| Note |
OCR Text: $
I
ft
м П ' Л.%Г1ЧЏ;ЈрГ-ЈЈГЛ1к- '~
Cetvrtak. 11 januara. 1951. IED1NSTVO STRANA7
Ruski narod u borbi s germanskom agresijom
i oslobodilacki pokret juznih Slavena
(Iz clanka V. I. Pitfeta u zborniku "Vjekovna borba zapadnih i juznih
Slavena protiv gcrmanskc agresije", Moskva 1914)
Dek wi pruaki pangermaru gra
d+H pieneve o ratparcavanju Ruai-je
njemacka Austrija jaeala J
svej utkaj м Belkaau.
8 namjerem da м uevrati na
Balkaaakom peiuoatrvu, Auatrija
J teaila da sausme SrWju i Boenu
i Jlereegovinu. 1718 godine Auatri-ja
J uepjela da djelimicno мипм
Sjevernu Srbiju, all drugi rat t
Turskom savrHo ae porasom Au-trij- e.
Prema Beoeradekom mini
17 godine Sjevema Srbija Je
penevo petpala ptfd turaku vlaet
Ako J arpeki narod bio na au-strijek- ej
tram u njenem prvom
ratu a Turekom koji se zavrsio
I'eiarevaAcim mirom 1718 godi-ne,
te e ofi ва vrijeme drugog au-etrijeko-turek- og
rat berio na tur-sk- ej
atrani protiv Auatrije, koja
Je svejem rellgletnem i iovinittie-ker- n
pelitikem izazvala opee ne-gedova-nje
ked srpekeg naroda.
Krajem XVII vijekn jedan dio
Srba preeelio м u Austriju, pa-savaj- uei
ae od turkog ropatva, ali
au Auatrijanci uekoro zaboravili o
ebeeanju da ce Srbi ma datl same-uprar- u
i alobodu vjerok-povjee- ti i
ponevno au poceli oetvarivati po-liti- ku
germanisarije. Srbi au na
to odgovorili upomim otporom, a
jedan njihov dio cak se preeelio
u Rualju 1 smjeetio se na granki
Zaporoike SecL
Auetrijeka vlada je odriavata
krajflje neprijateljeki stav pnwna
srpt-ke- m narodno-oalobedilatko- in
pokretu u XIX vijeku. I Una, Au-atrija
potueena od Napoleena, nlje
imala snage da paralisuje srptki
nadenalno-kulturn- i i politick! pre-pared,
all pealije raipada Napol-eaev- e
carevine, Auatrija je ©bno-i- a
avoju agrealju na Balkanu.
Poelije obrazovanja njemackog
earstva 1871 godine, Dizmark je
prutio podriku autrijkoj agreai-j- i
t Auttrija je atekla na Ilalkanu
onaj utkaj, kojl je ielila da ima
Tada je auatrijaka monarhlja
s-Uar- no poetala dodatak njemackc
carevine i njena antialaventka po-ll
tika bila je u ttvari Izvrfenje
ftaredjenja, dlktiranih it Ilerlina.
Auetro-njemacki- m osvajarima
je narocito Iigledao opaaan pokret
H pelitMko ujedinjeflje, kojl je
poallje 1848 godine aahvatto Si be
1 Itnate. Oetvarenje toga p4re-t-a
bile bl pofetak ratpadanja au-trija- ke
earevine, jer au м llrratl,
auatrijakl Srbi i Steven t rebel i
da ujedine po federativnim prinei-pim- a
i prema naeionalnom aamo-efredjeljivanj- u.
Vatikan u sluzbi americkog imperijalizma
I'eUtika Vatikana je ittovjttna
aa poH-tiko- m anglo-amerWk- og im-perijaHs- ma;
.antidemokradja, an-tikomuniaa- m,
antiaovjetnoat. Ovo
j ideeloeka eanova vatikaaakog i
imperijaliat№eg меаа. U evom hihi goapodar 1 upravljac je im-peeijHa- m(
a aredatv j Vati-kan.
Saves iamedju Vatikana i mw-Htke- g
impedjaliama ae ne baaira
mm na Mjedaieloj idtalagijl.
VatflMM je i ekonomaki пероагИ-- m sainteraaeva u spaeavaaju ka-pMalii-ma,
uMuaeaj imperijahs-pw- ,
и itasivaaj rata. Vatikan aa k na laiai satin propoviJHa ai-rawaa-nnat
i a rijrfima oawdjaje
graatiljiv— t — da ulitojag da-ti- a Waal Iwaja atinw eat4aa-taztjza- a,
aori a aa MJ kaylaa-taei- j.
Ka4a jc wirvmUm aetjai
Ha Italije — м plaaivl ae ni ad
pat t ж aaailja kaasima wmlju, da
W oaigurala avakidaafiji krak, u
at vrijeaw Vatikaa ima rie ad
TMuiiee bektara aeealje. Od eve te-rtta- rij
imaju ram reUgieane w
gantaaeije eke SW.W0 hektara, a
najvKe gatpeda Vatikana drie eko
ftee.ee0 hektara zemlje u avojim
rukama.
Vatikan nlje aamo mocnl ipahl-J- a,
nego Je, kako je kazao poznati
fHozof Girodi, "egrorena клрНа-КаШ- ка
Ha, keja prediUvlJa
mnege grane Induttrije, polto drii
u rrejim rukama vecinu akrija
ovik podaieea. U ntVama Vatika-na
ae nalazl italijanaka fradje-vitMk- a
I tekstitna Indutrija, tror
mVe ekf4e-iir-a u Monte Katinl I
anaUn dio ieljeznHkih I tramvaj-iki- h
praga. Vatikan je zainterc-aova- a
u eiektrifeaj indattri aa 7
mMjardi, a u hemijakaj (ndaatriji
aa 2 milijarde Kra.
Oeim tega Vatikan ima maegc bake, ka na prknjer "ИапЧа
Se44C Dwha", eije prljave р.ч!
v ne m4e eprati ni eve zvcJtae-hne-,
takve ш УЛ Аалео СамМк,
eo Agihalfr i j4 49 dnigeh ve-HU- h
I vUe totina mWi banaaa.
I'reka ovHi VaHkan lrh vjhn
rakaaaa dvtfe treeVie bankanMd
i Keprijateljstvo prema Slaven,
ma ujedinilo je auatrijake i ma-djara- ke
plemiee i njihov apora-tu- m
je dobio vvoj iiru u organi-zaeij- t
auatro-ugara- ke monarflije.
I'oioaaJ erpakog naroda bio je
u ratlititim obiaatima nejednak. U
ono vrijeme, kada je Srbija poalije
BukureMcog mira 1812 godine do~
bila amoupravu, potvrdjenu Je-drenk- im
mirotn 1829 gxiine, Boa-n- a
i Hereegovina au oatale pod
vlaieu aultana. Nezavianoet je
oeuvala aamo malena Cma Gora,
all je 1 ona atalno bila pod uber-rima
aultanove Turake.
OaUjuei vjerna tradidji Svc
alianae, vlada NMkoie I nlje do-Ijed- no
pomagala Srbiju u ajenoj
borbi za oalobodjenje. Drake! j je
bio odnoe nke demokratake in-teUgen-eije
prema naeionalno-kul-turno- m
i politielcom preporodu
alaventkih naroda. Cirilc~metoJko
bratatvo, u kome je uteetvovao
ukrajinaki pjeanik, revoiueionar i
demekrata T. G. Sevfenko, branilo
je ideju federacije alaventkih na-roda
na temelju potpune lobode
i naeienalne nezaianoati.
Slaveneku federaeiju pominjao
je i Dakunjin u ivome mamfeetu
Slavenima na Slavenakom kongn-a- u
u Pragu 1848 g. Tu iftu mlaao
Dakunjin je raivijao u citavom
nitu avojih clanaka a naroeito u
tlanku, "Iluakim i lavenekim pr!-Jeteljim- a",
u kome je poiivao na
"borbu la ruaku lobodu, ta polj-k- u
alobodu, za alobodu i neaaii
nost tvih Slavena".
A. I. Hereen gajk je veiike im-patl- je
prema balkansktm Slaveni-ma
18G0 godine u tlanku "Srbi i
Crnogorci", Hercen oetro napada
poljske i beke Nijenwe i obrafa
м juinoj bradl aa predlegom da
se Mstanu ca ijevernom bracom i
da prule jednl drugima ruku.
HevolucknarnI demokrata N. G.
Cemiievtkl aa najveim poitova-nje- m
govorio je o alobodoljuolju i
hrabroati irpekog naroda, i vioko
je cljenlo njegove duhovne apo-robno-atl
a narocito irpsku poeaiji.
Kukl "narodnjikl" razumjevali
u oalebodilajke teinje balkan#kih
Slavena, Mjem oetarenju au atal-no
ametalt Vei i Berlin. Hiuka
jeverna prijeatoniea poatala je
centar poMtWke emigraeije jugo-alarena- ke
omladlne, koja je juril
M petrogradaki univertitet i dru-g- e
viaok naufne uotanove Hui-je- .
Ta omladina prMupila je rw-ko- m
revoiueionarnom pokretu i
potpala pod utkaj N. G. Cernllcv--
Vatikan, oaim IUlije, ima i u
drugim zemljama ogromna inta-nj- a. Zaintereairan Je u Juinoj-Amerie- i,
Spaniji, ftvajcarekoj 1 u
Praneuakaj. Vatikan je akcionar
kartalkog kaaina u Montekarlu,
koji je poanat zbog avojih tkanaa-la- .
Vrijedneat onih poduteea, ima-nj-a,
kaje drii Vatikan izvan rfra
aiee Italije pad avojom kontroioM,
ianoai vie milijardi dolara.
lored takaavanag "dopwatenog
doWtka" sarade it kartaKih iga
ta, Vatikaa je rado primio doei-ta- k
I zpakalatlvHih pealava. Va-tikaa
a aakaiajano saaima -p- e-kulaeijom
aa valvtama. Ova je et-kr- io
i ftedavai vHlkl akaadal pap-ke- g
premta, Ctpika. Deikt jn aa
javnoet, da je Clfdlie reaevne tr-gev- ae
na епмј berai i da je tin,
prijavim radem sa pealjednjih ne-koli- ko
mjeMci saradie 4 milijard,
lira, od koje avete je 2 milijark
predao Vatikaau. IWtje evoga,
tke ee vjeravati, da Vatikan nije
ana a prijavim paalevinia Cfpika?
Vatikan ne pretire ni maane do-bit- ke k ratnih ekaporta: od IMS- -
gedme akeienar je amerHke Gu-genhajm-eve
tverniee ratneg a-terlj- ala,
koja Je imala egreame
debitke za vrijeme drureg ivjet-tko- g
rata.
Meiemo II e poaHje evera cu-dit- i,
da je Vatikan neprijatelj l.i-r- a
I razvitka? Sve ovo daje kljui
rjeinja poKtickog fUva VatHia.
na. Nlje Majno, da je Vatikan,
kojl je bio vjeran oalenae hitle-rovsk- og
faMima I MufoKnijeve fa-♦tM- ke dikUtare — peaUje II.
tvjeifkeg rata, kada je amertfki
(mperijahaam poatao naaljednik
njemafkeg fakaaui, potae pnni-ta- n
aVuga ameritkag imperijaUt-ma-.
1948-- e gedfne saktjween je taj
H" lamedju Vatikana SjedHikaih
Amerielrm triava (SAD), na ae-- mt
fega Vatfkaa betaflrme
pedredjvje araj potttfta aeijama
SAD. Na aaneva aperaiama, ante
rieM imperijaHaii м ae eeavetati.
da ce redovno pratati ekenemaka
pemoc Vatikan. A Vatikan ae
aaaveaaa, ea ee tmn mgaevm
eredstvfma — ad dahevneg ten".
kog, iije je ideje kaanije iirek
popularitirala u tvojoj dome-mi- .
Auatriaka vlada bila je uptafeM
utieajem niake revohteionarne ml-a- ll
na jugoalovenaku omladinu.
Hafteei ee da revolucionanw orio
bodiia&e ideje ne oavoje Siavene
u Auatro-ugareko- J, auatrijaka via-d- a
je poetavila parolu 4aveke
federaeije u granicama dvejne me-narhi-je.
Ali ni IW ni BudimpeJta
nieu imali uapjena u ivojoj prove-kaeion- oj
propagandL Revoioao-narno-oalobodllar- ka
borba Slavena
naatavljala se i jaeala avake go-dine.
Veliki utkaj demekraUkih ideja
Cernlfevakog oejetili au na seei
avi najiftaknutijl predstavnki arp-tke- g
i bugarekog revelueienarnog
pokreta. U Srbiji Cerniteviki je
imao vjemog aljedbenika u Sve-toza- ru
ilarkovieu. Tokom dugih
godina MarkovM je nastavljao
borbu realiatUkog ehvatanja avije-t- a
protiv njemalkog romantizma,
kojl je vladao u arpskoj umjetnid-ko- j
knjiie-not- l i pelitKkom i jav-no- m
miiljenju.
Svetozar MarkovM je protiv pa-role
nuetrijeke federacije izbaeio
parolu slavenake federacije na
Balkamkom I'oiuottrvu, na oano-- u
narodnog uvereniteta i aoci-jalnl- h
reform!. Магкол-i- c i mladi
realktl bill au atraenl poitovaocl
ruske umjetnicke realiatiike knjl-ievnoe- tl.
Markovic je am preveJ
Gogoljeve "Mrtve dule" 18C2 g..
"Kcvizora" 1870, 1 "Taraaa Buli-m- h
1870, Turgenjevljeve roroane
"Dim", -- Uo novih dana", "Oce-v- e
I djecu" I860 I "Kudjlna", 1872
godine.
Pod utieajem Cernitevzkeg Mar-kovi-d
je propagirao materijalitic-k- u
filozofiju I ateizam. On je bb
odufevljeni branilac iemke гатн-pravno- tl.
MarkOvii je prenio na
trpsko tie ideje utopiatiekog ocl-jatlz- ma
N. G. Cemiievtkog.
Tod utieajem N. A. Dobrolju-bor- a
I D. J. I'laareva izmjenio ee
opci pravac arpeke knjiie-n- e kri-tik- e,
koja je poatala realUtttka.
Veoma w e raWrHi I eatettkl ]o-gle- dl
Hwreva.
Takav Je itl bio utkaj rukili
demokrata I "proevetitelje" u 1j-gank- oj,
gdje je rukovodeca ulega
u borbi za realiatitko ahvatanje
ijeta pripala Ljubenu Karavek-vu-,
oanivahi bugarak realiatWke
umJetnHke knjlievneati i etnogra-fije- .
Zajedno a tim, klaena adrii-n- a
je prodirala u bugarakl nacio- -
do ipljunaie — pomagati teinje
avjetakog goapodatva americkih
imperijaliata, pomagati ratne cl
Ijeve.
Vatikan je rado primlo ove aba-vet- e.
Oduaevljeno pomaie plan
oatvarenja tvjetakag geapoditva
americkih imperijaliata, pomale
njlhevu antiaevjetaku propagainlu
i ratne pripremanje, jer od toga
ofekuje uevrttenje truleg kapita-Kam- a
i evega geapodetva. Od J-n- eg
neveg avjetakog rata eeekaje
pevratak aveje vlaati nad naredi-m- a,
eotoeeeiewni ©a Imperijaliz-ma,
a ajeejae I iaped uijaeaja Va- -
Vatikaa м M u Maiaalev
piaa, kojl aaaei aaaad aa aeaavia-naa- t
al ok ninth aarada. Ima je avej
aUgoalev na Atlaataki I'akt, (iji
je ladatak vejaa pripremanje ra-ta.
Otverena je braale krvavi f-hH-leld
reiim Fraaka. Svim a la
ma ae trudi, da erijeti u Italiji,
Pranewkaj, Auetnji, Njmal4oj i
dragim drikvama eetvarenje je-dmatve-neg
berbeaeg franta ptiv
rata. Sagtaafl je a raaejeflje-nje- m
Njemaeke I naerutanjem Za-pad- ne
Njemalke u cHju napada tva
Moenocvreptke demekraUke na-rod- e.
VaUkantVi radio i Itampa —
vrii aktlvan organisaeiTni ra.1
medju ratnlm zWinclma, Чеје
Amerikand drie kao goste, I vo-d- l
ogromnu antlaovjeUku propa-ganda.
Vatikan odobrava oruiani
napad SAD na Koreju, zlocinaeki
atentat protiv atebode krejkeg
naroda.
Petpomaie nastejanje imped
jaHsta za proMrenje rata u Ko-rej- l,
trudl e da razbije anagu fo-kre- ta
mira, da bi take ettorio
pred iflipcrijeHtttma put prema
nerem avjetakam ratu.
Vatikan naroerto mrsi zemlje
narod ne demekratije, kaje тл po-mo-eu
Sovjetakeg Satreaa I prema
njegevem primjeru etapil) na pet
eeiJaKcma.
Mind.entljev preees, Vaa I ne-d- a
mi proceri eeheelevaeKm ktto-djer- a,
ratkrinkaM aa Vatikan, квЦ
n zemtjama narodne demekrnetje
hoce da mete tegradnJH eeeijalk- -
STJEPAN RADW:
ТШКОЈ SELJACKOJ
RADSOJ REPUBUCl
SLAVljr
"PJi§0 tt kfiM
SO fvm+rsM,
UtfatHi Ш Т1
DuU tUt+nilib.
AU $ ft мЉЈ,
S&sn tfUk, gthm trJ:
7jtfifi Фрјнн.
i
Ruj4 ft itjttitmk
KruM itmd'fik},
Dift '}4m sj.
RjJiUmj tijfU tint
AUttramj prtt fast
Djtti, JMi rw thri,
Srp $ tthtt grb".
(Pjtsmu "Vtiikoj stipfk
raJiwj rtfuHm SUvtfi" napiw
ft Stjtpw HtJii 25. fthruara 192G.
geJinr h XJgrtktHoj tammci).
nalnl pokret Taj pokret je bio
uperen ne aamo na obaranje vlarti
turskog aultana, nego je bio tako-dje-r
1 "pokret protiv velikih trge-vae- a,
zelenaia zemljopoejednika t
birokrata predataniika te late ou-gan- ke
naeije". "Radovi inetituta
alavietike A. N. SSSR t. 1. Mm-kva-Lenjing- rad
1932, tr. 128."
Srpskl i bugarski revolueionarni
borci za national no politWko oalo-bodjenje
zvojih naroda, chvatill au
kakav je ogroman znacaj ta ua-pje- h
njihove akcije, predtavljalo
zbllienje a ruskim revolueionari-m- a
— demokratima, cija je pon.oc
narocito jako doila do izraiaja u
kritiene dane alavenekog otbo-djenj- a
1875-187- 8 godine.
Godine 1875 Izbk) Je opfenarod-n- l
ustanak u Boznl 1 Hercegevlni.
pomognut od atrane avih Srba. S
r.ajvecim aimpatijama pratila jc
riwka naprcdna ja-no- et herojku
borbu irpekog naroda za alobodu
I nezaviinost. Iz Ruaije kao i iz
drugih alaventkih zemalja, tltala
Je bogata.novcana pomoc od dm-itav- a
i privatnih lka, kojl au ie-ti- ll
da potpomognu pravednu ctvai.
U arjkom wtanku uzell au uiei
ce mnogobrojnl predstavniei make
revolueiename Inteligeneije Itme- -
dju oetalih Sergej Kravlinakl,
Dmitrij Kljamene, Jepeinko (pe- -
ginuo za vrijeme uatanka). ISTfi
godine Zeljakov Je organiaevao na
jugu Ruaije tajnu orgaftteaeiju a
kupovtnu oruija uatankima I ae
okupljanje ruakih dobrevoljaea.
(Nattavlt te ne)
tta za odbranu mira, koji ped
tvecenickom mantijom vrii podri-vat- ki
ipijuntka 1 aabetmka djeta
i huike na rat
Danaa Je vec opce poanato, da
Vatikan po troiku amerieklh mo-nope- la
edriava mnagebrajne ipi-juna- ke
ikele, gdje ae ut peeW
amerifkih atrafnjaka katalWki da
hevnki I bivii SS-eva- kl vejeki
obueavaju za pijunekl rad, aa ic
vrfeaje terorietKVih djela aa M-- f
raataku aiwebu i t d., da bl e 4-a-lije
prokrijumearili u zemlje na-reda- e
demokradje. Takve Jewjwt
ake koie rade ismedju aataleg л
Mima. Milanu. Veneeiji, Mav'at.
cak i a Sjedinjraim Dfiavama.
Jedaa amrncka teiagtafakvi agaat-cij- a
je etjavila, da a drtavi Ke-nakti- kat
a 8AD raeM jadaa ipijaa-ak- a
ahela, gdje ae pad ruaoved-atve- m
Vatikana I taeJerijekwaai
pemial vlaanika jedaog d najve-ri- k
amerWrih truatava iaaeavaju
iaijvai 1 aabeteri prethr naredne
demokradje. Na ovim "abavjei-lajni-m
teeajevimaw "ujtnkima" м
ismedju oetalag nalaie, da odmah
na poeetku avega rada atupe u ve-z- u
aa Ipijuntkhn organlt-adjam-a
Amerike I Engleske. Tako ae
prema Vatikan sa mraeni podri
vacki rad protiv demekraUkih dr-lav- a.
Vatikan je dakle dana jedna oJ
najvainljih agentura americkog
imperijalizma, Uturena tvrdjava
borbe protiv tabora mira. Zbog to
ga, raakrtnkavanje tloeina I ratne
politike Vatikana ujedno je I bor-ba
protiv americkog ImperijaMx-m- a,
protiv rata.
--NAE N0VI.NET
Bodimpeita.
лЕшекл -- pomoc-
List Tod zattavam hitemade-naKzm- a'
u breju od 1 Janaara
JVTJa:
U okviru amerWke "pemeet"
avih dana je u Jugeekviju atigw
28.000 kgr. djeejHi Igrafaka, kaje
атегпШ fabrikantl zdau megat da '
pmdaju u AmerkL I
Amerikand takedjer laia I po-kvare- ne
Mratne namfrmVe. Tak i
ВИет Pelju leH nepetrebJ4fm
18.330 kKegrama mNjeka u paiku. '
J lka..
NIKOLAJ 0STR0VSKI Kako se kalio eelik
Tehniku uglavljtvanja znao je aamo jedan
iarac bet ijedne sijede u avojoj pedeat eetvrtoj
gedjd, erne raidvejene brade — deeetar priige
Lagwtm. On je dabrovoljao radio fetvrtu mjenu,
podneaie je s omladinem ave teJkoee i iaatuaio
je u edredu opee poitevanje. Ovaj je nepartlffte
(Taljin otac) uvijek zauzimao poeaano mjeato na
aim partijakim eavjetevanjima. Poneaeei se ti-me,
atarac je dao rijec da ne ce napuetKi gred-nj- u.
— Pa kako da vaa oatavim recite, molim
vaa? Zamrait cete se bet mene pri ugkvljivanju,
tu je potrebno oko, prakaa. A ja aam tih pragava
mnego naWo poluaiji sa svega siveta. . . — do-breeu- dno
je govario prilikam avake amjeae, i
eatajao je.
Patoekin mu je vjerovao I rijetko je navra-ca- o
u njegov aektor. Kada au trojiea prJeH rad-niehn- a,
Pankratev Je, znajan i en en, ajekao je
kirom leiiHe za prageve.
Akim je jedra prepozaao neaaea. PaAkralav
Je omraavio, liroke jubueke au mu ae oetrije or-tal- e,
a alabo umiveno Ike nekako je petarwHo 1
izmrtavilo.
— A, vlai je doputevalat — ree I j-ru- il
Akimu toplu vlaiau ruku.
Lupa lopota preatade. Akim vidje oka sebe
blijeda lka. Svucene kabanke i kratki koiud le-s- eli
au tu, na anijegu.
Progovorivaj nekoliko rijeei a Lagutinem,
Tokarev zovnu Pankratova i pevede nevedaale
prema padinl. Noaai je iiao uaporedo s Fjoderom.
— Red ml, Pankratove, Ha vam se to deetk
s {ekistom u Motllotkl? Sta mialii, da niete male
pretjerall s razoruianjem 7 — ozbiljno upita
Fjeder iutljivog noauea.
Pankratov se zbunjeno oemjehnu.
— Ill mo ga razoruiali a njegevlm prWthn-ko- m.
On na je aam mollo. Ta, on je nai eovjik.
Kad smo mu sve objasnili kako stoji stvar, on
nam rece: "Ja nemam prava, memcl, da vam do-zvol-im
da odneeete prozore i vrata. Naredba je
druga Djeriinckog da ee spreeava raznoienje ie-Ijeznic- ke
imovine. Tamo je ief stanice aa mnom
u zavadi, krade, nltkov, a ja mu ametam. Ako
vas pustim, on (o me svakako tuiitl, i mene ce
pod vojni sud. A vi me razoruiajte I kldajte. I,
ako me ief ttanke ne tuil, na tome ceae svrMti."
Tako smo i ueinlli. Ta, nlamo, valjda, vezili za
ebe vrata i prozore.
Poito Je primjetio u 2uhrajevim oeima k-kri- vu
smljeha, Pankratov doda:
— Neka padne sve na nas, nemojte gemtl
mladica, druie Zuhraje.
— Sve Je to likvidirano. Ubuduce tako Mo
ne treba raditi — to ruH dkdplinu. Ml Ima mo
dovoljno snage da raibijemo birekratlzam leal-ni- m
putem. Dobro, porazgoverlmo I o vainlj4m
stvarima. — I Fjeder p 'e da ae rapHuje o pe-jedinoati-ma
napadaja.
Cetlri kilemetra daleko od ataniee bijeaae i
м sarival Upate u zemlju. Ljudl au ajekH pl-n- u kja im Je bila na putu.
A po stranl au ttajala edmerka, naoruianu
Iloljovinim karabinam i revetterima Kareagm,
Pankratova, Dubave i Homutova. To je bile cje-lekup- no
oruije odreda.
Pateikin Je jedio na naaipu uneaeei brajke
u biljeinicu Iniinjer Je otao sam. Vakulenk,
peeto Je viie vollo sud zbog deaerteratva negu
smrt od bandittkog metka, pebjeie jutrea u grad.
— Na kkopavanje ce nam utid pta mjoae
ea, zemlja je smrznuta, — rece peiake Pateekta
Hamutovu koji je atajao pred njtm, a keji j
uvijek bio natmuren I autljlv.
— Daju nam svega dvadeaet pet dana a d-ta- v
koledjek, a vi za iakopavanje usimat p4-neea- t,
— edgeveri mu Homutev, IjetMe dehva-eajv- ei
mnam krajak brka.
— Ovaj rok ne edgevara; dodule, ja dje-le- g
aveg Mveta niaam radle ped evakvtm ek4-nastlm- a
I s ekipem IjaeM kao Me je era. Magu i
da ae prevarim, te mi ae ve dva pata deafle.
A u to vrijeme Sakrej, Akim i laakratev
ftrilaaill prekofM. Na padmi a Ih apasHl.
— Ole, tke je to? — gurm Kortagtaa lak-to- m
raaroM mladic a aiarem dtewptra pedera-na- m
na wktevima, Paika Troflmev, majaier aa
isfaoai aarara is raerioaiea, pewaaajaai peatem
pevfiaaje paaiae. %J fatOM treajtMnu neecaeaa, ne
peMaJatt bpatu is t-a-ka, peleii aa nit, Njageve
aa se afi aada ped MWam aljema tesaa eeaajah-mal- a,
I Fjeder je ateaae njegevu raku deie nego
PPfKvVVsa
— Zdravo, Pavie. Tke bi ga peaaae u taW--
Pankratov se podrugljive otmjehna.
— AI Je t kmbmadja od pet getth pntiJMl
Us to su mu deterterl ukrali kabanleu. On I Oku
njer su u kemuni: ovaj je dao Pavlu svej kantt
Ne marl, Pavluia je temperamentan mladic. On
te ae jedno nedelju dana grijati na betonu — tia
ma getovo ne pomale — a zatim ce "otegnutT
— tulno rece noaai Akimu.
Crnomanjasti radnik, malo preatta neta,
imirkajuci lukavim ocima odgovori:
— MI necemo dopustiti da ParluSka propad-n- e.
Glasat cemo — gursut cemo ga u kuhare,
Odarki u pomoc. Tamo ce se, ako ne bude budala
1 najesti I ugrijatl — bilo uz pec, bilo uz Odarku.
Zajednickl amljeh zagluH njegove poaijednje
rijeci.
Tega su se dana prri put mljaM.
Fjedar je razgledao padmu, odrezao re a Te
karedtn I PateikMm saemVama do mjeata aje
ee I vratw ae natrag. Na padtni su kepaM zeen
Iju s ktom upomeicu. Fjeder je gledaa na seje
vanje lepata, na ledja pegrbtjena pod teJkkn
naporom I tihe rece Akimu:
— MMmg nije petreban. Ovdje nikeme neje
potrebna agKadja. Ictmu ai kazaa, Tekareve. da
ae ne meie predjemtl njtheva vdjedneat. Hte,
gdje e kah ceNk.
Zakrajeve su eel s white njem I are vam
prijaieikem gerdeM giedale kepaee. Ta, jei
nedavne jedan dm erih kepaea Beam je bajanete
Ijom da provedu eelicne iinje do ieljesaih bo-no- cu
ueci pobune. A aada au obuzeti jedinem ie-gatat- ava
— drva, Uvora toplete i iivota.
Patoekin je uctive, ali uvjerljivo, dekaa'.vae
Fjedoru da je nemeguee da ae sa dvije nedj4e
preeijeee prokop. Fjodor je alamo njegove pm-racu- ne
i rjeaavao neMe za seee.
— Skinite ljude a padine, rasradjujte put
dalje, a brijeg cemo drukdje proajeeL
Na tanki je 2uhraj dugo ajedio pored tele
feaa. Haljava je atraiario krdj vrata. Za Ijedjima
je cuo mukli :Fjodrov baa:
— Javi odmah u moje ime naMaekru (naW-aj- k
Maba okntga), da odmah prebafe puk Puti-revak- og
u aektor gradnje. Potrebno je oeietiti
rajen od band!. Poaaljite iz haze oklopljenl viak
s mmerima. Oetalo cu sam udeartl. Vratit cu c
nocas. Oko dvanaeat sati poecJjite na ataaieu
Litkea s automobilem.
U barad je poalije kratkog Akimova gevo-r-a
poceo da govori 2uhraJ. U drugarskem razge
veru Je neprimjetno proeao jedan aat, Fjeder
je geverte graditeljima da do prvog sijeenja me-ra- ju
na svaki nacin zavrMti odredjenl dio grad-nje.
— Gradnju prebaeujemo it mirnedopakeg u
ratno stanje. Komunkti se aalju u cetu CON.
(odred sa narocito sadatke). Za kemandira cete
se poetavlja drug Dubava, Svih ieet graditdjaklh
grupa dobivaju krupne zadatke. Oatatak railova
na pruil ae dijeli na ieet jednakih dijelova. Sva-k- a
grupa dobiva avoj dio. Do prvog aljeenja ni
radovi moraju bit! zavrieni. Grupa koja zaviM
rad ranije, dobiva pravo na odmor I odlazak u
1 crad. Oaim toca. nrednledniitvo crubianolkuna
predloiit ce VCIK-- u (Sveukrajinakl centralnl
jzvrini komitet) da se najbolji radnik ove grape
nagradi ordenom Crvene zastave.
Za iefove graditeljekih grupa bill su odred je
ni: prve — drug Pankratov, druge — drug Du-bava,
trece — drug Homutov, cetvrte — drug
Lagutin, pete — drug Koreagin, ieate — di-u- g
Okunjev.
Sef gradnje, — zavriio je svoj govor faih-ra- j,
— njen idejni rukovodilac i organizater oa
taje talno Anton Niklforovic Tokarev.
Kao da ja jato ptica uzletjdo, pljeekal au
ruke. Natmljala su se surova Ilea, I prijateljfka,
ialjiva poaljednja recenica ozbiljneg covjeka
pretvorila je napregnutu painju u bum smljeha.
Dvadeaet ljudl je u gom ill pratilo Akima I
Fjodera do autodreaine.
Praltajuci re od Korfagina I gledajuci ne
govu snijegom zasutu kaljaeu, Fjeder tihe reee:
— Poelat cu tt clime? Jei ti nieu premr)
neget
— Neeto aWno tome, poeele su da otlfu, —
edgoveri Pavie, I Jetivei м sveje atare meibe
uhvatl Fjodera za ruk&v:
— Ilocei li da ml del malo metaka sa na
gan? Imam same tri sigurna.
2hraJ je ialeeno klimao glavem, &M kada
vidje rasoearanje u Pavkvtm eeima, ne razmie
Ijejud otkepfa avoj mauter.
— Kvo tl, pokljanjam ti ga.
Р;л1 nije odmah povjerevae da mu ae po--
kljanja atrar o kejej je on davno aanjao, aW mu
Xahraj prebad remen preko ramena.
— Uzml, uzml! Znam da tl je odavne
pao sa oka. Same opreanije s njlm — nemej
sveje da poubijai. Kvo tl jei I pun iarier.
Pavla su gledalt s otvorenem zavtWu. Netko
mu deviknu:
— Pavka, da se mijenjame, dajem ti kratak
keiuh 1 №ric kao dodatak.
IVrnkratev gurnu neetaine Pa via u ledja:
— MljenjaJ, djavele, za Asme. Ta, u kalja
eama i nake ne cei deiivjeti do ВееШ.
StavivM negu na stepenieu dreMne 2uhraJ je
pieae deaveiu sa poklenjeni reveiver.
wane usetee, petaeaaa grmeai na aawemea
ma, aeaavei ae priewei eaeaeajesvi vieK. Jvao raa rw porjeaa а, ке HiMvev paperje ЈВтЛав
iwwi жта i naa е ннац a eseoa,
Маеаот. aaeemi. It ealesaesim vaejeaa nmalN
s Ijadi н kosaaUm edijetima. Km nekelHm sati
tri minora it eklopijenoe; vlaka aahaka sakatc ч
padtsM drije egromae tlkve od craeg Miaa,
aprovedoie ed njih dagaelie fltilje I dadeee sis;-n- al
paaaajsm. Tada, aa aada strata paiHai, na
ave atraae potreaas Ijvdt. Zapaljen Meicom, kra J
fttitja Мјемм feafemim piamMkem.
Ked atetine Ijedl st-ge- ie ae aa treaatak ar
ea. Jedau-drij- e minute macaeg teeektvaaja — I
. . . semlja uadrhta: atrasaa амцт rasaeee th
brijega badvii U nebo egremne kerned zemlje.
Drug ekapierije bi jaea ed prve. Strain gmv
ijavtna odjeknu sunxkim feetarem, puneei ga ka-eae- m
zvukeva padme kkldane u komade.
Tamo gdje je malo prije bio beriuljak zlja
la je duboka jama, 1 raxrlvena semlja Je zajula
na deietke meUa unaokolo iecernu bjeMnu snl
U udubljenje prouzrokevano ektplezljem po
letjeie ljudl s pijudma i lepatama.
S odlaskem Zuhraja na gradnji naatade
uporno takmicenje — borba za prvenstvo.
Joi prije vanuca Koreagin tiho uttane ni-ke-ga
ne budeei, jedva pokrecuci nege koje au se
ukocfle na hladnom podu, podje u kuhinju. I'D
Mo mu je provrila voda u kazanu ta caj, vratl и
1 probudi djeiu srvoju grupu.
Kad j djeU odred prebudio, vej je bile va
Rule,
U band, sa vrijeme jwtarnjeg eaja. Pan
krater se pregura do stem gdje je sfedm Du-bava
sa ejtm arr-enaldm- a.
— .eai N vidie, Mleaj, Pavka je a samu so
ru svej bratiiu podtgae na nege. Sigurno su
preMf xt deeeUk hvatL Memd tele da je en
avaje k glarmh radiemea take nerve da u ed-hs-
Mi da dvadreei peteg tavri--e svej die. Ilece dt
nas mpne sve preke nee. Alt t eeme, ергееШе,
vMjeti! — aebttdjene reee ea Debavt
(Naatavit ce ae)
t
|
