| Note |
OCR Text: nmoEus: v v V V V www tAVM'M' ш nnmr M 'AWAWMWWAViv V МАМЛМ-МАЛЛЛ-лглч-- т, лАЛЛ WAWWWAVvA'A'W ЛЛР VMWWiWi Л VAVAV SMAAHAWrt лЛа WAW.V WW- - V VW. VW№ ) "™ - " """ ' Ш " "ТТГ Established in 1931.
Published Every Friday
JUGOSLAVENSKO- -
No. II (1355) Vol. XIX JEDINSTVD KANADSKI TJEDNIK
January 6, 1967. YUGOSLAV- - 5&
479 Queen Street West
Toronto, Ontario CANADIAN WEEKLY 1Ж
PREMIJER PEARSON
ODBIO ZAHTJEVE
OA OTKAzE POSJET
PREDSJEDNIKA TITA
Kanadska vlada ostajc
kod svog poziva predsjed-nik- u
Socijalisticke Fcdera-tivn- e
Kcpublike Jugoslavlje
Josipu Brozu Titu da po-sj- cti
Svjctsku izloibu u
Montrcalu, kojom Ce Kana-d- a
proslavit svoju 100-go-diSnji- cu.
Vladin poziv pred-sjcdni- ku
Titu uruCJo je ka-nad- ski
ministar trgovlnc
Robert Winters prilikom
nedavnog posjeta Jugosla- -
viji.
Kako se saznaje iz oba-vjcStc- nJa
radio stanicc
CI11M (Toronto) ncki Mr
Lindscy (Lindzi) je pisao
prcmljcru Tcarsonu da Titu
otkaic posjct. Prcmijcr mu
je odgovorip da to necc ura-dit- i.
Prcmijcr Pearson je
istakao da Kanada ima do- -
brc odnosc sa svim socijall-stiCki- m
zcmljama i ona Hi
Sell јоб i$c iiroSiriti, jcr
jc to u intcrcsu Kanadc I
tlh zcmalja.
Prcmijcr Pearson je ta-kod- jer
rckao da Kanada ne
icli da sc mljcSa u unutraS-nj- c
stvari Jugoslavije I
drugih socijallstickih zcma-lja,
kako bi to icllo Cctnicki
prijatclj Lindscy.
PROTESTI
PROFESORA
I STUDENATA
Kanadskoj vladi upuCena je
petlcija sa potplsima 338 pro-feso- ra
Torontskog unlverzlte-ta- ;
u peticijl se trazl da SJed.
Drtave prestanu bombardlra-t- i
Vljetnam i da povuku svo-J- e
trupe.
U peticijl se takodjer trail
da Kanada obustavl lspo-ru- ke
oruzja 1 ratnog mate-rijal- a
SJed. Drtavama za u-potr- ebu
u Vijetnamu 1 da se
Javnost upozna kakvi ugovo-- ri
o tome postoje.
Medju potplsnlma peticlje
nalazi se vellki broj dekana
fakulteta i lstaknutlh uCen-jak- a.
Fonnlran Je stalnl odbor
kojl Ce nastavlt kampanju
protiv rata u Vijetnamu.
Komltct namjerava da u-p- utl
delegaclju u Ottawu da
razgovora premljerom Pear-sono- m
ill minlstrom vanjsklh
poslova Paul Martlnom.
U ponedjeljak 2. Januara a-me- rickl
Uonzulat u Torontu
puketovalo Je vise od 200 stu-dena- ta;
onl su trazill obusta-vljan- je
rata. Takodjer da Ka-nada
obustavl lsporuke oru-zja
SJed. Drtavama za Vlje-tnam.
Demonstraclju Je organlzl-ral- a
organlzaclja Student
Union for Peace Action.
OTPUSTANJA SA POSLA
Tvornica automobila u Bram-pton- u, Ontario (American Mo-tors)
je otpustila 350 radnika,
od ukupno 1350.
Bundeswehr broji
627.000 ljudi
Bonn — Prema godisnjem
izvjellaju zapadnonjemaEke
vlade, Bundeswehr (Bundes-ve- r)
je od oktobra 1965. do
istog mjeseca 1966. povelan
za 27.000 ljudi. Ukupan broj
vojnika i osoba zaposlenih u
vojnim us'anovama sada Is-n- ;si
627.000.
O I oj3 suhozem-- e паче
rajp"!niu a 239 500 ofitira
i voinika, zrakoplovstvo sa
98.000, a mornarica sn 41.-00- 3.
i
игрдждИИННИИИИИИИИВИНИИИИИИИИИИИКЗИИИИИМВИ
1 00-- g od is n j i ca Kanade Pocetak slavlja
Pocela Je proslava 100-godiSnj- lce Kana-de:
sa govorima, zvonjavom, gruvanjem
topova, vatrometlma. . .
Na sveCanom sastanku pred zgradom
parlamenta u Ottawl premljer Pearson
Je kazao: "Mi veceras stavljamo svijetu
na znanje da je ovo kanadska godina u
hlstorljl".
ZapoCelo Je novo poglavlje, rekao Je pre-mljer
1 izrazlo zelju da ono bude obiljeze-n- o
"suradnjom a ne konfllktom; odanoSCu
a ne podjelom; sluzenjem a ne sebiCnoSCu;
Sta mozeS datl a ne Sta CeS dobltl".
On Je pozvao gradjnc da rade slozno
kako bl "napravill da naSa zemlja bude
dostojna svoje Casne proSlostl l slgurna u
svoju ponosnu buduCnosti"
Nezavisnost ugrozena
Sezdeset posto Kanadja-n- a
smatra da amerlCka
kontrola kanadske privrede
ugrozava polltlcku nezavi-snost
zemlje.
Sezdeset 1 sedam posto
Kanadjana smatra da bl
vlada trebala poduzetl mje-r- e
da smanjl stranu kontro-l- u
lndustrije.
Samo 27 posto Je za pri-poje- nje
SJed. Drtavama
negdje u buducnosti.
Ovo su rezultati ankete
koju Je za Toronto Dally
Star (naJvcCi list u zemljl)
provela ustanova Canadian
Facts.
U istoj anketl 63 posto
upitanlh izjavilo da kanad-ska
vlada nije dovoljno
nezavisna u vanjskoj poll-tlc- l.
Cetrdeset 1 sedam po-sto
lh smatra da amerlCka
vlada Ima previse utjecaja
na kanadske poslove.
a
. . .
Kanada slavi 100-godLSnj- icu bez uCeS-c- a
Francuza! To je Clnjenlca. Konfedera-clj- a
Je bila partnerstvo englesklh (anglo-sanksonski- h)
1 (rancuskih Kanadjana. A
evo 100 godina kasnlje Jedan od partnera
kaie da on nema Sta da slavl! Sta vise, Je-dan
od najlstaknutljih francusko-kanad-sk- ih
plsaca u clanku povodom 100-godlS-nj- lce
kaze: "Ml smo ugnjetenl!"
Ima Francuza kojl slave 100-godiSnJi- cu.
Tu Je, na primjer, general Vanler, gene-ral- nl
guverner Kanade, ministar
Marchand 1 drug! minlstrl I posla-nl- cl
u Ottawl. AH ne i vlada u Quebecu.
Proslavu bojkotlraju mnoge opdlne 1 ve-li- ke
1 utjecajne organlzaclje u Quebecu.
Premljer Pearson Je oStro reaglrao na
plsanje Stampe da Quebec ne sudjeluje u
proslavl 100-godlSnJ- lce. Premljer Je rekao
da su u Quebecu poduzeti mnogl projekti
u Cast 100-godiSnjl- ce. Odgovoreno mu Je
da te projekte Hnancira federalna a ne
provlncijalna vlada.
U svom govoru povodom nove godine 1
poSetku slavljenja 100-godlSnj- ice gene-ral- ni
guverner Vanier je apellrao da se
zaboravl "gprka proSlost" i da se zajed-nifi- ki
ljepsa buduenost. On je
Premljer Je dalje rekao da Je Kanada
bogata prlvredno, da ima razvljenu lndu-stri- ju
1 da Je njoj slobode 1 oportunltcta
(mogucnoetl) za sve gradjane.
Premljer Je naglaslo da postoje "dobrl
temeljl na kojima treba graditl u drugom
stoljecu". Rekao Je da "nema granlca na-Se- m
progresu ako to hocemo".
Na platforml pored premljera Pearsona
nalazlll su se vodja konzervatlvne opozl-cl- je
Diefenbaker, mlnistrl Marchand 1 La-Mar- sh,
1 druge ugledne HCnostl.
SliCne prlredbe — i govori, odrtanl su
i u glavnlm provinclja —
oslm Quebeca (o tome na drugom mje-st- u)
U Montrealu je opet prasnula
bomba, .
Zimska seen
lmigra-clj- e
izgradjuje
gradovima
llV11VXUXXVXIrVV1.
O Lovely Land
My J.S. WALLACE
O Lovely land whose fields unfold
In league on league their cloth of gold,
Where all who will may banquet there
In royal ease, on royal fare.
O Canada, 0 promised land,
This is the dream our fathers planned,
With hiarls that beat with love for you,
We swear to make this dream come true!
O lovely land whose mountains run
From peak to peak to seek the sun,
And where we take the sacred fire
Of life and love to raise them higher.
O lovely land where April rains
And April suns break ancient chains,
And where we too such bounties share,
Forever free, and ever fair.
&&1&&&Л&Л&&&&Ж0У&&&&110&&&'&&
Francuzi ne slave
upozorlo da ce nesloga dovestl do "unlste-nja- ".
General Vanler dobro govori. NJe-go- vo
upozorenje treba uzetl ozblljno.
All kako postttl to da se zaboravl "gorka
proSlost" i da se zajednlfikl Izgradjuje bo-l- ja
bududnost? Sta treba da se uradl?
Nekl misle da Jc dovoljno priznati da Je
Louis Rlel bio nepravedno obJeSen 1 da
nlje bio lzdajnlk nego patriot. All u Que-becu
kazu da Ottawa nlje naSla za shodno
da na poCetku 100-godlSnj- ice pomlluje
francusko-kanads- ke naclonaliste osudjene
posljednjlh godina zbog terorlstlCkih dje-l- a.
Pearsonova vlada Je Francuzlma obe-ca- la
ravnopravnost u Jeziku 1 kulturi, Cak
je poduzela neke korake u torn pravcu.
To Francuze mnogo ne intereslra; oni traze
mnogo, mnogo viSe (pravo na samooprc-djeljenje- ).
All koliko ih Je u englesko-gnvorec- oj
Kanadl kojl su spremnl da im
priznaju 1 ono Sto 1m nudl Pearson?!
1967. Je godina vellkog slavlja. . . Ima se
Sto I slavltl, Jer je mnogo postlgnuto. . . All
ne treba se zanosltl 1 olako prelazlt preko
problema s koJLma se zemlja suocava. . . A
problem Francuske Kanade — problem
naclonalne ravnopravnostl — Je jedan od
najozblljnljlh. . .
.s '
. - i ' , .
Poruka Ho Sv i Mina
americkom narodu
HanoJ — Povodom novo-godlSnJ- lh
praznlka, sjeverno-vljetnams- kl
predsjednlk Ho Si
Mln uputlo je amerlCkom na-rodu
poruku u kojoj se lstlde
da narodl dvlju zemalja treba
da zlve u mlru 1 prljateljstvu.
All, umjesto toga, amerlCka
vlada Je prlstuplla agresljl
prema Vijetnamu, CineCl bru-tal- ne
zloClne.
ObraCaJuCl se ameriCkom
narodu, predsjednlk Ho Si
Mln IstlCe u svojoj porucl da
Je amerlCka vlada, poClnjud
SVEtr.N'ICI DE.MONSTRI-KAJ- U
PROTIV RATA
Amsterdam — VISe grupa
demonstranata, medju kojima
je bllo oko 200 protestantskih
sveCenika, prlredllo Je u cen-tr- u
Haga, demonstraclje pro-tiv
amerlCkog rata u Vijetna-mu.
Demonstrantl su dljelill
letke u kojima se zahtjeva od
holandske vlade da prestane
da daje podrSku amerlCkoJ
politlcl u Vijetnamu.
Do demonstraclja protiv
rata u Vijetnamu doSlo Je 1 u
druglm holandsklm grado-vima.
SOVJI7TSKO OIIU2JC
ZA VIJETNAM
Moskva — Glasllo mlnl-starst- va
cbrane SSSR "Kra-snaj- a
zvezda" plSe da Je nad
DR Vljctnamom dosad oboreno
vise od 1G00 amerlCklh avlo-n- a,
Sto se prlplsuje sovjetskoj
ratnoj tehnlcl u sjeverovljet-namsk- oj
armljl".
"PomoC Sovjetskog Saveza
u odbljanju amerlCke agreslje,
kaie list, nalSla Je na vlsoku
ocjenu rukovodllaca Partlje
rada 1 vlade DR Vijetnama".
Zatlm navodl amerlCko opl-slvan- je
preclznosti raketa I
topova kojl Stlte HanoJ 1 HaJ-fon- g,
kao 1 prednosti koje so-vjets- ki
avlonl "MIO-21- ", u sa-sta- vu
vijetnamskog zrako-plovstv- a,
Ispoljavaju u zraC-nl- m
borbama s amerlCklm
lovclma-bombarderl- ma "F-- 4
Fantom".
Prcmsi- - podaclma lz amerlC-klh
llstova snaga artlljerljske
vatre u SJevernom Vijetnamu
udvostruCena Je u vremenu od
Jeseni 1965. do maja 1966. a
od maja do oktobra ove godi-ne
Cak Jc utrostruCena.
"Krasnaja zvezda" naglaSa-v- a
da u "ameriCkom glavnom
gradu ne treba da imaju nl-kak- vih
Uuzija u odnosu na
pozlclju Sovjetskog Saveza 1
drugih 'socijallstickih zemalja
u vljetnamskom sukobu.
Po mlSlJenJu llsta tat u
Vijetnamu stupa u novn 1 JoS ,
ozblljniju 1 opasnlju fazu. I
PENZIJE ZA SELJAKE
U MADJARSKOJ
Budimpeita — Madjarska
vlada objavila je novu uredbu
o penzijama za seljakc, clanove
seljackih radmh zadruga. Ovom
uredbom Jlanovi seljacki radnih
zadruga u znafnoj se mjeri pri-blizuj- u
sada industrijskim radni- -
cima u penzionom osiguranju.
Prosjejna penzija utvrdjuje
se na 900 forinti, a najniza no
400 forinti. Za odlazak u pen-zij- u
potrebno je 65 godina sta-ros- ti
za muikarce i 60 godmo
za zene.
AMERICKA JAVNOST
NE VJERUJE U
SIOGUCNOST POBJEDE
Washington — Poznati
komentator Walter IJpp-man- n
pi5e u Hstu "Wa-shington
Post" da amerlCka
javnost ne vjeruje da SJed.
Driave mogu dobiti rat u
Vijetnamu.
zloClnaCkl rat, uputlla na vl-jetnam- sko
bojlSte stotlne hl-lja- da
mladlh Amerikanaca, u
besmlslenu smrt, daleko od
domovinc.
"AmerlCka vlada smatra da
naS narod moze sllom prlnu-dl- tl
na predaju. All, vljetnam-sk- l
narod neCe nlkad prlklo-nl- tl
glavu. Ml vollmo mlr, all
to mora biti pravedan mlr na
bazl slobode 1 nezavlsnostl",
kaze se u porucl predsjednlka
Ho SI Mlna.
U porucl sjevernovljetnam- -
P I S M O I Z It I M A (34)
AMERIKA OSEcA POSLEDICE RATA
Prilikom bozicnili praznl-ka
doSlo jc do privrcmenog
primirja u Vijetnamu. To je
dalo pooda mnogim prija-telji- ma
mira da poiclc da se
ono produii i da sc odniali
nastavc prcgoori, kako bi
Sto pre prcstao taj barbarski
rat koji nc sluzi ni Amcrici
n i ostalom delu fovefanstva.
Ali tc sve zelje amcriCkih
prijatclja nimalo nc pobu-djuj- u
amcriCkc odgovoruc
faktorc koji su daleko od
mira, iako se i u samoj Amc-rici
poslcdicc toga rata vcC
osccaju: na sve stranc opa-d- a
autoritct i uglcd Vlade u
Washingtonu, u masama do-la- zi
do clikog nczadovolj-stv- a,
a ti prvi znaci pokazali
su sc i na minulim izborima.
NaroCito opada uglcd prcd-sedni- ka
Johnsona, koji Cc tu
imati da poncse najvcCi dco
odgovornosti. Mnogi pozna-vao- ci
ckonomskih prilika
prcdvidjaju da Ce kao posle-dic- a
svega u idudoj godini
nastati i tcSka ekonomska
kriza koja moie da Amcriku
poljulja iz tcmelja.
Scm sckretara Ujcdlnjcnlh
naclja, kojl stalno trail mir,
kao i Citavog naprednog Co-veCans- tva,
govorio je ovili
dana o mlru i papa Pavlc VI.
All, naialost, iz njegove po-slan- ice
vernicima prilikom
boiicnih praznika nc vidi se
ko je krivac rata, ko prosipa
ncvinu krv dece, fena i ljudi
u Vijetnamu, ko je doveo
vojsku da ubija vijetnamski
narod, ko svakodncvno Saljc
jata aviona da prosipaju va-go- ne
paklenih cksplozira po
toj ncsrecnoj zemljl, koja je
postala irtva amerlCke agre-slje
i amcriCkog nasilja. A
sa Urn bombama i cksplozi-vim- a
na vijetnamski narod
srucile su se i mnoge bolcstl
i poCclc da kose sve iz rcda.
Na hiljade porodica ostalo jc
bez krova, bcznadcina deca
plafu i traic hleba, ali to
se ne muCi savest ljudi u
Washingtonu. Papa o tome
niSta nc kaie, ne poziva Co-veian- stvo
da ublaie tu nc-vol- ju
vijetnamskog naroda,
ne upire prstom u pravog
krirca i ne iigoSe ga javno za
to teSko barbarstvo novog
vremena. On od njega Cak i
ne trail da podje na put spa-sen- ja
i mira, niti ga javno
poziva na pokajanje, ali za-t- o
poziva vljetnamsku omla-din- u
i pozdravlja jc sa "spe-cijalno- m
ieljom da nadje
pravl put" I da se "orijentiSe
prema istlnskim vrcdnostlma
iivota". A to je ba§ ta omla-din- a
koja se "orijentisala" i
pre toga pozdrava iz Vatlka-n- a
i naSla pravi put, a to je
borba za slobcdu i nezavi-snost
svoga naroda. Ill ta
poruka, mozdn, znafi da ta
omladina sada nije na pra-vo- m
putu I da bi trebalo da
skog predsjednlka kaze se ta-kodjer
da sve vise Amerika-naca
ustaje protiv rata u V-ijetnamu,
zahtjevajuCi da
amerlCka vlada "poStuje ustav
1 Cast SJedlnJenlh Drtava".
"Ja toplo pozdravljam vaSu
pravednu borbu 1 zahvaljujem
vam na podrScl patrlotskom
ratu vljetnamskor naroda",
zaklJuCuJe se u porucl pred-sjednlka
Ho SI Mlna. "2ellm
lskreno amerli'kom narodu ve-ll- ke
uspjehe u borbl za mlr,
demokraciju 1 sredu".
VEc
ona poloii oruijc i preda sc
amcriCkini impcrijalistima?
Ko proCita taj Papin po-zdr- av
i vidi Sta radi njegov
kardinal Spclman biCc mu
jasna dvolicnost Vatikana.
Dok Papa iz Rima pruia
"granCice mira", nc iigoSuCi
krivca, dotlc je njegov kar-dinal
iz New Yorka ratobo-ra- n.
On svoju Hoiicnu pro-pov- ed
nc drii u svojoj kate-dral- i,
nego jc otKao na front
Cak u Vljetnam da tamo so-k- oli
amcriCku vojsku, 1 da jc
kurazi i priprcma za rat. Za
njega jc taj rat, koji Ame-rikan- ci
tamo vodc, "rat za
cclu civilizaciju". On alu-di- ra
na borbu do potpuno
pobede i smatra da napola
zadobijena pobeda nije pra-v- a
pobeda. Cltajuci tc nje-gove
stavove u propovedi
uCini nam sc da prcd sobom
nc vidimo predstavnika Hri-st- a,
koji jc uvck trailo mir i
dobru volju medju ljudima,
nego nekog rlmskog ratnika
u Siemu i gvozdenim oklopi-m- a
kojl sc iz Rima krenuo
da osvaja svet. To jc onaj
isti Spclman, koji je i u to-- ku
minulog rata bio na stra-- ni
ustaSa, razbijao Jedinstvo
Srba 1 Hrvata i za Zagreb i
Hcograd govorio da su to
"dva sveta" I da nikada nc
mogu biti zajedno.
O miru jc pisao i prcd-scdn- ik
Ho Si Min. On jc iz-ra- zio
svoje srdaCne iclje za
mir I dostojanstvo amcriC-kog
naroda. PozdravljajuCi
one Amcrikancc koji sc bore
protiv rata, on je napisao
da Vlada u Washingtonu
rdjao inisll, ako mlsli da
brutalnom snagom prisili
vijetnamski narod da kapi-tulir- a,
jcr sc on nccc nikada
pokoriti. "Mi volimo mir, all
to treba da bude pravi mlr,
mir u slobodl i punoj neza-vlsnostl.
Vijetnamski narod
je reSio da se za tu slobodu
I nezavisnost boil sa ame-riCki- m
agrcsorima do ko-naC- ne
pobede, bez obzira na
gubltke i irtvc".
U poslcdnjc vremc prire-dje- ne
su u mnogim zcmlja-ma
opet demonstraclje pro-tiv
rata u Vijetnamu. One su
se odriale 1 u Jugoslaviji.
Vodila Hi jc studentska
om?adina, a priredjene su u
Ileogradu, Zagrcbu, Saraje-vo
Skoplju I Ljubljani. U
Zagrcbu fu na amerlCkoJ
Ambasadi polupana tnnoga
okna na prozorima.
Ovih dana se Kosigin na-lazl
u zvaniCnoj poseti Tur-sko- j.
U susretima i na kon-fereficija- nia
tursklh I ruskili
driavnika manifestovalo sc
svugde prljate!Jsto I dobrl
odnosi izmedju dvc nmljr, a
to mnogo znari kada sc zna
da ti odnosi dnad nisu bill
ba§ tako srdaCni.
XXX
|
