Popis stanovnistva u Jugoslaviji je bio i proSao, u Statistici koja je Sastavljena na osnovu popisa Saznajemo | daseu Jugoslaviji rada nova nacija. Ova nacija nosi ime Jugosloven. Poznato je da zvanicni stav Jugoslovenske viade i partije ne priznaje | Jugoslovenstvo kao nacio- nalnost. Svakako, za _ to postoje objektivni razlozi ali -| objektivno pitanje. Da li se | " : | do oformijene nacionalne nacije stvaraju dekretom | odlukama u kancelariji ili se one stvaraju spontano, dole u bazi? Za postojanje jedne nacionalnosti obiéno se uzimaju kao pravilo ove osobine: zajednicki jezik, zajednicka kultura, zajednié- ka tradicija, zajedniéki obicaji i teritorijalna pove- zanost. Ova pravila, medu- tim, nisu uvek neophodna pa se ne moze za njih kategori- Cki drzati. Poznato je da jedan narod ima dva ili vise jezika; Kina, Indija, Belgija. Poznato je da vise naroda imaju jedan jezik: Srbi, Hrvati, Muslimani, Crno- gorci, Juzna Amerika i drugi. Poznato je, takoder, da postoje i narodi koji nemaju Svoju teritoriju nama dobro poznati Romi; do juée — §u to bili | Jevreji. Poznato je, takoder, da u jednom narodu postoji vise razlicitin obiéaja a i po Kkulturi se ne moze uvek tvrditidaje u jednom narodu uvek i jedna kultra. Radanje nacije pocinje dole, u narodu, pod uticajem raznih faktora. Neke od faktora smo vec pomenuli u prvim redo- vima ovog Glanka. Pored gore pomenutih faktora Znacajnu ulogu ima i religija, a danas se sa sigurnoSéu moze tvrditi da i ideologka Pripadnost takoder ima uticaja na oformijenje nacionalne svesti, Postojanje jedne nacije, en medutim, ne zavisi od toga | da lije ona priznata od jedne viade ili nije, naravno da priznavanje nacionalnosti | doprinosi njenom_ konsoli- dovanju, ali nikako se ona ne moze i stvarati nekim = dr- Zavnim priznavanjem. Jugo- slavija je zemlja u kojoj se jos uvek vrSi proces narod- nog prestrojavanja, Sto znaci da se natom terenu i te kako mogu radjati nove nacije. Poznato nam je da su Jugo- Slaviju osnovale tri nacije: Srbi, WHrvati i Slovenci. Muslimane | Crnogorece kao naciju niko nije ni pomislio nazivati kao takve, Make- donci su takoder bili sporni Kao nacija, oni ni danas nisu jOS priznati od nekih zemalja Bugarske, na primer. Stvara- =. | vredi | njem nove Jugoslavije, data je puna ravnopravnost svim Narodima i narodnostima u Jugosiaviji i odmah posle rata crnogorskom i makedon skom narodu priznaje se nacija, dok Muslimani | Sto brojnija, | postaje i uticajnija, da iz | Svojih redova gubi do juce da ih | | naziva tamo nekim Jugo- Slovenima. Ovo pitanje ce | tada za | | Jugoslovene poteskoca za njihovo zvani- | Nije mi: poznata celokupna statistika | koja joS verovatno nije ni | | gotova, ali ono sto mi je _ (OD NASEG STALNOG DOPISNIKA) za takvo priznanje moraju da cekaku neSto duZze. Neko ce reci da su ove nacije stvorene dekretom. To, medutim, nije tako. Kako Crnogorci, tako Musli- mani, pa i Makedonci, morali su da produ kroz | | jedan duzi period Stvaranja. | Kada se u ovim oformljenim narodnim zajednicama doSlo svesti, onda vise nije bilo —tesSko i formalno priznavanje ~postojanja ovih —nosti. nacional- Postavija se pitanje Sta je potrebno Jugoslove- | nima da bi bili priznati kao nacionalnost svakako (nacija). Mi imamo_ zajendicki | jezik makedonski i slovenaé- | ki jezici su slovenski, ai vrio sli¢ni srpskohrvatskom, }imamo zajednicku kulturu, jednu_ teritoriju i |dosta dugo i | istoriju. Stvorena, Ona postoji. Jugo- | pa ako | | domovini na Kosovu odigra- svakako zajedniéku Jugosiavija je sloveni postoje, - postojimo kao Jugosloveni, zasto onda nismo | priznati kao Jugosloveni? Nas stari | prota Smiljani¢ je jednom prilikom upotrebio ove reci: |Dete je rodeno, -fjuljati! Niko ne moze pori- | cati postojanje Jugoslovena, treba ga medutim postojanje Jugo- Slovena kao nacije joS Ce | | jedno vreme bit! Ssporno. sta su razlozi za nepri- | znavanje Jugoslovena kao nacije? Prvo i najglavnije | jeste nacionalizam, ovo se svidati, jedna od nece to je mnogima medutim | glavnih poteSkoéa za pri- | Znavanje jugoslovenske | nacije. Nije svejedno jednoj | naciji koja se bori da bude | jer time ona | svoje pripadnike i jednom_ sazreti i nece biti Cno priznavanje. poznato po. Statistici iz popisa, | sloveni u znatnom porastu. U Vojvodini’ od pedeset | hiljadau1971 god., danas ih ima preko sto Sezdeset | hiljada, tli u gradu Panéevu | Jugosloveni | trecem mestu, posle Srba j Makedonaca, Jugoslovena je — hiljada u | | ) |Gora vodi ce, pored privat- | i sluzbene razgovore 0 | njoj saradnji izmedu Ma- su izbili na najvise, deset Pancevu. Pitamo se, ako je u opri- financiji. potrebna integracija ako inte- | integraciji | usSvajanju sve viSe zajed- jeste da su Jugo- | ‘ \Jugoslaviju, =u }odrzat! nih, | lok inisaraniia | kao takva pomaze ekonomi{ji, /po cemu nije dobra | gracija u naciji? Konaéno, /Juzni Sloveni su dokazali da | je integracija Juznih Slovena bila i te kako potrebna, da su | | se Ovi | dinjenjem uspeli |} od osvajaéa. Sta nas sada Sprecava da se tako uje- | | dinjeni | | imenom, bar oni koji to zele? narodi svojim uje- odbraniti zovemo Mislim da ne treba traziti priznanje od drzave, ono ée | | Samo po sebi doci kada svi | | uslovi Sazru za to, a dotle treba raditi na Jugoslovena_ j i dalje: nickog u nasem Zivotu, ne ‘treba se libiti da li je to | hrvatsko, | donsko srpsko, ili slovenacko. Postoji Jugoslavija, postoje i Jugosloveni. U zadnja tri meseca, u vaju se nemili dogadaji. | Organizovali su ih albanski nacionalisti i iredentisti, sa |ciljem odvajanja ovog dela | | srpske zemlje i pripajanjem Albaniji. Svemu ovome u | zadnje vreme jugoslovenska | Stampa posvecuje dosta prostora. “Nase novine” o | medutim o tome ne pisSu kao da se niSta tamo ne dogada ili kao da se to sve nas niSta | | primjer, otkrili su da je u /Sluzbi za osiguranje savez- inih funkcionara angazirano | preko pet tisuéa osoba, a da | su troSkovi zaStite u prosloj ne tice. Mislim da bi i nas -ugledni list trebao posvetiti /viSe paznje ovom pitanju i | svojim Citaocima bar dinekle dati objektivno objaSnjenje u duhu jugoslovensnkog | stava. JoS uvek nije kasno | pisati o tome, jer situacija | svakako joS nije u potpu- | nosti normalizovana, pa bi to | za nas bilo od _ posebne | vaznosti. Drug. Cvetko Petkovic sa | svojom suprugom Zagorkom otputovao je ovih dana u posetu svojima. Predsednik Petko- vic ce iskoristiti priliku ovog putovajna, pa ce biti gost |Matice iseljenika Srbije na iseljenickom letu, koje ce se od 1-7 jula_ ove godine. Tom pritikom, predsednik druStva FruSka daljn iseljenika sa jedne ij drustva FrusSka Gora, sa druge strane. Smatramo da | | ce se posie ove prijateljske posete nasSeg predsednika | odnosi proSiriti i unaprediti | U Obostranom interesu. ) nebu, letova u | strajkom. Razlog ove pretnje | jeste odbijanje poslodavaca oko trideset | | Snje. Pored poveéanja plata, | oni traze i skraéenje radnog — make- | _| organizovani pa g | benih |}ubojstva u | IZazvao | Sishodnosti i zaStite funkcionara.- _dlty 2, 1981, NASE NOvINE -3 fo Dok CGitate ove redove, u | Americi ce veé biti haos na| ili ée dotle veé sve biti | sredeno. Zapravo, kontrolori Americi, preto da izidu u susret zahtevima | ovih sluzbenika. Sta traze | Kontrolori letova? Ovi Sluz- benici koji svakako snose | veliki teret odgovornosti za | hiljade zivota vazduhoplov- nih putnika, u znatnom su zaostatku po primanjima u istim | odnosu na letace, pilote. Oni -smatraju da su im odgovor- nosti iste, ili mozda jos vece, pa zahtevaju znatna povecanja, u iznosu od deset |s hiljada dolara godiSnje SadaSnja primanja im iznose hiljada godi- dva leta su pa _trideset Kontrolori — ue -Uniju, vremena na sata. Poslije nedavnog atentata | na predsjednika SAD Regana | drasti€no su povecane miere- sigurnosti oko Bijele kuée j | zastiti drzavnih funkcionara. Razumljivo, ovo je istovre- meno dovelo i do poveéanja sredstava za osiguranje. U | VaSingtonu priznaju da su Ovi izdaci “vrlo visoki” ali se | o detaljima nerado razgovara ‘i ue interesu) ¢uvanja_sluz- tajni i efikasnosti Sistema zaStite’. PokuSaj Vasingtonu je Sirom — svijeta preispitivanja svr- efikasnosti velika U SR Njemackoj, na godini iznijeli preko 300 | milijuna maraka. Medutim, i bodnoj prevezeni planu, naravno sa eventual- /Sada unija_preti 8trajkom. Kako su isti drzavni sluzbe- nici, a zakon u ovoj slo- zemlji zabranjuje Strak drzavnim — sluzbeni- cima, .to vecé sada viada izjavijuje da ce ovaj Strajk biti ilegalan i da ée, ako eventualno dode do Strajka, odgovorne unijske vode biti pohapSeni. Unija tvrdi da ée Stupiti u Strajk, pa makar svi bili pohapSeni. Ako do Straj- ‘ka dode, to ce biti pravi haos na ameri¢ékom nebu. 90% radnika je obuhvaceno u uniju, pa se smatra da ée | }vazduhovplovni saobra¢aj biti obustavijen 80%. U vezi S tim, Jugoslovenski aero- transport obecava svojim putnicima da ¢ée ipak svi biti na vreme i po nim manjim zakaSnjenjem. Ovih dana se oéekuje ishod ovog nemilog nesporazuma. pored velikog broja_ tjelo- hranitelja i visokih izdataka smatra se da su neophodne )javne i struéne rasprave o svrsishodnosti ovog sistema za koji se tvrdi da je ne- |efikasan. Tako je poznati kriminolog Volf Midendorf u Svojoj studiji struéno ob- radio oko stotinu atentata u SR Njemackoj u poslijednjim decenijima i utvrdio da su u 90 posto sludcajeva_ oni uspjeli, da je tek svaki deseti osujecen djelomiéno uspio ili sasvim onemogu- Cen. Zbog toga su sve glasnija upozorenja da su sadasnji visoki izdaci za sistem osiguranja_ veliki promasaj, da je neophodno stvarati novi. A u_ pripre- mama tog novog sistema zaStite pored stru¢njaka za sigurnost narocito bi trebalo angazirati psihologe, socio- loge, i druge. Ovih dana poéela je prava | smatraju da to nije niStai da | sezona piknika, Jugosloveni | 'U Chicagu su poéeli izlaziti | napolje, privatnoj | drugi na pecanja, trecéi opet jedni rez iji odlaze iu na jezera, nastoje da sve to organizuju i da se svi zajedno uz muziku || dobre peéenke veselimo. | NajviSe je bas ovih, a vodeéu ulogu u ovakvim organizaci- | | Jama imaju klubovi. | smo podeljeni na iseljenike i | emigrante, to se i na ovak- | i vim obi¢cno svojim skupovima Okupljamo prema glediStima na svet. Retko ili skoro nikako ne mogu se videti nacionalisti, politicki emigranti na skupo- vima Jugoslovena. Zalost, tamo sei te kako moze videti nasih dobrih — ljudi. Kako | Na kada ti nacionalisti | | organizuju piknike ili zabave, Oni | se mi mozemo- zajedno veseliti. Ovi Ijudi ne razmis- jaju oO novcu koji na taj nacin Stavijaju u kasu_ politi¢ke emigracije, a koji se preliva u blagajne terorista, Ovi od tog zaradenog novca kupuju eksploziv i bombarduju nase ustanove, jugoslovenska predstavnistva, pa na taj nacin i nas same. Ispada da mi sami finansiramo svoje bombardovanje i uniStavanje nasih zivota i imovine. Mozda ¢e neko reci da je to prestrogo, all ovo Su Cinjeni- ce koje svakako treba Sto pre otkloniti. Nasa jugosloven- ska drustva organizuju dosta zabava i piknika pa se okupljajmo tu u- nasoj sredini, a ostavimo ove ljude same sebi da odumru kao Sto su veé poéeli. D.D. Putnik