| Note |
OCR Text: '--
Ч
344V
DRUGI 0 NAMA
OSVRTI CASOPISA
"ZA SOCIJALISTICKU JUGOSLAVIJU
Casopis "SLAVJANE", glasiloi
Slavenskog komiteta Sovjetskog
Saveza u broju za oktobar 1951.
objavio je op$iran dlanak A. Naza-rov- c
pod naslovom "Progrtsivna
jugoslaienska emigracija bori se za
mir u demokratiju. — Po strani.
canu lista "Jedinstvo" koji izdaje
Vijele Kanadskib Juiib Slaiena".
U dfanku se kaze da "Jedinstvo"
"vodi odludnu borbu protiv faJis.
tidkog rezima Tita-Rankovida- ". Iz
nose se konkretni sludajevi Jto je
"Jedinstvo" pisalo u torn pogledu.
Dalje se konstantira da "list po-secu- je
veliku paznju pitanjima,
koja su povezana sa zivotnim inte--
resima" jugoslavenske emigracije
u Kanadi.
Iznosi se kakav stav "Jedinstvo"
zauzima po pitanju rata u Korcji,
naoruzavanju Njemacke, itd. Na-rodi- to
se podvladi zalaganjc "Je-dinstv- a"
za svjetski mir.
O nedostacima "Jedinstva" u
clanku se kaze ovo:
"Medjutim nemilosrdno raskrin-kavaju- di
klevctnicku propagandu
titovaca i njihovili prirepina —
rcakcionarnih jugoslavcnskih cmi-granat- a,
list cesto dozvoljava oz-bilj- ne
grcSke, preStampavajudi i
sadrzaj same klevcte i na taj nadin
je i nehoticc ponavlja na svojim
stranicama".
filanak zavrSava ovim rijedima:
"List izrazava dvrstu uvjerenost da
de "veliko djelo mira triumfovati"
zato, jer su "snagc mira u citavom
svijetu silne i nasavladjive, zato
{to se danas za mir bo_re milijuni
ljudi u svim kutidinu kuglc zemalj-ske- ,
zato ."to na delu modnog ta-bo- ra
mira stoji vcliki Sovjetski Sa-ve- z".
JUGOSLAVIJU" osvrnuo se na
pisanje "Jedinstva" jednim op-Sirnij- im
dlankom 8 deccmbra
1951., koji nosi naslov:
"U borbi za stvar mira, z
tnterese naroaa. ~-- Po stranicama
lista "Jedinstva". Pisac dlanka je
A. Gavrilovid. U dlanku se izmedju
ostalog kaze:
"Podctkom novembra ove godi-n- e
naJi progrcsivni iseljenid koji
zive u Kanadi obclezili su 20-go-difoji- cu
od dana osnivanja svojc
progresivne radnicke Jtampe. Rad-nick- i
listovi, izdavani pomodu
sredstava, koja su radnid Jugosla-ve- ni
odvajali od svojih oskudnih
nadnica, odigrali su veliku ftlogu
u zivotu na!ih iseljenika. U svojim
Slikar Sergcnt bio je po-:zv- an
k naduvenom ajneric-ko- m
miljarderu, koji jo se-- bi
nabavio veliku zbirku # .slika. Kako se nije razumio
u takovu robu, grdno su ga
izvarali i imao jo sve same
krive Murillc, Tizlane, Ve-ronese,
Van Dycke itd. Ser-gcnt
se razgovarao sa ga- -
Ivan Goran Kovacic:
4
SLAVJANE' , LISTOVA
I "NOVA BORBA"
listovima — "Borbi", "Slobodnoj
mish , Pravdi , Srpskom glas-niku- ",
"Novosti", "Edinosti" i
"Jedinstvu" Kanadjani jugoslaven-sko- g
porekla su uvek nalazili Is-tin- ite
informacije o svojoj otadz-bi- ni
— Jugoslaviji, dobijali iscrpna
obaveJtenja i objajnjenja svih me-djunarod- nih
dogadjaja. Ti listovi
ne samo da su bili propagatori na-predn- ih
ideja, nego i organizatori
radnickog pokreta medju naJim ise-Ijenici-ma.
"Sada u Kanadi takav organi-zat- or
i propagator progresivnih ide-ja
medju naJim iseljenidma, nas-ledn- ik
i aktivni sledbenik avangar-d-e
radnicke Jtampe jeste list "Je-dinstvo"
— organ najvedc jugo-slovens- ke
progresivne organizadje
u Kanadi — Veda Kanadskih Juz-- '
nih Slovena.
"PocevSi od prvog broja, koji je
izalao u maju 19-18- . godine — re-dak- cija
sistematski informise svoje
citaoce o stanju trudbenika u Jugo-slaviji,
odlicno raskrinkava sve iz-dajn-icke
mahinacije titovaca, upe-ren- e
protiv interesa naroda Jugo-slavi- je
i protiv progresivne jugo-slovens- ke
kolonije u Kanadi. Za-dat-ak
lista jeste "odlucna borba
protiv pogubne djelatnosti svih re-akdonar- nili
elemenata (detnika,
ustaJa, velikosrpskih sovinista,
madekovaca) i u prvom redu pro-tiv
titovaca, protiv njihovog pod-rivack- og
rada u jugoslovenskim or-ganizacij-ama
za uzijamnu pomod"
— pisala je redakdja jo5 1948. go-din- e,
odmah posle raskrinkavanja
zlodinadke bande jugoslovenskih
upravljaca koji preko svoje agen-tur- e
— takozvanih "diplomatskih"
prctstavnika pokusavaju da poce-paj- u
redove progresivnih Jugoslo-ven- a
u Kanadi i da u svoje rake
prigrabe njihovc organizadje i list
"Jedinstvo".
"Plameno voledi svoj narod i
soju otadzbinu — Jugoslaviju i
videdi u kakvu provaiiju gura ze-m- lju
izdajnidka beogradska vlada,
"Jedinstvo" shvata kakva ogromna
odgovornost sada pada na progre-ss
nu Jtampu."
List "NOVA DORDA", koji iz-la- zi
u Pragu, u broju od 10 decem-br-a
1952. objavio je dlanak pod
naslovom "Dvadeset godina nap-re- d
ne ttampe ndiib iseljenika uZa-nodi- ".
U flanku se daje kratki pri-ka- z
napredne iseljenicke Jtampe u
Kanadi kroz proSlih dvadesct go-din- a,
a posebno se istice uloga
"Jedinstva". I
vanom umjetnosti, a ovaj
ga pozove u galeriju slika
gdje se raskoraJio i stao go-vor- iti
Sergentu :
— Imam dosta novaca, la-k- o
cu nabaviti drugu zbirku,
ovu cu pokloniti javnom za-vod- u, i
koji biste mi savjeto-vali- ?
— Poklonite ih slijepa5-ko- m
zavodu!
ANEGDOTE
Kritika
(5)
"Nikola Bude§, Karlo Despot i Luka Kosac
do§li su iz karlovaCke bolnice na dopust, kuci.
Kada je vrijeme oteklo, ne odo§e do postaje u
.Severin na odjavu, nego zaokole iza sela u sevarik
do bukvika, medju urvine.
— Povodnici budalasti! — zamrmoli prez-riv- o
skolnik iza banka, ali prestade se rakoljiti
i zametati prijekorne raspre sa seljankama. o ka-z- ni
iza pobjede. Otkako oruinici sve rjedje vr5e
prepade, i gusarljive sume nesmetano odjekuju
nocu pjesmom, ozvanjaju puenjavom, ne zgoro-padjuj- e
se nad Jenama, ne otrcsa se, vec onaJo
trunteljast tap§i ih, dobrijan, tustim dlanom, kao
da ne mole, kao da su uzovnice :
— Pa, Margarcto, zamijesitc dobro Nikoli
poviticu. Evo i malo гоШса, bogami, nema toga
u planini, do lira i §icarica pod bukvama. Bilo mu
slatko, rodjakinjo!
— Na, uzmt, mila Slavo. Pozdravi Karla na
uho. Reci: evo ti §alje паб ибо, gozbenik va§! Ka- -
I
o
I
NASA
SALJE 10 DOLARA U FOND
Dragi drugovi, evo mene
da vam se opct javim. Citao
sam "Jedinstvo" u kome
sam opazio da je umro Ilija
Su§njar. Ilh'a je moj §ogor,
tj. ozenio je sestru moje 2e-n- e.
Sve ono sto je dioig Sti-m- ac
napisao o Iliji jeste ii-v- a
istina. Ilija je bio 1908
godine u Chicagu i tada je
pokrenuo list "BiC" sa kojim
je gibao Mihajla Pupina i
sve one koji su radili na §te-t- u
radnog coveka. On je ra-zgolit- ao reakcionarno vods-tv- o
oko Srpskog Saveza ko
NO VINA SE UREDJUJE
BRATSTVA I
Postovani drugovi oko
"Jedinstva", saljem vam
dvije obnove na nasu radni-бк- и
novinu, koju vi uredju-jct- e
u potpunom skladu bra-tstv- ai
i jedinstva; za bolji
temelj radnicke klase i dru-go- g
po§tcnog radnog рибап-stv- a.
Mi radnici sirom Ka-na- de
i Sjedinjenih Diiava,
Maksim
Toronto. — Nesretnim sluajcm,
padom niz stepenice, ubio se na
dan Boiiii u Sarniji, Ontario, na!
zemljak Makso Kruzid. O torn ne-sretn- om
slucaju javila je naia no-vin- a,
a javile su i druge novine u
Torontu, Sarniji i Huntsville.
Mrtvo tijelo pokojnog Makse
Kruzida, prevezeno je po zahtjevu
njegove familije u Huntsville, gdje
je predhodno boravio dugi niz go-din- a
zajedno sa svojom familijom.
U Huntsville, pokop je obavljen
пг mjesnom groblju uz prisustvo
cijele naJe kolonije tc brojnim
drugim prijateljima i znancima.
Makso Kruzid, rod j en je 1901.
godine u Hreljinu, Hrvatsko Pri-mor-je.
U Kanadu doSao fe 1929.
godine, da bi kao i ostali njcgovi
zemljaci naSao rada i zivota u tu-dj- oj
zemlji, kad toga nije bilo u
zemlji njegova rodjenja. 1934. go-dine
doprcmio je za sobom svoju
suprugu i sina, dok im se jedna
klerka rodila u Kanadi.
O zivotu i radu pokojnog Kru-zif- a
u Kanadi reci se moze, da je
to bio nadasve radin i poSten lov-je- k.
Dio je pristaJa radnickog po-kreta
i dugogodiJnji pretplatnik
naSe radnicke Jtampe. 1947. go-dine,
kad su se nali iseljcnici u
stotinama vraCali u Staru domo-vin- u,
poJao je i pokojni Kruzid.
Ovdje je ostavio svoju familiju sa
tvrdom odlukom, da (e i njih po-vu- d
za sobom, bude li tamo dobro
i mogude za zivjeti. U Staroj do-mov-ini
boravio je oko dvije go- -
dine, ali mu se nije svidjalo. da
se tamo ne gradi bolji zivot, da
zemlja ne ide u pr2vcu socijaliz-m- a,
ei da je iz dana u dan gore.
Odlufio je stoga da se radje uati
Dani gnjeva
NOVELA S RATNIII DOPISNICA
TZ
STRANA 3
POSTA
ji su radili na Stetu svoga
61anstva u ono vreme. On
je u "Btfu" raskrinkavao
sav olo5 kao §teto5ine medju
radnicima.
Slava drugu i рабапси Iliji
od mene i moje familije.
PoSto mi niko nije javio o
njegovoj smrti da sam mu
mogao poslati venae, stoga
Saljem 10 dolarau fond "Je-dinstva"
mesto venca drugu
Iliji.
Primite puno dobrih 2elja
za uspeh u prosvetnom radu
medju naSim narodom.
Marko Weis,
St. Louis, Mo., USA.
U POTPUNOM SKLADU
JEDINSTVA
6itamo "Jedinstvo" i "Na-rod- ni
Glasnik", jer nam do-no- se
sveze i istinite vijesti, a
povrh svoga daju rukovodst-v- o
radnom i selja6kom naro-d- u
u borbi protiv fa§izma,
protiv rata i vode nas u ko-nac- nu
pobjedu protiv izra-bljivaS- a.
J. P. iz Kalifornije.
Kruzic
natrag u Kanadu, nego da sa so-bom
povuee i familiju pak da se
svi zajedno pate.
Tako je i bilo. Vratio se kao
Sto se i drugi vradaju, koji su kao
i on bili oti5li u zemlju svog ro-djenja
da grade sredniju buducriost
zt svoj narod, sebe i svoju familiju.
Vratio se razo&ran, ogorcen i pun
mrznje prcma izdajnicima koji su
izdali i prevarili na5 narod u zem-lji
i prcko dvije hiljade naJih ise-ljenika
koji su iz Kanadc pohrlili
u pomod narodu i zemlji u kojoj
su se rmlili. Po dolasku u Kanadu
govorio je kao Sto govore i drugi
koji se vradaju — da je tamo zivot
tezak; da vlada okrutan teror; da
se tamo ne izgradjuje socijalizam
i sreftiija buducnost. Pokojni Kru-zid
je tamo bio dvije godine. Dvije
godine je nastojao da se prilagodi
prilikama. Dvije godine je dekao
da tc bolje, o kojem govore da-naj-nji
faSisticki'vlastodrki, dodi
poslije stradanja i tefkog rada, ali
to bolje nije dolazilo. Umjesto
toga iz dana u dan sve gore. Iz
dana u dan sve crnije — faSizam i
krvava diktatura. Takva je danal-nj- a
Jugoslavia. Do toga je dovela
zemlju izdaja krvavih vlastodrzaca
sa Titom na celu.
Nekoliko mjeseci poslije povrat-- 1
ka u Kanadu, dogodila se naicm
zcmljaku Kruzidu spomenuta ne-sre- da
u Sarniji. I tako, zavrSio je
u ooj zemlji svojim tezkim zivo-to-m
јоб jedan na? zemljak, tcJki
radnik i iskreni patriota — Makso
Kruzid. Ntka mu je laka zemlja,
a njegovoj supruzi, sinu i kcerki
iskreno sauceSde od njegovih zem-Ija- ka
i znanaca.
Marijan Kruiit.
ie, dok njega ne ucecaju, ne ce mu narod u red s
Duhovima, i §takorima iz dupalja. Uzmi i malo
ruma, za sjecanje. Neka ljudi podiegnu sree!
Vjere mi, tolicno bih im otocio i krvi svoje !
— llvaljen Isus, hvaljen Isus, PuSicka! Uz-grni- te
krilo. Tako. Pa tek doma pogledajte. Samo
fivrsce privinite, znatc, da vam putem ne zirne u
nj kakovo dirkalo. Obezo6io svijet! — Kod izlaza
sane baki hriputljivo pod maramu: — Iskoprcat
ce se, majcice, ne bojte se! Pa, stisnite im desnice,
osobito Djuri, sinu ! Znacajnik je on . . . znam
ga jo§ iz §kole!
Isprva stadose o torn povjerljivo dou§avati
matcre i ienc jedne drugima, a onda ushiccne
skupno zagundorc:
— GIc, gle, udobrio se, sotonjakl
Razcsti se djed :
— Da, da . . . udobrio se. Udobrila vam se
pamet ! Drage moje, valjan je u njega nos, vaJjan
je on slutnik; kao stakor, kada se uziie kuca,
kao zmija i krtica, kad zagrozi povodanj. Strepi, 7
Iz historijeJugosavije
UTICAJ OKTOBARSKE REVOLUCIJE NA BORBU NARODA
JUGOSLAVIJE ZA SLOBODU I NEZAVISNOST
Velika Oktobarska socijalistidka
revoludja u Rusiji izvrSila je naj-ve- di
uticaj na ditavu svetsku isto-rij- u
i na razvitak oslobodilackog
pokreta ugnjetenih naroda.
Radnici i seljaci, radna inteli-gencij- a,
ditavo napredno dovedan-stv- o
dodekali su sa ogromnim li-kovan-jem
i odu?evljenjem vest o
pobcdi Velikog Oktobra, o uspo-stavljan- ju
u Rusiji vlasti trudbe-nika.
Ukazujudi na ogromni med-junarod-ni
znadaj Velike Oktobar-sk- e
socijalistidke revoludje, V. I.
Lenjin je pisao, da "pobeda Sov-jets- ke
vlasti ide t Jiri se, raste i
jada po ditavom svetu" (Lenjin,
Dela, knj. 28, str. 414). Oktobar-ska
revoludja posluzila je kao mo-d-ni
postrek za revoluciontrni po-kr- et
u mnogim zemljama, medju
kojima i u Austro'-Ugarsko- j i na
Dalkanu.
Pod uticajem Oktobarske revolu-dje
i revoludonarnih mcra mlads
Sovjctske republike razvio se revo-lucionar- ni
pokret u Ceskoj, Slovad-ko- j,
Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji,
Dugarskoj i u drugim slovenskim
zemljama.
U novembru 1917 godine — od-mah
posle prvih vesti o pobedi
socijalistidke revoludje u Rusiji
— Jiroke masc trudbenika Austro-Ugarsk- e
i Srbijc ucestvovale su u
mnogobrojnim demonstradjama t
mintinzima. U velikim gradovima
i na zeljeznickim stanicama, u voj-ni- m
jedinicama i na brodovima na
Jadranskom moru, u rudnicima
Bosne i na duvanskim poljima
Makedonije svuda su se odrzavali
masovni mitinzi. Prvi dekreti Sov-jets-ke
vlasti u Rusiji — Dekret o
miru, Dekret o zemlji, Dekret o
stvaranju radnidko-seljack- c vladc
bili su dodekani u juzno-slovenski- m
pokrajinama Austro-Ugarsk- e i u
Srbiji kao istorijski dokumenat koji
pokazuje put oslobodjenja trudbe-nika
od burzoasko-spahijsk- e eks-ploatac-ijc.
ReSenje nacionalnog pitanja u
Sovjctskoj Rusiji — likvidacija
nacionalnog ugnjetavanja i stvara-nj- e
saveza revnopravnih nacija iz-vrJi- lo
je ogroman uticaj na narode
mnogonacionalne HabzburJke im-perij- e.
Srbi, Hrvati, Slovcnci, Cr-nogor-ci,
Makcdonci podeli su da
gledaju u'Republid Sovjeta svoju
Otadzbinu, svog vernog prijatelja
i zaltitnika. Primer naroda Rusije
koji sa revolucionarnim pufem re-J-ili
pitanje oslobodjenja vclikih i
malih nacija od sodjalnog i nacio-nalnog
ugnjetavanja inspirisao je
juznoslovenske narode na revolu-cionarn- u
borbu.
U januaru 1918 godine u Au-stro-Ugars-koj
i Srbiji bio je ob-javl-jen
gcncralni politicki Strajk.
Radnidka klasa Deda, Zagreba, Ma-- .
ribora, Praga, DudimpeJte — svih
velikih industrijskih ccntara zem-Ij- e
izaJIa je na ulicu i zahtevala
sa.loglavac! Dosmrdjelo mu!
— Eh, da sam mlad ! Da sam im ja tamo! —
zajadikuje zalosftvo.
Simeku nije bilo jasno, zasto djed kudi rat, a
hocc na boji§te? Za§to opet velecasni i gospodin
u6itelj ne odu u rat, a uvijek ga hvale? Rekao je
to materi, ali ona se ustremi na nj : — Suti, malen
si jo5! — ZaSto da §utim, ako sam nrnlen? razmi-§lja- o
je. Eto, i Jaica govedar je malen, pa smije
sam u §umu. I k volovima smije. I oganj moie
naloziti u gori. I rog nosi. Velecasni bi neprestano
htio da s njime povede razgovor, ali Jacica ne
odgovara, kloni se. Za§to njega, Simeka, ne upi-taj- u
§togod, nego uvijek ga sutkaju . . . ? Djed
ka2e za oruznike: — Gle, kako se kocopere! Ali
okresat cemo vam krila i repove, tavolizi! —
On takodjer ne voli oruznike. Poredjuje ih sa
zmajevima iz djedovih рпба : pu§u ljutito i oSima
sijeku. I zmije mu dozivaju u pamet, kad ih vidi:
gami2u lukavo oko kuca, a bodcii im hladno od-sijev- aju kao zmijski jezici, spremni da potajice
ubodu Cesto mu se prisniva: otac je kraljevic,
koji kida zmijske glave i probada zmajevc. Oko
njega §iklja crna kn. Sada zna, san mu otkrio,
zaSto djed uzdise jarosno : — Eh, da vam je moj
Simun ovdje I kada bi oruinici banuli u kucu, iii
kad se okosi na Skolnika u aproviza,ciji . . . Stenj-k- a je tako dobar! A Arutin skace svetkom kao
da se zavrSi ratno knoprolidc, da
se zakljudi mir pod uslovima koje
je predlozila Sovjetska vlada, da se
ukine vojni rezim u zavodima i da
se odmah obustavi intenencija
protiv Sovjetske Rusije. U Strajku
je udestvovalo preko 500.000 rad-nik- a.
U toku Strajka su nikli na-rod- ni
odbori (u Hrvatskoj i Bosni
— narodna veda). Odbori radnid-ki-h
pretstavnika bili su stvoreni
1918 godine u Zagrebu, Mariboru,
Ljubljani, a takodje su bili stvoreni
vojno-revoluciona-rni komiteti u Ko-tor-u,
Rijeci, Sibeniku i Splitu.
Takvi komiteti bili su stvoreni u
mnogim vojnim jedinicama. Stva-ran- je
revoludonarnih, istinski de-mokrats-kih
ograna vlasti imalo je
ogroman znadaj za dalji razvitak
revolucionarnog pokreta kod Juz-ni- h
Slovena i govorilo je o kolo-salno- m
uticaju Velike Oktobarske
socijalistidke revoludje u Rusiji,
gdc su Sovjeti uzeli svu vlast u
svoje ruke.
Koolucionarni pokret u armiji
dobijao je sve lire razmere i sve
borbeniji karaktcr. Hrvatski, slo-vena-cki
i bosanski seljaci odeveni
u vojnidke Sinjele odbijali su da
prolivaju svoju krv za njima tudje
interese nemackih i austrijskih spa-lii- ja
i kapitalista. BoljSevicke re-volucion- arnc
parole zahvatalc su
vojnicke mase.
Na svim frontovima se vrSilo
bratimljenje ojnika. Samo u Hr-vatskoj
vojni sudovi su u torn pc-rio- du
pokrenuli sudski postupak
pritiv blizu 100.000 vojnika, koji
su napustili jedinicc na frontu.
Vojnici koji su dezertirali iz armije
odmctali su se u Sumu i formirali
borbene odrede, u kojima je ukup-n- o
bilo preko 50.000 ljudi. U go-ram- a
i Jumama Hercegovine, Do-sn- e,
Slovenije, a narodito u Hrvat-skoj
i Slavoniji operisale su ditave
armije ovih ustanika.
Svuda su izbijale pobune u ar-miji
i mornarid. Podetkom oktobra
1918 godine na italijanskom frontu
su se pobunili 42-g- a hrvatska di-viz-ija
i 17-t- i juriJki srpski bataljon
[23-e- g domobranskog puka.
23 oktobra 1918 godine otpoceo
je ustanak na Rijeci dislodranog
79-to- g hrvatskog puta i radnika
rijecke luke. Na Rijeci je bio stvo- -
ren vojno-rcvoludonar- ni komitet,
koji je uzeo vlast u svoje ruke.
Slededeg dana su se pobunili ludki
radnici i mornari u ratnoj luci
Puli. Svi su brodovi preSli na stra-n- u
ustanika i odbili da sluze Aus-tro-Ugars-koj
imperiji.
25 oktobra su se pobunili hrvat-ski
pukovi: 2-- gi peSadijski, 4-- ti
planinsko-streljac- ki i 122-t- i prfa-dijs- ki,
83-d- a hrvatska domobranska
brigada i 26-- ti hrvatski domobran-sk- i
puk. Revoludonarnc trupe su
krenule na Zagreb i zauzele ga 28-2- 9
oktobra, protcravji austrijske
trupe iz glavnog grada Hrvatske.
30 oktobra 1918 godine Hrvat-ska,
Slovenija, Bosna i druge jui-nosloven- ske
zemlje, koje su ulazile
u sastav Austro-Ugarsk-e,
koja se
raspadala, proglasile su svoje ot-ceplje- nje
od Habzburslce imperije.
Slovenacko narodno vede pristupilo
je razoruzavanju austrijskih trupa,
koje su pobunjene slovenadke jedi-nicc
i odredi stvarno bili izolovani
od Austrije, zauzevSi najvaznije
komunikacije i uspostavivji kon-trol- u
nad svim sredstvima za vezu.
31 oktobra 1918 godine buknuo
je ustanak u dalmatinkoj ratnoj
luci Sibenik. Ustankom je rukovo-di- o
vojno-revoluciona- rni komitet
koji je uspostavio tesnu vezu sa
ustanickim vojnim odredima i sa
vojno-revolucionarn- im komitetima
u Boki Kotorskoj. Bili su stvoreni
centri za rukovodjenje ustankom
na brodovima "Svarcenberg", "Au-rora",
"Kralj Karlo VI", "Vul-kan- ",
na razaracu "Firstenbcrg", na
radiostanicama i u gradu.
U ruke ustanika, mornara i rad-nika,
preSla je ratna luka, brodovi
i ditav rejon grada Sibenika. Us-tani- ci
su takodje zauzeli zeleznidku
pyigu Knin-Prijed-or
i postali
odred revoludonarnih mornara u
pomod radnicima koji su digli usta-nak
u Drvaru.
Drugog novembra 1918 godine
pobunili su se mornari i u nizu
drugih luka na Jadranskom Moru.
Dckrcti o miru, zemlji nacio-nalizac- iji
banA-a- , i drugi, objavlje-n- i
u Sovjetskoj Rusiji, izvrSili su
ogroman uticaj na razvtak revolu-cionarnog
pokreta u svim zemlja-ma,
pa i u slovenskim oblastima
Jugoistodne Evrope.
Podvladedi medjunarodni karak-le- r
sovjetskog primera V. I. Lenjin
je pisao: "Nema ni jedne radnicke
organizadje u svetu, koja sa odu-Jevljenj-em
ne dotckuje naie dek-ret- e
o zemlji, o nacionalizaciji ba-na- ka
itd". (Lenjin, Dela, "knj. 26,
str. 467).
Istupanja jugoslovenskc radnii'ke
klase i vojnickih masi, koja su se
razvijala pod uticajem revoludo-narnih
preobrazaja, dopunjena su
revolucionarnim istupanjima selja-Jtv- a
koje je ustalo na borbu pro
tiv feudalnih posednika, za zauzi-man- je
i podelu spahijskc zemlje.
Krajem 1918 godine iz Sovjet-ske
Rusije u zemlju se vratilo na
desetine hiljada Jugoslovcna —
biviih austro-ugarsk- ih vojnika koji
su bili zarobljeni za vreme imperi-jalistidko- g
rata 1914-191- 8 godine.
Onl su svojim vlastitim odima vi-d- eli
kako su u mladoj socijalistid-ko- j
drzavi bile pretvorene u zivot
mnogo vekovnc tcznje radnog sc-IjaJtv- a.
U Sovjetskoj Rusiji ostva-re- na
parola: "Zemlja seljacima!"
pretvorila se u parola seljackog
pokrct2 u Austro-Ugarsk- oj i Srbiji.
(Nastatit (e se)
rundov i baca nozeve o pod. Citavo so selo previja
od smtjeha. Stari Bacun tumaSi, da je to njihov
pics. — Hej, hej ! — podkivuju Stenjka i Koljka.
Veselo udaraju o dlanove. Onda zapjevaju jako
neveselo, tu2no. Bakice otiru suze. I onda mora
plakati: Stenjki su mutne o2i na povratku. —
Oni su nasi neprijatelji! — govori strogo g. u6i-te- lj
poslije takovih zabava. Za§to je Stenjka ne-prijate- lj?
On je tako dobar. I djed ga voli. —
Marljiv je! — prida majci. Pred "kopunima" (ta-ko
se Ijuti bakica Pusiceva) sakrivaju se Stenjka
i Arutin, bje2i Koljka. A lalto so sakrivaju pred
njima i Djuro baki6irt i Nikola strinin?! Oni nisu
"nasi neprijatelji" . . . Crkveni toranj suti. A prije
je uvijek lijepo pjevao: bim bim, bom bom! bim
bim, bom bom! Stavili su zvona na kola i otpratili
ih oru2nici. — VcleCasni je zlocest! Djed i svi
starci sastali se dan pfijc, nocu, s lopatama i pi-juci- ma,
da zvona zakopaju u groblje. Bakice su
naricalc. Роребе se na vrh, kada dobrza g. 2up-ni- k
i razljuti se: — Tako, buntovnici, je li? Bog
ce vas! Pomazaniku bo2jem se odupircte! Ncpri-jateljim- a
pomaiete! — A mnj&ce zavikale lju-tito
: — Mad2aron, Mad2aron ! — I zvona su drugi
dan pjevala rugalicu, prije skidanja: bim bom,
bim bom, mad2aron! bim bom, bim bom, mad-iaro- n!
(Naetavit ft ec)
|
