| Note |
OCR Text: ГЧЉаб :
BrtaWtekftJ in 1!I31.
ГвШЈкЈ Erery Friday Izlazi evakog pctka
Cijena 10 cent!
Jaaaary 5, Ш4 primjerak
No. 1 (1247) Vol. XVf Pretplata stojl 6 ilolara
179 Qmn Street Weet KodiSnje za Kanadu,
Toronto, Ontirio. ostale zemlje 7 dolara
ИаашИаиИИИ1Вј МНИИ6ИИ1тИИИИИМ№ЛтЈпГшШаДШ1гтП jl ТгЈаГТмКДГји тдДДКДИДДирктИН 'гТ "УУ-ДДДДРДИВРИИИИДИ-
ИИРИВ
Jugoslavensko-Kanadsk- i Tjednik - Yugoslav-Canadia- n Weekly
Na kraju 1963. i pocetku 1964.
Zimski motir
Kanadski dogadjaji
In ДУ En RIB Du B n 1јКЗт'малч1п5
Prvo americko nuklearno oruzje doprcmljeno je u Ka-nadu
potajno ameriCklm avionlma ча dan 31 decembra,
dote ee narod spremao da proslavl Novu godlnu i lstaknuti
drtavnlci svljeta u svojim novogodlsnjim porukama Isti-Of- tll
potrebu novih akclja za oslguranje mlra, medju njl-- m
1 potrebu offranlcenja nuklearnog oruzja. Druglm rlje-cfen- R,
ova akclja nlje u skladu s vremenom. All ako su ros-po- da
Pearson, Martin 1 Hellyer mogll potpisatl tajnl ugovor
sa SJed. Drtavama o stacionlranju nuklearnog oruzja na ka-nadak- om
teritoriju istovremeno sa potpislvanjem Moskov-sko- g
poraauma o obustavljanju nuklearnih pokusa, onda
ee ne treba cuditi Sto su nuklearno oruzje dopremlll пр svrcerkl naCln. Tako rade zato Sto lh Je strah od naroda.
Prvo nuklearno oruzje smJeSteno Je u North Bay. Uskoro
ce ttel 1 u La Macasa (Quebec) 1 druge baze.
U svojo-- j lajavl prifodom Nove godlne premljer Pear-son
Je na prvo mjesto stavlo naclonalnl problem (odnose
englesko-govorecl- h 1 francusklh Kanadjana). Na drugo
mjesto stavlo Je pitanje zaposlenja. Ovo predstavlja zna-6aj- nu
promjonu u njegovu gledanju 1 drzanju, jer na po-cet- ku
1963., oeoblto u toku lzborne kampanje, ina prvo mje-st- o
postavljoo Je pitanje zaposlenostl, a pitanje naclonal-nl- h
odnosa gotovo nlje nl spomlnjao. Ovo znati da se sta-nj- e
naolonalnlh odnosa znatno pogorSalo od kad su llbe-ra- ll
dosll na vlaat. A zaSto?
Bkonomtetl se sl&iu da ce 1964. godina u ekonomskom
pogledu bitl tote kao Sto Je blla 1963.
Raduna se da se ukupnl naclonalnl prolzvod u 1963.
povoeao aa 4.5 poeto.
Cljene potrosacklh predmeta su porasle za 1.5 posto.
Uvoe Je povecan za 3.3 posto, lzvoz za 5.6 posto.
U 1964. se predvldja JoS veel porast cijena. Nekl struc-njft- ol
u tome vide najvecu opasnost aa privredu u 1964.
godinl.
U Ottewi se ocekiva reorganlzacija vlade. Mlnlstar
pravde Chevrier 1 mlnletar posta Denis su vec podnijell
dstavku. Denis Je imenovan za senatora, a za Chevrlera
se dril da ce bltl poetavljen za ambasadora u Parizu.
Chevrier Je dosad vek kao glavni stub liberala u Que-bec- u, all Francuzl ga smafcraju otpadnlkom I Pearson mo-rn
naci nekoga drugoga. Predvidja se da bl to mogao bltl
mlntetar useljavanja 1 draavljanstva Pavreau. All, ima
anakova da se Francuzl vise ne mogu zadovoljitl takvlm
mjwama kao to Je ukljuiivanje njihovog "predstavnlka"
u vladu. Onl trae temeljne promjene, koje ce bltl zajam-e- n
u4e.vcim.
Nachmalnl Hder Nove dmokrateke partlje Douglas
e ogradio od preeovora koje nekl clanovl njegove partlje
vode sa llberalima. All on lpak nlje oeudlo te pregovore
nHl je aatratio njihov prekld.
Prem hiformacijama stampe, lnlcljatori razgovora
M. ltbermlhna su vodeel ljudl United Steelworkers unije,
koja pfedatavlja glavni oslonac Nove demokrateke partlje
u tredttnljkompokretu. Nekl od ovlh lidera smatraju da
NDP nema velike buducnoeU 1 pokaaiju skionoet za povra-U- k na odbaenu tsu o poduplranju "radnllh prijate-Цш- Г
u starim (kapitaltetlckim) partijama.
Оуо je veoma neadrava pojava 1 mote imati tesklh
poaljedica ta radnicku klaeu.
Oil ШШТ
PROTEST OROANIZACIJE
"GLAS 2ENA"
Organizacija "Voice of
Women" (Glas icna) upu-til- a
je protest amcrifkom
predsjedniku Johnsonu zbog
davanja nuklearnog oruzja
Kanadi. Protest glasi:
"Vi ste nedavno na zas-jedan- ju
Generalne skupSti-n- e
UN rekll da 'Sjed. Dria-v- c
iele sprijecitl proSirenJe
nuklearno? oruija na zem-lje
koje ga sada ne posje-duj- u.
"Voice of Women vas uC-tl- vo
poziva da tu izjavu i-m- ate
u vidu prilikom auto-riziran- ja
otpreme nuklear-nog
oruija u Kanadu".
nitlTANSKI VOJNI IZDACI
Velika Britanija danas lz
daje bllzu dvije mllljarde
funti sterlinga godlSnje na
vojne potrebe.
JUGOSLAVIJE DRUGOM
SVJETSKOM
Prema podacima
Mrdjusaveznickoj
reparacionoj konferenciji u
noma
Najvafciijl dogadjaj medju na&lm
narodom u Kanadi i SJed. Drzavama u
1963. godlnl bio Je pocjep Srpske wo.-voslav- ne
crkve; glavni znacaj tog do-gadj- aja
— po naSem sudu — Jeete to
Sto Je znatan dlo kanadsklh i amerlckih
Srba, poStenih radnih ljudl, oslobodjen
utjecaja najSovinistickiJlh i najreokcio-narnljl- h
elemenata.
Drugl vaznl dogadjaj Je bio poraz
najSovinistickiJlh 1 najreakcionamljlh
elemenata medju kanadsfcim i americ-kl- m
Hrvatlma na konvencijl Hrvatske
Bratske Zajednlce u mjesecu septemb-r- u.
Jedanaesta konvenclja Hrvatske
Bratske Zajednlce odrtana u septembru
u gradu Clevelandu blla Je najvainijl
dogadjaj medju amerlcklm i kanadskim
Hrvatima u 1963. godlnl.
Konvenclja je odbila JoS Jedan po-kuS- aJ
reakcionarnih elemenata, pred-vodjen- lh
po ustasama 1 krnjevieevclma,
da osvoje vodece pozlclje u HBZ 1 da od
nje naprave orudje svoje antldanarod-n- e
1 antldemokratske politike. Ovo je
slgurno Jedan od najtezlh poraza reakc-ionarnih
sila u HBZ do danas.
Isto tako je vazno sto je na konven-cijl
proeiren saves onih sila koje u HBZ
gledaju narodnu 1 demokratsku usta-nov- u
americklh 1 kanadsklh Hrvata filji
je osnovnl cilj zadovoljavanje neklh
njlhovlh druStvenih i zivotnih potreba.
Sada su sve slle zastupljene u glavnoj
upravi i tako imaju prillku da bolje
rad organizaclje 1 efektlvnlje
sudjeluju u odlukama. Daljno pro&lrl-vanj- e,
JaCanje 1 ucvrseivanje ovog
Jeste Jedan od osnovnlh zadataka —
to Je uvjet za daljnl uspjesnl razvitak
1 napredak HBZ.
Na drugom mjestu biljezlmo proglas
Glavnog odbora HBZ za novu clansku
NAISISI CITAOCIIMA
PRAVOSLAVNE I
GRKOKATOLICKE VJERE
2ELIMO
VESEO B02IC
I
SRETNU NOVU GODINU!
— Urednistvo 1
uprava "Jedinstva"
Novogodisnje 'Jedinstvu'
i njegovim eitaocima
Matica lseljenlka Srblje za Vojvodinu u Novom Sadu
— zell svima clanovlma i saradniclma llsta "JEDINSTVA
— UNITY" srecnu Novu 1964. godinu!
— Matica lseljenlka Srbije
za Vojvodinu
Matica lseljenlka Srblje Odbor za Beograd
2eli Vam srednu I radosnu Novu godlnu!
Sretnu Novu godlnu zell Vam
Matica lseljenlka
Bosne i Hercegovlne
(Sarajevo)
2eHrn Vam sretnu Novu godinu!
Petar KurtlcS
Montevideo, UrugvaJ
S Novjlm Godom!
SalJemo Vam bratskl pozdrav 1 najbolje zelje.
Slavenskl komltet SSSR
(Moskva)
VOJNI GUBICI
U
RATU
podnje-ti- m
na
prate
save-z- a
Pariiu 1945. godlne vojnl
gubici Jugoslavije u dru-gom
svjetskom ratu iznose
305.000 oJnika, Velike Uri-tani- je
272.000, Francuske
38.000, SAD 180.000, Grtke
70.000 ltd.
Medju
Treci dogadjaj kojl Je djelovao na
nas narod ovdje bio je katastrofalnl po-tr- es
u Skoplju, kojl Je potakao mnoge
sablrne akclje.
Medju znacaj nlje dogadjaj e kod nas
u Kanadi spada proslava kanadskog na- -
cionalnog praznlka (Canada Day) 1 jul-skl- h, ustanaka naroda Jugo&lavlje u Wei-landpor- tu,
proslava 29. novembra u To-ron- tu te posjet makedonsklh 1 sloven-ski- n,
umjetnlka.
NaSe zelje za 1964. jesu JoS veca slo-g- a
naSeg naroda 1 JoS veca zajednlcka
aktlvnost za opce dobro.
Neuspjeh reakcionarne hrvatske politike
cestitke
kampanju. Svl dobri i svijesnl clanovl
HBZ trebaju se ukljucitl u kampanju
1 doprinjeti svoj dlo.
Kod nas u Kanadi mogucnostl za
proSirenJe HBZ su danas bolje nego
lkad prije. BroJ naieg naroda ovdje se
znato povedao (moida sada lma 1 50.000
Hrvata). Kanadsko clanstvo Je dobllo
pravlcnu reprezentaclju u glavnoj u-pr- avl
(dva mjosta u Glavnom odboru).
Iduca (dvanaeeta) konvonclja te se o-dr- z.tl
u Torontu.
Jedan od uvjeta za povecanje Clan-stv- a
ovdje Jeste proslronje 1 povecanje
kulturnlh, sportsklh 1 druglh aktivnostl
pod pokroviteljitvom HBZ. Kannda u
torn pogledu mnogo zaoetaje lza Sjedl-njeni- h
Drzava. ProSirenJe tin aktivno-stl
zavlel prije svega od onlh koji zau-ziml- ju
odgovorne pozlclje, all 1 od svlh
clanova.
U posljednje vrljeme primjecenl su
ve6I napori da se u Kanadi proSlrl Hr-vate- ka
Katollcka Zajednlca. Mlade
hrvatske doseljenike se nastoji uvjerit
da je to organizacija za njlh a ne HBZ.
Alt Hrvatska KatollCka Zajednlca ne
mo2e 1 ne5e nikada zauzetl mjesto
Hrvatske Bratske Zajednlce.
Jleta!
% Danas, ko to piscm imamo .sc nchaj ur ca.sa
prcdno nastopi novo hto 1004. Kakor ponavadi si
homo yotovo tudi srdaj stiskali rokc v znak novo-Ictncg- a
voscila. Ponckod v sabavni priloznosti, po-(jovo- ru
z soscdom, znanci in prijatclji. V.sepovsod
se bolo ponavljali zarcs lepo zapopadni obiraji in
pri ton nam dajali podiago iskrcnih zelja in cut-stv- a
do svojeev, do sorodnikov, starisev, bratov in
sestcr.Vrstili sc bodo mcdsebojni pogovori na pre-tcklo- st
in tekoci polozaj v svetu.
Tisoci ljudstva sc bodo vprascvali, ali bo konc-v- u
v povesti vlovcstvo nastopito res novo Icto, ko
bo svobodni vlovck vzival sad svojega dcla, brcz
straliu prcd pomanjkanjem in rcscino. Ali bo za-vlad- ala pravica nad krivico, svoboda nad nasiljcm,
blagostanjc nad revscino, kitltitra, demokracija in
cnakopravnost nad tiranijo. In nadvsc pa zazcljcni
mir nad vrocimi in tudi mrzlimi vojnami.
To so vprasanja obenem pa zcljna voscila, ki
so sc prcd tern in sc bodo tudi pri nastopu novega hta ponavljala med ljudstvoni. Obcncm pa bonio v
mislih s skrbjo cakali kaj nam princsc nasljcdnjc
leto 1904.
Ako sc povrncmo nazaj v prctcklo Icto WG'J.
smclo rcccmo, da jc nam to Icto, polcg naravnih
in ncnaravnic nesrec, za svet princslo nckaj zclo
pomembnega in to jc, da so site mini koncuo le
prodrlc in vzpostavile prvi korak v akciji za urcs-nicen- je mint. S tcm sc jc svet vsaj zacasno nckoliko
umiril obcncm jm pried tudi zavedati od kod pri-haja- jo ncntiri in ncvarnost za ponovno vojno. Tcm
silam mint sc moramo pridruziti tudi mi vsi in
postati stalni boritclji doklcr sc nc urcsnici trajen
mir v svetu.
Naj nas v nasljcdnjcm Ictu vczcjo misli in dc-jan- ja bolj hot gdaj prcj k nalogam, da pomagamo odstraniti iz svoje sredinc vsc kar hi imclo skodo-va- ti nasi slogi in nasi vzajemnosti sredi raznih na-rodnih
skit pin, sredi kanadskrgn naroda; srrdi na-s- c
nove domovinc. Podpirajmo nasc dclavskc in
kulturnc ustanovc tcr mednarodno slogo za doscgo
bolje bodofiHosti in trajnega mint v Ictu 10G4.
J. She ryak
30. dec. 19C3. glnvni prptlsoduik SJK
'mmmjfit SSRfi--
Pocep Srpske crkve
Prosla godina (1963.) znacajna je, po-red
ostalog, 1 zbog toga sto su naJviSl
predstavnici hriscanskih vera dosll na
ldeju da povedu razgovoxe 1 pristupe k
radu za ujedlnjenje svlh crkava: kato-llCk-e,
protestanteke, pravoslavne, an-gllkan- ske
ltd. Istovremeno prosle godl
ne zapazeno Je JoS drsklje oiivljavanje
faslstiCklh i krajnje desnicarsklh ten-denc- lja
po "slobodnom svetu". Medju
zrtvama ultradesnlcarske pomame na-la- zl
se i pokojnl predsednik SAD John
F. Kennedy.
Ultradesnlcarskl elementl 1 medju
srpskom reakcljom nlsu spavall. I
onl su "izvojcvall pobedu": osnovall
su svoju versku sektu 1 otvoreno povell
borbu protlv Srpske pravoslavne crkve.
Verska podela medju srpskom reak-cljom
pocela je time sto se Dlonlslju
prohtelo da bude prolzveden u vlSl cln,
u mitropollta, sa tlm da mu se daju na
upravljanje sve crkve lzvan Jugoslavl-J- e
1 pravo da on sam postavlja 1 sme-nju- je
eplskope 1 popove.
Protlv ove njegove racunice pobunlla
se vecina njegovih popova. Budu6i da
tuzbe protlv njega datiraju JoS pre de-s- et
godina, vrhovno telo Srpske pravo-slavne
crkve poslalo Je versku komlsiju
da isplta stvar. Dlonlsije Je bio uvldeo
da Je otisao predaleko pa se poceo ka-Ja- ti
1 izjavljivatl da so on pokorava od-lukama
vrhovnog tela Srpake pravos-lavne
crkve. Izglcdalo je da ce se bura
stlsati 1 da ce se Dlonlsije pokorltl crk-venl- m
proplsima 1 kanonlma.
Medjutlm, ultrasl 1 najekstremnljl
Cetnlcl ( kojl su 1 soml u svoje vreme
plsall protiv Dlonlslja) shvatill su da je
dosao zgodan momenat za njlhovu "po-litik- u".
Odmah su prihvatill Dlonlslja
I pocell ga guratl na put raskola i otvo-ren- e
lzdaje prema SrpskoJ pravoslav- -
noj crkvl. Dlonlsije se sneblvao, all onl
nlsu Cekall da se on osvestl. Plsall su
(Nastavak na st. 4)
ЈИЧВ" saate?-- f "$
Americki industrijalac Cy-rus
Eaton (na slici) navrSio
je 80 godina iivota. U svije-t- u
je poznat kao pobornik
bolj in odnosa izmedju kapl-tallstick- og
i socijalisticko?
svijeta na principima kocg-zistenci- je.
UKHATKO IZ SVIJETA
Postojl bojazan da te
Turska intervenlsatl na Clp-r- u.
Takav korak bl Ju doveo
u rat sa Grckom. N1 Jedna nl
druga zemlja nemaju stabllne
vlade. (Posljednje vijesti kazu
da de se u Londonu sastati
predstavnici Britanlje, Grcke,
Turske 1 Clpra da pokusaju
naci rlJeSenJe).
Prvog Januara socljalls-tlfik- a
Kuba Je navrSlla petu
godinu opstanka. U Havanl Je
odrtana velika proslava. Ku-ba
je usprkos nevjerovatnlh
teskoca postigla velike uspje-h- e.
Pojava americke ratne
momarice u Indljskom ocea
nu lzazvala Je vellko negodo-vanj- e
u IndiJI, IndoneaiJI 1
Cejlonu. To sc smatra kao
prljetnja Indonealjl zbog nje- -
zlnog drianja prema Malaaljl.
|
