000008b

OCR Text: ~џ "' 4 £Г'Ј5{
STRANA 7 — Jedinstvo, 16. jonuora, 1970.
J
-- t
SOVJETSKA STAMPA O "NEKTVT
PJESMA MRTVOM PRIJATEUU A. A. TULOX6AS4N:
Priznanje stvaraocima filma Jesen je,-- kosna, polutjela pod oblacima
i slavne bitke PPorncebficjae skeapdokokosuieza hilsapdondae,nog, BR AZDE
Javljaju iz Mokve da sovjetska Stamna
veoma pohvalno pUe o filmu "Bitka na Лс-ret- vi
. Uz umjetnieko-zanatsk- e komnlimon-t- e alitor i ekipi filma, daju so zanimljive
fornmlacijo o narodnooslobodilackoj borbi
naroda Jucroslavijo.
Tako "Konisomolska pravda" kazo da se
na obalama Xoretve potkraj 1.943. godine vo-di- la "jedna od dramaticnili bitaka drugog
yjctskog rata", u kojoj mi sudjolovali par-tizans- ki odredi i dijelovi regiilarne narodno-oslobodilaf- ke airiije Jugoslavije.
'Praydav istioe da je na Xeretvi devet faistickih divizija, potpomognutih jedini-eani- a
doiiiac'ih kvislinga, pokiiSalo opkoliti,
a zatim i uniMiti glavninu narodnooslobodi-Ia?k- i' vojke. Г toj dramaticnoj bitki rijec
je bila i o Midbini tisuce ranjenika.
Xo, spritnim manevrima i hrabroJou ju-noslayens- kih partizana, ncprijatelj jo svla-da- n, jedinice narodnooslobodilacke vojske
izaSlo su iz obim--a i spasile ranjeniko.
"Film ozivljava povijest, podsjeea na one
historijske dano" — pise "Pravda" — Sto
su proslavili borce jugoslavensko narodno
arinije". Lit zatim itiee kako u filmu igraju i so-vjetskiunije- tnici Sergej Bondamik i Olcg
Vidoy i pise: "Sovjetski ljudi pamto i viso-k- o
cijono doprinos naroda Jugoslavije u bor-bi
protiv zajednickog ncprijatclja — fai-zm- a. V rodovima rogularno narodnooslobo-dilaf-k- e
armije Jugoslavijo, koja jo dala
znacajan doprinos u razbijanju faistieke
Xjenwcko, bilo jo 400.000 boraca. Od snmo-g- a
pooetka narodnooslobodilacka borba na-roda
Jugoslavijo bila je organizirana, ona
jo cinila jedinstveni front s borbom naroda
.Sovjotskog Savoza i naroda drugili zomalja
protiv fasistickih okupatora".
"Pravda" dodaje kako su se ratno brat-stv- o
i suradnja sovjetskih i jugoslavonskih
naroda sacuvali sve do danasnjih dana. Pri-jateljt- vo
i ratno vezo naroda dviju zomalja
dobili su novi sadrzaj u uvjotima izgradnjo
soeijalistickog druStva u Jugoslaviji.
MILIONI ZENA (1 OPASNOSTI
Washington (AP) — Ame-rij- ki
ienator Nelson, demokra-t- a
iz Viskonsina smatra da mi-lio- ni
americkih zena koje kori-st- e
kontraceptivne pilule no-raj- u
biti prikladnije upozore-n- e
na mogude zdravstvene o-pasn- osti
takve prakse — o-pasn- osti
koje ukljucuju cak i
mogucno gasenje seksualnog
nagona.
Objasnjavajuci da ce ruko-vod- i'
debatom o mogudnim
zdravstvenim opatnostima o-ral- nih
kontraceptivnih sredsta-va- ,
koja u Senatu pocinje 14.
januara, Nelson je izjavio da
pilula, "mada ss pokazuje kao
efikasna i vrlo pogodna, iza-ziv- a
opasnosti i nepczeljna
uzgredna dejstva u izvesnom
broju slucajeva", i da zato ze-ne-korisn- ice
pilula "imaju pra-v- o
6a budu upoznate sa svim
poznatim uzgrednim dejstvi-ma- ,
kako bi same mogte do-ne- ti
nezavisnu odluku o njiho-vo- m
korisdenju".
Nelson je predsednik Pot-komite- ta
za monopole u se-natsko- m
Komitetu za mali biz-ni- s,
koji je ei vodio istrcgu
o praksi u industriji lekovo.
U polarnim oblastima SSSR
pocece izgradnja velikih
cantara pod kupolama
namenjenim gradovima o koji-m- a
pclarne bele noci svode u
vecem delu godine aktivnoit
stanovnika na najmanju meru.
Projekte su izgradili sibirski
arhitekti i inzenjeri.
Jedna od maketa nedavno
prikazanih na izlczbi ekcnom-ski- h
dsstignuda SSSR u Moskvi
predstavlja Vu'turni center pod
kupolom ra 3.000 ljudi, koji
ie v njemu pod idealnim uslo-vim- a
moci viie meseci ra vre-m- e
pclarne noci da provode
gcdilnje odmore I vikende.
i п b£
Prema njegovoj izjavi
kontraceptivne pilule
koristi oko 8,5 miliona zena
u SAD i oko 10 miliona zena
u drugim zemljama,
britanska istrazivanja
pokazuju da se kod jedne od
svakih 2.000 zena koje koriste
pilule pojavljuju u krvi trom-bo- vi
dovoljno opasni da za-hteva- ju
negu,
u Britaniji, smrtnost me-dj- u
zenama koje koriste pilule
dostize jedan sludaj na 67.000
zena u godinama izmedju 20.
i 34, a jedan slucaj na 25.000
zena u godinama izmedju 34.
I 44.
Nelson tvrdi da u prospekti-m- a
koji propracaju fabrike
isporuke pilula apotekama
proizvodja2i pilula upozorava-j- u
na sledede uzgredne efekte:
plikove na kozi, olteienje je-tr- e,
depresiju, zuticu, teika
krvarenja, gubitak seksualnog
nagona, i druga itetna uzgred-na
dejstva.
Medjutim, kako istice Nel
son, upozorsnja proizvodjaJa
apotekari ne prosledjuju uvek
lekarima, jo! manje korisnici-m- a
pilula.
GRADOVI POD KUPOLAMA
ZA SIBIRSKE POLARNE NOCl
kul-turn- ih
boIniZku
Pod dzinovskom staklenom
kupolom nalazi se zimska
baita, veliki bazen za kupa-nje- ,
bloskop, dva pczorista,
dvorana za igranje, biblioteka
s frtaonicom, decji vrtid I viJe
sportskih igralista. Svaki po-seb- ni
deo-kulturn- og ctnfra pod
kupolom je insonoriziran.
Uz kulturne centre gradova
dclekog severa izcradide se
vile termalnih odmaralilta.
Jedno od niih ce se nalazlti u
Jakutskoj uz jezero AbolaK
gde su ckrivena lekovifa bla-t- a.
Dzinovtka zimska baita
pod kovom od stakla vezace
se mnogim dugafkim stakle-ni- m
hodnicima s termalnim
izvorina.
Sut'jiv koraJam u posljednjoj povati prijatelja mrtvog.
Okreiem se, ne placu ljudi,
A meni sree drhli
Podrhtava lisce I ko aa sopatom govori f~
Laka ti zemlja znarxEe u tudjrni. r
A rajrade si pricao o kraju rodnom
0 kufici rodnoj na nekom proplanku
1 uvijek, uvijek si tadn bio setan rf
Ko da si spominjo davnc umrlu majku.
Necu prijafelju zaboravir razgovore
Tada smo oboje mnogo pili
Ali kad smo o domovini razvili price
U zadimljenoj taverni oboje smo skinuli seiire.
Izgleda prijafelju davno smo vec doSli
Po kovfegu jeftinom, grumeni zemlje tutnje tudjt
Ja neu da ljubim zemlju za te ovdje
Skoo iv kudi, zate cu pcljubit Jitav kraj rodnl.
Ostaje sjedanje dio sucuti bolne
Prijatelju dragi i ti bi propatio bogme
Sada fu morat da krentm
O, jadni ti emigrante.
Marijan Koren
NAJBOUI FILMOVI SVIH VREMENA
Prilikom svjeiske izlozbe u Bruxellesu 1958. provedena je
dosad r.aJira i naikvalitetnija anketa o najboljirn filmovimn
svih vremena. 2iri se sastojao od 117 historicara filma iz ra-zliat- ih
lemalja. Piema njihovom glasanju najbolji filmovi pro-izvede- ni
do 1958. su ovi:
1. "KRSTARICA POTEMKIN" (sovjetski film iz 1925, reziser
Ejzenstejn; 100 glasova),
2. "ZLATNA GROZNICA" (ameri2ki film iz 1925, rezija:
Chaplin; 85 glasoa),
3. "KRADUIVCI BICIKLA" (talijanskl film iz 1948, rezija:
De Sica; 85 glasova),
4. "IVANKA ODLEANKA" {danski film iz 1928, rezija:
Dreyer; 85 glasovaj,
5. "VELIKA ILUZIJA" (fiancuski film iz 1937, rezija: Re-no- ir;
72 glasa),
6. "P02UDA" (cmericki film iz 1923, rezija V. Stroheim;
71 glas),
7. "NETOLERANTNOST" (ameriiki film iz 1916. rezija: Grif-fith;
61 glas),
8. "MAJKA" (sovjetski film iz 1926, fezija: Pudovkin; 54
glasa),
9. "GRADJANIN KANE" (amerieki film iz 1941, rezija:
Welles; 50 glasova),
10. "ZEMLJA" (sovjehki film iz 1930, rezija: Dovzenko; 47
glccova).
UZ B02ICNE BLAGDANE
Od silnoga pica i bogate hrane
usi mi drhte, ruke mi se tresu,
kroz drvored misli
koje bjeze u nedogled,
mjeJa se gusta magla
i crni boj,
gledam ogledalo
evo ga nu,
i Ito ja vidim
sve je tu.
Naborane ol'i
ko zarkovi starl
zele neku suzu,
al' priroda kaze;
dosta, vei ste sure
sad je pola nodi.
Nekad erne vlasi
oh, kakve ste bile,
sada traze drugu
po sjedoj mi glavi.
Prije moji prsti
pupoljke su brali,
MEDJURASNI BRAKOVI
NAJPOSTOJANIJI
Profesor Thomas Monahan
sa sveucilijta Villanova u Pen-nsylvani- ji,
ustanovio je da su
medjurasni brakovi, osobito
brokovi izmedju bijelih i crnih
supruga, poojaniji od brako-v- a
supruznika isfe rase.
Njegovo prouJavanje goto-v- o
30-go- d Snjih podataka o
brakovima i rastavama u dr-za- vi
Iowa pokazalo je da su
brakovi crnih muzeva i bijelih
zena najpostojaniji medju
svim kategorijama bracnih za-jedni- ca
u Sjed. Drzavama.
StatistlcU podaci iz lowe —
jedne od amerijkih drzava
koja £uva podatke o medju-rasni- m
vezama — takodjer
pokazuju da su brakovi medju
Oncima dvosfruko nepouzda-nij- l
od brokova bijelaca.
a sad, jadna mati
blijedi, smezurani.
A usnice ove
k'o stvorene bile
da osvjeie usta
djevojke mile.
Dosta sam vec" gledo
jutro je tu,
opet je magla
il crni grob.
MiSidi gmiJu
po sobicl toj.
Daje mi nervozu
stvara mi znoj.
Kroz drvored misli
topole se njiSu
i Japdu tiho;
materi, materi
vrijeme je spati.
&'
Ivan Eolak
MISLI
Ako srefa nije umerena ona
se lami od seb ruii.
Samo te jedonput iivi, pa
ipak ima veliki broj takvih
ljudi koji ni jedanput ne live.
Da bi se uspelo u veliktm
tvarima Ireba iiveti tako kao
da ne treba umreti.
Kod iena ]e 2esto sve sree
pc lak i gtava.
Kad nada gosti svi su po-zva- ni.
JAMPiON: LA2I
ProJIogodiinju nagradu a
merickog kluba lazova iz gra-d- a
Bjrlington dobio je Duny
Tomovich iz Rosemeada, u Ka-liforn- iji,
koji je ispricao slije-dec- u
laz.-- "U na!em gradu su
propisi protiv necisto£e toliko
strogi da se svatko tko pri£a
prljave viceve kolnjava glo-bo- m
od 50 dolora".
Izjutra, kad je vec" bilo granulo sunce,
lelala je budna, s jednom rukom TomJ
na arudima, i dugo ga promatrala.
Ondc, smjelkajui se soma na se, poie
da ga c"upka za nos, sve dok se nije
probudio.
— Moj aliklija . . . delija — re?e kad
on dvori o2i 1 osmjehnu se.
— Ama, sto te stvorisc, mala, ne bilo
ihl — rece i prigrli je.
Kikciuci se, Cigan&ca mu se ote iz
ruku, pridiie se i jednim koljenom pri-klek- nu
na nj.
— 5o iei sad, a? — pitala je, na-vlaJe- ci
ga za (fuperak kose.
—- Pa evo, pojest ci te — nasmija
se en i povufe je nanize.
A nesto kasnije, dok su jedno dru-go.- n
flstili natrunjenu odjcdu i kosu,
Torna гебе, milujuii joj obraze:
— Sad si tek prava iena, mala, sad
kad ne zalii.
— To ti kaJes, a kod mene je isto . . .
Sa-vio- , Sto c"u, kad ne mogu bez tebe? . .
Dabogda crko, znai" . . .
Ona pritom prevrnu ojima, koje si-jevn- uJe
i zanosom i tugom, i Tomi se
ucini ljep!om no ikad. Kao da je prvi
put vidi, on se umiri, posmatrajudi je
fltavu, svaku sitnicu na njoj, pa se opet
pemami,
— Sto te stvoriSe, mala, ne bilo ihl
— rece i posegnu za njom.
Uzmicuci pred njim, prkosno i zabav-n- o
kao i uvijek, ona ga tako dovabi
do vrbika, pa se odjednom dade u bi-jec- t.
I tek kad je dobrano odmakla,
ok'ete se i mahnu rukom.
— Djavole ... ko te stvoril — na-smija
se Toma, maJudi obim rukama.
U selo se, cudeft se sam sebi, vratio
potiiten, nujan, pa je tako, kao van
sebe, i obavljao dnevne poslove, ne-presta- no
se vracajudi u mislima Cigan-Jic- i.
U sumrak, kod birtije, kad je naiila
Zorica I veselo zaigrala oko njega, nije
ce ni obazreo, ni usta otvorio. Odmah-nuv- ii
iznenada rukom, okrenuo se i zur-n- o
posao niz sokak.
A jedan sat kasnije sjedio je kraj Ci-ganJi- ce
u bosanskoj birtiji I kao caknut
lijspio novjanice na harmoniku svircu,
dok je crnooka Sajka pjevala:
Nekad cvale bele rule po mom
djulistanu
a sad mesto behh ruJa gledam suvu
granu . . .
Gledajuci ga tako neobicno, sa ojima
punim neke sladunjave tuge, Cigan2ica
je pogadjala ito mu je, no ipak je po-vremer-jo
umilno zapitkivala:
— Zalto tugujei, bolan? Zalto, a?
— t, mala, ne bilo te . . . E, oc"iju ti,
mala ... — rekao bi on umjesto odgo-vor- a,
drobeci u 5aci sitnu ruku.
A htio je, u stvari, svaki put da joj
kale nije bas" toliko vazno ono odlaze-nj- e
pod stog, vec mu je dovoljno Sto je
ima kraj sebe. Uz to je nekako sve viSe
slutio da ta veza sa njom nece na do-br- o
ispasti . . .
No unatoc" toga doveo ju je joi istog
tjedra na kirvaj u selo. Znajuci tafno
Jto vrijedi, Ciganica se drzala ponosno
1 ozbiljno, ali je i bez toga, onako zgod-n- a
i pristala, bila isuviie upadljiva i
izazivala svaZiju paznju. Drzeci je jed-nom
rukom oko struka, Toma ju je vo-dio
kroz mnoltvo, caJcavao jelom I pi-ce- m,
kupovao razne drangulije, sve u
Sali i zabavi, i uzivao u £injenici Sto
ih svatko primjecuje. Kad su se svega
zasitih, zastadoSe najzad kod stolova
ispocl nekih dudova, gdje se tojilo pice
i igrolo kolo. I tu je, kad je Toma ve£
mislio da mSta --neie ni biti, zopoelo
zabao'anje. Neki iz sela, koji su znali
za dugokosu Ijepotanku, najprije su
zinuli od cuda Sto je tu vide, a zatim
to pcceli smijuckati i saSaptavati, pa
sc tu i tamo £ula rijeJ, upucena Cigan-ilc- i,
koja nije ni$a n! slutila, dok se
Toma zabavljao, prave£i se ijd, I cekao
da netko napravi ozbiljan ispad.
PoSto je ispio par £aSa vina, on od-ne- se
jednu lifru tamburasima i naru2i
becarac. A dok je fgrao sa Ciganjicom,
prima!, iz sela Lipovlja kao i ostaK,
gizdovo je drzao prim za vratom, pro-dav- ao
o£ima neznanku i pjevao:
Pcznaju se braca Lipovljani,
po pjevanju i po famburonju . . .
(6)
Vise uprkos nego Iz potrebe nabra-ja- o
je dalje, a kad prestadoSe pridje
Tominom stolu.
(
— A je li — upita — lia je ta mala?
— Moja je mala . . .
— Pa to se vidi, nego onako, fija je?
— Nije odavde — rece Toma, nali-[e'aju- di
vino u caSe.
— A, tudja je, nepoznata, ma ja
— smijucnu se ovaj pa se povrati dru-Sfv- u.
Kad ponovo zasviraSe on nastavi
da so ogleda, buljeci u Anku, ali kad
mu Toma dobaci jedan mrk pogled,
sale glavu i okrenu se. Toma se smi-jucnu,
omota oko prstiju pramicak An
kire kose i tako je sjedio, s jednom
rukom njoj na .ramenu, a drugom nali-jev- o
caSe. Kirvaj mu nekako nije lic"io
ni na Sta, nekako nije u svemu tome bi-lo
ntfega Sto bi ga zanimalo li rado-val- f.
kao ostale . . . A joS proSle godine
to jo bio doiivljaj za sebe ... I cudec"!
se tome, kao dijete, privlaJio je k sebl
lijopu Cigan!!icu, govorio joj sitne mi-loS- te
i mislio da osim njih dvoje nitko
drug! i ne postoji na svijetu. Pogleda-vajo- 'i
povremeno oko sebe, opazi naj-zad
cca, koji je naiSao ozbiljan i naro-c"it- o
dotjeran za praznik. UgledavSi sina
su nepoznatom djevojkom, ne htjede ini
ni pric"i, ei, dobro osmotrivSi oboje,
gotovo neopazeno nestade u svijetini,
"Zna star! . . . rekli su mu!" pomisli
Toma i osmjehnu se,
CiganJica, koja je bila c"as ozbiljna,
as vesela, navali se na Tomu, grleci
ga. po upita:
— A je li, aSiklijo, Sto to oni slave?
— Pa toboie nekog sveca.
— Kako.., toboie?
—- Tako . . . Sve ti je to samo onako
— kirvaj radi kirvaja. A ovi ti, mala,
ni u Sta ne vjcruju . . . Svaki bi boga
prevorio.
— A tako je, dakle?.. BaJ zgodno!
— nasmija se ona.
— Ostavi to, mala . . , BaS nas briga
— rece Toma pa je poljubi u lijevu
obrvicu.
— Jao, Sta uradi . . , proklet bio! —
ciknu ona, lomedi se od smijeha.
Toma, vec pripit, udari caSom o stol,
prolivSi vino, pa rece ustajudi: — Mala,
ne bilo te . . . da$ zaigramo, a?
Ciyanfica skoSi kao da je samo to
cekala, a kako su tamburaSi ved svirali,
uhvatl se u kolo izmedju Tome I neke
djevojke, Vatrena, kakva Je vec bila,
osmotri sve, osmjehujuii se izazovno i
povcrje igru: podciknuvSi, pole da veze
nogama, otresajudi svojom bujnom gri-vo- m,
i to odmah zarazi sve, Prihvaca-ju£- i
izozov, primaS odmah ubrza i zi-nuv- Si,
napet kao iica, sa nabreklim
iilama na vratu, samo je pratio Cigan-lie- u,
Ali kad shvati da ona ne smo-laksav- a,
trzajem glave dade znak i
svirka u fas prestade. Oznojen od na-po- ra
i uzagrenih oJiju, on sad bez
ustrucavanja pridje AnkI i zagrli je.
— Umri, mala, uli sila si! — tele pa
izvadi iz dzepa maramicu 1 pruzi joj
je.
Dahcu£i i premjeitajudi se s noge na
nogu, ona je brisala lice, osmehujudi se
na Tomu, pa najzad rekla:
— Ama vi i udarate, prokleti!
PrimaS se oJarano smjeSkao I spre-miv- ii
maramicu, koju mu ona povrati,
odgega u svoje druStvo. A Toma zgrabi
Anku oko struka i odnose za stol.
NeSto kasnije, dok su opet igrali u
kolu, on se trie od Iznenadnog udarca
u slobinu, pa zinu i namrSti se kad ugle-d- a
kraj sebe Zoricu.
— A sto je tebi? . . Sto se tudeS? —
otrcse se uvrijedjeno.
— Cekaj samol — prodjedi ona kroz
zu'ce, I nastavi da sijeva oJima nekamo
preko kola. A kad glazba prestade,
Isptsi se pred njima.
— A to li je ta ... je li? — upita,
probadajudi Anku oc"ima.
— Ona — pa Sto? — osmjehnu se
Tome.
--— Ona . . . Ciganca da je bolja
od mene? — vrisnu Zorica.
— Pazi Sto govoriSI — namrSti se
Anka, blijedeci.
(Nastavit ce se)
it-- .A'