Note |
OCR Text: e
#lhgtj . —. лшЛшШкатШњ! љ
frtl-tTirtt- I fTtl £ ttt=Fr¥Tttt + tttTmj
Established (n 1931. 3
Izlazi svakog petka
Published every Friday .♦ Cijena 10 centi
January 4, 1963. --j primjerak 3
No. 1 (1240), Vol. XV н Pretplata stoji 6 dolara !
--t
479 Queen Street West % godiinje za Kanadu,
Toronto, Ontario нt ostale zemlje 7 dolara 34
(ti.A4.X4Ai.A4..H.A,f Jugoslavensko-Kanadsk- i Tjednik — Yugoslav-Canadia- n Weekly hfc±.± A J. X 4. J. J. 4-- 4. J. 4. 4. 4. 4-X- lj
Pred konferencijom
v nase stampe
U suhotu 12. i ncdjclju 13. januara u Torontu
cescodrati konfcrencija "Jedinstva" — prvi sas-lana- k
ove visle u vise od ."1 godinu izlazcnja. Isti-n- a,
Ijilo je u proslosti sastanaka posvecenih Stampi
(za razlikti od konvcncija organizacije na kojima
su razmatrani i problemi stampe), ali nc kao sto
cc biti ovaj. Prosli saslanci bill su uglavnom posvc-ce- ni
pilanjinia izlazcnja i prosirenja lista. Ta cc
pilanja bili na dncvnom redu i ovaj put, kao i go
disnja kampanja, koja jc sluzbeno pocela 1. janua-ra.
Ali nece .sc govoriti samo o tome. Dapacc, gla
vna paznja cc biti posvccena politickim pitanjima.
Trcba ispilali kako "Jedinstva" vrsi svoju ulogu u
danasnjcni periodu i kako mozc da jc vrsi jo§ boljc,
naim, kako da pojaca uljccaj u nasoj jugoslaven-sko-kanadsk- oj
nacionalnoj grupaciji da bi sc pos-lig- la
veca sloga i veca djclatnost za opcc dobro.
Pitanjc jc sto trcba da izmjenimo u svom ra-dii
i iStavovima da bi smo postali aklivniji, okupili
novo snage i postizali vcce rczultalc. Svi osjecamo
da bi sc moglo boljc, ponekad izrazavamo nezado
voljstvo i kritiku, stavljamo prijcdloge itd. Na kon-fcrcnciji
cc sc najasnijc vidjcti sto bi trcbalo i sto
sc mozc poduzcti.
0 konfcrcnciji i raznim pitanjima i problemi-m- a
nase stampe bilo jc prilicno diskusije na saslan-cim- a
i u stupcima "Jedinstva" posljcdnjib mjeseci.
Sada sc nalazimo pred donosenjem odbika. Zato
jc vazno da o svemu tome jos jednom dobro i te-mclj- ito
razmislimo, da formulisemo misljcnja i
prijedlogc kojc ccmo podnijeli konfcrcnciji bilo
usmeno (oni koji cc sudjclovali) bilo pismeno.
Svalko trcba da kazc sto misli i osjeca — da kazc
sada, do konfcrcncijc ili na njoj, kako bismo pos-lij- c
slozno pristupili izvodjcnju donijetih odluka.
Posebna napomena citaocima u Torontu:
,0vo jc zcmaljska konfcrencija "Jedinstva" i
broj uccsnika iz Toronta morao jc biti ograniccn
(da ill iz Toronta nc bi bilo vise nego iz svih osta-li- h
mjesta), ali svaki citaoc u Torontu mozc da
dodjc na sastanak sa uccsnicima konfcrcncijc u
subotu uvecer 12. januara na zabavi u njihovu po-ca- st
(zabava sc odrava u Madjarskoj dvorani).
Pored toga, posebni sastanak torontskib citaoca
odrzat ce sc n nedjclju 20. januara.
Sli{edeci govor odriao e pre
dsjednik FNRJ Josip Broz Tito
na povralku iz Sovjetskog Save-28- 1
"Drugovi i drugarice,
Gradjani i gradjanke Beogra-da- .
Zohvaljujem vam na toplom
doEeku koji ste nam priredili pri-liko- m
naieg povratka s odmora
u Sovjetskom Savezu.
Mi smo posjetili Sovjetski Sa-ve- z
na poziv sovjetske vlade i
drug a Hruicova liino. Moram
odmah da kaiem da je gosto-primstv- o
na koje smo naiJIi bilo
iznad svakog oiekivanja. Mi
smo bili okruieni najveiom fop-Kno- m
i osjftoaH smo se medju
sovjetskim ljudima kao kod svo.
je ku&, medju naJim ljudima.
Svugdje gdje smo bili, doc"eki
vati su nas srdaino i s radosdu
Ito nas opet vide kao svoje go-st- e.
Rozumije se 6a smo mi svoj
odmor koristili i za razgovore
— i, razgovarali smo sa sovjet-ski- m
rukovodiocima o svim pi-tanjima
za koja smo smatrali da
Ih treba razmotriti. Zato moie-m- o
reii da smo veoma dobro is-koris- tili
ovo vrijeme i da smo o
svim pitonjima, i o medjunarod-ni- m
problemima i o na$im bila-tefalni- m
odnosima, razgovarali
s mnogo medjusobnog razumi-jevonj- a
i s reolisti€kim shvata-nj- m
potrebe daljeg uvrkiva-nj- e
naiih prijateljskih odnosa
kalcvi i treba da budu izmedju
GOVOR NA POVRATKU SA POSJETE
Jugoslavije odnose
soajalistiik'h zemalja
smo posjetili nekoliko
mjesta. Poslije Moskve posjetili
smo Volgograd, grad hero, ko-ji
smo i i moji drugovi htjeli
s velikom znatizeljom da vidi-m- o.
sam vidio Volgograd ve4
1956. godine, on toda jo.
bio razruJen, joS pun tragova
ratnog razaranja. A sada smo
mi doili u jedan krasan, mode-ra- n,
veliki grad, s raznim usta-novam- a
i velikim u
kojima rode desetine hiljada Iju-d- i,
s modernim kuama i ogro-mno- m
hidroelektriinom centra-lorn- ,
iijim sam groditeljima, pri-liko- m
svoje prve posjete dao
6oi kad bude
puitena u pogon. sam, dodu-Je- ,
malo zakasnio i nisam do-sa- o
prilikom otvaranja,
sam se izvinio zbog toga.
Na je to u&nilo zaista
ogroman utisak i bili smo prija-tn- o
iznenadjeni kad smo vidje-l-i
da radni ljudi Sovjetskog Sa-veza
mogu donas 6a stvaraju
takva grandiozna djela. smo
u Volgogradu bili ona-k- o
koko je samo mogao da
primi narod jednoga grada i
dnoga kraja koji je za vrijeme I
Hitlerovog naleta na '
KANADA
Nova partija zahtjeva plebiscit oruzju
Javlja se iz Ottawe e Die-fenbakero- va
vlada spremna da
prihvati nuklearno oru2e.
Misli se da ce vladmo stano- -
viite biti iznijeto na zasjtdanju
Konzervativn parti jt 18. i 19,
lanuara, na kom bi takodjer
mogla biti saopcena odluka o
raspisu novih izbora.
Vlada je dosad stajala na
stanoviitu nece primiti nuk-learno
oruije dok postoi izgled
za sporazum o razoruzanu To
e sumo bo zgoo a p avi ra
Kuba cetvrto
Drugog anuara navrs 'a sr
ietvrta godma kubanske revolu
cije — veoma znaiaian dogj
djaj u vidu onoga Sto e amei c
ki imperijalizam poduzimao
sruii.
Cetvrta kubanske
revoluaje je sveano obiliezeno
j U Havani je bila velika voino
j parada na kojoj je zapazeno
novo oruzje protiv aviona.
U svom govoru ргетцег Cau
je optuiio predsjednika Ken
nedya da nije ispumo obecanio
koja je dao sovjetskom ргетце
ru HruMovu. On e trazio
Sjed. Drzave povuku trupe sa
kubanskog teritonja (baza Gua-ntanamo- ).
Osvrdu6 se na nedavm Ken
nedyev govor u Miami ce se
oslobodjeni kontrarevolucionen
povratiti u Kubu, Castro je ra-ka- o:
"Ovaj covjek je postupio
poput vulgarnog piratskog pog-lavice- ".
(Kennedyev postupak nai-5a- o
na osudu i nekih njegovih
pnjatelja; tako konzervativni to-ronts- ki
list "Globe and Mail" u
uvodniku "Arogantnost
Kennedya" kale da te go-vor
izbeglicama jo5
na st 4)
Savez podnio ogromne patnje.
Ispracaiuli iz svoga grada,
radni ljudi u fabrici u kojoj smo
bili zamolili su nas da prenese-m- o
naSim radnim ljudima, gra-djanim- a
socijalistiilke Jugoslavij-e,-
nojtoplije pozdrave i izraze
srdofnih bratskih osjecanja pre-m- a
naiim narodima.
smo i u Moskvi isto tako
posjetili neke fabrike i viie raz-ni- h
kulturnih i drugih ustanova.
Pojedini drugovi mogli su ucini-t- i
vile takvih posjeta nego mi
koji smo vodili razgovore o raz-nim
problemima izmedju nase
dvije zemlje.
Naii razgovori iako je to
bila posjeta vezana s odmorom,
imali ozbiljan karakter. U toku
tih razgovora razmatrani su ra-z- m
problemi. smo se veoma
Iako slozili u svim glavnim pi- -
Tito mnogo impresioniran
napredkom SSSR-- a
(Javlja se iz Beograda je Centralni komitet Saveza ko
munista donio odluku da uspostavi bratske
sa komunistitkim partijama Sovjetskog Saveza, Madjarske,
hoslova{ke, Rumunjske i Bugarske).
Mi
ja
Ja
ali je
fabrikama
o-beta- nje
da tv
Ja
njenog
ali
nas sve
Mi
primljeni
je- -
Sovjetski
o
da
da
do
ju
aodiiniica
tro
da
da
je
gospo-dm- a
kubanskim
(Nastavak
Mi
su,
Mi
da
Ce
nas
nas
PRED
Demokratska nuklearnom
zlog e bio opozicia naroda
U posledne vrieme Washin-gton
je pojacao pntisak na svo-j- e
saveznike da pnhvate ameri-2k- u
politiku naoruiavanja. To
se naroiito vidno ispoljilo na
sastanku Kennedya i Mocmi lia-na
no Bahamskim otocima, a
poslije u javnim porukama Ke-nnedya
(preko svojih pomocnika
i suradnika) da je preuzeo vr-hov- nu
komandu u hladnom ra-t- u
i da savezmo u buduce
a'i Л
proslavila
№n
Kubanski narod na straiil
u
u
Na staru godinu uvecer u hr- - igiao e vodecu ulogu na pros-vatsk- oi
crkvi u Torontu izbio e logodiJniem ustaikom kongresu
pozar. Prema pisanu stampe u New Yorku. Negove protivni- -
Jteta iznosi oko 19 hiljada do-lara.
Drzi se da je pozar pod-metnu- t.
Jedna zena je izjavila
da joj je netko telefonirao da ie
u crkvu biti botana bomba. Me-djuti- m
nije se osjetila nikakva
eksplozija. Govori se i o "Molo-tovljev- u
koktelu" ali nisu pro-nadje- ni
nikakvi tragovi istog.
Pozar se pojavio oko 9 sati
uvefor. U crkvenoj dvorani nala-2il- o
se nekoliko stotina osoba
koje su se iskupile 6a proslave
novu godinu.
Crkvom gospodare ustaiki e-lem- enti
na £elu sa zupnikom
Kamberom га koga se kaze da
je bio aktivan ustasa u vrijeme
rata. Zato su se od crkve odale-c"i- li
mnogi poJteni Hrvati, osobi-t- o
poslije ogavnog naJina na
koji je udaljen bivSi zupnik Vr-dolj- ak
da bi se stvorilo mjesto
Kamberu. Medju samim ustasa-m- a
postoji velika svadja. Nai-m- e,
podijeljeni su na dvije stru-je- .
Kamber predvodi onu koju
zastupa SkaJki list "Darvica"
(Kamber je glavni uvodnicdr
"Danice"). On je vrlo aktivan i
tanjima koja se lieu medjunaro-dn- e
politike i ocuvanja mira.
U vezi s tim, moram da ka-iem
da nas koji smo videli o-gro- man
polet i entuzijazam sov-jetsk- ih
ljudi nimalo ne cudi ito
oni tako sfrasno lele da se ocu-v- a
mir i ito sovjetska vlada, so-vjetski
rukovodioci na medjuna-rodno- m
terenu tako uporno sto- -
(Nastavak na st. 3)
Zalimo sto zbog radne
snage u jos nismo moguci
da se na 8 stranica. Moguce
iduci
UDB0N0SN0M
Pozar hrvafskoj crkvi
Torontu
problema
stampariji
povratimo
tjedan.
Urednistvo
mora u da poslusno izvrsavau
zapovijedi.
Premier Diefenbaker je naj-prij- e
izjavio da Kanada nije o-bavez- ona
Kennedyevim i Mac-millanovi- m
"iporazumom", ali
je dodao da de morati da do-пе- м
odluku u toku nekoliko
mjeseci.
U medjuvremenu objavljeno
ie Gallupovo saopdenje da je
54 posto Kanadana za nuklea-rno
naoruzane (Gallup Poll je
godisnjicu
ke u Torontu predvodi Ante Ma-rkovi- d.
Ove grupe se javno na-pada- ju
(prema nekim inTorma-cijam- a
Markoviceva grupa e
dijelila letake protiv Kambera).
Nekoliko dana prije pozara is- -
prebijan je crkveni posluimk
Taloja; on navodno zna tko ga
je napao, ali nece da kaze. Sve
ovo stvara dojom da bi pozar [
u crkvi mogao biti posljedica
ovih svadja medju ustaiama. I
No ne treba se iznenaditi ako
prog la se da je to djelo "crve-nih- "
ili Srba. Ustaie nikad ne
govore istinu, pa sigurno nece
ni u ovom slucaju.
Doznaje se da se u Torontu
nalazi nekoliko ustaikih glave-Sin- a
iz proSlog rata, koji iz po-zadi- ne
diriglroju ustaikim akti-vnostim- a.
Teror, ubijonje, uniitavanje,
izdaja — to je ustaiki mefod
Daleko im kuca od poitemh
ljudi.
Ostro
Moskva. — Prije izvesnog
vremena zapodnonjemaJki kan-cel- ar
Konrad Adeauer poslao je
sovjetskom premijeru Nikiti Ser-gejevi- Ju
HruiJovu pismo povo-do- m
incindenta na granici iz-medju
zapadnog Berlina i Isto- -
c"ne NjemaJke. Dvadeset i sed-mo- g
decembra objavljeno e pi-smo
sovjetskog premijera bon-sko- m
kancelaru, koje je on po-la- o
24. decembra. U poietku o-v- og
pisma Nikita HruiJov se iz-vinja- va
da je bio veoma zauzet
dogadjajima koji su se odigra-val- i
u Karipskom moru i 6a zato
nije stigao da ranije odgovori
na ovo pismo. U svom odgovo-ru- ,
sovjetski premijer je deman-tova- o
konstatacije koje je pret-hodn- o
iznio kancelar Adenauer
amencka ustanova i sluii ale-vim- a
amencke politike).
S druge strane, poslije pora-z- a
na proilim izborima premijer
Diefenbaker se mnogo muiio da
nadje pitanje za raspis novih iz-bora
i izgleda da je doloo do
zakljuka da bi to moglo biti
nuklearno naoruianje. Sve tri
opozicione parti je su ranije bile
protiv (manje ili viie) nuklear- -
nog naoruianja, ali izgleda da , odlu2i sam narod putem piebit-s- u
liberali izmjenili stav. Nihov cita.
P I S U NAM
POSUEDNJA "OIPLOMATSKA" MISIJA
Moida je gornji naslov po- - NIK (premda gospodin livi od
malo neobifan, ali smatram da radnika, a radnik nikada od go
je adekvatan, pa iak i preblag spodina), a poznato nam je i to
s obzirom na temu koja se tre- - da se upravo komunisti svuda i
lira — i s obzirom na elemente svagdje bore za poboljianje ra
bez ikakvih skrupula o kojima dnilkih prilika pa, na ialost, is
je ovdje rije£. Jer, uvijek nije tovremeno i gospodskih, zahva
potrebno podriavati uobicajenu ljujuli dominaciji sistema privat
ugladjenost i profesionalnu ob- - nog vlasniitva. A znamo, kao i
zirljivost, i izravnost postaje nu- - on, da vec" sama rijei UNIJA go
Ina, neminovna. vori sama za sebe. Njemu su,
Elementi o kojima se govori doduie, bli.i sreu "radniiki" li
saftnjavaju niita manje nego deri a la Meany, izdajice I uzur
?opor strvinara, koji ne biraju partori, oloi koji !ini kastu sa
ni rijeii ni sredstva, niti oni pre-- mu za sebe.
iu pred bilo £im u nastojanju da A sada da se vratimo na pro
ostvare svoje zamisli i planove. blem "misije" gospodina Krnje
A da je tome tako govore nam vic"a. Mi znamo da je on pobor
u prilog svakodnevne 2injenice. nik i poznati borac, kao i lumaJ
Dovoljno je samo zaviriti u bilo proturjetive i utopisticke ideolo--
koji broj "Hrvatskog glasa", pa gije Zapada — idealizma — a
da biste vidjeli kako se sprovo- - znamo takodjer da je stari poli
de ti planovi, kakvom se iesti-- titki intrigant, iongler, i milje
nom vodi hajka protiv apolitiike nik propale jugoslavenske mo
i liberalne iseljenitke organize narhije, koji je po svr.etku Dru
cije — Hrvalske bratske zajodni- - gog svjetskog rata zajedno s
ce. ostalim kraljevskim skutonoia
Tu se je zaista organizirala ma grebao zubima i noktima u
"elita" narodne gospode, dav nastojanju da "slobodarski Za
no odbateni oloi, medju kojim pad" ne prizna krvlju iskupljenu
bez sumnje "briljira" gospodin tekovinu naiih naroda, tek us
Krnjevic, poznati "stoier" naza- - postavljenu FNRJ.
dnjaitva, reakcije i totalne igno- - Od tada je proteklo mnogo
racije. On, jasno, kroz glasilo vode ispod mosta a narodna
svoje feudalno-buriujsko-ideal- i-stiike
stranke "junaJki" nastu- -
pa protiv svega zdravog i poi- -
tenog medju jugoslavenskim ise- -
Ijenicima, naoruian poznatim
otrcanim i jedinim sredstvom —
crvenim baukom. Koliko je nai
gospodin oajan u nastojanju
da izvrsi joi jedno svoje prljavo!
djelo, da reorganazira (citaj: is
koristi u sopstvene svrhe) HBZ,
vidi se iz toga sto svojim "dip-- 1
lomatskim" potezima odjednom
povezuje titave kontinente kad
dovodi u vezu rad jedne organ!- -'
zacije kao ito je Zajednica ta,
metodama borbe elektricarskih'
radnika u Engleskoj.
Znamo mi da gospodi kao
ito je Krnjevic" smrdi rijeZ RAD- -
HRU5COVLJEV ODGOVOR ADENAUERU
i ргероги&о mu da potrazi pro-ve
razloge koji izazivaju zateg-nutos- t
na granici izmedju zapa-dnog
Berlina i Istocne Njema:-ke- .
Sovjetski premijer je primjetio
da kancelar Adeauer, na zalost,
sve vrijeme izbjegava 6a potra-zi
takve razloge, mada mnogi
novi strogo povjereni dokumen-t- i
i Jinjenice govore dosta jas-no
o pravim krivcima za sifua- -
ciju koja je stvorena oko zapa-dnog
Berlina. Nikita Hruiiov je
primjetio da politika prestupa,
koja se vodi na granicama za-padnog
Berlina, ima drzavne
okvire i od nje se joi uvijek ne
odricu.
Hruiiov je podsjetio Adenau-e- a
6a Zapadna Njemoika ne
lider Pearson cuti, ali zato govo-r- e
niegovi strucniaci za pita-n- a
obrane Hellyer i Orury.
Nova demokratska partija je
ponovo oitro izrazila svoju opo-zicij- u
nuklearnom nooruzanju.
To je ufinjeno u jednom saop-cenj- u
omladinskog vijeca ove
parti je, u kome se optuiuie da
vlada namjerava primiti nuklea-rno
oruije do 1 . aprila. U saop-ienj- u
se traii da o torn pitaniu
gospoda u emigraciji se nisu po
makla ni pedlja. Sacica sljedbe
nika naseg gospodina ne pred
stavlja niita kao ni on, o pov
ratku na staro nema ni govora,
i naravno treba traiiti izlaz iz
bespuca. Od iurjaka Perice I
ine svite nema nikakve vajde —
i sam! su postali konobari i ko
jeita drugo pa sada treba
pokuiati tamo gdje "ima izgle
da", jer je lifna egzistencija,
zar ne? — primarna briga sva
kog pravog "narodnog borca".
Kome joi nije poznato da g.
Krnjevic nije nikada niita ucmio
za narod kojeg naziva "svojim",
da su rabote njega 1 njemu sli!
nih bile samo opsjene, koje su
(Nastavak na st 3)
ma apsolutno nikakva prava no
zapadni Berlin i ukazoo mu 6a
pretjeran broj posjeta iz Zapod-n- e
Njemac'ke u zapadni Berlin
redovno izaziva naknadne pro
vokacije. Hruiiov je rekao 6a I
Adenauer sam dosta cesto putu
je tamo i da svaki put poslije
njegovog boravka u "frontov
skom gradu ' ostavlja iza sebe
loie tragove. On je optuzio A
denauera da za njega nisu vai
ni interesi stanovniitva zapad-nog
Berlina, vec koriienje tog
grada za neprijateljsku aktivnoit
protiv Sovjetskog Saveza, lsto"
ne NjemaJke i drugih sotijalisil
Ikih zemalja.
Hrusfov je u svom pismu ge
vorio i o tome da 2injenice po-(Nastav- ak
na st. 4)
upozorenje Bonu
|