000162

OCR Text: iiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiii
CITATI
Sirija i velikc sile
ftukri Kuatli, pretajednik Siri-ak- e
Ilepublike, a 'jorora рото--' dam nationalnog praznika:
"Salt odnosi sa Sovjetskim
Sdiezem, koji nas niukoliko ne
tezttju ni na polititkom ni na
гојпот plaiu, tisto su prijatelj-sk- i i nesebitm. Sto se tHe Sje-dmje- mh
Dt£a.a, Loje smo bra- -
zbog stava usmjenog u tre-nuti- u
agreiije ptotiv Egipta, na-ILilo- st
konstatujemo da su one
mfeilo dalje g razumi'teranja a~
rapske strari u borbi protiv tm-ptrijaliz- ma, pottle da daja pot~
streka imptrijaHzmu i tiljet ima
IzratW.
Odnosi Istok—Zapatl
Prri м-kret-ar CK KI SS Ilru-M- ur americkom ambaaadoru u
MoHkii:
"Mt se urijeA driimo sztata
loje smo dais na konferencip u
Ztnevi . . . Alt se foi nadamo
da te se poatitt ntUo lonkret-n- o
Sto fe omogudti da se obno-r- e
Jobri medjunarodni odnosi.
Sporazumimo se. Air to moSemo
da utinimo tako da se ne nailo-d- i
ni jtJnima ni drugitna".
Xaoruzavanjc
Englntki lit "Manchester
Guardian" u ?Ianku o naoruZa-vanj- u pile:
'Prite o naarutaranju snaga
ote Hi one zemlje taktitkim ntt-ktearni- m
oruijem prikriraju fi-njeni- cu
da to oruije moie biti
isto talo dtsttuktirtio kao hiro-linu- la
bomba. Sent a nikakrib
garancifa da le lak biJrogen-ti- e
bombe Jugo ostatt monopol
nekoliko zemalja . . ."
Illllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllll
DOPIS 17. LJUBLJASh
SLOVENCEM V
AMERiKI IN
KANADI
Nedromno J 'fflnogo Sloven
err Amrriki in Kanadi, ki tu bill
m-- d Prvo avetovno лојпо v Kar-patih,- .v
Galicljl in r I'krajlnl.
mnojti pvtrm pa tudi lut ojni
ujetnlki v Kualji. Mod Slutenci
k o a pa Ir I etotni .ojni
rnili ix шкека ujetnillva te
]e mnogo Ruwrilu tudi a Ok-tobra- ki retolucijl.
Zcodoylna narudov pozna
precej retolucij. Vae e razli-kujej- o
od Oktobrake reoIucije
po tern, da to bite enotrani.ke
retolucije. £ele Oktobnka rrw).
lucija i je laatavila cilj — od-prav- iti vcakrino izkurianje in
ixUtranili in nakrne izku
rilcrvalco in zatiralce.
NiMe te ne upa tajili, da ni
o dogudki pa Oktobreki ro. luciji polrdili, da nti upirajo oil r SotjeUko ruoko republiko, in
da џо na vnrrn podrufju prene-l- i
bo) na neton ptizornico.
V orkanu Uktobnke rerolu
ci}e ki je pometal celo Hwiijo
Je bilo tudi -- ! SloTrncer in
zdaj po 40 Ittlh e apet aporoi
njamo te delete in naroda, ki
Se zmiraj a polrttитапјет кга
di nor druibeni red.
7aih pomenijo 40 deetletja
ranore e kot hi ni llovrk mi-ti- l.
Mnogo ameriskih rojakov
Se nl poxnal da o prijatelji. ki
al jih (lovek mora ieleti za pri-Jatelj- e.
O teh naprednih dobro-mialej- ih Ijudl. je treba Se so
roriti, treba jih apoznatl. ami
pa morajo Se tnaraikaj tedetL
SloTrnke udelefenee Oktobr
ke rerolurije. rabi delorni od
bor za prolao 401etnice, rae
biSe --rojne ujetnike iz prre
vetorne rojne ki no leta 1917.-192- 0.
ziveti r Kuijl. da plane-n- o
ali oebno aporoe avoje po
mine r tedanji dobi, a more-bit- ni
atoji udeleibi. o revoluci-jonarni- h
dorodkih. r lopi, ki
ao jo tedaj imeli ujftnikiSIo
renei r taboriyih, т rerolectjL r drlatijanki rejni. Koritne
bodo tndi naredbe druzih ude-lelene- er. Spomine in podatke
poiiljajle na na!or- - Detoreem
odboru жл proelavo 40-lotft- W Oktobnke revelecij. LJeblje-na- .
ToraiicVra. 5.
Todatki nam bodo lnliU da
uitotorimo kotiko Slorencer je
bile odeleienik т Ku-i- ji in kak-Se- n priperek ao imeli r teh do-Kf-dk- ih. Spomine in podatke
lahko poiljete tndl na naalor
Lojze Zdrarje. ReMca. 11, LJb-Ijan- a.
Zanimaj na tudi podatki dejarti rojnih ajetnikor po rrnitri r Aratrij leta 191S. in
r JaR.avij leta 1919— 1921.
Pomembai pedatki bod priob-iet- ti
т laaopUjo.
LOJZE ZDRAVJE.
штшттшттшшт
USTASKO PODZEMUE
POZADINA ATENTATA NA PAVELICA
(Nastavak iz proslog broja)
Tko je drzao Pavclica
na lancu
Pravednoj kazni naSih
naroda izbjejrao je i ratni
zIo£inac Eujjen Kva-rnik- ,
zvani Dido, sin Slavka Kva
ternika, takozvand voj-skovo- dje NDH. U godina-m- a
1941. i 1942. Eugen
Kvatcrnik je bio desna ru-k- a
Pavelideva i Sef zl0£la- -
snog UNS-a-.
U emigraciji jc I'avelic
izjavio, da je za zlo£ine u
NDH vecim dijelom krivac
Eugen Kvaternik. Dabome,
zloginac Kvaternik uzvra-ti- o
mu je jednakom mje-ro-m. On je poceo jnvno da
pripovijeda i o onim stvari-m- a,
koje su bile dotada po-zna- te
samo najuzoj Paveli-dev- oj druzini. Kvaternik se
brani i tvrdi, da je zlo6ine
vrsio po izriditom Pavelice-v- u nalou, jer je bio mlad,
zanesen i pod njetrovim u-tjeca- jem. Ali da se u cmi-Krati- iji otrijeznio i da ne
2eli vise Sutjeti, nct?o da 6e
s istinom izici na vidjelo.
Kvaternik je dokraja raz-Kolit- io Pavelica u redovima
emiffracije, skinuo ga s pi-jcdes- tala nckakvotf, makar
i ustaSkog lidera, na rang
obicnog kukavic, lakeja i
Mussolinijeva placenika.
U dasopisu "llrvatska re-vij- a"
od septembra 19o2.,
koji izlazi u Buenos Airesu,
a u 51anku pod naslovom
"10. travnja 1911. godine"
Kvaternik je zadao tcSki
udarac Pavclicu. Poznato
je nalme, da jo stvaranje
NDH PavelitS medju svojim
istomiSljenicima pripisivao
sebi u "zaslugu". Medjutim
Kvatcrnik tvrdi, da je Pa-vel- i6 laino scbi pripisao
nekakve zaslugp u stvara-nj- u
takozvane NDH. Svoju
tvrdnju Kvaternik potkre-pljuj- e
opisom nmbijenta, u
komc su Pavel id i njegova
ustaSkn skupina u Firenci
(Italija) dodeknli progln-sonj- e
NDH. Evo, ito kaie
Kvaternik : "No stvarni tok
dogadjaja bio je zn usta-бк- и
skupinu u Firenci bolni
mistorij. Gospbdja dr. Pa-vclica
znala bi onih dana
izvrstno karakterizirati nas
polozaj rijeCima — mi tu
sjedimo, a dogadjaji se ra-zvijaj- u".
9. aprila 1941. g.
prije podne Pavelic je is-proba- vao ustaku unifor-m- u.
koju mu je na brzinu
sio talijanski кгојаб. Na
Kvaternikove upite. Sto
treba da rade, Pavelic" nije
znao ni§ta odgovoriti, nego
da treba Cekati i vidjett,
kakva ce obavjeStenja do-nij- eti
iz Rima faSlstifki
potpukovnik Sangiorgio.
Koliko jc ustasa bilo
u Italiji
I zaista, tog popodneva
stigao je iz Kima potpu-kovnik
Sangiorgio, ali pra-zni-h ruku. Nije bilo nika-kv- a
naredjenja ni obavje-stenj- a. Rekao je, da jos i-- ma
vremena, da ce se gla-v- ni dogadjaji odigrati tek
poslije 17. aprila.
To znadi.da je Pavelid
kae i svaki agent bk) lilen
inicijattve i da je morao
Z
"™тгттттт
STRANA 3
x y j t'jiPi
__ Q,v
— Da znai, neJu nama je st rleno.
cckati naredjenja talijan-ski- h
obavjestajaca. U to
vrijeme on nije imao nika-kv- a
u6eSca u onome, Sto se
dogadjalo na terenu Jugo-slavij- e,
ncgo je zajedno sa
svojom zenom, Eugenom
Kvaternikom, Mijom Bzi-ko- m, Peinikarom i Serva-cije- m mirovao u Firenci 6e-kaju- ci da ga Talijani uba-c-e
u Hrvatsku. Ostale usta-S- e nalazile su se u logoru
Pistoji, a bilo ih je oko 200.
To je svn snaga, kojom se
Pavelic za vrijeme NDH
toliko hvalio i mudro sakri-va-o njezino brojno stnnje.
Prema pisanju Kvaternika,
tog istog dana, t.j. 9. apri-la,
krenuli su on i Pavelid
u logor Pistoju, jer su i sa-- mi Talijani bili iznenadje
ni njema£kim uspjesima u
Jugoslaviji. Pozurili sU, da
Sto pHje ubace u igru svog
agenta Pavclida, tim viSe,
Sto je njemaaki agent u Za-gre- bu Slavko Kvaternik
vec punom parom radio po
uputamn nncistiikog oba-vjestaj- ca
Лгее8ептеуега.
Dolazak u logor Pistoju
Kvaternik opisuje ovako:
"Posjet dr. Pavelida logo-ru
u Pistoji bio jo njegov pri susret s ustaSama po-slije-
1934. godine . . . No
ta skupina nije ni fiziCki ni
tehni£ki predstavljala bilo
kakvu vojniCku snagu ni
vrijednost . . . U logoru us
taSe su dobili talijanske o-do- re iz abesinskog rata, s
hrvatskim trobojkama kao
oznakama, talijanske pu--sk- e
Bereta i nekoliko stroj-ni- h
pusaka. Sve jc bilo sa-m- o
na brzu ruku improvi-ziran- o
i konacno formira-nj- e
izvrSeno istom 10. apri-la
ujutro".
Karlbvacki jntcrmczzo
Pod tim naslovom u is-tom
clanku Kvaternik pri-povijeda
t!o ilustrativno o
onome. sto se odigralo 14.
aprila 1941. u Karlovcu.
Ustaski karavan od 200
ustala u nekoliko talijan-ski- h
autobusa stigao je u
Karlovac. U radnoj sobi
karlovackog ustaJe dr.
Nikiica docekao je Paveli-ca
Slavko Kvaternik, Euge-no- v
otac. i kod prvog stiska
ruke zapitao ga : "Ante.,i5to
B O R N Г PAROLE
Ke ttlim se i dalie topipromitirati!
si obedao Talijanima za
slobodu, koju su nam da-li- ?" Pavelic je razumio, da
iza Kvaternikova pitanja
stoje Nijemci, pa je brane-c- i
iriterese faSisticke Ita-lij- e, uvjeravao Kvaternika,
da de sve biti u redu i da
se niSta ne boji. OkrenuvSi
se prema .Eugenu Kvater-nik- u, Pavelid ga zapita:
"Sto misliS, da ne idemo u
Zagreb?"
"Odgovorio sam", piSe
Kvaternik: "Poglavnide, to
ne mozemo napraviti. Ne
vjerujem, da ce biti inci-denat- a.
No Sjbog oprcza
mozemo idi preko Podsuse-d- a
i udi Ilicom, a ne Sav-sko-m
ccstom, gdje nas dc-kaj- u.
Idi moramo svaka-ko.- "
Pavelic je odgovorio:
"Sutra u sedam sati prije
odlaska dogovorit demo se
kojim putem krecemo."
"Ovdje dr. Veesenme-ye- r,
posebni opunomocenik
ministarstva vanjskih po-slo- va
Njemadke, trazi dra
Pavelida". Odgovorio sam
preko telefona, pi5e dalje
Kvaternik, da Pavelica sa-d- a
nema, na ito mi je Vee-senmey- er rekao :."Saopdite
mu, da mora docj smjesta u
Zagreb. To je izridita 2elja
njemadkog mbnistarstva va-njskih
poslova". Veesen-meyero- v
glas, pise Kvater-nik,
bio je imerativan i be-zobraz- an. Kad je Kvater-nik
malo kasnije saopdio
Veesenmeyerovu poruku
Pavelidu, ovaj je odgovo-rio:
"Sada ne mo2emo idi.
Ministar Anfuso je na putu
u Karlovac. Za pol sata bit
de ovdje." Kad je Anfuso
dosao u Karlovac, Pavelid
je pred njime sakrio Slav-ka
Kvaternika. Evo, Sto o
tome pile Eugen Kvater-nik:
"Koji razlog ima dr.
Pavelic, da pred Anfusom
sakriva Slavka Kvaternika,
koji je pred detiri dana u
n j e g o v o ime proglasio
NDH? I tu se je radilo sa-m- o
o izbjegavanju svjedo-k- a,
koji bi mogao otkriti di-ta- v
Pavelidev plan. No ovaj
puta to ne de biti tako lako.
Pavelid se povlaci u radnu
sobu dr. Nik5ica sam s An-fusom.
Nas 3 (Veesen--
- SKRATITI RADNO VRIJEME I P0VE6ATI PLATE
SE UBLAzlLE POSUEDICE AUTOMATIZACIJE!
- UZAKONITI PUNU ZAsTITU SVIH KANADJANA PRO-TIV
BOLESTI, NEZAPOSLENOSTI, SLIJEPOcE I STAROSTI!
- 0SI6URATI PARITETNE CUENE FARMERIMA!
meyer, koji je u medjuvre-men- u
stigao u Niksicev
stan, Slavko i Eugen Kva-ternik)
dekamo u drugoj
sobi preko hodnika. Nakon
kojih pola sata Pavelic do-la- 7i
u nasu sobu s tekstom
jednog brzojava odredje-no- g
Mussoliniju, u kojemu
u ime hrvatske vlade tra±
priznanje NDH od talijan-ske
vlade. Brzojav, sastav-Ije- n
na talijanskom jeziku,
sadrzi slijedece fraze : "hrvatski narod izrazeva
svoju najdublju zahvalu
slavnim talijanskim eeta-m- a
na oslobodjenju Hrvat-ske.
Hrvatska ce uci u novi
evropski poredak, pod o-krilj- em
i zaStitom fa§istid-k-e
Italije. Kod odredjenja
granica nove drzave vodit
de napose raduna o talijan-skim
pravima u Dalma-ciji- ".
— JoS mi je danas
pred odima, pi§e dalje
Kvaternik, reakcija pok.
vojskovodje i dra Veesen
meyera, koji nisu dali Pa-velidu
ni do rijedi. Obojica
su a limine odbili cijcli br-zojav.
Veesenmeyer je do-st- a
uzrujan i veli: "To je
nemogude, a gdje smo mi,
koji smo snosili glavni te-ret- ." Kvaternik dalje piSe,
da se Pavelid i Slavko Kva-ternik
nisu nikako mogli
sporazumjeti oko brzojava.
Veesenmeyer je gurao Sla-vka
Kvaternika, da zajed-no
sa Pavelicem potpiSe
pozdravni brzojav Hitleru
i Mussoliniju, a Anfuso je
pritiskao Pavelida, da posa-lj- e
brzojav samo Mussoli-niju.
I kad je Veesenmeyer
primijetio, da de Anfuso
pobijediti i da de Pavelid
poslati zaista brzojav samo
Mussoliniju, skodio je na
karlovadku postu i naredio
njemadkoj vojsci, da iakop-d- a telefonsku vezu s Itali--
jom. Anfuso je krenuo u
Zagreb da preda Pavelidev
brzojav, ali ga je tamo Ve-esenmeyer
sprijedio na isti
nndin.
Da zavrSimo. Kvaternik
je tim svojim dlankom re-kao
dosta, dak i viSe nogo
je htio. Iz njegova opisa
dogadjaja, u kojima je u-destv- ovao, izlazi ono, Sto jc
sama stvarnost ved davno
potvrdila, da jc Pavelid bio
najobidniji agent fasistidke
Italije, da nije igrad nika-kv- u
politidku ulogu, nego
spremno cekao, da ga Ta-lijani
ubace u Hrvatsku.
On nikoga i niSta nije'pred-stavlja- o
izuzev sebe i jed-n- e
skupine bijednih skitni-c- a
i razbojnika s Liparn.
Pavelicevu "oslobodiladku"
ulogu sveo je Kvaternik
potpuno na nulu i u odima
najfanatidnijih Pavelicevih
pristalica. NDH je dista
tvorcvina Anfusa i Veesen-meyer- a,
odnosno Mussoli-ni
ja i Hitlera, i Pavelid jc
obidna kukavica, patoloski
egoist, kojeg talijanski fa-St- sti drf e na uzici i dozvo-ljava- ju
mu da kasnije Iz-r- §i
ncduveni pokolj u na-S- oj zemlji. Njegova se ulo--
( ga svodila na obidan zlo-di- n: klanje Srba. zidova i
Hrvata za rajun fasizma.
(Nastavit ce se) "1
DA BI
COLDWELLOV APEL
(Nattavak sa strane 1)
Goldwell je kazao da je u svijetu vec eksplo-dira- no
oko 60 atomskih i nukleamih bomba i po
misljenju nekiti sfruenjaka radijacija se povecala
do stupnja gdje nastaje opasnost za zdravlje ljurii,
Drug, struenjaci smalraju da taj stupanj jos nije %
dostignul.
"Mi od CCF smatramo da postoji lolika sum-n- ja
da ne bi smjeli uzeti sansu", rekao je Goldwell.
On je kritizirao stav Sjed, Drzava, SSSR
i Velike Britanije, Posfalo je jasno da velike drzave
ne mogu da dodju do sporazuma i ne preostaje dru-g- o
nego da "male drzave preuzmii stvar u svoje
ruke", rekao je Goldwell. Kanada treba biti u prvim
Premijer St. Laurent jos nije odgovorio Cold-well- Uj
a ministar vanjskih poslova Pearson je na
fzbornom mitingu c Medicine Hat (Alberta) re-kao
da je nuklearno oruzje opravdano, jer da pred-sfav- lja
"zapreku" ratu.
REZOLUCIJA CCF
Provincljalna konvencija CCF u Brltanskoj
Kolumbiji je usvojila slijedecu rezoluciju:
WHEREAS CCF Member, of Parliament
have repeatedly urged the Liberal Government
to demand a cessation of nuclear tests, and;
WHEREAS the CCF position in regard to
the danger of the continuation of H-Bo-mb
tests
has been amply supported by extensive research
and by statements from humanitarians like Dr.
Albert Schweitzer;
AND WHEREAS the continued existence
and stockpiling of atomic weapons is a serious
threat to the existence of all life on earth;
THEREFORE BE IT RESOLVED THAT this
Convention commend the CCF MP's for their
efforts and urge them to continue to press for
a declaration by the Canadian Government that
Canada is opposed to a continuation of these
dangerous and pointless tests;
AND BE IT RESOLVED that CCF federal
Members and National Council press for conti-nuous
research into the danger to present and
future generations of the effects of Strontium
90.
AND BE IT FURTHER RESOLVED THAT
a world agreement be sought through the Unit-ed
Nations, banning further H-Bo- mb tests. We
urge that the United Nations seek the co-operati- on of the Western Nations and the USSR and
to abolish the manufacture of all nuclear
weapons and to set up a system of United Na-tions'
inspection to ensure that existing stocks
will be destroyed and that no further weapons
will be manufactured;
AND BE IT ALSO RESOLVED THAT we
call upon people of all Nations to create a world
opinion which will do away with the nuclear
menace to life'.
UKRATKO
Nova taIijinVu trladu for-mira- o je aenalor Adone Zoli.
Vlada ae aasloji od Лапота
Krf-lanlo-drmokr-atl.
e partije.
Miniatar Yanjekih polova je
birM premijer Ginaeppe Pel.
Vlada eV nastavit u --ran]-koj
politic! putem avojih pred-anie- a.
Velika I.ritanija je ndlutil.
pretTorit Keniju (kolonija a
Afrld) a orijaika Tojna bate,
na kojo le a o!anjati u a-fo-jim
pkaa]in-- a da aadrii kolonije
I teritorije Afriel i AiiJL Го-aljedn- jih
grodina tlrttanija j n
Keniji Todila itrebljltaki rat
prvtir dmredaca-- Indjjki premijer Nehru. lji ae nalari na pox}Hi Ka
lorn bo. Ojkm. ptor je tern-Ij- e
Srednjet Ittka na epan--- t
primanja americae trajne potne-f- i,
predridjene Ef-etibwert- Tn dktrinnu Nehra je katao da
—i
IZ SVIJETA
ce o]nicka porno! ponii-ti- t eko-nomsk- u.
I'rrd-jedni- k ovjeUkos: £
teta K. K. VoroSilor je cavraio
vrlo npjei-n- i po]et IndoneaijL
Satran je mitinx Vijeca
airvrnooti UN da di-knir- a pi
tanje Jora. Sjednica je miti
na na cahtjer Francnke. koja
ne ce da.ae pomiri aa egipat-ako- m
kontrolom i nprarom ka.
nala, Ne jemje ae da ce od tt-K- S
Sto biti. jer Je lak i I.rita-nija
prihvatila em'plake avjete. I Laliniko-ameritk- oj dr-i- ai
Haiti narod k pobonio
protir diktaforke klik I trail
alobodne libore. Icbori a pred-jedai- ka
ce ae odrlati IS jana.
ali protirnki kandidata vlada-Jac- e
klike nemaja pravo da --rla-a
J a. roaljednje , Mi kale da
je 1A.000 aeljaka bktiraU (Ut.
ni j-r-ad
Port aa Prince I pre-а- та
doros fcrane.