| Note |
OCR Text: riiliililllMHtfiiiiifeiH тшштшлтмшшштш
1 1 авхвНР?
mfmW LzeV .mmmmmmmBmmmmmSBmlB17ammmBmm
aaLellaB
--аввввввввШ ввававк. aaLellaV вввавава. aLaLeH aLaLaB aBLaLaB вктвТ flv lb .___ н SHA Н Н Иг аакЖ аН
ваквавж вваваВввававг вН аввИ Вв ш oJsaaiLaBr
if
LIST JUGOSLAVENSKIH DEMOKRATSKIH DOSEUENIIuV U
God D Err) 3 (215 Sprema se mobilizacija
Political!, militarisli i induslrijalci u kampanji za konskripciju
NAROD JOS M02E DA SPRIJECI IZVODJENJE PLANOVA REAKCIJE
St. Lourentova vlada ima potpuno razradj en plan za ratnu mobihtad)u, uvodje-nf- e
komlripdje, lamrzavanje radnika na poelu, aamnavanje nadnica i poveoanje poieza, i sa-mo
eeka na pogodnu priliku da ga podnese pa na odobrenje Ako opoxicija naroda
ne bude dosta )aka, to bl se moglo dogoditi na idueem xasjedanjo parlamenta, koji e otvara
u februaru. Ako opotidja bud jaka, vlada 6e onda prietupiti postepenom izvodjenju svog
ratnog programa.
Ima znakova da vlada sa
edebravanjem gleda na kam-panj- u
za uvodjenje konskrip-otj- e,
kofa se sada provodi u
zemljt Kampanju Je pokrenula
Kanadska Legija uz podriku
reakcionarnlh mllitarista, poH
ticara i Industrijaloca. To
trafi i Washington, ito iz
modju oetalog svjedod govor
generala Lewis 5. Herihey-a- ,
fe(a ameridkog "Draft Boar-da- ",
kojl Je u Torontu
kcuao, da Je konskripdja jedi-n- l
naSin na koji Kanada mole
oraanWrati vojne snoge List
Toronto,
ukljuflv
rlamentu
tako-dje- r
nodavno
"Canadian Tribune" javlja da . ministar Claxton, ifcel Ge-j- e
Washington sluibeno izra- - neralitaba Foulkee 1 Sef avlja
zio negodovanje zbog sporostl dje marial Miller, poslije 6ega
kanadskih ratnih priprema ie konferenaja usvojila rezolu- -
1
jm d}doj zemlji, na
poiao
Joom raira. Dr.
sbor 9 Dr.
Arthur 6
natrag oe
Nttt
0t. — Kak je vd
рАММХвд ft© №Мв rwllW AlftvCnftA
go I MtflTm vlj4u da ne
davne odriR u
Dregi ivjeUkl kongrc
m(ra. Iamedju vUe od 2,000 dete-ffa- U
tt SO temalja ivijeta, bik)
t 34 Onl wi aveta po-vntk- H
u Kaitadu ma
evne miting, ra kejima км naredu o
degadjaju.
U foraiumu a mi-Fwrtr- im
Mirevtw vij
u je
takvu na kejaj je pe-w-m
Dr. J. G. Endieett
Dr. lMlc4t--a ROTWle Je 1
Mlhall Kwot, kejt
Uo jvdan ed
na u Varfavl
Mitmg je edrian u dvwai
Mme-Mi- ll unije wt priav
Мта nareda. je
vije
Oer. I'rvi je gwrie de-I- at
Mla
Brat Here) je dae e
attanku u geverie je
brHanke
vlade u Kwi-gre- aa
I e
u Varaavi. On
je ktakao kake mnegi
usimaju epaaneat rata ta lata,
aW, kale Kre4, kad bi mi
krei one patnje kre keje w pre
Mi Етгере, oaebtto akren
tkl narodi, mi bi uz4i ovo pitanje
mnege Dant,
rekae je brat Karot, epaaneat
rata prijeti i вата u et©J temtji
i je i za to ae
pretir rata tree beriti
a avtm anagaraa.
Karet je tatim optaae rfm pe
ajetu u Sareau. Ge
verie je e radu I ukrajfo
akeg nareda, aXjama,
radu i berbi aa Njger grr je a
Otai--м te Teeeri Me Je
Dr.
mfra i twdja kanad
ike na Drugem
kt4crea
On je prrs И ww gerem ta4a-ka- e
da м Je drag da meie ge j
rerW n take BnijakeJ dre-ran- i,
kafa n rcdrirf k--
gradHi Je ateeaj aveg
prveg peejeta a kjem je
Ont.
vorili
pre#i
Da Je St. Laufentova vlada
sklona konskripdji, vjdi se it
isjave ministra rada Gregg-- a i
obrane Ctaxtona.
Je u jednoro govoru u
kasao da po--
treba da se u pogledu radne ,
snage primjene "neke mjere"
it rata, a
Je na zahtjeve Kanad
ske da se uvede kon-skripd- ja
da Je to stvar
o kojoj ima da odlui vlada i
parlamenat. Je odr
fana konferendja
udrufenja", na kojoj su go
pr(autvevk tak nckih
X eaeba, a aada je puna dvera-n- a.
Te je, kaie Dr. inak
da 1 nared kao i eetali
kanadtki nared але vtot vedi brigu
o mira.
u evej aemlji kaa I
u druglm temljama kale
Dr. tvrde d je mirevnl
pekret kemunktWii. To
nije Wine. je to da je
priee(vovale mneMve
krahanih pelitilkih pegieda I 72 rat
nih vjeroiapeTJeati, I ri-mekatel-
Hte.
A ake pad- -
mir, kale Dr. u te
me ne tree giedati nikakve ale,
te je kariawe sa atvar mira. A He
rade sa rat, naeUvt ,
Pripreme za treci kongres mira
SA SKUPSTINE DR. ENDICOTTA U SUDBURY
Treoa nacionalna konferendja kanadskog kongresa mira odriat o se u
pooetkom U veti toga odriavaju se sada skupMne
kanadski delegati na Drugom Svjekoin
lsony—u pobornika mira. Osim toga je na nadonainu turneju Dr.
G. Endicott, predednlk Kanodskog Endioott je
tasao vrio uspjeian u Sudbury januara. It Sudbury je
Otputovoo u Port i susjednl Fort Wilttam, zotim u Saska-toon,
Edmonton i Vancouver, a pri povrotku Calgary u
Regina. donosimo isvjeitaj o skuptani u Sudbury.
je
IelJka,
prtaito
je
KanadJaiMU
odriavaju
kanad
podneee
t#m hMerijakm
NadeAaMm
komiWom,
takedjer ergenteeva-- m
kupUinu
Pared
pred-Uvit- Hc
demekratfkih
Ukrajbwcm je takijr kadkih
ditagata Kmrau
IYedjeda pred-tjedn- ik
Mlrermg Sudfewy,
TMaai
Korl.
iavjestaj
StifrffWdu,
mahmacijama Uberia-H#k- e
cprijefavmaju
uspjeinem ukljutku
Mlrevnag
Kanadja-- м
narodi
medju-tm- ,
ona vrk oibHjfta,
epaanetH
Sevjetakem
ftireta
njtbeTtm
mtr.
prkwtna jwfetika peadraTfta
burnim aptaBiam.
gerernik
Endieett, predajednik Kanad-ke- g
keegreea
deiegaeije
Mfra.
ii
divnej
N'apmeiw
Sudeary,
ministra
Gregg
poetoji
prollog svjetskog
Claxton
Legije
Nedavno
"obrambe-ni- h
prittkn
Kndieett,
Sudbury,
preblemu
IleakeieMri
Zapftda,
Kndieett,
mrdjutim
Cmjeniea
dekgatn
ismedju
ukljweiv
кепгаИеМ
up4ru Kndfeett,
kaaritalmti
Tarantu aprila. sostand
kojiroa istupaju
Endicott
Winnipeg,
posjetit
&&?)-- ,
Vartevi,
itvj4taj
Sudbury
kaaadakm
kaagreaa
ibiljnije.
evjet-ke- m
pebamika
audbunki
Torontu
ifjavio,
Kongrea
svejenika
misli
mjere
Kereji
center
grada.
Koreji
nareda.
na-reda
meramo
traH,
iaru,
budiet
kftaeske
dieett.
ame Zatim skupMine
Ottawi jedm Istakao Mirevneg
utege
erkveai ieta-stvea- M.
AH, naken dana,
odribn
vjeaak partije.
On velje iskreno
pecnat,
preveo pretes- - Na keneu
mieienar nandjsku pome! kerist mirevneg
oeebM naraVu
Trumanov
70 posto
Predsjednik Dria-- a,
Truman, podnto proeieg pone
deljka pred kongres budiet
lasecu fukalnu godtnu 71 btH-ju- n
I GOO тЖЈпа d4ara, fega
namjenjeno ratne srvrhe.
istevremene zatraHo
taj mo- le МЧЈвпа i 4W
mMjana deeanu
Od predVeieneg pmaeana, Tru-man
41 i 4вв тМЈем
deiara rat
I ta aveta meee pre
M-rf- ti вв mWim 999
detara IM gedM.
Prema ргегаеЧнм peel
trete poiigmjti ce se
hravne nareda radnika
aamo 27
Thursday Jan'-a-ry 1951
u prUog konaLripdjc
Na drugoj stiani kanadski
indurtrijolWi i bankari vode
kampanju za poveocmje nooru-ianj- a
poveoanje poreta.
U torn narodito ol-tr- o
istupio predsjednlk Ford
Motor Co. Rhys M.
Sale. U svom govoru ispred Ca-nadian
Club-- a u Torontu Sale
predo&o sliku neopMve
"kornunittkfke oposnosti". Na
Jednoj strani traJto je da se
(pod tirn
svakoga tko ne odo-brav- a
rat) stjera u podzemlje,
a drugoj strani, da se pod-uzm- u
vece ratne
Sovjetskog Saveza Istakao
veliku mogurnot ratne proiz- -
rejaki nared. &te barbaratva ti-- f,
kale Dr. Kndieett, amerWkl
peatupak u na
riate. Onl oke+o glavneg grada
Sje'rne Kereje badli pa) jive
- — - - I jittaA АД1 -- iJUtLl Iwiaifd,.
dirati grada tako narod
nije megao uteei it Hat u
i Aaiji nije rat protiv
kemuRieta, kaie Dr. Endicett, to
rat preiiv kertjakeg I drugih
atijakih
U Aaiji livi 00 precenata
avijeta, naatario je geve-- r
nik, mi natiettl li
vime mini tim narodem. Taj
nared We mir, ali ianad avega
en here teeedu i neaavianoat Me
prije to ahvathwo a time ce be
IJe bHi sa nas, zavrieo Dr. En
ratni budzet
namjenjeno za rat
poste TeKkih kerperadja
driavnih ratnih narudiaba
ifltati nalrt nrnfM. Tlrurfan H
јеЛпа, avakeg Amerikanca se dnaest ra- -
da, pet mjesed radl samo za dr
odnasne Trumanov ratni
Osta4e poegnetl ce se po
mecu raznHi drugih prima I
meta kje i epet Wti uptaefra
ZAftTO XE VJERfJf
SAD i
laraetia 27 aaamata I St
bra, mm, amullaa rejna avtja-et- M prred#a granice
e prte % ffM Je iMtsw мН-- л
Je t bai neareea za stvar
mira i sa sdttt same. Mi u ! predejednik
satraiiN erkvenu anaraj pekreta
dveeaM sa mtrevmj skupttimi, nju i v--a Inset keju oa tree
m nam edbM det)aii-- , edigra sa stvar mira. On Je
nekeltke kao Mirevnl kengre) nije nika-- u letj dveraai je tajni sa-- kva peHttfka rganisadja niti pri-atan- ak Hnrfnjaka ta bakterieteekl bUo keje petHWke
rat. To Je organicadja tvih ljudi d- -
Je zatim geverie o stanju u bre keji iele mir I u
Kini, kJe Je debre ' ima mjesta za svakega.
Jer Je tamo kao J ueinjen apel za fi-tant- aki
--eei dio sveg H- - u
veta. Istakao tlofinajki postu pekreta, u koju svrhu sakuplje
pak iffli eriJaWsta prema atijskim ' na HJepa svota novca.
narodima, na ke-- 1 Priiutnik.
budicta
SJedinjenih
Je
za do
od
od
Je 70% za
Truman je
odobrenje, da ♦ preraeun
pereeati na 94
traM bmjwi
ta naereianje I c odo-brenje,
da se
na i weWana
tt
3 od
ејеМмрпе
— od I
farmera n glavnem — a
18
dju
i
pogledu
je
o! Canada,
je
kanadske komuniste
na
na
protiv
je
e
pmaailaai
au
aa
da
u
je
i ae da
u a
I
ml
Je
od keje
ce od
od
da od mjeeed
za
na
ce
K1XBZI
je
aev, Je
je
da
da
mu njej
je
je Je
ed
„ ., ,. ,. цд-- .ј ј m'liiim 1а1а1МвУтж1ШаматаМИЈаИв
ваН
kongresa
KANADI
Vcl III No 3 (215)
vodnje u Kanodi i nagiaeio da
nije dosta ono fto Je do donas
poduteio. Citav govor se svodi
na to da bi njegova komparuja
trebaia .dobiti veoe vojne na-rudft- e.
(Prosle oodine imala
je "some 17 mtttjuna dolara
pcoftta).
}ames Muir. predsjednik
Royal Bank of Canada je za-trai- io da se ogranlc. proizvod-nj- a
za dvilnu upotrebu; iatupio
je protiv novih poresa na kor
poradjtke proflte i tralio da se
snise takozvane "exemptions"
u dohodarinskim porerrfma, Jto
znoft novo oporetovanje rad
nika i farmera.
Podupirad rata fe ipak ima-t- i
joi doeta poela dok im ue-pi- je
da. sprovedu svoj ratni
program. Tri mllijuna Kanad-ski- h
Frapcuta su bill protiv
konskripdje u proilosti 1 nema
znakova da su Izmjenili svoje
glediite. To )0 jedan od fakto
ta 20A0 St. Laurentova vlada
naetoji da ostavi dojam da je
protiv konskripdje. a na dru-goj
strani priprema uvodjenje
Me.
Takodjer je potnoto da ka-node- ki
narod nema ni molo
odueevljenja da midjeluju u
rotnim podhvatima voJfog
teeekih.manljalca. Usprkos hi-sterlo- ne
ratne propaganda, ne-dav- ni
kvjeitaj Gallup Poll-- a
рекозије da same 3% Kana-djan- a
smatraju da "komuni
am" za njih predstavlja neku
opasnost, a Atava 53% sma-traju
opasnost rata kao najve-- d
problem. Izvjeitaj potvrdju
je da Kanadjani smatraju da
se danainji medjunarodnl pro
blemi ne mogu njeiiti putem
Т(Ла Пвао Putem №°
Ageneija Teiepreea javlja it
Waehiagtena, da j State Depart-ment
naredie amedekom ambaea-der- u
u Reegradu, George AHen-u- ,
da podaeae detaljan iavjeMaJ o
raapilaienju elanetva teWvek
"komanieUek partije" I Juee-venek- e
armije.
iVtree takevog lavjeMaja na- -
stala je redi toga Mo je deilo do
pedjele miiljenja a Stat Deeart
mentu o svninedneeti pemagasua
THova reaima.
Do razmimHalenja Јз del pe-aii- je
primhka ItvjeMaJa amedeke
ebaveMaJae Hrfbe, keji pokawj
da veerna elanatva jugaavenake
--kmuieti#k partije", ueprke
srih napera titvkih gtavetma,
tauaimlje nepriJatJJki star pre-ma
Zapadu. ItvjeitaJ Ukodjer
navedi da veMkl brej armijskih
efidra, a o ebienim vejnkima da
ae I ne geveri, Jedva cekaju od-me- n!
eat da ekrena eruije pretiv
Zapada I temiju prikljefe nare- -
daem demekrtdjaMa.
Na eeneru tega jedna grupa
vwekm tiuibenika State Depart- -
menta traM da se preatane dava- -
- " P" таи & d W te
кт imati teh peljeea ta
amedeku vanjsku peWiku u Kr-raai,
neg je bile sa pomaganjem
Caagkajieka u Kini.
Draga grupa seuebenika State
Departmenta priznaje nestabH-ne- H Tttra reMma. ah misii da se
isti meie popraviti davanjem vece
pemeel Oni totta da je TMa do
sada dat same SS mtMjana detara
da je en "najjefr+nijl aaveenfk
rH9V-trK- C
Tito rdje megao da saabips perast
naredneg neaaderaijstea tbeg tega
He je amerteka pemoc ba prema
Una, tvrde onl, I ako mu ee dade
reea -- moc njema ce pocf za ru
Novi predlog o prekidanju vatre
u Koreji je jos jedan manevar
(Prema izrjestaju radio Peldnga 18 januara vlada N. R. Kine je odbila najnovljj predlog
OUN. Ona Je predloiila da se odrii konferendja sedam drSava na kojoj bi se uzelo u pretres
pitanje Koreje 1 ostali problem! Dalekog Istoka.)
Politilki komitet Centralne skupitine Ujedinienih Noesja uevojio je novi predlog za "rye-ki- d
vatre" u Koreji, ali dva dana kasntje $e{ ameriftog Generalitaba СоШпе je isjavto. da
Amerikand nemaju namjere da napusteKoreju i da'se priprema pojacanje amerkfkm orusa-ni- h
sikr. Prema tome, predlog o "prekidanju vaire" je samo jedan novi manevar da amert£ki
agresori dobiju vremena za ucvrldenje svojih potidja i dopreraanje novih vojnih jedWea.
Predlog ukljufuje "prekid vat-re",
povlafenje aviju tranih tru
pa I pregovore izmedju pet velikih
aila po pitanju problems Dalekog
Iitoka, ukljucUv Formoza i prima,
nje Narodne Republike Kine u
Ujcdinjene Nacije. Medjutim, ka-k- o
je istakao aovjettki delegat
Malik, predlog je preelzan samo
u pogledu prekidanja vatre, a u
avemu drugom neodredjen i ma
gievit, tako da te mole tumafiti
na razne naeine. Пап na primjer
ukljueuje "poвtepeno,, poviafenje
trupa iz Koreje, a te "peetepe-neet-"
mole da traje godmama.
Predteg takodjer govori neodre-djen- o
o "podriavanju mira I ai-gurno-ati"
za vrijeme dek ae uapo
atavi neva vlada putem "atebod-no- g
izraza volje" korejakog naro-da.
Zato je Malik gfaaovao protiv
predlega.
Na drugoj atrani, amerieki dele
gat Austin se aaglaaio sa predlo-gon- i,
premda je aamo par dana
ranije traiio, da se Kina proglaei
"agreaorom", Jto bi za sobom po-vuk-lo
podiuimanje vojnih akcija.
U kotiko je Austin izmjenio (tar,
to je aamo zato ito u novom planu
o "prekidanju vatre" vidi izvjeane
pogodnosti. Ima izgleda da osim
dobivanja vremena Amerikand ra
unaju i na to da it vlada N. R.
Kine potpuno odbiti predlog, Ito
bi oni onda iskoristili u prilog
svog stava da se Kina trctira kao
"agrceor".
U medjuvremenu, na frnntu u
Koreji nema vedih prom Jena. Ko-man-da
korejske Narodne armije
eaopjava da Je prigodom oelobo-djen- ja
grada Wonju ubijeno I ra-nje- no
2.700 neprijateljskih vojni-ka- ,
ukljuMv 1.000 Amerikanaea.
General MaeArthur Je naredio
trogu cenzuru nad ivim vijesti- -
ma it Koreje. Novinari keji se
egrijele o tu naredbu, bitl ce it
vedeni pred vojni sud. Ovo ima za
cilj da od amerilkeg naroda sa
krije degedjaje u Koreji — keliko
teaki pototaj amerWke vojake, to
liko i ztoeinttva koja se vree.
U poetjednje vrijeme reakeie
name Mampa mnego geveri o bje-guneim- a,
Neke vijeetl kaiu da Je
2 milijuna naroda povukto pred
sa ameritkom vojakom. Nastoji se
stveriti dojam da taj narod bjeel
zato ito se boji Kinesa. Iatina Je
pak to, da bjeie zato Mo ih Ame
rikanei gone sa njinovtft aomova,
paieei t unmavajuci sve no ima-J- u;
Mo amerieka avljadja ima
naredbu da "ubija ave Mo se no
mice" na oatebodjenom teritoriju.
kom da popravl aHttadj.
Rugareki list " Rebel niwake
Ddo" objavio Je evih dana te-reaaa- tne
podatk amadAsm
pomagaaju Tita.
Jedan ed glavnih uvfeta pa
ImJIm sa Amedkand Tita dali
"pesaec" Je ta, da вем taaajn frvm
da pdevaje dtani JngMlaiaa?
pretavedaju, na prreen ndvaia si-ror- me
i petalaerikato, ka Mm sa
bakar, aWmhsmm, eieta, etnk, i
ratni eeteM meSAN, end radaea
idrv,
AmerW'ki prwlMavnid kajl su
deH u zemlju nedavno da nadairu
raspedjehi "psmotT, lmau stvar-n- e
ta sadaea da pat na iepu
njavanje uvjeta.
Osim prktajanja na krufenje
jugeatavenskih predukata amedc-ki- m
menepoHma, THeva vlada je
Ukodjer pristak da vie nece po-- I
kretati pttanje Trtta, da nece po
ditaU pitanje nadenainih manjma
nod ItaMJem i Austriiem. da ce
pustfti it tatvara ratne rieelnee i
reakdenere I da ce petpisati ken
kerdat sa VaUkanem.
-- Rabotnieeske Dete" ietife da
Jugeewvtja tautimlje vaino mje
st u ratnim pianevtma amerHkeg
hnpedjaMama, Mo kmedju osU
teg pekaraje i nedarna Trumano-v- a
isjava, da ,pвmвi,, TH daje
zbog amedrkm "strateikth inte-resa-".
"Angle amtrieti impedjal 1st!
giedaju na Balkan kao na errep-ak- a
KereJa", pee -- RabetnWeek
Deta", ta ukaaaje na fermeranje '
taktrag "barkanekeg va#neg , saveaa" tttevaea, grekeg i tarskeg
retsvna. list prerekaje pre past arm tsh
pHneva, Jer narodi Balkan We
mir i nece ae borM za naperijaKs-Mik- e
esvajafe.
State Department u neprilici
sa pomaganjem Tita
-- %-- -
Zabranjen ulaz u Kanadu uredniku engleskog
radnickog lisla - po nalogu SAD
Kanadske vlaati su zabranile
ulaz u Kanadu uredniku britan-ako- g
radniekog liata "Daily Wor-ker",
R. J. Canvpbeilu, koji Je
trebao priauetvovati kaO brataki
delegat na kenveneiji Radnieke
Progreaivne partije. Konveneija ee
ae odriati koneem ovog mjeaeea
u Torontu, koja ce zavrMti Javnom
akupfttinom u nedjelju Зв jamtara
u Maseey Hall.
Naeiemlni kemitet Radnltke
pregreeivne partije itdao je htja-v- u,
u kejej kaie da nema nikakve
мнппје da Je zabrana ueHjediia na
inten-eneij- u amenekih viasii. Te
se moie sakljuehi po tome Mo Je
Odjeljenje etnigraeije u piamu в
Razne vijesti svijeta
KANADSKI POLJACI PROTIV
NAORU2ANJA NJEMACKE
Nacionalna konveneija Poljskeg
demokratskog udruienja, odriana
nedavno fu Toronto, uputila Je vrk
otru recoluciju premijeru St.
protiv naoruiavanja nje-maek-ih
naeiata. Reaelueija trail
da Kanada zauzme stav pretiv
toga.
PROTUST 2IDOVSKK
RGANIZACUK
Koneem preilog tjedaa edriana
Je u ToroMu naeionalna konven-eija
2idevekog naredneg red, koja
J uevejile reaoiueiju pretiv ka-nadek- og
podupiranja naeratavanja
nadeta, koji su proeleg rata unii-ti- li
6 mtlijtma zideva.
NJUMACKA O.MIMUNA
PROTIV NAORL'zANJA
U grada lief (njemaeka aena)
formiran Je omiadinakl komitet za
borbu protiv naenteanja NJemae
ke, u koji mi pored predsiavnika
Slobodne njemaek omkdine utii I
predetavniei aedjakiemokrat ske
omladine te raanih druaih omla--
; dilltk,n о-- нК
PROTIV NAORU2ANJA
NACISTA
Dok francuaka vmda te otve-reni- je
pomaie ped4ivaie amer#k№
militarist -- impedjaliata u naeru
iavanju Zapadne NJemaek, fran-eaa- ki
nared ispeljava sve eetdju
Organlsadja "I'mSenuei mka"
kag папма a berbi pretiv naeru --
iavaaj nadeta patem sekapljaaja
swttasia. Ta akdja naiUa Je na
odoWavanJe ne aamo Ijedeara,
netre I priaMika partija eije ved-stv- o
powapire arnerieku peiitiku.
Na Ш antirata kaataaaje stoji
nra-aniaova-no
radsuitve. IWjed-nji- h
dana dj-U- o Je do preteatnih
prekidaaja rada u hiljadama trer
nieama I podaaeca. Radaid preki
daju rad, drie preteetne tbereve
I uevajai reaoiudje pretiv nje-mafk- g
naomiavaaja. Negedeva-nj- e
radnUtva nareett se mpelm
prigedem deiaska generala Etaen-h- e
era, koji treba da kemandaje
tapadnem armijem.
Pretir njemarkeg naeruiavanja
istupaju udruienja bMHi ratnih
tarebljenika, majkt, pretestant- -
a-k-ih eveeenika, ebrtnika itd. U
Pariaa je He odvJetika I sudaea
isdal iajara, u kejej se kaie da
je "njemack naeraiavanje, keje
prtdeptre nana rsada, Win pretir
medjanarednag taken, Jer pred
late davanje eruija tem)l a ke--
JW11 € јШШ ftftfstSme W f<t
Mmistafaki аагјК PeiJeke re . pbke je M deeembra denes
drlje edwke a nMiwpi djena na
rebu Mreke pMreieuV. ,
Od 1 Jwaara iMt gedme djene ' swkm mesa i kabasScama
ee н м m, sapaaa sa
1- -, obaei ed M d , keinaj
gaeantedjl ta %T+, eiektdtnfcn
stjaVeama ta 9S, nekm elektre- -
tehnifkim predmeMma za 18,
3nekt,m stmakettaatnitma prperseedrmeetetamaЖИta. 1
Januara javilo, da ne poatoje ni-kakve
tapreke sa Cam peel I --ev
dolasak, poslije в dana teiegrafi
ralo da mu se ne meee iadati dot
vola.
Tm Deck je kasao da Je eve
"skandaleane gatenje demekradje
i bearatioana uvred britanakog
radniekog pokreta". To je Joi je-dan
primjer drekeg ameriekeg
mijeeanja u unutarnje stvari Ka-nad- e.
Deck Je takedjer pedvwkao
kak u Kanadu atebodne megu da
dates rami faMetMkl eiementl,
kae Mo Je na primjer peljeki ge
neral Anders, a s4avija se sapreka
iataknutim britanakim radniekhn
vedjama.
iz
Laurentu
FESTIVAL OMLADIXE
V IIERL1M'
Treci svjetski festival omladin
odriati ce se u Ilerlinu dolaaeeeg
Ij--ta.
KONGRHS MIRA U CEJLONU
U gradu Cetombe, Cejten, edr
Ian Je Kongres mira, kme j pri
swatvevale 1.590 deiegata. Keagrea
Je sevrfen javnlm zborem, kerne
Je prieuatvevalo SO.OW) .
MISUENJE BXGLESKOO
ANTIKOMl'MSTE
FIngieekl "ИоегаЈп!- - liet "Man-dwet- er
Guardian" objavio Je pie-m- o
zagritenog antikotnuniet Dak
of Iledferd, u kome ae kaie da su
"pnrjerlJM Wntl it nekmuma-tleki- h
ema4Jo iivJeMili da je
na var#avskm kengreau mira it
rasena daleko veea ieija sa mi
rm, nego Je name reeene da Je
meguee". On posiva eagWku
vrndu da prinvati маки penudd
serjeteke vlade sa Mm pree-varaaj- e.
"VIJIXK ZA MIR S KINOM"
U LendosMi je formirane "Vljeee
sa Mir sa Kinem", kaje ismedju
eetalih pedupire pet mbudadfkm
ckmova pa riaasenta i Jedan Iwn-terrativ-a.
IVeko ddje Mljade
oaoba priaustvoval Je skupfeini
na kedj Je fermiran Vijeee, a
stetine dregih nije mogie prmaet-vera- tl
bog pomanjkanj mjeata.
RORia PItOTIV KONSKRII.
CUE U AUSTRALIJI
Sydaey. — Zbog neaasdesW sa
regrutadjem mkdiea м vjku u
Kerejl, Mendeeeva vkda je pred-loiila
sakon o konskripcijl (oka-reaatn- oj
vojnoj sluibi). Madta
korak naiiae je na veliku oawai-cij- u.
U drier! Ne Seat Warns
formiran je draitvo pretir kaa-skdpd- je
ped 1m sworn "No Can
scdftkm League", Mjeaatfaraki
radnid u Mjeatima Eveieigh I Owl-W- a
u ieiej deiari iajaaalH a se
pretiv, eada mek{ radaid u Sydaey
Kd.
TITOVA NAJ.NOVIJA
Tito Je dao itjavu dopiniku lita talijansVih desnih aocija
liata, u kojoj Je Izjavlo gotovot
da saradjaju sa desnim socijali
lima I Srogrenlvnim" partlja
ma u "korint mira". Kako Je
potnata, desni oocijalisll su
najevrici olonac americ k i h
impcrijalitickih смтајаеа u
Erropi. Titov potiv na aaradnju
sa njima nije alncajnoKt, — i
nije ca mir, nego ta rat.
Draga edtaka Misuatarakeg Sa
rjeta ednmi se na saMeaje djena
sa 7% reW ta tnabdjevaaje i
kapftamu mgradaju ka i na iaea- -
djerme meeamrgijek indaetdje.
Cljteie tsradihraaia ed вмЧааа
snMene preejeen ta Ч. maHna.
ma, eiektrien4m aparatima i trans--
fermatedma ta 2, predmetfma
ta peetrejenja a tetjttniHow
tranepert ta 2, traktsrima, te
retnim aatsmisfllma, pdkatkaa,
meteihaa, Hektre-ритрам- а ta
1 Md.
SM2ENJE С1ЈЕХЛ UTOUSKOJ
|
