| Note |
OCR Text: ►
Ш-%-
Г
--ГЈ
Ш ННВНВНМЦН1а1аШ т Ја
JUGOSLAVENSKO-KANADS- K! DEMOKRATSKI LIST
VOL. IV NO. 1 (723)
FNR JUGOSLAVIA
SMANJUJE VOJNE
SILE I IZDATKE
Jugoslavenski vojni izda-c- i
u ovoj godini iznosit de
158,500,000.000 dinara (39G milijuna 250 hiljada dola-ra- ). Ta svota predstavlja
ne§to manje od 10 posto na-cionaln- og dohodka.
Proradun vojnih izdataka
podnio je Narodnoj skupSti-n- i na odobrenje ministar o-bra- ne general Ivan GoSnjak
30. decembra.
GoSnjak je takodjer na-jav- io da de jugoslavcnskc
sile biti smanjeno za 20.000
ljudi i da ce se skratit vojni
rok sa dvije godine na 18
mjesecl.
On jo rekao da Jugosla-vij- a nastoj! da sama opremi
svojo oru2ane sile sa potreb-ni- m oruijcm. Glavnu potcS-kod- u
u tome predstavlja a-meri- dko odbijanje da joj
dado patente za pravljenjo
aviona na mlazni pogon. Go-
Snjak je nnglasio da Jugo-slavij- a
ne moie dugo dekati
na americku odluku.
Titovi pogledi na
svjetsku situaciju
Predsjednik FNR J Tito
optimistidki gledn na razvi-ta- k
medjunarodnc situncije.
U razgovoru sa dopisni-ko- m "Borbc" Tito jo izjavio,
da do Jugoslavia nastavit
politikom "aktivne suradnje
sa svim zemljnma na Zapa-d- u
i Istoku". On je dodao da
noma razloga dn se pesimi-stid- ki gleda na razvitak mc--
Ijunarodne situacije. SndnS-мј-а
napotost "moie i mora
iti ublazcna".
Predsjednik Tito so po-bn- o
osvrnuo na odnose
Tugoslnvije i Sovjctskog Sa-voz- a.
On je rekao da idco-1бк- а
razmimoilaienja ne
miju da porcmeto dobre
dnose izmedju dviju drza- -
a. On se izjasnio protiv
"budno polemike'
Osvrcudi se na situaciju u
Utocnoj Evropi Tito je rekao
ia je glavni zadatak "stnbi--
.irati situaciju" 1 Madjar- -
koj.
Promjene u --Poljskoj ocje--
tujc kao "vrlo pozitivan"
riloff razvitku socijalizma i
uvanju mira.
Sto so tide Jugoslavije.
. vni je zadatak podici 2i-t- ni
standard u suglasju za
rodnim zahtjevima. Na
m polju no smije biti raz-- e
u vladinim rijecima i
- lima, rekao je Tito.
Eisenhower
jc predsjednik
.
EiJenho- -
Her Konacno o_.1u,.k_..wп.ч'г" cnV -~-t- skom premijeru Bulganji-- i
na njegovo pismo od 17.
vembra 1956.
Eisenhower je odbio saziv
Kf Tferencije o razoruianju
zjavio da de Sjedinjene
iave nastaxit svoje iiapo- -
- za razoruianje u Ujedi- -
?enim nacijama. USA ce
dnUeti svoje prijedloge
a zasjedanju Generalne
.upStine UN Ш komisiji za
azoruianje.
Eisenhower je rekao da bi
:o spreman da se astane sa
fcjlffanjinom i poglavicama
Л
TORONTO, FRIDAY,
Prvi kanadski strajk protiv
automatizacije
STRAJK LOzAcA PARALIZIRAO GPR zEUEZNIcKI SISTEM
Radnici se
i
4.
U srijedu 3. januara, u 4 sata poslije podne, zapodeo je Strajk 3.000 lozaca kod
Canadian Pacific Railway.
Ostali 2eljezni6nri postuju strajkaSke straze pa je prekinut svaki saobradaj
na ovom 17.000 milja dugadkom zeljeznidkom sistemu, koji uposluje 75.000 ljudi.
Burzoaska stampa
i 51 raj k
"Globe and Mail" u utodniku
pmodom itrajka ieljeznlfara
piie da u i Itrajkoti "clupi",
a adainji da Je "наЈк!ирЦГ.
Hurioaska lam pa Je uvijek
protiv itrajkoT — na Irani
povlodavaca, protiv radnika.
Elo zaMo Je radnicima po-treb- na radnilka Stampa.
Poljoprivrcdu napustilo
S0.000 ljudi
Fedcralni ministar rada
Milton Gregg u svom iz-vjcSt-aju
za 195G. navodi
da jo u toj godini poljo-privredu
napustilo 80.000
ljudi i proslo u industriju.
To je dva puta vise nego
u ostalim godinama od
svrSetka Drugog svjotskog
rata.
Sta imnju i ta ncmaju
stanovi u Kanadi
U Kanadi imade 3,974.-00- 0
tanova.
3,817.000 stanova (96
posto) imaju radio, 2,132,-OO- O
televizijski prijemnik
(54 posto), 2,930.000 ima-ju
telefon (74 posto).
All 40 posto stanova ne
maju pravilnog zahoda, a
jos veci postotak nemaju
kupatila.
Zapadnonjemacka armija
ima 70.000 vojnika
Bonn. — ZapaJna Njcnuka do
kraja Лл1с goJine raspolagati (c
armijom oJ 120.O0O do 135.000
vojnika. Ministar obrane u bonn-Ao- j
vladi Josef Strauss iaja.io je
da zapadnonjemartea armija ve£ sa-d- a
ima 70 000 vojnika.
... i;i.:u А~Лп-- п Л-- пА л ш _.,„ iasad smatral
da je najbolje da se to pita-ni- e
razmatra u okviru Uje- -
Hinienih nacija. (Ujedinjene
nacije godinama uzaludno
razmatraju to pitanje. jer
medju ve-liki- m nema sporazuma
driavama.)
Eisenhower je izrazio za-vnlit- vo
Sto je Bulganjin
djelomidno prihvaUo njegovj
prijedlog o zradnoj PeJ
ctji ("otvorenom nebu"),
je izraiio laljenje Sto pa
nije prihvatio u cijelosti.j
,f„.oH,Vi list "Toronto
Dailr Star" je nedavno pisao
JANUARY 1957
bore za povecanje nadnica
osiguranje posla
Do strajka jo do§lo zbog
odlu2nosti kompanije da u-ki- nc
1о2абе na dizel lokomo-tivam- a,
Sto bi znaiilo otpu-Stanj- e
jednog broja loiaCa
ili prebacivanjo na dru-gov- e
poslove. CPR je je-di- na kompanijn na ameri6-ko- m kontinentu koja to po-kuSa- va uraditi, no noma
sumnje dn bi ostalo kompa-nije
slijedilo njczin primjer
nko bi uspjela.
Prema tome, StrajkaSi
brane svoj posao, koji jo u-gro- 2en tchniikim napred-ko- m. Ovo je pr'i takav
strajk u zemlji I ima veliko
znaccnje za sve ostale grane
privrede, jer automatizacija
jo postala opca pojava.
Strajka§{ takodjer isticu
da je njihova borba u opcem
interesu, jer ukidanjom jed-no- g
iovjekn na lokomotiva-m- a
povecao bi sc broj ielje-zni£arsk- ih nesreda.
U pitanju je takodjer po-viSi- ca nadnica. Unijn je tra-?il- a
25 ccnti po satu. Konci-lion- i
odbor je preporu6io i
kompanijn daje povisicu od
7 centi sata i 5 centi u junu
1957. godini.
Pregovori izmedju unije i
kompanije vode se od fe-brua- ra 1956. t.j. 10 mjc3eci.
Posljednjih dnna prego-vo- ri
su vodjeni pod pokroi-teljstvo- m federalne vlade.
nli bez uspjeha.
Jedno vrijeme jo izgleda-l- o
d.4 vlada namjerava za-bran- iti Strajk. kao fto je to
uradila nekoliko puta ra-nij- e.
ali do toga nije doSlo.
StrajknSi su dlanovi Bro-therhood
of Locomotive
Firemen and Enginemen.
Diplomiranjc inzenjera
u svijctu
U Ilritanijl je 1931. Kodine
diplomiralo 4 .0O0 inienjera. u
USA 2X000. a n SSSK-- u 6S.0O0I
4a in tni nriif11nr 11Чп1РП
Ijiv za SovjeUki Savez a
svrha je da se zateiu prego-vo- ri
o razoruianju.)
Bulganjin je predloiio
smanjivanje oruzanih sila
svih zemalja, smanjivanje
vojnih rashoda, zabranu a-toms-kog
i hidroenskog o-ru- 2ja.
"Socijalisticki oblik
drustva jc za Indiju
vie ncgo pozeljan
Jscw Delhi — Iicradn;a sori,a-listicko- g
oblika drultxa je za In--
odbija konferenciju
razoruzanju
PRICE 5 PER COPY
NA ClJOJ STRANI?
Torontovftki kontroler Ford
Ilrand Je funkcioner Jedne unije.
V Kradkku uprau Je biran po radnitu i kao radniki pred-utavnt- k.
Ali poolije pet Rodina
u gradskoj uprai Hrand e pri-lif- no
promjenio . . . On Je oih
dana ;oorio na atanku Jed
nog burioakni; kluba i, aludi-raju- ri
na (trajk loiafa rekao, da
u porolma izmedju radnika i
kompanija potoje dlle ntra-ne- ."
Saki rovjek pri птоЈој zdra-o- j
pametl zna da u nvakom
nporu pontoje "dvije atrane",
ali je I Mo tako dobro poznato
da nvaka atrana ima aoje bra
nltelje. Zato e pota%lja pitanje
na cijoj Irani e nalazi i tije
interexe Itrand aada brani.
Sile mira cc porasti u
1957., kazc HruScov
U izjavi cehoslovaikom
Ibtu "Rude Pravo" sckretar
KomunistiSko partije SSSR
Kikita S. HruScov je rekao
da "noma sumnje dn се sile
mira joS viSe porasti u 1957.
godini i to 6c povoljno utjo-ca- ti
na poboljSanje medju-narodn- e
situacije."
On je rekao da su silo
mira omele ostvarenje impe-rijalistik- ih ratnih nvantura
u Egiptu i Mndjarskoj.
Pobjeda antiimperijali-sticki- h sila na Okinavi
Za nacclnika grada Xaha.
glavnog grada Okinave. iza-bra- n je Knmejiro Scnaga,
poznati protivnik ameriiko
okupacije.
Okinavu su Sjedinjene
Driave odvojile od Japana
i pretvorile u orijaiku vojnu
bazu.
Nasser cc posjetit SSSR
Egipatski predsjednik A
G. Nasser je rekao jednoj
sovjetskoj delegaciji da 6c
sigurno posjetit Sovjetski
Savez u toku 1957. godine.
Kasser je trebao posjetit
SSSR u oktobru 195G., ali je
posjet morao odgoditi zbog
napadaja na njegovu zem-Ij- u.
dtju vile nep роХеЈјпа jer drukflji
sistem ne bi rodio napredku. rekao
je premijer Nehru. govreci pred
skupom indijskih nau&uka odabra-ni- h
da suradjuju sa plamkom Vo-misifo- m.
On je dodao dx Indija
nrfe kopirati niSji sistem, ved c"e
tskustra draph zemalja kortstiti i
uskladftrati sa svojim uskrvima i
potrebama kako hi se uklonile ne--
lednakosti izmedju bojcatijih i siro- -
mainijth i razne kastinslce opade
Nehru je istakao nuinost dx se
India brzo rarnja akd ieli da ko--
risti i ostalom rrijetu.
Cijev radnistva. u 1Q57
Zdravstveno osiguranje,
povecanje penzija, nadnica
osiguranje mira
Uzakonjenje zdravstyenog osiguranja je glavni cilj Kanadskog radnic-ko- g
kongresa (Canadian Congress of Labor) na zakonodavnom polju u 1957.
godini, izjavio je predsjednik Kongresa Claude Jodoin u svojoj novogodisnjoj
poruci.
Jodoin je rekao da je organizovano radnistvo razocarano sto zdrav-stveno
osiguranje nije uvedeno u 195G. godini. On je osudio frderalnu i pro-vincijal- ne
vlade zbog odugovlacenja.
"Zdravlje kanadskog na- -
rod4 je neSto Sto se ne bi
smjelo pretvarati u politiiki
nogomet i Kanadski radnit-k- i
kongres ce u2initi sve u
svojoj moci da se zdravstve-no
osiguranje uvede u 1957.
godini", rekao je Jodoin.
Jodoin jo dalje kazao da
ce sc Kanadski . radni6ki
kongres boriti za poboljSa-nje
penzija i unapredjenjo
Skolstva.
U 1957. godini organizo-vano
radniStvo do nastavit
borbu za ckonomske pobolj-§ic- e
(povecanje nadnica
itd.)
On je odbio tvrdnjo kapi-talist- a
da borba za poviSicu
nadnica prouzrokuje infla-cij- u.
Doreci sc za poviSicu
nadnica radni§tvo snmo na-stoj
i da nadoknadi ono Sto
gubi porastom cijenn.
Jodoin je dalje rekao:
"Mi smo uvjereni da su
napori za poboljSanje neop-hod- ni
za rastudu privrcdu, a
sigurno noma nikoga tko ce
kazati da jo Kanada stigla
do granica svog ekonom-sko- g
razvitka . . .
"Radnistvo je svijosno
svojo odgovornosti, knkoi
prema svojim dlanovima ta-ko
i prema zemlji opecnito.
su da so
nalazi na "zdravim temelji-ma- "
i da cc 1957. za-biljci- en joS vedi napredak.
Oni prorokuju nastavak
povedanje
vanjske trgovine i daljno po-diza- nje standarda iivota.
Gencralni guvorner Vin-cent
u svojoj poruci
jc izrazio nadu ce u 1957.
Ore je Shirley рјета.
1€Ш i tetevizijukvt:
prvirrama koji Je
proclaSen najbotjim kanadkim
teleTitijkim
{CDC Pktmte Sertue)
NaSe unije ne vide zasto b!
prestalc traiiti poboljSicu.
"Dapade, u lice radikalnih
tehnoloSkih promjena i pro-Siren- ja
automatizacije, ne-ophod- no
je odriati visoki
nivo kupovne modi ako se
hoce imati triiSte za robu
koja so proizvodi svo ve-ci- m
kolidinama."
U osvrtu na medjunarod-n- u
situaciju Jodoin je podu-pra- o
politiku kanadske vla-de
u vozi sa ratom na Sred-nje- m
Istoku i zagovarao
stvaranje jedne stalne me-djunarodnc
oruiane silo.
"NaSa najbolja nada za
mir", rekao jo Jodoin, "na-lazi
so ne u rjeSavanju spo-rov- a
vec u njihovom spreda-vnnj- u
. . . Ako hocemo mir,
moramo pomoci gladnim na-rodim- a.
U toku 195G. kanad-sk- a
vlada je povecala svoju
pomod slabo razvijenim ze-mljnma,
ali je mora povecati
jos vise."
Jodoin je podvukao va2-no- st
ujedinjena knnadskih
radnidkih unija odnosno
stvaranje Kanadskog radni-dko- g
kongresa u nprilu
195G. To je bio dogadjaj od
prvprazrednog znndajn ne
samo za radniStvo vec za
cijelu zcmlju.
kao:
"U ovom uznemircnom '
svijetu, gins Kanado so duje j i ni anus ftnnaaiiani u izvan- - r rednoj sili Ujedinjenih na-rod- a (na Srednjem Istoku)
igraju svoju ulogu u poma-ganj- u da so oduva mir."
Ministar trgovinc Howe
je priznao mogucnost zasto-j- a
u nekim granama indu-strij- e
i u poljoprivredi, a
ministar dohodka McCann
je rekao da ce se
politika ogranidavanja kre-dit- a kao sredstvo protiv in-naci- je.
1 Ministar rada Gregg je
1 rekao da de se u 1957. na- stavit sadasnji "visoki nivo
, uposlenosti i dohodka". Sa-daS- nji broja nezapo-slerii- h je samo "sezonska
pojava."
Vrijednost proizvodnje i
posluga u 1956. godini izno-sil- a je 29 milijardi dolara ili
detiri puta vile nego pred
ratom. (Da li se radnidki i
farmerski poloiaj poboljSao
za detiri puta u torn perio-du- ? Nije. A zasto nije?)
Burioaski ekonomski pre-dvidj-aju da de se nacionalnl
dohodak u idudoj godini po-ved- ati za 8 posto u poredje- -
nju sa 19o6 Dohodak rad- - nika ce se popredno pove--
dati za 6 posto, a farmers
malo ili Oni tako--1 djer odekuju daljni porast
--
1
Izjave kanadskili drzavnika i ekonomisia
prilikom nove godine
Premijer St. Laurent, i bit udinjeni znndajni koraci
drugi dlanovi federalne via- - I u pravcu osiguranja mira.
do u svojim izjavama prill- - I Ukazujudi na medjunaro-ko-m
nove godine podvukli dnu napotost Mnssey jc re- -
kanadska privreda
u biti
industrijalizacije,
Masaey
da
Ндппег,
rakorodilac
~Shwtim",
prerramom 191.
u
nastavit
porast
nimalo
cijena.
Uspjeh priredbe "Jedin-stv- a"
u Vancouveru
Pri zakljucku ovog bro-ja
prlmili smo vijest iz
Vancouvera da je banket
"Jedinatva" u petak 28.
decembra bio "vrlo uspje-ian- ".
Posjet je bio dobar
i sakupljeno je oko 500
dolara u fond "Jedinstva'.
Opiirniji dopis o tome sli-je- di.
Istovremeno Vancouver
je poslao 6 obnova i 2 no-ve
pretplate te 400 dolara
u fond novine. Ovo nije
ukljuceno u tablicu koja
se nalazi na drugoj stra-ni- ci
ovoga broja, jer je
stiglo u januaru.
NASI POKOJNICI
jovo matic
Vancouver. — U petak 28
decembra, u 2:30 poslije
podne umro je Jovo Matic.
OpSirnija vijest naknadno.
TONI SUBAT
31. decembra u Torontu
je iznenndno prcminuo Toni
Subnt, rodom iz Hreljina,
Hr'atsko Primorje. Sahra-nje- n je u detvrtak 3. januara.
NIKOLA CRNKOVI0
Nikola Crnkovid, star 30
godina, iz Port Colborne
(Ontario) izgubio je zivot u
automobilskoj nesredi kod
mjestnnca Stcvensvillo. Au-tomo- bi!
se survao u potok
dubok detiri stope i Crnko-vid
so utopio.
Povecanje kanadskog
pucanstva
U 1955. godini u Kana-di
se rodilo 442.937 djecc
(28.4 na 1.000 stanovnika.
Kad se odbije broj umrlih
onda sc pudanstvo u 1955
povecalo za 314.000. (Do-seljeni- ka jc bilo oko 1 10.-000- ).
Smrtnost jc iznosila 8.2
na 1.000 stanovnika. Samo
4 zomlje u svijetu imaju
manju smrtnost.
Medjutim, smrtnost no-vorodjend- adi je "ozbiljan
problem", kaie ♦ u slui-beno- m saopdenju, i iznosi
11 posto svih smrtnih slu-dajev- a.
Broj vjendanja je pao
sa 8.5 na 1.000 stanovnika
u 1954. na 8.2 u 1955. To
je najniii nivo u poslije-ratni-m
godinama. Opada-nj- e
vjenadanja je zapo-del-o
1951. godini.
26.000 nezaposlcnih
u Torontu
Na dan 27. decembra
1956. u Torontu je bilo
26.673 nezaposlcnih, sa-опс- ата National Emulor- -
ment Service,
U posljednje vTijeme
broj nezaposlenih se pove--
cava za oko 2.000 nedjelj--
no.
|
