju sa pre-ziro- m
nedctjeranc mladiec sa finom bradoni, dugackom
kosom i podcranim kaputom koji hodaju ulicama sa na-piso- m
— obustavimo ubijanjc! A ja bih volio znati koja od
ovc dvije vrstc Ijudskih bica zaista govore u ime boga.
To Sto nctko pise rubriku u dnevnim listovima ili ima
dnevni radio i tclcizijski program, ili Sto jc izabran na
drzavni poloiaj — da li to znafi da on automatski do-bi- va
pravo cenzora?
(Gcrussi pod ovim sigurno misli na politicare i toront-sk- c
novinare koji su napali studentsku omladinu koja jc
dcmonstrirala prcd ameri6kim konzulatom u Torontu da
sc obustavi rat u Vijctnamu. — Ured.)
Na5u djecu nc korumpiraju "Sund" literatura i prlja-- c
slikc, ncgo potpuna ravnoduSnost prema prenatrpanim
stamnima, Skole sa ncdovoljnim nastavnlckim osobljcm,
pokuSaji da im sc odredjujc kako cc noslti kosu i kako sc
odijevati, tc protusIolje u naobrazbl kojc im kaie: "Ne-m- oj
da sam misliS; pamti ono Sto ti ja kazem!"
Na jednoj strani imamo lakmi6cnjc ибспјака tko ce
prije stici na Mjcsec, a na drugoj strani covjek jc prc-puSi- cn
sam sebi i njegovo stvaralaStvo sputano. Mi demo
na kraju ne samo izgubiti hrabrost miSljenja, ncgo i sa-me
uvjerenje.
Kao Sto kaie Brecht, ako sc nc budemo borili — ako
sc ne oduprcmo pritisku namctnika — najbolje cemu se
moicmo nadati jc bratslvo duhovitih pigmeja, sprcmnih
da prodaju svoje uslugc bilo komc i za biio koju svrhu.
Indijanci kazn da nemaju
sta da slave
"Mi ncma Sto da slavimo",
kazao je poglavica Indijanaca
iz podrucja Georgian Bay
(Ontario) podnaSaJudi pred-stav- ku
Saveza ontarljskih
Indijanaca (Union of Ontario
Indians) federalnoj vladi u
Ottawi povodom 100-godlS-njl- ce.
U predstavel se kaie da se
poloiaj Indijanaca u proslih
100 godina znatno pogorsao.
U predstavel se tvrdl da su
ovl "nekad ponoent 1 radlnl
ljudi' spall u stralno slromaS-tv- o,
da lh teiko pogadja be-аро#И- са,
bolest 1 smrtnoet su
neobieno proelrenl. Onl dlskri-mlnira- nl.
Svoje tvrdnje potkrijepill su
podacima.
Isnijell su da godlSnja za-ra- da
dvlje trecine lndijan-- :
klh porodlca isnoel manje
od 2.000 dolara.
Poeebno su se Sal 111 sto im
je oduieto pravo lova na re-zervat- lma
1 slobodnom drtav-no- m
zemljlstu.
Minister lndljsklh poslova
Arthur Lalng Je u odgovoru
kazao da je sve to lstlna, ali
im nlje mnogo obecao.
ZABRINUTI
(Nastavak sa st. 1)
koji su nasjell Unijl neklh
klnesklh lldera", da bl Sovjet-s- kl
Savez trebao poduzetl ne-k- u
vojnu akclju u Evropl da
prislll SJed. Drzave da sma-nj- e
lntervenclju u Vljetnamu.
Kashtan smatra da bl takva
akclja ne samo zaustavlla
sadaSnjl razvoj u Evropl, koji
vodi raspadu Atlantskog pak-t- a
(NATO), lzolacljl i slablje-nj- u
zapadnonjemaCkop revan-Slzm- a
1 zakljuCenju pak-t- a
slgurnosti u Evropl,
nego bl mogla dovesti
1 do oruzanog sukoba,
pa cak 1 nuklearnog rata. Ka-ko
bl to korlstllo Vljetnamu?
pita Kashtan.
On naglaeava da danainja
situaclja zahtjeva ne unllate-raln- u
(jednostranu) nego Je-dlnstv- enu
medjunarodnu ak-clju.
Zadatak koji se danas na
lazl pred covjeeanstvom Jeste
prlslllt americkl lmperljalt-za- m
da se povuee lz Vijetna-m- a;
to Je u lnteresu svlh
naroda, pa 1 kanadskog, re-k- ao
je Kashtan. I zato svl
narodl treba da pojaCaJu
svoje napore za postignude
toga cllja.
Predrasude
U Torontu je svojevremeno
otvorena posebna Skola za
djecu novih doseljenlka; tu
lh uce najosnovnlje stvari lz
engleskog Jezika 1 onda Salju
u redovite Skole.
Pocetkom decembra proSle
godlne Skolske vlastl su" do-nlj- ele
odluku da Skolu zatvore.
Kazall su da nema novaca.
Bio je upucen zahtjev fe-deralnoj
vladl da ona pomog-n- e
financlratl ovu Skolu.
BOJKOTIRATI I'ROIZVO-DJAC- E
NAPALMA
Torontski komitet za
spasavanjc iivota u ЛЧје1-nam- u
(Save Lives in Viet-nam)
objavio je apcl da sc
nc kupuju proizvodl Dow
Chemical Company poSto
ona proizvodi napalm za
amcrifku vojsku u Vljet-namu.
Javnost sc upozorava da
nc kupuje papir za omota-vanj- c
hrane pod imenom
Saran Wrap i HandMVrap,
kojc proizvodi ova kompa-nij- a.
3Iajke i zene mogu prido-nije- ti
dosta da sc obustavi
upotrcba napalm bombi,
kaze se u apclu.
Kanada u ocima
Amerikanaca
Dok Jedni Amerikanci zna-j- u
za Kanadu kao lzvor njl-hov- og
bogatstva, drugl ne
znaju nl kako se zove ka-nads- ka
prljestolnlca.
U to se uvjerlo Stan Fisch-le- r,
doplsnlk Toronto Stara,
kad je nekl dan lspltlvao ame-rlCk- e
profesionalce, od profe-sor- a
pa do dentlsta, Sto sve
znaju o svom amerlCkom su- -
sjedu na sjeveru s kojlm lma-J- u
bllzu 4.000 mllja dugaCku
granlcu.
Ustanovlo je da od 50 osoba
nltko nije znao Imena svlh
10 kanadskih provlnclja. Sto-vlS- e,
svl onl su s poteSkoca-m- a
razllkovall lmena kanad-skih
provlnclja 1 gradova, a
samo desetak njlh znalo Je
za ime kanadskog premljera.
Elliot Oxenberg, po zanl-man- ju
dentist, sjeca se da Je
kanadskl premljer bio Dlefen-bake- r.
A kako se zove kanad-sk- a
prljestolnlca, umjetnlk,
Hermlne Benhaim Je odgovo- -
rlo da ne zna toSno all misll
da Je Montreal ill Quebec.
Studentlca engleskog Jezika
Carole Moore Je poslije ne-k- og
oklljevanja odgovorlla
da je skoro sigurna da se ka-nads- ka
prljestolnlca zove
Manitoba.
Na pltanje koji su mu naj-pozna- tiji
gradovl u Kanadl,
student, Terry Botwln Je, po-slije
kratkog razmlSljanJa od-govo- rlo,
da zna za Montreal
1 Ontario.
Ima ih koji misle da Je Ka-nada
zemlja sa 100 hlljada
stanovnlka, da veclna stanov-nlSt- va
govori francuski, dok
engleskl govore samo onl uz
ameriCku granlcu.
Podnijeta opluznica
protiv ustaskog ubojice
Bonn — Javni tuzloc u
Stuttgartu podnlo je sudu po-krajl- ne
Baden-Wurtenbu- rg
optuznlcu protiv ustaskog te-rori- ste
Franje Gorete za ublj-stv- o
slutbenlka Jugoslaven-sko- g
konzulata u Stuttgartu
Save Mllovanovlca 30. augu-st- a
prosle godlne.
Za ovu vrstu ubljsta za-padnonje- macki
zakon odre-dju- je
kaznu od 15 godina
zatvora.
Predvidja se da de sudjenje
bltl ldu6eg mjeseca, all dan
Јоб nlje odredjen.
rariminaeija
Vlada je odbila; ministar 1ml-grac- lje
Marchand je lzjavio
da to nlje njezlna stvar.
Poslije toga Skolske vlastl u
Torontu su izjavlle da Skola
nece bltl zatvorena; receno Je
da ce se novae za njezino fl-nancl-ranje
vec nekako nadi.
Medjutlm, predsjednlk gra-dsk- og
Skolskog odbora William
Ross sada kaze da pravi raz-lo- g
za donoSenje odluke o za-tvara- nju
Skole nlje bio nedo- -
£~ - i
novca, nego pred-rasude.
Predrasude su nekl
koji stanuju
gdje se nalazl
1 neki
(inspek-to- rl
1 kazao
Ross. Ovl sluzbenlcl smatraju
za
je
PETICIJA KANADSKOJ VLADI
MlR 0 VIJETNAMU
Ovu pcticlju kanadskoj vladi za mir u Vljetnamu
prcnosimo iz oglasa Kanadskog kongrcsa mira
objavljenog u torontskom Globe and Mail 17. januara.
Pcticiju je pokrenuo otavski komitet za dovrScnjc rata
u Vijctnamu Committee to End the War in
Vie Nam). Tko se slaic sa ciljcima peticije, ncka jc
potpiSc i uputi u Ottawu. Prcporuca se tako-dj- cr
da sc pcticija umnoii (prepiSc) i da sc dadc na
daljno potpUivanjc.
PETITION
TO THE GOVERNMENT OF
We the undersigned, urge the Canadian Government
to:
1. Follow the example of the Government
by stopping the sale war to the United
Stntos.
2. Publicly call on the United States to stop the
bombing of North Vietnam, and to end Its
earh policy, Its poisoning of crops, and Its bombing of
civilian targets in South
3. Support the call of the Secretary-Gener- al of the
United Nations for Inclusion of the Liberation
Front of South Vietnam as an essential participant in
peace negotiations.
4. Call for the withdrawal VS. and other
troops from Vietnam, so that the may run
their country as wish.
Name
i Address
Name
Address
Please mail to Ottawa Committee to End the War in
Vict Nam, 71 MacLarcn, Ottawa 4.
NOP
Danas 17 posto Kanadjana
smatra da bl Nova demokrat-sk- a
najbolje zastupa-l- a;
24 posto tako gleda na
Llberalnu stranku, 15 posto na
Konzervatlvnu, a 8 posto na
druge stranke. Ostall nlsu
slgurnl.
Tako pokazuje anketa koju
Je proveo Gallupov Poll.
Posljednja anketa te naravl
RAT RADI
Sto je sve pozadina arne
ri£kog rata u Vijctnamu i
kako jc ameriiki monopol
vec duboko zaSao u ratnu
pustolovinu za profit, obja-Snjcn- o
je u koju
je ncdavno napisao i obja-vio
Victor Pcrlo.
Daleko-istoJn- c zemlje,
kaie Pcrlo, ve6 su
Siroki tercn uloiaka ame-ri6k- ih
korporacija. Od 1950.
do 19C5. godine ti uloSci su
porasll za Sest i pol puta, tj.
od 309 milljuna na dvije
milijarde dolara.
U svojoj politic! otvara-nj- a
novih tercna za uloSkc
korporacija, predsjednik
Johnson jc fak nadmasio i
bivScg predsjednika Eisen-howcr- a.
Tako Vt'asldngton
sve viSc postajc administra-tivn- o
srcdiStc za promica-nj- c
inlcrcsa ameriJkog mo-nopo- la
u Glavnu
г!јеб u W'ashingtonu ima
bankovni i industrijiki
statak
lspoljill
gradjanl u dl-stri- ktu
Skola
(Main Street) sluzbe-nl- cl
Skolskog odbora
upravlteljl), je
da je neopravdano pravlti
posebne izdatke Skolovanje
"bunca lmigranata", izjavlo
Ross.
ZA
velikog
(Ottawa
komitctu
CANADA
Swedish
of material
scorched
Vietnam.
National
of foreign
Vietnamese
they
partlja
broSuri,
postale
svljetu.
ka-pit- al.
--+-4 .fc,
JAcA
provedena Je 1963. godlne;
tada se za liberate lzjasnllo
29 posto, konzervatlvce 26 po-sto,
nove demokrate 8 posto,
ostale partlje 12 posto, a 25
posto nlsu bill opredjeljenl.
Iz ovoga prolzlazl da su llbe-ra- ll
pall za 5 posto, konzerva-t'.v- cl
11 posto, a novl demo-kra- tl
porasll za 9 posto.
PROFITA
Analizirajudi ulogu ame-ri£k- ih
banaka, Perlo kaie,
da su u svojoj ckonomskoj
kolonizaciji Juinog Vijet-nam- a
dvije americkc bankc
u proSIoj godini tamo otvo-ril- e
svoje podruinicc. U ula-gan- ju
kapitala amcrifka
vlada idc na ruku korpora-cijam- a
i u tome, Sto im daje
besplatan prcvoz i Sto im
bcsplatno stavlja na raspo-lagan- jc
clektricne i drugc
instalaclje u Vijctnamu. A
juinovijetnamska vlada, na-staI- ja
Pcrlo, pomaie amc-rRki- m
korporacijama time
Sto su oslobodjcne od pla-can- ja
poreza od 3 do 5 go-dina.
Juini Vijctnam ved
daje vclike profile amcrid-ko- m
monopolu. Prema na-odi- ma
Pcrla, industrija
pod kontrolom i vlasniS-tvo- m
Amerikanaca u Juz-no- m
Vijctnamu ved jc u ro-k- u
od dvije godine poveca-l- a
svoj profit od 5G do 176
posto. To je za dva do Sest
puta vi§e ncgo bilo gdjc
drugdje.
Afera sa zarobijenicima
PRICA O TOME KAKO SU NEKI ZAGRI2ENI NACI-STIC- KI
OFICIRI U JEDNOM KANADSKOM ZAROBUE-NICKO- M
LOGORU USPJELI NAKON RATA NE SAMO
ORGANIZIRATI VOJNE SUDOVE I OSUDITI NA SMRT
VOJNIKE KOJI SU PROGLASENI "IZDAJNICLMA" —
VEC SU IM KANADSKE VOJNE VLASTI DALE I PUSKE
KAKO Bl KAZNE MOGLI IZVRSITI.
Vec su se 1 zapadnonJemaC-k- l
sudovl bavlll neklm genera-llm- a
ill oflclrima koji su dall
strijeljati njemaCke vojnlke
zbog dezerterstva Hi kukavlC-luk- a
nekollko dana poslije
formalnog okoncanja rata, tj.
poslije nJemacke kapltulaclje.
Toga Je bilo osoblto u sjevero-istofinl- m
oblastlma, kad su
generall nastojall dovesti svo-je
Jedlnlce na Zapad, da se
predaju Amerlkancima Hi
Englezlma, a ne Sovjetlma.
Neki slucajevi JoS nlsu sudski
rijeSenl. Oblteljl strljeljanlh
ill obJeSenlh vojnlka traze
progon takvlh prerevnlh ofl-clr- a.
Ipak Je prava senzaclja
ono Sto Je sada otkrlveno: cak
i u zaroblJeniStvu vlSl su ofl-cl- rl
organlzlrall vojne sudove
i osudjlvall na smrt vojnlke
izdajnlke.
Takav slufiaj u jednom ka-nadsk- om
zarobljenlckom lo-go- ru
u NlzozemskoJ u maju
1945. izazvao Je skandal 1 bur-n- u
debatu u kanadskom par-lamen- tu,
pa Je u vellkoj ne-pril- icl
kanadskl ministar
obrane Paul Hellyer (Pol He-HJe- r).
Prvl Je o tome plsao za-padnonje- mackl
tjednlk "Der
Spiegel" (Splgl). Zrtve su bill
Nljemci 28-godiS- nJl Reiner
Beck (Rajner Bek) 1 20-godl-- Snjl
Brund Dorfer. Bill su
mornarl. Predall su se 1 po-stal!
zarobljenlcl u Nlzozem-skoJ.
U spomenutom kanadskom
zarobljenlfikom logoru glav-nu
Je rljec vodlo nJemaCkl
general Hans Sapauschke
(ZapauSke), Sef Staba 30. ar-mljsk- og
korpusa, nesumnjlvo
fanatlCan naclst, jer novu
stvarnost nlje prlmlo rezlgnl-ran- o
kao porazenl. On Je 1 da-l- je
htlo punu disclpllnu, a vo-dlo
Je raCuna 1 o ponaSanJu
vojnlka prlje ncgo Sto su do-spj- ell
u zaroblJenlStvo. Otkrl-veno
Je da su tu 1 spomenuta
dva mornara, koja su se pre-da- la
Kanadjanlma, a to zna-- Cl
da su dezertlrall. Iako su
to uclnill nekollko dana posli-je
formalne kapltulaclje, onl
treba da odgovaraju.
Bio Je sazvan vojnl sud od
zarobljenlh oflclra i onl su
osudjenl na smrt. All osudu
nlje bilo mogude izvrSItl, jer
Je njemafika vojska u zarob-lJeniStvu
blla HSena oruzja,
pa nlje bilo nl puSaka za strl-Jeljan- je
osudjenlh. NaJstraS- -
Moskva (TASS) — Sovjet-s- kl
list "Trud" objavio Je cla-na- k
o klneskoj "kulturnoj re-voluc- ljl"
u kome se kaze da
klneska burzoazlja JoS uvljek
zlvl od eksploatacije radnlCke
klase.
"Trud" navodl da 17 godina
poslije uspostavljanja narod-n- e
vlastl u Klnl postojl oko
1,2 milljuna kapitallsta kojl-m- a
drzava pla6a zamasne su
me kao naknadu za konfieci-ran- u
lmovinu. Te naknade
trebalo Je obustaviti 1966, ali
je odluceno da se placaju i u
idu6ih 10 godina.
Mnogi klneski burtujl 61a-no- vl
su vodecih organlsaclja
drtavne vlastl — plie "Trud"
i navodl primjer Jednog ka-pltall- ste
u Sangaju koji 1 da-lje
upravlja svojom blviom
tvornlcom, prima placu 1
450.000 Juana (225.000 dolara)
godlSnje za naclonallzlranu
lmovinu.
nlje 1 najnevjerojatnlje Je ono
Sto slljedl.
Nljemci su od Kanadjana
trazlll oruzje i kamlon da bl
smrtnu kaznu mogll IzvrSItl.
Dano lm je 1 Jedno 1 drugo,
pa su u svoj posao mogll
obavltl.
Sad kad Je, poslije 21 godl-ne,
sluCaj otkriven, postavlje
no je pltanje u kanadskom
parlamentu: kako se mogla
takva sramota dogoditl, tko
Je za to kriv, Sto vlada kanl
poduzetl?
Ministar obrane Hellyer po-kuS- ao
se Izvuci i branltl ka-nads- ku
vojsku i odgovorne si
onaj logor u NizozemskoJ 1945.
godlne. Izjavlo je da se ne bl
nlSta do'ollo kad bl se tollko
godina od dogadjaja prlstu-pll- o
pozlvanju na odgovornost.
Rekao Je da Je to zaista zalo-sta- n
slucaj, no da Nljemci nl-su
ipak postupali sasvlm ne-zakon- ito,
jer su njemackl ofl- -
cirl 1 dalje bill odgovornl za
disclpllnu svojlh poteinjenih,
pa su 1 sudlll. lstlna, dano lm
Je oruzje, a 1 kamlon. Prlje-voz- no
sredstvo dano im Je za-to
da bl strljeljanje mogll iz-vrSItl
daleko od zarobljenlc-ko- g
logora pod kanadskom
komandom. Da bl umanjlo
kanadsku odgovornost, mini-st- ar
Je dodao da ona dva ne-sret- na
mornara nlsu suradjl-val- a
sa saveznlclma. NJemafi-kl- m
Je oflclrima, doduSe, bilo
oduzeto ovlaStenje da sude i
kaznjavaju zarobljene vojnl-ke,
ali Je to doSlo tek dva da-na
poslije one smrtne kazne
nad dvojlcom mornara. Mini-st- ar
Hellyer zapravo Je po-tvrd- lo
da je bilo onako kako
Je "Spiegel" plsao. Najteza Je
clnjenlca da su Hltlerovl ofl-cl- rl
"zakonlto" strljeljall 1 u
danlma poslije kapltulaclje, a
da su lm saveznlcl, pobjednlci,
davall to pravo.
U Hannoveru, u ZapadnoJ
NJemackoj, Javio se onaj hl-tlerov- skl
general Hans Sapau-schke.
On odblja od sebe od-govornost.
Kaze da strljelja-nje
nlje ovlsllo o njemu 1 da
on nlje bio nadlezan za tu
stvar, jer su ono bill mornarl,
pa nlsu pripadali njegovu
armljskom korpusu. On se Cu-- dl
kanadskom minlstru obra-ne
Sto ga nije pltao kako su
stvari sta J ale prlje nego Sto
Je onako govorio u parla-mentu.
. .
"Trud" ka2e da se radnlika
klasa Kine suprotstavlja "kul-turnoj
revolucljl" I daje pri-mje- re
mnoglh mjesta u koji-m- a
su crvenogardlstl lzbacl-va- nl
lz tvornlca.
Prema plsanju tog sovjet-sko- g
llsta, u Klnl se osudjuje
svaka zelja za pobolJSanJe
uvjeta zlvota, a zivotnl stan-dard
Je znatno opao. Mnogi
radnicl primaju place od 20
do 40 Juana, dok je u Peklngu,
na primjer, samo za prehra-n- u
troelane porodice potrebno
60 juana mjesecno.
Poito je pocela "kultuma
revoluclja" — plie "Trud" —
klnesko stanovnletvo Je po-zva- no
da manje jede. Utvr
djen je makslmum od o#am
Junana mjesecno za prehra-n- u
po Covjeku. LJudlma se
govori da ne pozlvaju goste
i ne cine poklone, da budu
Stedljlvl u svemu — pise
"Trud".
KINESK1 BURZUJI JOS
EKSPLOATIRAJU
|
