000024

OCR Text: STRANA 2
Uspjeh
u
Vancouver, B.C. — Kao
svake tako i ove godine
Jugoslavenski prosvjetni
dom odriao je svoj godi-Sn- ji banket u podast Srp-ak- e
Move godine, 12. janu-ar- a
u prostorijama Doma.
Priredjivadki odbor po-star- ao
se i priredio dobru
vec"eru po naSem starom
obidaju, kako je bilo rede-n- o
u oglasu. Vetera je po-£e- la
u 6:30 dasova, a po-sli- je kada se malo odvedai.
ralo, predsjednik J.P D.,
drug Jovo PledaS zauzeo
je mjesto stoloravnatelja
i pozdravio prisutfie go-ste,
a potom sa nekoliko
rijeCi ocrtao гпабај ban-keta.
Potom se produ2ilo
sa gozbom i igrom.
Goste su zabavljala tri
svirada od kojih je jedan
na§ novodoscljeni mladi
drug, koji je svirao u har-moni- ku
i pjevao na§e ju-goslaven- skc pjesme — ra-zbu- dio je srea prisutnih
gostiju, koji su ga pn21ji-v- o
sluSali, a poneki i pra-ti- li sa pjesmom. Odpjevao
je mclodlje koje se rijetko
Hamilton, Ont. — Sto-va- ni drugovi, vaS list gle-d- e
novine sam primio i na
isti odgovoram.
1. Sto so tide "Jedln-stva- "
imnde brojeva koji
nisu baS zanimljivi, osobi-to
3 i -- 1 stranica. Naime
ncMo za nas sasma strano
i nepoznato, nije intere-santn- o.
Moja bi sugestija
bila: drzitc se dim je viSe
mogude broja od 15 janu-ar- a tckucc godine. On je
vrlo dobar.
2. Sto se tide vijesti iz
Jugoslavijc, sami knicte
za dopis brata Nikolcn u
"Zajednldaru" da on pi§e
nnjispravnije. Mojo j isto
miSljenje takovo. Ali u
isto vrijeme dobivam od
o
Ljudski rod, kao cichn. ph-d- t
ved 40 godina, ditau enju pro-gresivn- ih revoIucia i t'udi sc tu-d- u.
Rcvolucijc su i ranije izbija-le-.
prije naie ere t.j. prije Okto-barsk- e
гелч1иајс, i sve su bile
poncSto progresivne, ali, u najviic
sludajea, sve Sto se dobilo kroz
revoluciju to se izgubilo u mini.
Razlog: Jer, kida su ruStli feuda-liza- m,
gradili su novo ropstvo,
kapitalizam. Umjeto plemida po-pe- li
su se na grbadu naroda mi-liiune- ri
i multimiljuneri.
Oktobarska rrolua'ja je ozna-dil- a
podetak пол-- е ere, podetak
nove vrste rn-olucij-a,
sodralistid-ki- h
rcvoKicija. zapravo, podetak
ere u kojoj su sve kontrarevolu-dj- e
osadjene na propast.
Govoredi o neuspjehu kontra
revolucij u Madjarskoj bilo bi
nelogidno ne cijeniti акајс sov-jetsk- ih
trapa kao jedini fakter.
Ali prtpisivati ncttfpjeh keetra-rrvokcif- e
u Madjarsk Vljucivo
sovjetskoj vojnoi akdH jc e& vi-le
nelogidno.
Madiari su т1Љопч narod
Madiar n o kom 1— a- -j r.t ca
proslave - banketa
Vancouveru
kada mogu duti u ovom
mjestu i okolicl.
Ovake naravi banketi
vazda su bili dobro posje-divan- i, ali ovaj osobito ne-odekiv- ano je bio posjecen,-skor- o nije bilo dovoljno
mjesta u prostorijima za
goste. Pjesmi, igri i vese-Ij- u
nije bilo kraja i toga
radi mislim da necu pogri-je§ti- ti ako redem da je na§
jugoslavenski narod jedin-stve- n
na svijetu jer ima-demo- .2 bozida i dvije No-v- e
godine, da slavimo za-jedn- ici u veselju i ljubavi.
I pored ovakvog brat-sko- g
i zajednidkog vese-Ij- a, ako ne svakom a ono
mnogom prisutnom gostu,
osjedala se praznina u du-- 3i
i sreu, za naSim dvama
drugovima, koji su bili os-niv- adi nasih organizacija
i utemeljitelji domova,
pomagali u svakom na-predn- om radu. priredji-va- li
evaki pa i ovakve na-ravi
bankctc i veselili se
na fstima sve do ove go--
Misljenje novini
Pogledi i misjenja citaaca
NEUSPJEH KONTRAREVOLUCIJE
svojih poznatih listove,
pa zaista je tezak zivot
tamo. A sto se drfave ti-de,
uzmite na primjer Ka-nad- u. Ako sc ti sam nisi u
stanju snaci, brzo te jc
vrag odnio u njoj.
3. Ja bi kazao dn se da-n- as skoro nitko ncma na-S- to tuziti u Kanadi. Rada
ima dovoljno za sve koji
hqde da rade. Place su do-br- e. Mo2e farmer i radnik
da 2ivc umjercnim iivo-to- m. A tko neco da radi,
znadi nitko ga ne sili. Mo-2- c
mirne duSe da umre od
gladi.
I. Mo se tide "nnciona-listidkih- "
organizacija ja
ih puScam vragu u radun.
staje u hrabrosti za svopm tusjc
dima prcko Drave. Hrvatima tit
Jugoslacnima uopde. Zaito or-d- a,
pitamo se, nije uspjela kon-trarcvolu- dja
u Madjarskoj? Zar
zato Sto je ivtu uguSila sovjetska
vojna sila? Me!
Svi se joS vrlo dobro sjedamo
jugoslavcnske Rcvoludje 1941-19-1- 5.
Mijemaca i Talijana je bilo
relativno vise u Jugoslaviji nego
sada sovjetskih vojnika u Madjar-sko- f.
Oni su izveli sedam veli-ki- h
ofenziva, a ne jedan marf kao
{to je to bio sludaj u Madjarskoj,
i nitta nam nijesu mogli. ZaJto'
Zaito se Madjar, s puikom u ru-c- i,
povukao pred so%jetskim voj-nidm- a?
Prcdalcko bi otiSao ako
bi htio u detalje odgovoriti na
o%--o i sva moguca pitanja u vezi
neuspjeha kontrarevoluo'je u Ma
djarskoj, Jugoslaviji. Kini, SSSR
i drugdje. NIogao bi po ow) temi
pisati mnogo; trebalo bi ispisati
ikixu knjigu. Zato. ja du se ogra-niS- t
samo na najbttniji faktor
uspjeha odnosno neuspjeha: dev-iek-a.
ucesnika revoluoje odnesno
kontrare-oIuni- e Za primer du JedinStvO
PuMishd TnedT and Friday
in Serbo-Croati- an and Slorenisn 1жПЈГаарр,
by J№tT rublisainp Свч 79 Qaevn St. West.
Toracto 2-- B. Ontario. Canada. TL EMpire 3-- 1 в42
Editor: S. Hiol!£. XTasisess Manager: t, Stizoae.
Subscription rate: tSJ0 per year. tiJQO per в month
USAAsuMthoortiThedr sesaesncteroiensd ЈcЛ!.a00s pmearilrear.
Port Oftlce Departznent. Ottawa.
dine. I upravo uodi oih
praznika napustiSe svije-tl- o
sunca I Ijubav medju
narodom i prodjoSe na
vjecni podinak, a to su Petar Mradevic i Jovo
viatic. Slava im!
Banket je trajao do po-l- a
nodi. Tri minuta prije,
stoloravnatelj zatvorio je
svijetlo, gdje se je po na-
Sem starom obidaju pro-pust- ila stara, a docekala
Nova godina. Potom su se
gosti poceli mirno razila-zi- ti
svojim kucama.
Ovim putem zelim da se
zahvalim, a u ime J. P.D.
i Priredjivadkog odbora,
koji se postara§e i prire-di5- e ovako sjnjan sasta-na- k, te drugaricama, koje
su priredjivale vederu,
drugovima sviradima, a o-so- bito naSem mladom dm-g- u, koji je veselio goste sa
svojom muzikom i pjes-mom,
te svima onima koji
nas posjetiSe i svojim po-sjet- om uvelidase ovu pri-red- bu
i veselje.
Dopisnik.
To su sami cjepidladari i
izjelice.
Nadalje, kako bi sc do-bi- lo viSe pretplatnika na
"Jcdinstvc". Bolje bi bilo
da ste to pitanje prije po-stav- ili, ali je bolje ikad
nego nikad. Moje je m-isljenje
novinu bolje ure-djiva- ti,
i to vaditi dlanke
iz drugih novina 1 preve-s- ti
na паб jezik.
Automatizacija je da-n- as glavno pitanje pred
radnicima. Mislim da je
glavno da se narod s time
upozna. Ovo dvoje od mo- je strane je najglavnijc.
Primite od mono moje
toplo drugarske pozdravc,
M. Parilac.
uzeti tednog Jugoslavena parti-zan- a
i jednog Madura, kontnre-volucioner- a.
U Jugoslaviji su podigli usta
nak komunisti. Komunista, kako
je svima poznato, ne idc u borbu
zato da sebc lidno oslobodi ili
obogati; on je Slobodan, duhom,
i viSe nego prosjedno intcligen
tan da si sn-or- i egzistcndju bolju
nego prosjedni radni dovjek dak
i u kapitalistidkom sistemu; ali
poito ne misli na lidne intcrese i
dobro, ved na intcrese naroda kao
cjcline, osobito radnog naroda,
sirotinje, on ide u borbu spreman
umrijeti za druge: u borbu za sla-v- u
a ne za lidne intcrese. Zato, i
samo zato on je nepobjediv? Cak
t ako ne uspije da sa revoludjom
pobjedt t.j. sruii vlast buribazije.
da potude njihove pladene bande.
dak i onda pobjedi, moralno, kao
na primjem Spanije. Pobjedi za-to
Sto prije ili kasnije mroirc
n%ase uvide da su to bih pravi na-rod- ni
borti, born koji nijesu na-pust- Ui
zemlju i narod ved do za-daje- ga
izgteuli Ш OiJoboJiH ze-ralj- u.
Zato svi okvapteri t domade
band za detki peAee sa svim
medermra enlfsra i srera mojjw
&em prepagindera ntfem шрјеК
efccsetf abriti i gulks pmafks
pokrtt — zato je jwgoslaienski
partizan newstraSivo dekao sve ne
prifateifske napade i nemilice tv-ka- o
neprifatdjc Zato en ik
bjeiao ns a kofu zemljii traiiti
azil, ni za kofu Ameriku dozvolu
za oseljenje On fe rjerovao u
narod, gladovao ali od naroda ne
MARY ROBERTSON - VIDANIC
Ovime javljamo zalosnu vijest,
di smo iz naSe sredine 6. januara,
u njenoj ranoj mladosti, izgubili
Mary Vidanid, udatu Robertson,
kderku dobro poznate i poStovane
obitelji Johna i Valerije Vidanid.
Mary je preminula naglom smrfti
od uljeva km u mozak (brain
haemorrhage) .
Ataxy je rodjena 17. novembra
1931. godine u Schumachcru. Q-je- li
$voj kratki iivot skupa sa
svojim roditeljima provela je u
radni&om рокгеш. JoJ kao dijete
sudjelovala je raznim tambura-Jki- m
zborovima, predstavama i
inim priredbama. Njezina izne-nadn- a
i rana smrt potrcsla je di-ta- u
naJu naseobinu. To je jedan
od dokaza da je bila obljubljena
medju nafim narodom, a to se
vidilo i po mnogobrojnim vijen-cim- a
i velikom broju prisatnika
na sprovodu.
1951. godine Mary $e udala za
Gordon Robcrtsona, iz Toronta.
Sve do svoje smrti bila je uposle-n- a
kod Gordon and Dickson
Insurance Co. u Timmins.
Marj" je bila dlanica odsjeka
608 HDZ u Schumachcru.
Mrtvo tijelo pokojnice je poJi-val- o
u pogrebnom zavodu Walker
u Timminsu. Odar pokojne Mary
bio je okiccn sa mnogobrojnim
vijencima rodbine i prijatelja.
Sahrana je obavljcna u srijedu
9. januara, poslije podne. U 2:30
sprovod je krenuo iz Timminsa
u Schumacher do u United
Church. Poslije obreda u crkvi,
sprovod je krenuo do TisdaJe
groblja, gdje je njezino tijelo рге
dano crnoj zemlji na vjecni podi-na- k.
Iako je bila vclika studen,
18 stupnjava ispod niJtice, oko
70 automobila je bilo u sprovodu.
Prisustvovali su gradonacclnik i
tri gradska vijednika iz Timminsa.
Nosadi su bili: John Grenko,
Mirko Lazeta, Frank Dokman
(mladi), John GrubiJid, Steve
Canjar i Paul Miloknay.
U ime odsjeka 608 HDZ nad
otvorcnim grobom sa pokojnicom
se oprostio John Vandina.
Pokojna Mary iza sebc ostavlja
oialoldenog supruga Gordon Ro-bcrtsona,
roditelje John i Valeriju
u Sclnimachcru, ujaka Joe Maxim
u Torontu, tetku i bratidc, Georga
i DHla u Pittsburgu, USA, a mno-gobrojn- u
rodbinu u Jugosfavijl i
Ukrajini.
U MADJARSKOJ
uzeo; gasio pupaltcnc dnmnc
ali ne paho; uao iitati Ijudc i
zene a ne palio knjige, organ m-ra- o
kulturne grupc te pod vedrim
nebom, kad nije bilo mjesta u
ku3 ili Jkoli, davao priredbe i
veselio se, i podudavao narod, a
nije palio kulturne urtanove, itd.
On je osudio krite po vojnom
sudu t kad god je to bilo mogude
pred narodom proditao osudu, te
prije nego de osudjeni biti strcljan
pitao- - moli se prisutne da ako
ima nctko bi mogao protudoka-zati- .
t.j. obraniti osudjenog neka
to udini odmah i pred svima da
bi poStedili dovjeka ako nije kriv.
I tck kad nitko od prisutnih voj-nika
i dvila ne bi doSao u obra-n- u
osudjenog zlodinca. tek onda
se izrrSivala kazna, jer mu nije
bilo mogude poStedki iivot poSto
nije bilo zatvora ili s4tdnih mje-sta.
Vrlo rijetko je bivalo da bi
kojj vojnik Ш оПаг prckrSk) na
redbu Vrhevnog Staba i abio za
rebljenika bez etude ettm tt bar
bi. Ne, i takovi s4udajcvi su neiz-bfeie- t.
i eni ni bili pedinjefti
(Na S V J€W1 111 K©CTJlaeVWtl,
Ov-ak-i borri, koroumrti, fttio
Mi-- nared te sve 4ebesa nte
Л sa4a 4a se esvrnem a Ma
dfaee, kantfajet vimtiorut ce: V
de kontrarc- - ohtafg sa кШ iz va
na: pregaAtat faMstt, Teteposfsd
nki i kaprtaMtL IsWta. bile je !
radsika keji sm pwcali i vftaii
"smrt komeni" Ali ho je bSo
cilj njiHove borbe- - obnora feedo-kapttalizm- a
i faStznu!
KontrarevoIadoQer se nije bio
Мјгј Robertson {I'tJann )
Za mene njezinog vjencano
kuma, njezina prcrana smrt je bio
veliki i teSki udarac. Volio sam
ju kao rodjenu kifcrku. Njezina
smrt ostavlja prazninu medju na-m- a
s kojima se odgojila i odra-sla- .
Tvojim milim i dragim rodi-teljima,
muzu Gordonu, ujaku
Joe naJe duboko saudeSde, a tebi
draga Mar} neka bude laka zem-Ij- a
u kojoj podivaS.
— Mike Ddljkotac.
Z A H V A L A
Iz dna naSili srea najljcpse sc
zahvaljujemo swma onima koji su
nam pomoli u bilo demu u na- -
Sim teikim i ialosnim dasovima.
?Inogo hvala Joe Maxirr, sinov-cim- a
George i Dill Vidanic, Sla-vic- i
Fak iz Toronta i ostalim pri-jatelji- ma
koji su nas posjctili iz
daljnjih mjesta. NajljepJa hvala
onima koji su poloiili vijence na
odar naJe pokojne, ali nikad ne-zaboravlje- ne
kderke. Takodjer
mnogo hvala svima koji su dali
svoje automobile. Narodita hvala
naSem prijatclju i kumu Mike
Doljkorac i njegovoj supruzi
Billy, obitelji B. Pupid. Dokman,
Pulcz, Joe Stimac, Dob Peters, J.
Kaps, .M. Walinport, Julka Mi-loknay,
obitelji Valentid, obite-lji
Vrbanae, Karolini Juridid, Dill
] Darbara Hughes i svima ostali-m- a
koji su nas tjeslli u naSim te-iki- m
i ialosnim dasovima.
Rastuicni roditclji
Jobn i ValerIJa ViJattit,
suprug GorJen Robertson.
za druge — za narod. Oa se bo-ri- o:
Veleposjcdnik za izgabljenu
zcmlju, kapitalist za izgubljcnu
tvomicu, radnik zato jer je bio
zaveden raznim obedanjima. Da-kle- :
ne za slavu (tko se boria
pravdu medju ljudima i narodima
taj i ako padne ostane hcroj. ov
(XastJiui ia ttrane ?)
PO STRANICAMA LISTOVA
REZOLUCIAXASI
"Xa§a N'ada" (9. janu-ara)
objavila Je joi jednu
rezoluciju vodstva Hrvat-sk- e
Katolicke Zajednice,
sa potpisom glavnog pred-sjednik
Samarzije i taj-nik- a Ramuscaka. Rezolu-cij- a je uperena protiv Ti-to- va posjeta Sjedinjenim
Drzavama.
Izgleda da vodstvo Hr-vats- ke Katolicke Zajednice
ne mole da se prodje bez
politidkih rezolucija. Ono
se smatra pozvanim da iz-re- ce
svoj sud o vim vaz-ni- m dogadjajima. Sta vise,
ono pokuiava da nametne
svoju volju ostalim hrvat-ski- m organizacijama (re-zolucija
protiv Hrvatske
Bratske Zajednice zbog si-Ija-nja
u Jugoslaviju pobje-dnik- a
u kampanji za clan-stvo- ).
Ono cak pokuiava
diktirati americkim i ka-nadsk- im Hrvatima sto mo-gu
a sto ne mogu citati (re-zolucija
protiv "Zajednica-ra"- ,
"Narodnog Glasnika"
i "Jedinstva", a za "Dani-cu- ", "Naiu Nadu" i "Hr-vats- ki Glasnik"). Ti ljudi
zaista imaju velike ambi-cij- e. Steta je samo sto go-vo- re
samo u ime 12.000 a-meri- ckih i kanadskih Hrva-ta- ,
koliko ih ima u Hrvat-sko- j
Katolickoj Zajednici
(ostavljajumo po strani da
li se svi oni slazu sa Samar-zijini- m
i Ramuicakovim
proklamacijama).
Hrvatska Katolicka Za-jednica
je potporna orga-nizacija,
ali kako vidimo
ona je pretvorena u instru-men- at
polike, i to takve
koju ne odobrava vecina
ameridkih i kanadskih Hr-vat
a. Zato HKZ vec godi-nam- a
stoji na 10—12.000
clanova ... I sluzi kao pri-mjer
kojim putem jedna
potporna organizacija ne
smije ici.
SITNIS
Osvrcuci se na galamu
cctnickog ' 'Amerikanskog
Srbobrana" i ustaikc "Da- -
nice" protiv dolaska Tita u
Sjedinjene Driave "Xnrod-n- i
Glasnik" (9. januara) je
pisao:
"Ovi i slicni protest!,
mozemo kazati, su bili pri-mlje- ni davno prije nego su
ucin jeni, jer ih je predsjed-nik
Eisenhower mjerio kad
je donio svoju odluku da
pozove Tita, zn~juci od ko-g- a, kakovi protest! ce doc!,
pa ih je unapred odpisao,
kao sto trgovac unapred
odpisujc izvjesne gubitke
na bilo kojoj tranzakcij!
ako primitci nadmaiuju gu- bitke.
Vidite, gospodo ustase i
cetnici, vi ste sitnis i racu-n- u krupnog kapitala, koji
vam nekada mora stati na
zulj. al! znade da nemate
kamo drugamo ici nego slu-zi- ti
torn kapitalu.
Culi smo vriske raznih
McCarthy-evac- a, ali kako
ranije rekosmo, dok na svo- je oci ne vidimo ne mozete
nas uvjeriti da ce ijedan od
njih napustiti svoj main!
polozaj, skociti u bunar, ili
prerezat! si grkljan da na-u- di Tit!."
SLUGA POKORAX!
"Amerikanskl Brbobran"
(15. januara) objavljuje
clanak "Oprosti Ameri-k- o
. . .", kojim se. kako se
iz naslova vidi, trazi opro-sten- je Washingtona za pro-test- ne istupe protiv posjete
Tita. Urednici "Srbobrana"
izrazavaju svoj "dubok!
bol" povodom Eisenhowe-rov- e
i Dullesove odluke da
pozovu Tita i svoj "prezir"
za samog Tita, koga "mrzo
iz dna ucviljine duse", ali
su se vec malo "pribrali
osvestili i poceli da misle
pored osecaja, joi i moz-gom- "
i izjavljuju da su se
"mozda prenaglil!" kad su
"osudil! postupak vodecih
drzavnika". On! uvidjaju
da "mora da ima velikih i
ozbiljnih razloga" za taj
korak i "priklanjaju svoju
glavu" pred americkim
"potrebama", u "koje ulazi
i goicenje" Tita, i zato
'mole da im se "oprosti ne-razumev- anje tvojih (Wash-ingtona)
politidkih potcza
i prenegaljenost u osudi".
Njima je tesko, ali ako je
potrebno da "doprinetu
zrtvtt" za Ameriku on! to
"dragovoljno" cine "stezu-c- i
svoja srea da ne krvare
vile, jer tako mora biti".
Daljc obecaju da ce za vri-jeme
Titova boravka u
USA biti mirni i "gost se mole kretati i bez pratnje
oruznika". Na kraju kazu
da ce se oni sa Titom "obra-cunat- i"
u Jugoslaviji i
"cas" obracuna je "bl!-zak- ".
Eto vam "boraca za slo-bod- u'
. . . Tesko da ima
vecih bijednika i puzava-c- a
. . . Po nalogu Dullesa
poci ce i na poklon Titu . . .
Ustasko-popovs- ki 'borci"
oko "Danicc" i dalje pozi-vaj- u
svoje sljedbenike da
salju "proteste". Ali samo
pazite kako ce ! on! za koji
dan podvuci rep, jer se
nalaze na istoj uzici kao
"Srbobranovci". . . Svi su
oni sluge imperijalista i
moraju da rade onako ka-ko
im se naredi ...
ZA c I T A 0 C E "J E D I N S T V A" Yugoslavia - 1957
Saclrii 35 clanaka sa 200 odabranih fotografija
inzchovpihliokdrnacjeivnafoJrumgaocsijjacvioje,puktaoovainsjyuc
7л FNR Jugoslaviju i kalcndar
najvaznijih dogadjaja u 1937.
Inter csantno za svakoga a posebno za
mladjarifu — da upoznaju zcmlju
svojih roditetja.
Redo vita cijena $1.00, a za citaocc "Jedinstva"
samo 35 ccnti: toliko da sc pokriju trokovi
otpreme i potarina. Xarucitc odmah
od upravc Jcdinstva.
Svotu od 35 cunti pe&aljUe u peltanshim
rnarkiccma. a prriplatnici koji obnailjaju
pretpiatu neka polalju sa novcanom
doznacnicom (Monex Order).