2— NASE NOVINE, August 17,1983.

KUKLUSKLAN-
re vCl ISUNA

Vancouverski fist The Province
pise da federaina policija (RCMP)
vodi istragu o teroristi¢éko-rasistic-
koj organizaciji Ku Klux Klan u
Britanskoj Kolurmbiji.

Kaze se da je to udinjeno na
zahtjev “etnickih grupa”’, all se one
ne spominju. Bit ce da se radi
azijskim grupama protiv kojih Kla-
novci najvise harangiraju.

Nije sluéajno Sto je ta istraga
poduzeta u vrijeme cae se provinci-
jaina socijal- “krediterska vlada obori-
la na radni narod | njegova ranije
izvojevana prava. Vladin napad na
ljudska (humana) prava potstrekava
Klanovce u njihovoj kampanji protiv
gradana koji nisu bijele koze. U B.C.
se sada nalazi 120 hiljada Kineza,
desetine hiljada Hindusa, Pakista-
naca, Japanaca itd.

Ku Klux Klan je ameriéka organi-
zacija $ ograncima u Kanadi. Ona je
nekad bila strah i trepet na americ-
kom jugu, gdje ima mnogo crnaca.
Poznata je po lincovanju judi. Hoce
da oéuva previast ‘bjelaca. Nijezin
kanadski “boss” Wolfgang Droege
kaze da su bijeli Ijudi “ugrozena”
stvorenja.

The Province piSse da Klanovei
namjeravaju da presele svoj glavni
ured iz Toronta u Vancouver. List
kaze da Klanovci sada traze prostori-
je u koje ce se smiestiti.

Njihov sadaSnji kanadski voda
Droege je u Kanadu doSsao iz Sjed.
Drzava u mjesecu junu. U Sjed.
Drzavama je odlezao tri godine u
zatvoru zbog organiziranja puca u
Dominiki koji je trebao da uspostavi
bijeli rezim. BivSi kanadski klanov-
ski voda sjedi u zatvoru zbog
pokuSaja ubojstva.

Policija je naredila istragu, da
utvrdi koliko élanova Ku Klux Klan
ima u Britanskoj Kolumbiji i kakve
su mu aktivnosti, ali kaze da ne
moze da ih protjera iz B.C.

Javio se i Attorney General B.C.
Brian Smith, koji je rekao da

klanovci “nisu najozbiljniji problem”.

ali je ipak naredio policiji da provede
istragu. Mozda samo zato da umiri
gradane koje zabrinjava_ viadino
ukidanje Komisije za ljudska prava
odjeljenja koje je sprovodilo njezine
odiuke, Sto je ohrabrilo klanovske
rasiste.

BLACENJE PROTIVNIKA VLADINE
~ODLUKEO PROBAMA AMERICKIH

&

Kanadani ne odobravaju isproba-
vanje americkih Cruise (krstarecih)
raketa u svojoj zemiji. Oni se boje da
ée to imati loSih posljedica za
njihovu zemlju i cijeli svijet.

Neki od njih su toliko nezadovolj-
ni da izilaze na ulice — sudjeluju u
ey natal aarti

Ozbiljna viada bi o tome ozbiljno
povela sash.

U viadi sigurno ima i ozbiljnih
judi. Ali i onih drugih. Jedan od tih
je ministar obrane Gilles Lamontag-
ne.

On ima ruzno miSsljenje o demon-
Strantima. Poslije anti-raketnih de-
monstracija 22. jula on je rekao da
Su svi oni “anti- ppp . To Su
sve nekakvi “aktivisti”, drugi Su "|
clanovi Komunisticke partije ili tako
nesto”. Treci su opet “sljedbenici
koji samo vole da demonstriraju”’.

Lamontagne ocito nema dobro
miSljenje o protivnicima opasnih
vojnih poteza. To su za njega
neozbiljni ljudi.

Published every Wednesday by: YUGOSLAV GANAGIAN PUBLISHERS INC.,
‘118 Spadina Ave., Toronto, Ont. M5V 2L1. Telefon: 593-5025
IZDAVACKI SAVET: Milos Grubic, Vojin Grbié, Josip Kovaci¢, Stanko Muddeka,

Milena Bozic,

Ivica Juri$ié, Ana Durovié, Lepa Rajnowid, Borislav Neskovié,

Rozallja Diviakovic, Duro Malikovié, Ivan Pribanié, Mile Baljak, llija Bubalo, Pavao.
Radmanic, Boda Pavkovié, Ostoja Kovaéevié, Viktor Arar, Dusan Stanar, Milijan:
Petrovic, John Sevarinski, Luis Gregurac, Mate Siaug, Martin’ Karavanié, Paul
Kucinié, van Boban, Peko Dmitrovic, Milica Miuchin, A.Geclach, Leo Bacich.

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM:

Viadislay Gacid

‘Stjepan Miosié (druStveno-polliiéka pitanja), Dan:el Pixiades (druStvena pitanja 1
knji¥evnost), Katarina Kosti¢ (poezija | aktueine tame), dalena Gavrilovie (literatura
‘| umetnost za decu), Botko Miadenovié, Anka NoiZinis¢.

STALNI DOPISNICI: Dusan Putnik (Chicago), Margaret Staréevic (Los Angeles),
Boio Spatek {New York), Frank Fudurié (Vancouver), Josip Stanié — Stanios:
(Rim, Htalija), Daria TapSanji (Pariz, Francuska), iLepa Taofanavic (Remscheld,,

Zap.Nemacka), Mira Strbac (Pariz)

SPECIJALNI ‘SARADNICI: Prof, Vladislav Tomovié (nauka | drugtvo), Prof. Ivan
Doienc (Slovenska Koruéka | kulturna publicistika u Americl), Anton Kostelac

(reportaze | prige iz Isaljeniékog Zivota).

DOPISNICI IZ JUGOSLAVIJE: Or. Mirko Markovié, Luka Markovié, Petar Kurtié,
WMilog Kordié, Aleksandar Cirié, Strahinja Mateti¢é, Novica Mulic. .
FOTOREPORTERI: Srdan Bodid, Aron Koen, Jordan Vasiffevic. tz JUGOSLAVI-

JE: AM. Vasiljovié — LILO.

Subscription: $25.00 per year. (First Class Mail extra). Single copies 50 cents.
Advertising rutes on request. Second class Mall Registration NO. 0378.
“Nase novine” Izlaze srijedom. Pretplaota iznosl $25.00 godlinje; poledial

primjerak' 50 cant.

Cjene ogiasa na zahijev.

“Nase novine” su nasijednik.

“Jedinstva", kome su prethodill listovl: “Novostl’, “Srpski Glasnik”, “Edinost”,
“Slobodna Misao”,.“Pravda” | Borba", hao | “Narednl Glasnik” | drug! naprednl
Hstovil koji su mu prethodili u Sjedinjenim Drzavamea.

Redakclja odgovira za nepotplsane materljale. Potpisani Slancl izrazavalu

_Mmléljenje autora. Dopisl se ne vracalu.

ae

_ To je makartistiéko ocrnjivanje.
Bijutavi pokuSaj opravdavanja vladi-
ne odluke da americkim militaristi-
ma dozvoli da Kanadu koriste za
svoje ratniéke planove.

Jedna Gallupova anketa pokazuje
da je 52 posto Kanadana protiv ovih
proba.

Pod konac proSle godine u mno-
gim kanadskim gradovima se glasa-
lo O razoruzanju — izmedu 70 i 82
posto gradana bilo je protiv.

Za Lamontagnea sve su to neoz-
biljna i neodgovorna stvorenja, koja
ne vrijedi sluSati.

A koliko je ovih drugih, onih koji
se siazu s viadinom odlukom?

Anketa kaze da takvih ima samo
37 posto. Oni su u manjini. Ali oni
su pokrice za opasnost kojoj je
zemlja izlozena odlukom za koju je
Lamontagne najviSe zasluZan. -

Lamontagneu ne sluZi na ugled ni
Oodluka o isprobavanju raketa ni
rijeci koje je upotrebio za demo-
Strante. Nedostojno polozaja koji
zauzima i zemlje koju zastupa.

OTO REISINGER, a

(Nastavak sa st.1)
Sto namieravaju — da su to uradili
bili bi porazeni.

Novi demokrati u provincijalnoj
Zakonodavnoj skupStini vode oStru
borbu protiv budzeta i 26 zakona
Kojima je najavijeno otpuStanje
uposlenika, ukidanje komisije za
ljudska prava i raznih posluga.

Jedan od govornika na protestnoj
skupStini u proslu srijedu bio je
naéelnik Vancouvera Harcourt. On je
na strani naroda.

Pored radnika sudjelovali su |
ostali pogodeni gradani. To je bila
manifestacija besprimjernog jedin-
Stva.

George Hewison, sekretar ribar-
ske unije (Fishermen and Allied
Workers Union) i jedan od voda
pokreta koji je uzdrmao B.C. je
upozorio da treba Cuvati | jacati
postignuto jedinstvo. Pogresno je
govoriti da se radi 0 pojavi faSizma.
“Vazno je vidjeti diktatorske i rasis-

~NOVE

ix ' ‘

Predsjednik Reagan stalno poveéa-
va oruzane akcije protiv Nikarague.
On hoée da_ srusi sandinistiéku
viadu i osigura gospodstvo americ-
kog imperijalizma nad Latinskom
Amertkom.

Ali njegovi pothvati nailaze na
otpor Cak i u ameriێkom Kongresu.

Da zauStavi daljnje Sirenje protiv-
jenja oruzZanim mjerama protiv Ni-
karague | oslobodilackog pokreta u
E! Salvadoru Reagan je imenovao
nekakvu komisiju, a na ¢€elo iste
postavio je bivSeg drzavnog sekreta-
ra (u vrifeme Nixonove i Fordove
administracije) Henry Kissingera.
Komisija treba da izmisli nove
argumente kojima ¢e Reagan poku-
Savati da opravda oruzanu interven-
ciju protiv Nikarague | oslobodilac-
kih snaga u El Salvadoru.

STA BI ONI RADILI

Neki San McRaer protestira u listu
The Province (Vancouver) zbog pro-
vokacija koje je izvrSila grupa Clano-
va Greenpeace protiv Sovjetskog
saveza (u vezi kitova); on izmedu
ostalog pise:

“Ja ne obozavam Sovijetski Savez
ali moram da pitam: Kakvu galamu
bi ovdje digli, ili u Sjed.OrzZavama,
ako bi sovjetski brod iskrcao grupu
judi na naSe obale bez znanja
odjeljenja imigracije’’.

Brod “Rainbow Warior” iskrcao je
u Sibiru grupu od Sest Clanova, koji
Su bili unapSeni i puSteni poslije par

:

ticke sklonosti socijal-krediterske
viade, ali borba protiv te vilade nije
isto Sto i borba protiv fasizma’,
rekao je Hewison.

On je dalje kazao:

“Cilj pokreta je jasan: poviacenje
budzeta i anti-demokratskih i anti-
narodnih zakona. To moze da dove-
de do prisiljavanja viade da raspiSe
izbore, ali cilj moze bit
postignut i bez toga... Sam proces

ujedinjavanja radni8tva S njegovim

praviin saveznicima moze djelovati |
na politi¢ki razvitak u pudueniostt
Pokret koji se sada razvija moze
pokazati pravilan put naprijed k
pravoj narodnoj viadi”.

Svi treba da podupremo narod
B.C. u njegovoj pravednoj borbi. To
Sto se dogodilo u B.C. moze da se
dogodi i u ostalim dijelovima zem-

lie.
. 5.MIOSIC
‘Vancouver, B. es