000005

OCR Text: -- - ј и vmmtrteirtbi
Established in 1931.
Iublished
479
No.
January
Queen
2 (1248)
Every
Street
10,
Vol.
1964
Friday
XVI
West
џ I 3 1 M ЈТ+ЖДЈ 1 1 № Pretplata
godiSnje
Izlazi
Cijena
primjerak
svakog
stoji
za
10 cent!
6
Kanadu,
petk
dotara
Toronto, Ontario ostale zemlje 7 dohra
J ugosla nadski — Yugoslav-Canadia- n
Nove inicijative mir
U 'nodi 31. decembra, oko 10 sati uveder, u North Bay (Onta-rio)
potajno amcridkim avionlma doprcmljcno jc nuklearno
oruzje za Homarc rakctc. Tako je Kanada postala nuklcarna
sila. Nckoliko dana kasnije prcmijer Pearson jc pokusao u-mi- riti
narod J svjctsku javnosl da je to privrcmeno i da dc
Kanada prcgovarati ;sa svrjim savcznicima da joj dozvole
takvu obrambenu ulogu gdje nuklearno oruijc ncde biti pot-rebn- o.
Stvar je jnczgodna i za novo? amcrickog prrdsjednika,
koji Jc svedano izjavio u Ujcdin. nacijama da mu jc cilj
sprijeciti Sircnje nuklearno? oruija na zemlje koje £a sada
nc posjeduju. Na slici: Homarc raketc u North Hay.
Beograd. — U katastrofalnom sudaru vlakova na pru-- zi
Beograd — Mala Krsna poglnuo Je Gl putnik, a 162 su
ranjena.
Nesreca se dogodila 4. Januara kod Jeljeznlcke stanlce
Jajlncl, 14 kilometara od Beograda. U pet sati 1 31 mlnut
ujutro lokalnl putnicki vlak broj 21-1- 3, u kome se nalazllo
bllzu 2.000 radnlka 1 djaka, naletlo Je, krecudl se u pravcu
Beograda, na ubrzanl vlak 117, kojl je, dolazecl iz Nisa,
stajao lspred stanicnog slgnala kod zeleznldke stanlce Ja-jlncl.
Lokomotlva i osam vagona lokalnog putnlckog vlaka
izbaCenl su lz tracnlca i od sllovitog udara gotovo potpuno
smrskanl. 162 ranjenlka prevezena su u bolnlcu zajednl-6kl- m
naporlma osoblja Stanlce za hltnu pomo5, vojske,
prezlvjellh putnlka i beogradske bolnice. Najvecl broj
zrtava zabllje2en Je u prvim vagonlma Iza lokomotlve lo-kalnog
putnlckog vlaka, iz kojlh je izvueeno oko 40 mrtvlh
putnlka.
Istragom Je ustanovljeno
da Je ubrzanl voz lz NISa
stao na stanlcl Jajlncl u 5
sati 1 Jedanacst mlnuta zbog
kvara u Jednom vagonu, all
osoblje vlaka nlje poduzelo
mjere oslguranja. Oslm toga
otpravnlk vlakova stanlce Je
nepravilno pustio drugl vlak
u stanlcu. Zbog propusta u
duznostl uhapSenl su otprav-nlk
vlakova u stanicl Jajlncl
Konstadln Petrovid, skretnl-ca- r
Radoje Isldorovic, vlako-vod- ja
nlSkog vlaka Mlodrag
Mlti(S 1 konduktor posljednjeg
vagona nlSkog vlaka Dragid
2lvanovld. Onl te odgovarati
po clanu 271 KrlvlCnog zako-nik- a
kojl govori o ugrozava-nj- u
saobradaja 1 dlanu 273
kojl govori o teSklm djellma
"rolitika" u broju od 1.
januara donosl:
Kraj ovc godine donosl
nam jo5 jedan nov 1 prija-ta- n
podatak. Promenlc sc
cifra koja oznafava milionc
u broju Jugoslorena. Umcs-t- o
blizu devetnacst miliona,
modi demo odsada, za ncko-liko
godlna, dok najzad nc
dostigncmo slcdccu okriiRlu
brojku od dradesct, da Ro-vori- mo
da nas ima preko
devetnacst miliona.
Statistical su proccnili
da nas, JiiRoslovcna na da-naS- nji
dan ima 19,177.000.
Ill prcciznije, za 235.791,
koliko ovc godine iznosi pri-rod- ni
prirastaj, vise nego
protiv opde slgurnosti.
Ubrzanl vlak iz Nisa zau-stav- lo
se pred zeljeznidkom
stanlcom Jajlncl, oko stotlnu
metara iza usjedene okuke na
naslpu vlsokom preko 10 me-tara.
Blla Je JoS nod, na zem-1J- 1
oko pola metra snljega a
u zraku magla. Istog dasa
prema Beogradu kretao se i
lokalnl vlak lz Pozarevca kojl
svakog Jutra prevozl hlljade
radnlka u tvornlce 1 poduzeda
glavnog grada kao i djake u
Skole. Kao 1 svakog Jutra vlak
Je bio prepun. JoS sanjivl IJu-- dl
stajali su po hodnlcima
kompozlcije sastavljene od
starlh vagona koje Je vukla
lsto tako stara lokomotlva.
Vlak se kretao normalnom
tatno pre godinu dana.
Moida de nckoga intcrc-sova- ti
kada de sc roditi i
dvadeset milioniti Jugoslo-ve- n.
I ovu nalu radoznalost
statistidari su zadovoljili.
Izradunali su da dc to biti
negdc u lcto — u julu ili
avgustu mesecu 1967. godi-ne.
A dctiri godine kasnije,
negdc krajem 1971, bide nas
preko 21 milion.
Evo i podataka koliko na
danaSnji dan, prema pro-renam- a,
ima stanovnika u
pojedinim republikama:
Bosna i Here. 3,485.000
Hrvatska 441.000
Makedonija 1.467.0CO
Slovenija 1,626.000
SSSR predlaze odricanje od upotrebe
sile u teritorijalnih sporova
Moskva, 3. Januara. — Sovjetska vlada predlozlla je
potplslvanje medjunarodnog sporazuma 111 pakta, na os-no- vu
koga bl se sve drtave svljeta odrekle upotrebe slle u
rjeSavanJu teritorijalnih 111 granldnlh sporova. OvaJ pri-Jedl- og
sadrtan je u porucl koju Je uodl Nove Godine pre-mlj- er
HruSdov uputlo Sefovima drtava i vlada svlh zema-lj- a.
Tekst poruke objavlo Je moskovski radio.
Isticuci da Je u sadaSnje
vrljeme doSlo do takve situa-clj- e
koja dinl mogudlm prak-tldn- o
postavljanje 1 rJeSava- -
jnje problema o Iskljudenju lz
'medjunarodnog zivota upot-ire- be
sile u rjeSavanJu terito-jrijaln- ih
sporova lzmedju dr-za- va,
Hrusdov Je naveo sllje-Jde- ce
odredbe koje bl trebao
(sadrtavatl predlozeni medju- -
narodni sporazum:
- - prvo, svecanu oDavezu
potpisnlca sporazuma da nede
pribjegavati sill da bl mlje-nja- le
postojede stanje na svo-ji- m
granlcama;
drugo, priznanje da te-rlto- riji
drtava ne treba da bu-d- u,
dak nl prlvremeno, pred-m- et
nlkakve Invazlje, napada,
vojne okupacije 111 bilo kak- -
Teska saobracajna nesreca kod Beo-grad- a:
61 putnik ubijen, 162 ranjena
Ibrzlnom od 60 kilometara na
sat. Vlakovodja Milan Ma-nojlo- vld
Je prethodno vldlo
predsignal kojl mu Je davao
Slobodan prolaz. Okuka lspred
stanlce Jajlncl onemogucila
Je da na vrljeme primljetl
slgnalno svjetlo na posljed-nje- m
vagonu ubrzanog put-nldk- og
vlaka koji je stajao
na pruzi. Kada se nalazlo
svega oko 100 metara uda-lje- n
od zadnjeg vagona zau- -
stavljenog ubrzanog vlaka,
maSlnovodJa Manojlovld pri-mlje- tio
Je slgnalno svjetlo.
"Sa pomodnlkom sam od-n;- ah
oslgurao parni kotao
kako ne bl doSlo do eksplo-zlj- e.
Onda se vise nldega ne
sjedam. Lokomotlva u kojoj
sam se nalazio uletjela Je u
zadnjl vagon ubrzanog vla-ka
i J a sam lspao napolje"
— lsprldao Je neposredno
posllje nesrede maSlnovodJa
Manojlovld.
Radnlk 21vadin Isidorovid
iz Vrdlna prlda: "Nalazlo sam
se u tredem vagonu od loko
motlve sa zenom Rosandom.
OsjetlU smo iznenada Jak u- -
darac. 2ena Je viknula da i- -
skademo. Iste sekunde pode-l- a
Je lomljava 1 zaduli su se
prvl jaucl. Vagonl kao da su
bill od kartona. Odjednom se
(Nastavak na st. 8)
Preko 19 milijuna Jugoslauena
Srblja 7,857.000
Crna Gora 498.000
Natalitet ove godine bc-le- ii
dalje opadanje. Na hi-lja- du
stanovnika bilo je 21,4
novorodjene decc, prema
22 u prosloj godini. U nizu
od poslednjih 17 godina to
je najnlza stopa nataliteta.
Stopa mortalitcta nesto
jc povoljnija u ovoj, nego
u prosloj godini, ali jc na
istom nivou kao u 1961. Broj
umrlih na hiljadu stanovni-ka
iznosi u ovoj godini 9
prema 9,9 u prosloj. I'oziti-vn- a
tendcnclja smanjenja
stope mortalitcta jedna jc
od karakteristidnih crta
kretanja kod nas.
vih drugih nasilnlh mjera, di-rekt- no
111 indirektno poduze-ti- h
od drugih drtava lz bllo
kakvih polltidkih, ekonomskih
strateSklh, granldnlh ill dru-gih
razloga;
— trede, cvrstu izjavu da nl
Kanadski kongres mira predlaze:
DEKLAKitCIJA DA JE KANADA SLOBODNA OD
OKU2JA POJACALA Bl I
rOVECALA TJGLED U
Kanadski kongres mlra Je
pozvao vladu da Kanadu pro-gla- sl
bezatomskom zonom.
Predlog Je udinjen preko
torontskog llsta "Globe and
Mall".
Kongres takodjer predlaze
da se Kanada zauzme za za-kljude- nje
ugovora o nenapa-danj- u
lzmedju NATO 1 Var- -
iSavskog pokta.
ProglaSenjem Kanade bez-atomskom
zonom bio bl po-nlst- en
sadaSnJl ameridko-kanads- ki
ugovor o nuklear-no- m
oru2Ju, uklonjene ame-rld- ke
baze sa kanadskog teri-torlj- a,
bill bl obustavljeni le-to- vl
ameridkih H-bombar- dera
nad Kanadom i ponlStene
sve povlastlce koje ameridke
vojne slle u Kanadl sada i-m- aju
za svoje nuklearno nao-ruzan- je.
"Deklaraclja da je Kanada
slobodna od nuklearnog oru-zj- a
doprinjela bl nasoj slgur-nosti
1 obrani", kaze Kongres
mlra. To bl pojadalo
ugled u svijetu i glas u UN.
Reagiranljc na nuklearno
oruijc
Dr. C. B. Macpherson pro-fes- or
polltldklh nauka na
Torontskom univerzltetu 1 dl-rek- tor
Kanadske kampanje
za nuklearno razoruzanje Je
Izjavio da doprema nuklear-nog
oruzja u Kanadu protus- -
3. I 4.
iwrnarri
Sherbourne Street u Torontu
uSla su dva mlada dovjeka 1
kad ih Je vlasnlk hotela
Charles Pupich upitao Sto
hode, uperili su na njega re-volver
i rekll: "Daj nam svoj
novae". Pupich Je odgovorlo:
"Kakav novae?" UsllJedlo je
pucanj i Pupich
se u trbuh sruSlo
na zemlju.
Iz susjedne su izletlli
Pupldevi prijateljl Josip Barid
i Mato Kelsevid. Dok je Kel- -
sevid potradao da
Pupldu, Barid Je poSao za
bandltlma na ulicu. Oni su
se zaustavlll, jedan njih
Izvadlo revolver 1 rekao "Ne
prilazi blize". I tako su u-ma- kli.
Pupid je prevezen u oblli-nj- u
bolnlcu gdje su mu lljefi- -
irazlike u druStvenlm ill dr-zavn- im
slstemlma, nl odblja--
nje prlznavanja ill odsustva
diplomatskih odnosa, nitl bllo
kakvi drugl razlozl ne mogu
sluziti kao osnova za povredu
teritorljalnog Integritcta dru-g- e
drtave; = detvrto, obavezu da rje-Sav- aju
sve teritorijalne sporo-v- e
Jedlno miroljublvim sredst-vim- a,
kao Sto su pregovori, po-sredova- nja,
procedure pomi-ren- ja
1 drugim miroljublvim
sredstvima, koje izaberu zaln-teresira- ne
strane, a u skladu
s Poveljom UN.
(Nastavak na st. 8)
NUKLEAItNOG OBKANU
SIGUKNOST, SVIJETU
kanadski
slovl dekleracljama
o miru 1 dobroj voljl udlnje-nl- m
prlgodom nove godine.
On Je kazao da bl nuklearne
baze trebalo likvidirati 1 no-v- ac
kojl se to troSl upotre-bl- tl
sa korlsne svrhe.
Studentskl list "Varsity" u-pozo- rava
da de doprema
nuklearnog ohrabriti one kojl
zagovaraju nuklearno oruzje
pa de postati JoS glasnljl. U
vldu toga apsurdno Je tvrdltl
da je nuklearno oruzje "mrt-v- o
pltanje" i da bl Kanadja-n- l
trebali da o njemu ne dl-skuslr- aju.
"Varsity" smatra
da pltanje treba drtati "zi-vlm- ".
Predsjednlk Kanadskog ko-ngr- esa
mlra Dr. James G. En-dic- ott
Je izjavio da Je nukle
arno -- oruzje dopremljeno "pod
pritiskom Pentagona i State
Departmenta". Pogodba o
nuklearnom oruzju Je "zaku- -
llsama operacija llberala
(vlade) da umlre voditelje
hladnog rata u SJed. Drtava-ma- ".
Komunlstldkl lider Leslie
Morris Je kazao da Je dopre-mo- m
nuklearnog oruzja u
Kanadu "proSlrena oblast
opasnostl". On smatra da o-poz- icija
u parlamentu treba
vladu na pltanju
nuklearnog oruzja.
Vodedl radnldki list "Cana-dian
Tribune" u osvrtu na iz-javu
premljera Pearsona da
de vlada radlti na tome da s
vremenom "umanji" nukle- -
C. skoro zivot
kad su da ga orobe
U nodi lzmedju janu-lnl- ci morall maslratl sree da
nm ii st. hotpl na'mu spase zivot. Revolverski
revolverski
pogodjen
sobe
pomogne
od
vladinlm
porazitl
metak nadjen Je kod same
2udi.
Charlie Pupich Je davno
poznat naSem narodu, osoblto
u Schumacheru, gdje Je dugo
godlna lmao hotel.
Ж" c$v
Charlie Pupich
ИшШшШШшШЊт
A ?
vensko-K- a Tjednik Weekly
za
rjesavanju
I) O G A I) J A J I
HruSdovlJev prijedlog o zabranl upotrebe slle u teri-torijak- im
sporovlma I o JednoJ vrstl svjetskog pakta ne-napad- anja
u Washingtonu su proglasili "propagandisti-dkl- m
manoverom". Ipak de ga 'prouditi". London, Pariz 1
Bonn su izjavill da prijedlog procuvaju. MedJutlm u
svlm dijelovlma svljeta prijedlog ocjenjuju ozblljnim ko-rak- om
Prema plsanju Stampe, u Washingtonu su nezadovo-lj- ni
zbog toga §to Je IlruSCov pretekao Johnsona u "ofen-zl- vl
mlra". Prlhvadanje prijedloga bl takodjer znacllo
prlhvatnje sadasnjeg stanja u NJemackoJ, ukljuClv po-stoja- nje
NJemacke Demokratske Republlke. SJed Drtave
bl se takodjer morale pomiritl sa socijallstlckom Kubom.
Iz Moskve Javljaju da tamoSnJl krugovi smatraju da
zapadno zeagirlanje odrtava nespremnost da se podje u
(Nastavak na st. 8)
Proglasiti Kanadu bezatomskom zonom
Pupich izgubio
pokusali
arnu ulogu Kanade u NATO
kale, da Je zadatak potpuno
odstranitl nuklearno oruzje
lz Kanade. "Canadian Tribu-ne"
trazl da se uklonl nukle-arno
oruzje lz North Bay, da
se ponlSte nuklearne obaveze
i Kanada proglasl bezatom-skom
zonom.
Nehruov apel
zenama svijeta
New Delhi. — Indijski premijer
Nehru uputio je apel icnama cije-lo- g
svijeta da uloie jo5 vile na-por- a
kako bi svoj utjecaj uloiile u
prilog stvari mira.
Kako javlja AP, Nehru je ovu
poruku objavio otvarajui 32. go-diSn- ju
konferenciju indijskih iena.
Prema rijeiima Nehrua, oiiffledno
je da su iene direktno i prisno ve-za- ne
za stvar ocuanje mira u svi-jetu.
Covjek je uspio da razvojem
tehnike ucini da svijet postarc
mail, da mu daleka prostranstva
postanu bliska, ali jos nije kadar
da se cio jwaveti stvaranju atmo-fcr- e
mira na zemlji.
Taj zadatak je intimno mnogo
bliii zenama, dodao jc Nehru i na
njima je da uloie sav svoj utjecaj
za ostvaranje cilja koji covjek jo5
nije ostvario.
KUIVICA OSWALDA JOS
NIJE DOKAZANA
Washington. — Predstav- -
nlk Warrenove lstraine ko-mls- lje
je Izjavio da Ima zna-ko- va
da bl Lee H. Oswald mo-ga- o
biti ubojica predsjednlka
Kennedya, ali to JoS nije po-tvrdje- no.
Predstavnik koml-slj- e
Je kazao da mnoge stvari
JoS trebaju bltl razJaSnJenJe.
Istraga de trajatl njeseclma.
Ovo znadi da komlslja nije
prihvatlla izvjeStaJe pollclje
u Dallasu i FBI u kojlma Je
Oswald oznaden kao ubojica
Kennedya.
DESMCAKI 2ALE
Ameridki desnidarskl daso-p- ls
"National Review" kojl
propagira izolacionizam i koji
Je u prvi mah pozdravlo do- -
lazak Johnsona na polozaj
predsjednlka, plSe u svom na-Jnovij- em
broju:
"Urednici "National Re-view"
sa zaljenjem stavljaju
ovim do znanja da Je njihovo
strpljenje sa prcdsjednlkom
Lyndonom B. Johnsonom is-crplje- no".
lT kanadkoj javnosti ovih
dana se ninoRo diskusira ?!u-f- a)
Hoy Thorn рчопа koga je
kratjica prilikom Hoiica Has-til- a
titulom haruna. Thompson
je kanadski driavljanin, ali je
nedano primio i britannko dr.
2aljansto i hoce da zadrii i
jedno i drugo. Titulu baruna je
dobio zato Ato je lasnik mno-gi- h
listoa u Itritaniji, Kanadi i
drugim zemljama; nazivaju ga
"novin.skim magnatom". Kanad-нк- е
lasti ku zabrinute kako iv
od njega naplativati porez ako
je driavljanin dvije zemlje.
Osim toga u Kanadi je јон 1919.
godine ustojen zakon koji bri-tansk- oj
kruni zabranjujc dodi
jeljivanje plemiekih titula ka-nadsk- im
gradjanima.
KOLmilHJA OTISLA?
Odeklva se da de 9. Januara
bltl potplsan novl ameridko-kanads-kl
ugovor o rljecl Kc-lum- bija.
Ovo Je velikl gubl-ta- k
za Kanadu.
NACELNIK IIAVANE
DOLAZI U KANADU
Nadelnlk kanadskog grada
Medicine Hat Harry Veiner
posjetio Je Kubu 1962. 1 uspo-stav- io
prijateljske veze sa na-delnlk- om
Havane Jose A. Na-ran- jo.
Ovih dana Je saopde-n- o
da de Naranjo dodi u po- -
sjet Velnaru u aprilu ove go-dine.
LIJEI'A SLIKA, ALI . . .
Mlnistar flnancija Walter
Gordon u govoru Kanadskom
klubu u Torontu je rekao da
Je 1963. godina blla dobra 1
lzrazlo nadu da de 1964. biti
isto tako dobra. All zatim Je
naglasio da tkonomski rast
spor, da Je nezaposlenost JoS
uvijek vellka i da drzavni (fe-dera- lnl
primlci nisu dovoljnji
za pokrlde izdataka (godlinjl
deficit oko 700 milijuna).
Novogodisnje cestitke "Jedinstvu"
i citacima
Primill smo joS nekollko destitkl povodom Nove go-dine,
1 to od Matlce iseljenika Hrvatske u Zagrcbu, Matice
iseljenika Slovenije u Ljubljani i Slaverakog komitcta
Bugarske u Sofljl.