10 ‘ Poéetkom godine 1975, radila sam u Angoli kao dobrovolina bolnicéarka pri jednom Narodnom odboru Pokreta za nacionaino oslobodenje Angole — MPLA... Zbog tadagnjih losih komunikacija, neka pisma nisam mogla posiati prijateljima, koji su se interesovali za Angolu. Mozda nije kasno ako ih sada uputim?! (Nastavak 2) Udaljeni smo od glavnog grada svega nekih 60 km. Severni istureni Musulski rt Ponta Korimba, gde stanujem, c¢ak | smanjuje ovu razdaljlunu morem za oko 2 milje. Ali meni se sada ¢cini da su te mere primenjive u nekim drugim svetovima, ne i u ovom... Prilikom mog kratkog boravka u Luandi, videla sam izvanredno lepe stambene Cetvrti s prostranim viSespratnicama mermernih ulaza i brzih liftova, s krovnim terasama na kojima bujaju Citavi tropski vrtovi. Videla sam i niske, gospodarske kuée, sa Sirokim prozorima Sto gledaju u Sarene baste, gde rastu neobiéne ‘“porcelanske” ruze, ukrasne paime, engleska trava... Istini za volju, u kratkom, ogranicenom prisustvu u gradu zaposednutom od 4 razne vojske, ja nisam mnogo toga videla, te stoga samo ovaj utisak | iznosim, A pre nego Sto su sve te vojske stupile na gradske ulice — Ostrvo Musulu bilo je izleti$te i plaza luandskih gradana. Zato i u najlepSoj uvali ovog Zala, u ispranom pesku punom svetiucavih Skoljki, pod senkama Sirokih kroSnji stabala mango i divljih smokava, uredno postrojene udobne vikend- kuce stoje avetinjski prazne. Ima ih preko stotinu. U zelenim granama cvrku¢u ¢udes- ne ptice... koje ni najnemirniji deéaci sa Ostrva Musulu — ne love. Iza svake od ovih zidanih kuéa, ozidane su takode i ostave za vodene pumpe, elektri¢ne individuaine mo- tore, opremu za podvodni ribolov, skijanje na vodi... A ispred gotovo svake ove “vikendice”’, poput velikih Sarenih buba izvrnutih na trbuh, leze plasti¢ne ili drvene motorne barke, éamci, jahte, iz dijih utroba izvadeni motori ne zuje vise u angolskim vodama. Ali neSto dalje od ovih kuéa, na ukupnom prostoru od 40 km duZzine i 2.200 metara Sirine (tamo gde je ona najveca), u 8 razbacanih zaseoka stanuju stalni Zitelji Ostrva Musulu. “Kubata” — koliba drvnog skeleta pokri- vena je dugim viatima visokih tropskih trava oblepljenih blatom. Bez poda, s jednom ili, najvise dve odaje — ovakva koliba ima vek trajanja 2-3 godine. To je stan Angoica. Na Ponti Korimba, nedaleko od zaseoka, postoje i tri zidane zgrade. Do nedavno, tu su bili: kKafana-basta, Turistiéki biro i ambulanta. Kafana je zatvorena. Njen vlas- nik senjor K., navratio je ovamo nekoliko puta | donosio na prodaju: pivo, cigarete, Sibice... U zgradi turist-biroa sada je sediste Narodnog Pododbora za Ostrvo Musulu. Ambulanta je - otkljuéana. Kao tragovi paznje poklonjene opremanju ove ustanove, stoje i sad snezno bela tri ormara — vitrine | dva porcelanska, Siroka lavaboa, ugradeni u keramikom poploéane zidove, svetlotamnih, prelivajucih tonova | dve “aerodinamiéne, Sarene, higijenske korpe za otpatke. Ova ambulanta sada ne radi. Ranije — radila je samo subotom i nedeljom i bila na usluzi — turistima, vikendaSima. ... U prostorijama sadaSnjeg sedista N.O. — otvorena je sanitarna “stanica”. Ona, ni iz daleka, ne moze joS uvek da zameni jednu pravu, potrebnu ambulantu za oko 800 Zitelja Ostrva Musulu. Ona samo — po prvi put ovde, preduzima prve korake za stvaranje zdravstvenih punktova za narod. Ova objaSnjenja namecu se zbog jednog danasnjeg dogadaja, za koga se joS ¢éini da se odvijao u nekom zaustavijenom, davnom vremenu, u prapostojbini covecéanstva... Poradala se, naime, mana Izabela... smrtnost novorodentadi izmedu prvog dana i treée godine Zivota ovde je veoma velika. U Sturim podacima_ kolonijainih Statistika — nikakve brojke o tome i ne postoje. MPLA je, tokom oslobodilaéke Pise: MIRA STRBAC borbe, zapocela i ova istrazivanja zdravstve- nog stanja ljudi-predugo ostavijenih “u senci Zivota’”. lz takve jedne ankete saznaje se, na primer, da je 91 majka (trenutno Ziva) na Ostrvu Masulu izgubila 95-oro dece tek rodene. ...Po tradiciji Musuljana, rodenje svakog deteta je jedan zajedni¢ki dogadaj. “Kuvala” -porodaj svake majke svi oCekuju u nekom groznic¢avom raspolozenju, kao pred praz- nik, ali — bez slavljeniéke buke. Ako se beba rodi ziva — obrnuti sluéaj nije retkost — nastupa opSte olakSanje. Cinom kuvale usporeni ritam svakodnevnice dobija nor- malno ubrzanje. Sve je to pra¢eno jednim jasno ispoljenim oseéanjem, koga mi nije jednostavno objasniti... kao kad svi o¢€ekuju dogadaj neobiéne vaznosti, kome zele da se raduju, ali ih priti$¢e nekakva unutarnja zebnija. za kuvalu mana Izabele bilo je sve odavno spremno. Iz bunara nanosena voda — mirovala je, u velikim limenkama, uza zidove kubate. Na 3-4 m. ispred ulaza — gorela je vatra od palminog iverja; naramci suvaraka Sekali su, uokrug. Unutra, na podu od utabanog peska, u Sarenim pletarama, “kinda"-ma, bilo je raznih lekovitih trava. Na jednom ovecem, uglaéanom kamenu Sto u “obiénim” prilikama zamenjuje astal, sada su polozeni “pan’-ovi komadi platna, sveze oprani i presavijeni, na Kojima je stajao i jedan obiéan, kuhinjski hromirani noz. Taj noz je bio ovde jedini primerak onoga, Sto u nekoj, dalekoj odavde, “civilizaciji” (7?) nazivaju: “neophodne kuéne potrebe Siroke potrosnje”!. Na asuri, preko koje je bio prostrt cisti pan, poradala se mana Izabela. Prva babica bila je “stara Sika”, Zena oko pedesetak godina. Ljudi, zene, deca, iz svih 8 zaseoka Ostrva Musulu, prilazili su kolibi mana Izabele _brzinom primlijene vesti o kuvali. Pristizuci, oni su ublazavali visine svojih pevucih razgovora i ostajali, stojeci ili sedeci u WASHINGTON — Medunarodna komisija koju sacinjavaju pravnici iz Sjed. Drzava, Kanade, Francuske, Juzne Afrike i Irske je zakljucila da izraelskim prvacima treba Suditi za invaziju Libanona ij tamo pocinjena zlocinstva. : Predsjednik komisije je Sean Mac Bride, bivSi irski ministar vanjskih poslova i dobitnik Nobelove nagrade za mir. Komisija kaze da su_izraelski orvaci krivi za agresiju na Libanon | povredu prava Palestinaca, suprotno medunarodnom zakonu i Ujdinjenih naroda. Dalje ih se optuzuje za upotrebu fragmentarnih zapaljivin bombi pro- tiv izbjegli¢kih logora, bolnica, Sko- la, kulturnih, vjerskih | dobrotvornih ustanova. Izrael je povredio i medunarodna pravila za postupak sa zarobljenici- ma, vojnim i civilnim., Invazija Libanona predstavlja naj- vecu povredu medunarodnog zakona Povelji i Povelje UN posijednjih godina, kaze komisija. Spabhonemennminee: a | : j q : Se ecm. Me ' , - & ' nek Pia = Bi aa . : ee A ii onkes : j : .. me Oe oe . x i % . : %. vee 2OERE, oS XS x S PX 5 S .: ¢ 4 a = eS Sy. es a 3. oo RG ebetiss . 4 *. S 4 ° . =. % = N z e ae > $ : 2 eh : Ross $ 2 se ' i UJEDINJENI NARODI — Sovjetski Savez je izjavio da su americke aptuzbe o upotrebi kemijskog oruzja u Jugoistotnoj Aziji | Afganistanu “obitne fabrikacije i provoka- cije”. U izvjeStaju Organizaciji Ujedinjenih naro- da koji zauzima jedanaest stranica, sovjet- ska viada kaze: ‘IzvjieStaj State Departmenta (americkog ministarstva vanjskih postova) koji optuzuje 7 druge zemije bez navodenja tacnih podata- ‘viakana, grupama, u $irokom polukrugu ispred kubate. Stariji muSkarci su, u vellkom broju, puckali lule duvana izmeSanog s “lijam- bom”. Neke od starijih zena imale su u ustima cigarete “AC” | puSile ih tako, Sto je zapaljena strana cigarete bila unutra, u ustima. Plavitasti dimni klobuci izmedu usana potseéali su na paru koja se na hladnoci stvara prilikom otvaranja ustiju... Neke zene sa decom na ledima, uvezanom u neizbezni “pan”, évrsto vezan ispod zenskih grudi, nosile su na glavama pletene kotarice pune Skoljki ill kokosovih oraha... Neke mlade devojke sedeci, nizale su ogrlice - “misange” na duge niti évrstih biljnih od puZi¢a, Skoljkica i suvog zrnevija... | dok su grupe Ijudi narastale napolju, u kubati je “stara Sika” obavila jednu veoma delikatnu, pravu hiruSku operaciju, kakve se u nekim drugim, odavde dalekim svetovima, obavijaju u strogo izolovanim, sterilizova- nim prostorijama, uz asistenciju visoko Skolovanih struénjaka. | svakog éasa ova operacija je mogla (a mozda i hoée?) da se pretvori u udes KOJI SE MOGAO SPRECITI. “Stara Sika” je onim nozZem prerezala pupcanu vrpcu... i svojom golom veoma pokretnom dugom Sakom “oéistila” materi- cu porodilje. Rascep na majéinom telu, stvoren usled nepravilnog izlazeéeg polozaja mana Izabelinog sina, ona je uSila viaknom biljke “mongolongolo” sa 6 Savova. U tiSini, koju povremeno naruSavase Izabelino stenjanje, a kasnije i tanki vrisci novogodencéeta, u oblacima pare odisuéi oporim mirisima raskvaSenih lekovitih trava; bosonoga Sika ozbiljna, lepa, izduzZena lica, sa krunom srebrne kratke ukovréene kose, ogrnuta crnim panom, do ramena ogoljenih ruku — u otsjaju plamena, jedinog izvora svetiosti u tami ovdasnjeg popodnevnog Sumraka, nalicila je na ozivijenu boginju koja daruje Zivot isklesanu rukom umetnika u tamnom drvetu abonovine. SOROS OPEN NS ORE REN oO ESS SSS Ro BOER SS Oe Rete Ae SRO ROO Ni 8 SSR REN SEER RAT . . < ‘5 ; gar feet ug | DALJE GOSPODAR * Ariel Saron je bio primoran da napusti polozaj ministra obrane, ali je ostao u viadi | sada je imenovan u komitet drzavne obrane | komitet za pregovore sa Libanom. ka, provjerenih i potvrdenih, nije ni§ta drugo vec fabrikacija i provokacija. U svom zanosnom kilevetanju Sovjetskog Saveza, State Department je fantazije o ovom predmetu doveo do krajnjeg vrhunca”. EE RAE UBIJENO DVA MILIJUNA LJUDI ZENEVA — U toku posijednjih petnaest godina u svijetu je nezakonito ubijeno blizu dva milijuna ljudi, u 37 zemalja. To je utvrdila Komisija Ujedinjenih naroda * za ljudska prava. Posle zavrSene operacije u kKubatu je stupila “stara Tina”. Ona je uzela onaj pan na kome se mana Izabela porodila, skupivSi u njega pazijivo sve ostatke sekreta ji sukrvice... | napravivSi zavezijaj — “sahrani- la” ga nedaleko od mana Izabeline kubate. Ravnajuci jamu u pesku, gde je polozila sve ostake, okrugla, niska zena Sezdesetih godina, izgovarala je neke tajanstvene reci, dok su na njenom vratu, mnogobrojne kolajne - “misange” od puZzica, Skoljkica, drvenih predmeti¢a, suvog semenja i stakle- nih perli... proizvodile priguSenu, skladnu, nestvarnu muziku pri svakom = pokretu. Svesna napetosti, koja je okruzuje u pogledima mnoStva uprtih u nju, ‘“stara Tina” kao da je namerno odugovlacila “svoju taku” zavrSnice “kuvale”, najzad se pridigla i, vazno, ne gledajuci nikoga — prva krenula Svojoj kuci... — “Ziogo zia divumu” (posteljica) mora uvek da se ukopa u pesak blizu kubate gde je bila “kuvala” — inaée, sledeci put, ta Zena obavezno rodice mrtvo dete, rekla mi je moja sobna drugarica Lemba, devojka od nekih osamnaestak godina. ali je, odmah zatim, dodala: — Tako kaZu mnoge Stare zene, iako svi znamo da nekada ni to ne pomaze! (Nastavice se) NOTE: Narodni Odbor (pododbor) MPLA — (Komi- sao popular) su zaceci narodne viasti uspostavijene, tokom borbe, na teritorijama koje je Pokret oslobadao. Mana — sestra (tako se oslovijavaju zene, mlade i sred.god.) Liamba — lok.ime za jednu halucinozenu biljku, drogu (u nedostatku duvana, stras- nim puSacima je ona - zamena “AC” — ime cigarete proizvedene u Fabr.du- vana u Luandi, Cija je proizvodnja stala ZENEVA, Tanjug — Brandtova komisija razradila je novi program hitnih mjera za ozdravijenje svjetske privrede i razvoja, ukljucujuci pod- ruéja financija, trgovine, hrane | energije i to pomocu suradnje izmedu Sjevera i Juga. Prema izjavi Wilyja Brandta, program je aktualizi- rana verzija prvobitnog izvjestaja njegove komisije koji je objavijen 1980. godine. Pada u o¢i da je novi Brandtov program objavijen u jeku priprema za Sedmi sastanak nesvrstanih ze- malja u New Delhiju i za Sestu konferenciju Ujedinjenih naroda za trgovinu i razvoj (UNCTAD) slijede- éeg juna u Beogradu. Komisija je cak predlozila da se neka od tih pitanja mogu razmatrati na beograd- skom UNCTAD-u. izvjeStaj se usredotocuje na gole- me probleme svjetske likvidnosti i dugova zemalja u razvoju. Izrazena je sumnja u sposobnost postojeceg svietskog _ financijsko-monetarnog mehanizma da rjeSava ta pitanja. Stoga se izravno zahtijeva reforma Medunarodnog monetarnog fonda | Svjetke banke te preispitivanje cjelo- kupnog bretonvudskog financijsko- monetarnog sistema. OBNOVA DUBROVNIKA z Radovi na obnovi Dubrovnika trajat ce desetak godina. Sada se obnavija pet najvaznijin spomenika -— Knezev dvor, Katedrala, zgrada Opcinske skupstine, zgra- de Muziéke Skole i tvrdava sv. Ivana, a uskoro Ge poéeti obnavijati i niz drugih spomeniékih objekata: palace u ulici Cvijete Zuzorié i Ulici Mihe Pracata, dvorac Pucic, te samostani u Rozatu, Slanom i na Lokrumu.