(Nastavak iz proSlog broja) BORBA PROTIV RATA! FASIZMA |ZA JEDINSTVO AMERICKIH HRVATA Nasa je Stampa aktivno sudjelo- vala u borbi naprednih i demokrat- skih snaga protiv ratne i fasisticke opasnosti koja je bila postala aktualna s dolaskom Hitlera | njegovih nacista na viast u Nje- mackoj. Japanski imperijalisti ra- tovali su vec protiv Kine, a Franco i njegova monarhisti¢ko-fasisticka klika poveli Su uz pomoc Hitlera | Mussollinia oruzani ustanak protiv zakonito izabrane viade Narodnog fronta u Spanjolskoi, Reakcionarne snage u Sjedinjenim Drzavama diZale su glavu ij vodile borbu protiv probudenog i ustalasanog unij- skog pokreta. Progresivne i demo- kratske snage okupljale su se u narodnom frontu’ protiv rata i fasizma. Sva ta zbivanja | previranja u unijskom pokretu i politi¢kim kru- ‘govima nisu mogla mimoici ni naSe doseljenike i njihove organi- zacije. Sve se je to izrazavalo medu njima. lako su se razilazili na mnogim pitanjima ticuci se stare domovine, ovdje u Sjedinjenim Drzavama njihove su simpatije bile na strani unijskog pokreta i socijal- nih programa vlade predsjednika Roosevelta. | dok su mnogI bili pod utjecajem natraznjaka u potpornim i drugim narodnim organizacijama, koji su slijedili reakcionarne politi- care u Sstaroj domovini, ondje su, moglo bi se reci gotovo jedinstve- no simpatizirali s demokratskim i ‘antifasistickim Ssnagama koje su se zalagale za suradnju sa_ sli¢nim snagama u drugim zemljama, sa ciljem da se povede zajednicka borba protiv rata i fasizma. Nas napredni radnicki pokret dao je tada inicijativu za antifasis- ticko jedinstvo ameri¢kih Hrvata. Nasa Stampa je i tu odigrala vrlo vaznu ulogu. Ona je poticala svoje Citatelje da se u svojim naseljima zauzmu Za oStvarenje postavljenog cilja. Nije to bilo lako izvesti. Izmedu progresivaca i narodnjaka godinama se je gomilalo nepovje- renjeé s jedne i druge strane. Neprijatelji jedinstva bili su aktiv- ni. BaS u to doba u Ameriku StigoSe Pavelicevi agenti, Ante Dosen i Branko Jeli¢. Nijihov zadatak je bio da ameri¢éke Hrvate okupljaju raspirivanjem Sovinizma protiv Srba i huSkanjem_ protiv komunista. Pod parolom borbe za “nezavisnu hrvatsku drzavu”, oni Su nastojali pridobiti hrvatske doseljenike za Pavelicev ustaSki pokret koji je stvarno bio Hitlerova i Mussolinijeva peta kolona u € staroj domovini. USTASKA ZAVJERA PROTIV HBZ UstaSki agenti imali su jako zalede u katoliékim crkvama. Osim starog Bosiljka Bekavca, strica, istoimenog svecenika koji je ne- davnih godina sluzio kao urednik hrvatskog dijela Zajednicara, goto- vo svi ostali svecenici podupirali su ustaSki pokret bilo izravno ili neizravno. Vodstvo Hrvatske kato- licke zajednice takoder je podupi- ralo _-ustaSki pokret bilo izravno ili neizravno. Vorstvo Hrvatske katoli¢ke zajednic coder je po- dupiralo te izrode. Pige: M. STARGEVIC Pavelicevi agenti su ipak dobro znali da bez kontrole u Hrvatsko} bratskoj zajednici nece moci posti- Ci svoj cilj. Stoga su bili upregli sve Svoje snage da zaviladaju s tom nasom bratskom potpornom usta- novom. Znali su vrio dobro da je ona najutjecajnija organizacija americkih Hrvata i da bez njezine podrske nikad nece uspjeti prido- biti simpatije naSih doseljenika u Sjedinjenim Drzavama | susjedno} Kanadi. Jos na Getvrtoj konvenciji Zajed- niu odrzanoj 1935. u Milwaukee, Wisconsin, doglo je do okrSaja izmedu naprednih i demokratskih zajedni¢ara ji ustaskih pristaSa. Pavelicevi agenti bili su napregli | sve svoje snage da konvenciju pridobiju za svoje ciljeve. U tome su bili porazeni. Stjepan Lojen je zabiljezio da | na prijediog antifasista, odnosno naprednih i demokratskih snaga medu delegatima, vecinom glasova bila uSvojena rezolucija kojom su podjednako bili osudeni zulumi beogradskog rezima i politika Pa- velicevih ustaSa. Izmedu ostalog u toj je rezoluciji receno: “Cetvrta konvencija Hrvatske bratske zajednice Salje vatrene bratske pozdrave... svim borcima u Starom kraju — radnicima, selja cima, studentima, intelektualcima ' | vojnicima — koji pod najsurovijim uvjetima diktature hrabro i visoko drze barjak borbe za oslobodenje hrvatskog naroda. “Konvencija trazi od rezima... da odmah pusti na slobodu sve rad- nicke i nacionalno revolucionarne borce, bez razlike kojoj stranci ili grupi pripadaju, i.da im naplati punu odStetu za sve vrijeme Sto su ga u zatvoru proveli... “Konvencija istom Zestinom osuduje Paveliceve faSisticke or- ganizacije i druge Mussolinijeve agente... koji ne rade za oslobode- ‘ nje hrvatskog naroda, nego da mu umjesto velikosrpskog nametnu Mussolinijev faSisti¢ki jaram. “Konvencija ustaje protiv uvia- cenja bilo kojih faSisti¢kih agenata u redove HBZ i ne dozvoljava da od nase Zajednice stvaraju agenturu neprijatelja njezina Clanstva i osta- lih radnika”. Lojen je zapisao u svojim Uspo- menama da je grupica ustaSa, uz pomoc frankovaca i drugih nazad- njaka na konvenciji pokusala na sve moguce nacine da se rezolucija ponisti, ali joj to nije uspjelo. Ta je rezolucija ostala sluSbeni doku- ment HBZ, na koji se je progresiv- no Clanstvo oslanjalo u_ Ssvojoj daljnjoj borbi protiv ustaSkih age- nata koji su i poslije tog Samara na sve moguce nacine pokuSavali da prodru u njezino vodstvo. Lojen takoder spominje kako su se Pavelicevi agenti pokuSali uSu- ljatiu glavni ured HBZ, da bi iz same njezine centrale lakse Siril svoju propagandu i pomocu svojih prijatelja radill na osvajanju kon- trole organizacije. Bili su se dogo- vorill sa svojim prijateljima, pred- sjednikom !vanom Butkovicem | urednikom Zajedniéara Milanom Petrakom, da iznajme prostorije u zgradi HBZ za svoj glavni ured i da u njezinoj tiskari Stampaju svoj fasisticki list “Nezavisnu hrvatsku drzavu”. Cs To su pokuSali izvesti na “isto komercijalnoj bazi”, da clan- stvo Zajednice ne bi primijetilo njihove zakulisne namjere. Za to je, medutim, saznao na&g list “Radnic- ki glasnik” i digao toliku uzbunu medu Glanstvom da je Butkovic bio prisiljen otkazati raniji sporazum s ustaSama. Tako su vrata glavnog ureda HBZ ostala ¢vrsto zatvorena Paveligevim agentima, pisao je Lojen. Antifasisticke snage medu na- Sim doseljenicima u ovoj zemiji vodile su nepomirljivu borbu protiv Pavelicevih agenata gdje god su se pojavili: na sjednicama odsjeka HBZ, na raznim konferencijama i javnim skupStinama. Gdje god se je saznalo da neki od Pavelicevih agenata dolazi da odrzi govor, obicajno pod pokroviteljstvom crk- venih organizacija ili njihovih pri- padnika prije osnivanja viastitih ustaskih organizacija poput ‘“Do- mobrana”, tu bi se nasSlo mnostvo antifaSisti¢ki raspolozenih hrvat- skih doseljenika koji su otvoreno protiv njih demonstrirali i sprijeca- vali njihove govore. Zene su Gesto puta u tome prednjacile. ‘, |S Lojen opisuje jedan takav slucaj odigran u Pittsburghu. Mjesna ustaSka skupina bila je razglasila da ce u dvorani pjevackog druStva ‘“Javor’ govoriti Pavelicev izaslanik Dr. Branko Jelic. Progresivci se takoder pripremiSe i zajedno s drugim antifasistima dodosSe u dvoranu s odlukom da_ sprijece njegov -govor. Dvorana je bila dupkom puna, vecinom antifasis- ta. Jeli¢ se, ocito impresioniran velikim posjetom radosno smijes- _ kao kad je stupio na pozornicu, ali kad je otvorio usta da govori, dvoranom se prolomise burni pok- lici: “Dolje Pavelic! Dolje ustaski agenti! Neéemo da nam _ govori faSisti€ki sluga Mussolinijev. Jelic je bio Zapanjen, pise Lojen, pribrao i ponovo pokuSao: “Braco | sestre...” Ogorcena masa je na to zagrmjela: “Nismo mi tvoja braca ni sestre — tvojasu braca Pavelic, Hitler i Mussolini!” Jeli¢ je ponovo pokuSao:"Ali vi ne znate Sto vam kanim reci’”. Masa je na to opet nagrmjela:: “Znamo mi sto faSist ho¢e a da nam i ne govore”. Gotovo sva publika je ustala, veli Lojen, i vikala: “Dolje fasisti”! Usred te bure, nastavija Lojen, pozornic! je prisla jedna miada zena i mahnula rukom Jelicu da joj se priblizi. Vjerojatno je mislio da mu nesto Zell reci, pa joj je prisao. Kad se je Sagnuo, ona mu rece: “Fuj faSisto”! i pljunu mu u lice. Gotovo dva sata publika je demonstrirala svoj gnjev. Jelic je ponekad, kad bi se bura malo stisala, pokuSavao da govori, ali céim bi otvorio usta, dvoranom bi jos jaée zagrmjeli protesti. Konac- no je u dvoranu dosla policija | jednog od prisutnih upitala Sto se tu. dogada. Upitani je na to odgovorio: “Pa, eto, onaj na pozor- nici htio bi da govori, a masa nece | da ga sluSa”. Policajac je na to primijetio: “Pa zaSto onda ne ode kad ga nitko nece da slusa’? — “Idite | pitajte ga’, glasio je odgovor”. (Nastavak u iducéem broju) December 28, 181, NASE NOVINE —7 koji je takoder bio prisutan, ali se. | | izvesta¢ena, es 2 »Sva ljudska bica radaju se slobodna i jednaka u dosto- janstvu i pravimac. Ovaj, prvi clan Opée dekla- racije o pravima ¢ovieka, ko- ju su Ujedinjeni narodi usvo- jili prijeé 33 godine, jednako je aktualan i sada u vrijeme sve zaoStrenije medunarodne poli- ti¢ke i ekonomske — situacije. Potvrduju to i rijeéi Ismata Kitanija, predsjednika 36. za- sjedanja Generalne skupSstine UN, u povodu Dana prava ¢o- vieka. Isti@uci uspjehe svjet- ske organizacije na planu za- Stite ekonomskih, politi¢kih, socijalnih i kulturnih prava, kao osnovnog preduvjeta mi- ra i razvoja svih zemalja, on je istovremeno ukazao i na jos prisutna krSenja Deklaracije. — Bila bi obmana — kaze Kitani — ako ne bismo pri- znali mmnogobrojne povrede prava €ovjeka u svim dijelo- vima svijeta. Svojevoljne eg- zekucije, masovna ubojstva ill nestanci, prisilno zatvaranje disidenata, rasna i vjerska ne- trpeljivost i zlocim aparthejda predstavijaju najteze oblike takvih nasilja. ) Usprkos svesrdnom angazi- ranju Komisije za Ijudska prava, Ekonomskog i socijal- nog vijeéa j Generalne skup- Stine, koji poduzimaju razne akcije, Uiklju¢éujuci javne de-, bate, kontakte sa zainteresi- ranim vladama, imenovanje specijatnih izaslanika i pred- stavnika, formiranje radnin grupa i upudivanje apela, po- stojanje milijuna gladnih i obespravljenih na svim mer'- dijanima upuéuje na zakljucak da je prijedeno tek pola pu- ta. Sporazum o ekonomskim, drusStvenim i kulturnim pravi- ma, koji su potpisale 64 zem- lje, i sporazum o gradanskim i politi¢kim pravima (61 pot- pisnik), pravosnazni od 1976. godine, svakako su korak da- lje u‘razradi Opée deklaracije iz 1948 Ali Ginjenica da ova pitanja izazivaju nesmanjenu paZnju upucuje na zakljucak da nasilje, na Zalost, jo$ ¢esto pobjeduje_ razum i Zelju za mirom i prosperitetom cijele medunarodne zajednice. Muz kaze zeni: — Danas sam pronagao nesto vrio vazno. Moj pronalazak ée uStedeti fabrici znatnu svotu novea,.. — kaze muz zeni, All, Zena ga preplaSeno prekide: ~- USstedeti novac!? Zaboga, da te nisu otpustili?! — ZaSto svi pljeskaju onom cirkuzane- ru? — pita prijatel] drugara. — Zar ne vidi$ kako majstorski baca nozeve? — Zar je to majstorija? Bacio je tuce nozeva i nijedan nije pogodio onu priveza- nu zensku. ~— ZaSto kazes da je najizvestaceniji bog Bah? — Kako ne bih. On je bio bog vina 7 ljubavi. — Pa? Danas su piéa vegtaéka, a ljubav — ZaSto si se posvadala sa de¢kom? -— Pusti, molim te. On je straSan Covek. | Na primer, ako bi mu rekla kako obozavas | cvece, on bi ti kupio seme i rekao da ée iz j toga iznici divno cvece, ako te ne mrzi da | ga odgaji§ i, Sta da ti dalje pri¢am?! — Trebalo bi da se oSi§as. — Zar mi je toliko velika kosa? e — Nije, ali lici$ na krizantemu.