ohh dew smrtie nesuMnyvo Nes ortaci ie eh ihe POGSEe abi Ae n iene ais See] ac i kon WaACNK - eu en iy] ae mike dr Jose f Mengele faba rns hiyekar iKacha ant poda . UdSKO: mamnzma, negaci) pojma medicinske eats iy umro prije Sest godina kopan na groblju E heme ybu ne: Sao Paula. | $ ‘ ee YA Br reyy EiVOG e PASSES § : y a oy, ba oo nt “ Neen e FAR PEP PRA PRPS sh, RRA RIE A ES 2 2 ey BY 3 ee oh . Oe pe yee Ft PTET PPS PAV SS Sheesh s WS PY La g PER PRY PSN aS z ype y FL ws . = PARMAR TE RAL CO i ‘ oy aoa : : iS SO es re 3 ay tox pw aa . we ka be Sh if ie SS KAS . ™ y eS 2 gy b Sa) YORIPAIE i. imske Ko. matari 4 iy, SVJ Seka inl ee deni ou kon centracionim logo- rime Ve, 1kOg NN rem ackog Reic iC. nal okupirani h podrucya. i eriextno OF ganizirar VW Ma- avanje ud) Dr ovodilo ae Ga sig e SORE | nika- ct mo rh f « Y <8 ia! WES oN, gh ee ¢ a oN BX da me astane Nni- St EO 0 sim prana, ostataka sagorjelih } Hee, ie Gdns Goa 7 u. Samo iz krema- (Ora u penis fie nestale ie u mocvarama 1 baruStinama -re- zervata smrti« oko 4000 tona »bi- jelog pepela«. Po odluci svemoc- nog Fuhrera, orgije smrti u dome- nama »magie i noci« trebale su kulminirat! totalnim trijumfom holocausta nad skih Zidova. Daleko od t oga da je Mengele sStrucnjak za rasnu hig enus« mo- gao sam izvrsiti sokoly Hi sest ml- 7 peaes lhudi. Prezivjeli logorasi, ko- ii su izbjegli smrti na »trecoj fron- ie opisali su u svim soledinoaty ma bestijaini ritual tamanjenja ljudi. Iznemogli svjedoci — neki koji su Cak, radili u krematoriji- ma, potresnim rijecima oslikase tvornice smrti. Pod pritiskom ne- pobitnih dokaza komandant logo- ra Auschwitz, Rudolf Hoess, pri- ‘znao je, da je za vrijeme njegova vache anja<«, kroz dimnjake kre- matorija bilo prebaceno «na dru- gi svijet« oko dva milijuna Jjudi. Autor ovog prikaza imao je pri- liku da vec g. 1947. na francuskom radiju govori o funkcioniranju plinske komore u logoru Ora- nienburg-Sachsenhausen, odakle su Himmler i Heydrich veliki in- ped seed Treceg Reicha, poveli bioloski rate. Iste godine, uz po- at: prezivjelih - iz krematorija Kishacioie te uz aktivno sudjelo- vanje zatvorenika u nekadasnjem »medicinskom centrus dra Men. gelea, bilo nam je moguce znan- stveno dokazati da su takozvana »Sabiralista« rasno} politick) pro- eps ara lhudi bila u stvari klaonn- ce za jjude. U biti znanstvenih 1s- ewivenie od ‘tadasnjih konstata- clja do danas nista se nije promi- jenilo, osim Sto se definitivno ustanovilo da je bro} does nolo- causta iestigas oko 6 milijung ne- Stalin. Mengele nije bio jedini »rnedici- nare svoje vrste. Zajedno s njim ulogu srasnih higijenicara- hap. Halo je, kao } funkcij u necujne | tajne likvidacije milijuna zrtava, }OS oko tisucu »medicinara«. Za. jedno s oko 40 tisuca SS-ovaca u »Specijalnim formacijamae, 4 su sacinjavali posebna odje nja 5S-ovske orgenicacy e} oS 0 ovskog -roda vojskee ~ Waf- fen-SS. Poslije sloma nacizma mno- gi su od njih svrsili na vjesali- ma, drugi su bili osudeni na dugogodisnje kazne zatvora. Ali, opet stjecajem prilika, Mengele je po mnogo cemu natkrilio sve druge izvrSioce bora oe ot st a i aed ae ahs ey fao, aio osu fle DOMO: Fe Me Rese eR een a See 1] mailijuna evrop-’ PETS fi ? POV! CRE Soh onntmachung SENN: seed Ethie yey, ews Sea PRES ji SENT Bg Sha aermnenettes Nathan Whit pease a SR SE ERR ES ti SS : . S&S « “ YX S 3 hex ee .) Soa & ae BN ER Mase PAE bs n Sesh Accanpenk eters Be anges (TSG Phone Moreypuniar ced batt neds rere Oeil ype a peevns ah Baegust FETT an Taree, poane mar, w Lanthitekinn cena Margene TIM Stakes ang figs} DEE Denton Bers Feaea eee Idergade, Se sary J ateos Silantians senesttaendate peteeatany kad Magis Se WENN gags Gh gen, fe wg hy Samer har hee Pagehone emt peers ¢ eee bene. sel see Aashgoren bay ihenpet: ee nisin Deetonte Repel} os - SES Rates Tooetammete Aaa YM wae 4 Asanti & dex rr sR, SISA ALANA Fat DREGE Drange’ newt Hah NS Perea, bid a ta x See TNR Che Wineihageey a a Ranetenager wher Sonne! wouter MERE TS ses Be A ge oR OR ey bon akeow | ; Ae ath PEO CaRES ak ce eTear Lead sata Caleb raaoden flatten 81S Sate neon Sage aoe Bae dae ar SAO oe Renae AL ote Ste Dlegscy clas pokoha, skrivajuci se jo$ mno- go godina od ruke pravde. Punih 40 godina tisucama tragatelja iz redova policije novinarstva, zidovskih i drugih or ganizacija nije poslo za ru- kom da otkriju skroviste uboji- ce kojemu se pripisuje do 500 tisuca hladnokrvno, na tehni- CKi »usavrsen« nacin, pobije- nih judi. Da nisu bile raspisa- ne velike nagrade ~ od, ukup- no, sedam milijuna D-maraka — svijet ne bi pews ni do sa- da saznao da je najtrazeniji zlocinac iz ne iy car- stva umro vec prije Sest godina. Mengeleovi dobrotvori, zastitnici 1 ortaci, nih najmanje tridesetak, koliko ih je nesumnjivo znalo gdje se je za zivota skrivao, Sutjeli su 1 poslije njegove smrti. Svijet je tek u lipnju ove godine saznao da je Mengelea 7. veljace 1979. prili- kom kupanja u moru, udarila kap i da se utopio, te da je bio poko- pan pod krivim imenom, Wolf- gang Gerhard, na groblju Embu. Austrijanac Wolfram Bossert koji se godinama brinuo za svoga »prijatelja i ucitelja rasnog pogle- da na svijet« pisao je Hansu Sedl- meieru u SR Njemackoj, nekada- Snijem prokuristu. familijarne tvornice u Gunzburegu: Vieruje. mo da dijelimo miSljenje s vama da } ondatia tajnu. Ne samo radi li¢nih neu- godnosti koje zelimo izbjeci, nego da protivna strana i nadalje trosi Svo} novac | trud za nesto Sto je vec proslo.« Hans-Ulrich, Rudel, slavni pilot Goringove avijacije, nosilac »vite- Skog kriza« 1 propagator hitleriz- ma jos dugo nakon -katastrofes iz uF i945, Wolfgang Gerhard, nekada- yy voda Hitlerjugenda, koji je 1961. prebacio oeuven U Brazil i ot tada odrzavao veze s rodbinom i direkcijom familiarne tvornice, Madar Gera Stentor koji je na svojo) plantazi drzao Maxpbicn kao -nadglednika«, Klaus Barbie, nekadasn)}1 Sef Gestapoa u Lyonu | njegov klan u Boliviji; Rolf Men- - gele, sin en eather advokat u Frei bureu koji je vise puta putovao u posjete ocu, kao i vec spomenuti prokurisf kuce Hans Sedimeier i joS najmanje desetak drugih zaStitnika i Ccuva- ra velike tajne, svi Su grcevito dr- zali velo tajne nad citavim konti- nentom, U slucaju Mengelea nije rijec c tome da eaves zlo¢inca nije za zivota stigla primjerna kazna; ne radi se ni o tome Sto osvetnici ni- Su uspjeli RAAASAVES ARE fet CAN Fe gal Na ervnennina Aerp weal see Sabo Sagi dpsed Baateersenhs vere tes _ kao i dosad, odrzimo> nad zivim super- krvnikom svih vremena ostvariti toliko zeljenu: simboli¢ku pobjedu: ne radi se ni o Cinjenici Sto je vampiri. Tko su njihovi zastitnicr | Mengeleu zamalo poslo za rukom da mu se zametne trag na nasem srazmjerno malom planetu 1 mi- mo najsavrsenijih sistema kon- trole stranaca u svim zemljama. Gorko iskustvo za sve prezivjele logorase prvenstveno je u u saz- nanju Sto je Mengele — 1 poslije pobjede i denacifikacije u SR Nje- macko] ~ usplo osigurati slijepo postivanje »zadane rijeci« mitosu krvi, mitu Adolfa Hitlera, mitosu simboliziranom u krilatici ispisa- no} na rukavu svakog SS-ovca: »Nasa Cast zove se vjernost!« To} Casti, to} vjernosti ostali su do- sliedni citavi klanovi pa tako 1 ona) Mengelea, bez bojazni da ce ih Clanovi obitelji, djeca ili prijate- ji namjerno ili ugairie odati | ti- me omoguCciti pravdi da konacno izrekne presudu nad ubojicom pola milijuna ljudi. Posto se zlocinca drzalo u tajno- sti punih Sest godina, to je tako- der pobjeda Mengelea, u borbi protiv njegovih progonitelja. Pre- ma Mengeleovim pismima sinu »pobjednici nisu sa sobom donije- li zakone pravednosti«, nego »ne- milosrdnost osvetnika«. Radi toga on ostaje u inozemstvu i ilegal- stvu. Za tragatelje koji su vec jed- nom organizirali sveopcu hajku na najblizeg suradnika Hitlera, Martina Bormanna, godinama su ga trazili u Argentini, Cileu, Boli- viji ~ joS 22 godine nakon Sto je bio pokopan u Berlinu, kod zeljez- nicke stanice Lehrter Bahnhof. Usput budi spomenuto da je autor ovog Clanka ustanovio tu Cinjeni- cu vec 1945, neposredno poslije sloma, i to objavio 1965. u svojo} Knjizi Himmler 1 njegovo carstvo. Dvije godine kasnije les Borman- na bio je uistinu naden na tom mijestu i sluzbeno identificiran. Sestogodisnja uzaludna potra- ga za Mengeleom bila je velik gu- bitak prestiza, jer relist otkri- vanja i hapSenja Mengelea, nije kako rekosmo, samo pitanje kaz- ne, nego 1 pitanje moralne pobje- de nad ubojicama i krivotvorite- ljima povijesti, onih koji pisu laz- ne dnevnike Hitlera radi rehabili- tacije Trecega Reicha, kada revi- zionisticki historicari zele obrani- ti dogmu o nekrivnji nacista za rat i genocid. U toj situaciji moze- mo si predstaviti koliku su moral- nu stetu nanijeli mengeleovci ti- me sto nam je oduzeta mogucnost da se taj volamiocine preslusa pred njemackim sudom is njim zajedno i svi oni koji ga pomaga- se. Sada, nakon Sto je Mengele, mr- tav obduciran | hey jé znanstveno dokazano da je les naden u grobu bro] 321] TBP u Embu, zaista zadnji batatal nekadasnjega velikog olo. cinca, njegovi pomagaci — a na zalost cak i neki tragatelji — Sire glasine kako »andeo smrti« ne umire tako lako, da on jo$§ zivi negdje u prasumi. Ta fiktivna, utjeha, izmisijena zbog izjalovljenog velikog lova, ne moze Sluziti ispravnom informi- ‘ana Sirokog kruga ljudi u svije- in a pogotovo ne danasnje omla- dine. Time se mrtvi Mengele osve- cuje svojim progoniteljima i pre- (vara u fantasti¢no cudoviste iz- vanrednih sposobnosti, u kiklopa- zvijer, kao da je on zaista bio sam u mogucnosti pociniti tolika beza- konja, kao da nisu postojali drugi sober uz njega. Zato treba da- nas, vise negoli prije njegove smrti, objasniti svijetu zasto je za vrijeme Adolfa Hitlera Niemacka raspolagala citavim divizijama vojnika tipa Mengelea. Mengele je * bio samo »mehanicki kotacic« u je komisija lancanom procesu organiziranog i zakonski favoriziranoga masov- nog umorstva. Mnogim rehabili- tatorima ide u prilog ta hipertro- fija mitoloskog zloduha, jer mnog! ne samo nepopravlpivl rasiet, ne- go i dobronamjeran promatrac tih zbivanja, moze s razlogom po- misliti: sada, kada je Mengele um- ro i ponio svoje tajne u grob, sve ie prosio. Za takvog lakovjernika su price o skrivanju Mengelea, o njegovom bijegu u nepoznati svi- jet, Cak atraktivnije od brda lese- va koja su »navodno« gomilall nemacki medicinari, brda leSeva kojih vec davno nema. Fatamon- gana logorasa? Za njih se postav- Ha pitanje da li je takav doktor koga se godinama optuzivalo i go- nilo, uopce nekada postojao? Ka. ko to da se nije znalo da on zivi mirnim zivotom brazilijanskog farmera, okruzen djecom i cvije- cem, da mu je stajao na raspola- ganju auto i Camac na Atlantiku? Kako je taj Covjek kao turist, sa zenom, mogao putovati na odmor u Svicarsku? Po svim kriterijima ljudske me- dicine i formalne logike dr Men- gele je umro 1979. godine. U to se ne moze vise sumnjati. Radilo se o muskom ¢Covjeku visine Menge- lea sa Celjustima koje pokazuju gubitke zuba za vrijeme Zivota, s jasnom koscanom povredom na kuku. Ta sukladnost s osnovnim karakteristikama njegove ana- tomske konstitucije, po svim za- konima empirijskog istrazivanja strucnjaka sudske medicine, ne moze biti slucajna, pogotovo kad a. smaovite da je ko- stur Sida na -pokasanoti mje- Stu« i da kosti iskazuju da je po- kojnik lezao oko sest godina u tom grobu. Naravno od sudskih medicinara nije se ni trazilo da izjave da se radi o »vjerojatnosti koja granici sa stopostotnom si- gurnoscus, Sto za strucnjaka zna- ci da je prosto nemoguce da Se ra- di o bilo kakvoj zabuni. Ne posto- je, dakle ni nekoliko postotaka mogucnosti da »objekt znanstve- ne analize« nije identican s kostu- rom dra Mengelea. Konstatacija medicinara i kriminalista doka- zuje da prakticki ne postoji ni najmanja vjerojatnost da dr Men- gele jos zivi. Slikovito moglo bi se to prikazati primjenom zakona vjerojatnosti. Mogli bismo cekati stoljecima da nekome uspije baci- ti kocku 999 Snes i uvijek poluci Sesticu; to | latrinataiehe mate- maticki eR - ete Eduard Calié povjesnicar, istrazivac nacizma Zabvoga, | ARTUKOVIC SAD: Odvjetnici ratnog zlo¢éinea podnijeli su tuzbu zbhog “povrede njegovih gradjanskih i ustaynih prava” Andrija Artukovic snimijen na sudenju ove godine WASHINGTON, (Tanjug) — U péaj- ni¢kim pokuSajima da sprije¢i ili ba- rem odgodi, izrucenje Jugoslaviji, ratni zlocinae Andrija Artukovié pre- nio je preko svojih ovdaSnjih odvjet- nika tuzbu federalnom sudu u Was- hingtonu protiv ameri¢ke vlade j Ju- goslavije, traze¢i oslobodenje iz za- tvora1 odstetu od 10 milijuna dolara. Na konferenciji za novinare. na ko- jo} su se pojavili njegovi odvjetnici i sin Rad, re¢eno je kako je Artukovié novu tuzbu sudu podnio zbog ‘’po- vrede njegovih gradanskih i ustavnih prava’, za Sto je krivo ameri¢ko mini- starstvo pravosuda. Tuzba se podnosi — receno je —i protiv “vlade komuni- sticke Jugoslavije”’ Koriste¢i se ve¢ poznatim jezikom, Artukovicevi odvjetnici optuzili su americke organe pravosuda za “za- vjeru” protiv Artukoviéa, ¢iji je cilj — kako se kaze — da se njihov branje- nik, “star i nemoéan ¢ovjek”, protjera iz SAD. Osim ministarstva pravosuda i odjela za specijalne istrage, u tuzbi se posebno i poimeniéno optuzuju sa- daSnji i bivSi direktor tog odjela Neil Sheri Allan Ryen, zatim ministar pra- vosuda Edwin Meese ai drzavni se- kretar George Shultz. Oni su optuzeni, kako se navodi u | tuzbi, zato Sto su u okviru svojih slu-- zbenih duznosti ‘“dopustili da se po- | gaze gradanska i ustavna prva tuzite- | lja’’. Optuzena je ivlada Jugoslavijezato- Sto je ponovo pokrenula proces protiv : Artukoviéa i zatrazila njegove izruée- nje. Prije nekoliko dana, Artukovicevi , odvijetnici iz Los Angelesa opet su. podnijeli zahtjev da se njihov Sti¢e- nik pusti na slobodu uz kauciju, Sto. je sud dosad uporno odbijao. sine, jesi 11 poludio? BUNTE, Munchen OUSTTT ITU TTTTTTTTTTOOOOT DIO TOTTTTTTOOTOUUTTOUTTUUOUTT DUO OUNOTOTEUITOODOD I OOUTNTOUOUTOUUUUSUIOOOOOUE y “U: maju se ndveeilo cetrde- set godina otkako su oslo- bodeni zatvorenici zlogla- snog logora u Mauthauzenu. O tome je “Politika” pisala nekoliko puta. Medutim, malo se zna da ‘je Mauthauzen, pored toga Sto je u drugom svetskom ratu bio stratiSte za viSe od sto hiljada logoraSa, od ¢ega desetak hiljada Jugoslovena, u prvom svetskom ratu bio isto tako masovna grobnica 2732 srpska vojnika, zarob- ljenika, umrlih u mauthau- zenskom logoru. Beogradski “Ilustrovani list” br. 32, od 10. avgusta 1922. godine, objavio je dve fotografije (koje i mi objav- ljujemo) iz nekadaSnjeg lo- gora u Mauthazenu. Na prvoj "mee cuentObb ve Lew ass demdes: - Pavelic i njegovi mini ist 1 (Artukovie 5 prvi § ijeve) za elites siholehelite se ezakonskih akata« Servpawesowa . a bi als VYEHIS. te, fotografiji je zajedni¢ka ko- Sturnica 1666 srpskih vojnika i spomenik na kojem pise “Hiler rube 1666 serbische Soldaten aus dem Welt- kriege 1914-1918”, a na dru- goj fotografiji je spomen- ploéa za joS 1066 srpskih voj- nika sa natpisom: “Hier ru- ben 1066 serbische Soldaten aus dem Weltkriege 1914- 1918” (u prevodu: ‘‘Ovde po- ¢iva 1666, odnosno 1066 srpskih vojnika iz svetskog rata 1914-1918”). Naravno da su se hitle- rovei postarali da se posle anslusa uniSte tragovi smrti 2732 nasa vojnika, Sto je samo malo manje od broja umrlih Jugoslovena u Maut- hauzenu u drugom svetskom ratu. Nijedna enciklopedija pi- suci o logoru u Mauthauzenu u proslom ratu, ne pominje zarobljeni¢ki logor u prvom svetskom ratu u Mauthauze- nu. Zar tako malo poznajemo svoju tesku istoriju? Ili brzo zaboravljamo kakvim smo se mukama bili izlozeni kroz is- toriju? Borislavy VUJIC Valjevo S \ Ju ly : “7 Dr. Mirko MARKOVIC SVIMA ZN Svako zna da je Njemacka bila og- njiSte dva svjetska rata — Prvog i Dru- gog. Uoci Prvog i Drugog svjetskog rata njema¢ki krupni kapital, nje- macki imperijalizam, suludo je vitlao ratnom bakljom, pa je u toku ta dva rata sprzeno preko sto miliona ljudi. Sada je na dnevni red pitanje: — moze li se istorija ponoviti? Danas postoje dvije njemaéke dria- ‘ Demokratska Republika Nije- macke (Istoéna Njema¢éka) — drzava njemackih radnika, seljaka i na- predne inteligencije koji grade soci- jalizam; druga je Savezna Republika Njemaéke (Zapadna Njema¢éka) — ka- pitalisti¢ka drzava. To su, dakle dva svijeta, dva druStvena sistema istog naroda, razdvojena drzavnom grani- com. Svima je poznato. Takode se zna, da je Isto¢éna Nije- maéka élan zajednice socijalistiékih zemalja, ujedinjenih Varsavskim ugovorom, dok je Zapadna Njemaéka Clan grupe kapitalisti¢kih zemalja, ujedinjenih u ratnohuSka¢ki Sjeve- roatlantskih savez — zvani NATO pakt. I dok VarSavski ugovor — na ¢celu sa Sovjetskim Savezom — pred- laze drugoj strani smanjenje i napo- kon konaéno likvidiranje nuklearnog oruzja, dotle NATO pakt — na éelu sa SAD — vodi suprotnu politiku, poli- tiku narastanja nuklearnog oruZja, a Samim tim i narastanja opasnosti iz- bijanja treéeg svjetskog rata — nu- klearne katastrofe éovjeéanstva. Na tim se relacijama Istoéna Nije- macka, zajedno sa drugim socijalistié- kim zemljama, bori za mir, protivtrke u naoruzanju. Na drugoj strani, Za- padna Njemaé¢cka sve se vise pretvara u glavnu nuklearnu bazu “Pershing” raketa na tlu Evrope. U takvoj situaciji u posljednije vri- jeme u Zapadnoj Njema¢koj sve su TONS. 4 ~ ery 1 NOVIN ier NE ISTINE griatiji oni, koji °u ime stvaranja ve- like Njemacke iz 1937. godine’, zago- varaju reviziju postojecih granica, pa makar i po cijenu poéetka Tre¢éeg svjetskog rata. Okosnicu tih slojeva svjetskog rata. Okosnicu tih slojeva nacisti¢ki orijentisanih Njemaca ¢ine (Poljske). Suprotno ogromnoj veéini njemaékog naroda, ova revanSisti¢ka (nacistiéka) struja grlato urla: “kakva Isto¢na Njematka, kakva Slezija Polj- ske! Hoéemo veliko njemaéko carstvo i to najmanje u granicama bivSeg Raj- ha”! Svako ko je normalan reé¢i ée, da je to suludo urlanje. Ali zar nije bilo suludo i Hitlerovo urlanje, pa znamo do ¢ega je dovelo! Proslog prolje¢a u mnogim grado- vima Zapadne Njemacke organizi- rani su i odrzani ratohuskaéki naci- sti¢ki skupovi revanSista, od kojih je najve¢i bio onaj u Hanoveru, nakome su istupali kancelar Kohl i njegovi ministri. Zna¢éi danasnja konzerva- tivna vlada Zapadne Njemaéke, pod- pomagana krupnim Kapitalom, kojije tridesetih godina ovog stolje¢a “odga- jio” Hitlera i nacizma, podrzava re- vanSiste, pa makar i suprotno raspo- lozenju veéine njemaékog naroda. Ali podrska i podstrekavanje re- vanSista (nacista) ne dolazi samo iz Bonna. Dolazi ona i iz Washingtona. To potvrduje, izmedu ostalog i sramni postupak R. Reagana, kada je polozio vijenac na groblje nacistié- kih dzelata u Bitburghu. Bilo je to ohrabrenje nacisti¢kim urlatorima u njihovim zahtjevima za obnavljanje Rajha, onog Rajha koji je izgorio u ognju Drugog svjetskog rata. Svima je Jasna neposredna veza izmedu sram- nog sluéaja u Bitburghu i revan$i- sti¢ko-nacionalisti¢kog urlanja u Ha- noveru. Medutim, ono Sto (viSe od svega) ku- razi 1 podstrekava nacisti¢éki pokret u Zapadnoj Njemackoj — top je ¢itava Suma nuklearnih “Peshing” raketa na tlu SR Njemaéke uperenih protiv SSSR i drugih socijalisti¢kih zemalja. A tragiéna suludost je jos iu tome Sto taj dio Njemaca neée da shvati, da u sluéaju upotrebe “Pershinga” — éi- tava Zapadna Njemacka postala bi gomila nuklearnog dubreta, kao po-. sljedica sovjetskog odgovornog udar- ca. To zna 1 shvata ve¢ina Njemaca, ali ne i nacisti¢éka manjina koju ku- razi Reagan i Kohl. No, davno je reée- no: — ko se igra vatrom, u vatri ¢e se 1 sagorjeti! etic chao ice LP VAP APMP VAP VOLO LPO OVO \ ’ SUDSKA LAKRDIJA Taéno pre 55 godina, 11. jula 1930. u Beo- gradu je pred Sudom za zaStitu drzave po- éelo sudenje grupi od 12 istaknutih mo- starskih komunista koji su uhapSeni u av- gustu iseptembru 1929. godine. Osudenici su podeljeni u dve grupe. Prvoj grupi su- dio je Sud za zaStitu drzave u Beogradu, a drugoj grupi od 12 optuzena, sudio je OkruZzni sud u Mostaru. Prvi na listi optu- zenih u Beogradu bio je komunista Gojko \ Vukovic. Njega je optuznica teretila da je voda mostarskih komunista i istaknuti funkcioner Komunisticke partije Jugosla- vije. Sudija je zapitao Vukoviéa zaSto je u istrazi priznao krivicu a sada je na sudu pobija, na Sta je Vukovi¢ odgovorio: “Ja nista nisam priznao, nas su strahovito tu- kli. Agentisu sami napravililazne zapisni- ke, u koje su sami stavljali sve to su oni izmislili i naveli da smo to mi priznali”. PrekinuvSi Vukoviéa sudija je rekao da nije to od njega trazio, nego da kaze zaSto je izmenio iskaz. Vukovié je odgovorio: “To nije moja izjava, to su agenti sami na- § pisali...” Sudija je ponovo prekinuo Vuko- vica i nije mu dao moguénost da nastavi sa izjavom. Punih osam dana trajala je sudska lakrdija Suda za zaStitu drzave protiv 12 istaknutih mostarskih komuni- sta. Komunista Gojko Vukovié osuden je na tri godine robije i pet godina gubitaka gradanskih prava. Drugooptuzeni Nijaz Sarié, koji je poginuo u toku NOR-a, osuden je na godinu dana strogog zatvora, a ostali na tri do pet godina zatvora i odu- N zimanje gradanskih prava. y PON Oc NIJE DOVOLJNA » ZA RJESAVANJ E . AFRICKIH PROBLEMA Ukoliko Afrika sama ne srediva svoje probleme, pomoé izvana neée biti dovolina, izjavio je Peter Onu, ge- neralni sekretar Organizacije afric- kog jedinstva na sjedinici ministara kabineta zemlja ¢lanica u Addis Ababa-i. “Dok god Afrika ovisi o stranom ka- pitalu, sredstvima za proizvodnju, raznim vrstama i kategorijama pro- duktivnih faktora — tj. sredstava za koja plaéamo devizama, nema rjeSse- nja za naSe probleme i smanjivanje deficita rekao je Onu . “Ukoliko afri¢ke vlade ne skoncen- triraju svoje snage na sve aspekte ekonomskog razvoja naSeg kontinen- ta, nikakve kolicine strane pomo¢ci ne mogu dugoroéno uticati na poboljSa- nje naSeg kriti¢nog stanja”, — rekao je Onu i dodao “Veé smo sada preovi- sni o izvozu Sirovina u razvijene zem- lje”’. Sastanak ministara ¢ée trajati do 21. jula 1985.